Nagaruna

Mahayanavimaka
"Saetak Mahayane u dvadeset stihova"

Najdublje potovanje trojnom dragulju!

1
Klanjam se Buddhi koji je sveznajui (sarvajna), osloboen svih prianjanja,
i ije moi su nezamislive, i koji samilosno je poduavao istinu neizrazivu rijeima.
2
U konanoj istini nema nastanka (utpada), pa otud nema prestanka (nirodha).
Buddha je poput neba [koje nema ni poetka ni kraja], a
osjetilna su bia (sattva) poput njega,
pa su stoga [ovo dvoje] iste prirode.
3
Nema roenja na ovoj ili onoj strani [svijeta].
Sastavljene stvari (samskrta) nastaju iz svojih uvjeta.
Zato, one prazne (unya) su po prirodi.
Ovo spada u opseg znanja Sveznajueg.
4
Sve se stvari po prirodi smatraju odraajima.
One iste (uddha) su i prirodno spokojne (ama),
liene bilo kakve dvojnosti (advaya),
jednake (sama), zauvijek i u svim okolnostima (samanya)
ostaju na isti nain (tathata).
5
U stvari, svjetovnjaci pripisuju sopstvo (atman) onom to nije sopstvo,
a na isti nain zamiljaju sreu, patnju, ravnodunost,
jade i osloboenje.
6-7
Roenje u est podruja postojanja u svijetu,
najvia srea na nebu, velika bol u paklu sve ovo ne postoji u istini [i ne moe se prihvatiti stvarnim],
kao ni zamisli da nepovoljni inovi vode u krajnju patnju, starost, bolest i smrt, a
da povoljni inovi sigurno proizvode ugodne [i eljene] posljedice.
Uslijed lanih zamisli bia prodiru vatre strasti
kao to uma nestaje u umskom poaru, pa tako padaju u pakao i sl.
Uslijed obmane javljaju se bia. Svijet je obmana (maya) i
postoji samo uslijed uzroka i uvjeta (hetu-prayaya).

8
Kao to se slikar uplai stravinog demona Yake kojeg je sam naslikao,
tako se budala plai u svijetu [uslijed svojih lanih zamisli].
9
Kao to budala sama ulazi u ivi pijesak i tamo nestaje,
tako bia tonu u ivom pijesku lanih zamisli,
nemona da se otud izbave.
10
Osjeaj jada proivljava se zamiljanjem stvari koja ustvari ne postoji.
Bia mue otrovi lanih zamisli o objektu i opaanju [objekta od strane subjekta].
11
Motrei ova bespomona bia samilosnim srcem,
[bodhisattva] treba provoditi aktivnost vrhovne mudrosti (bodhicarya)
za dobrobit sviju njih.
12
Stjecanjem svih vjetina (upaya) i
ostvarenjem vrhovnog probuenja (samyaksambuddha)
treba postati Buddha, dobri prijatelj svijeta,
osloboen od ropstva lanih zamisli.
13
Onaj tko spozna vrhovnu istinu (parama-artha)
uvidom u meuzavisno nastajanje (pratityasamutpada),
taj zna da svijet je prazan i lien
poetka, sredine ili svretka.
14
Samsara i nirvana su puke pojavnosti;
istina je beznana, nepromjenjiva, spokojna
od [bespoetnog] poetka i blistava.
15
Objekt znanja u snu nevidljiv je nakon buenja.
Slino tako svijet nestaje onom koji se probudi iz tame neznanja (avidya).
Postojanje privida nije doli privid.
Kad sve je sloeno [od uzroka i uvjeta], nita nije zbiljska stvar.
Takva je priroda svih stvari.
16
Roeni nije roen.
Roenje je lana zamisao [obinih] ljudi.
Takve zamisli i [zamiljena] bia nisu utemeljeni [u stvarnosti].

17
Sve je ovo samo um (citta) i postoji samo kao obmana.
Otud izniu dobri i loi inovi, a
iz njih sretna i nesretna roenja.
18
Kad kota uma se zaustavi, sve se stvari zaustave.
Zato sve su stvari liene sopstva [samostojne prirode], a
otud slijedi da su iste.
19
Zbog miljenja da stvari bez nezavisne prirode
imaju trajnost, sebstvo i ugodnost,
uronjenima u tamu prianjanja i neznanja javlja se
ovaj [bezizlazni] ocean postojanja (samsara).
20
Tko da dostigne drugu stranu velikog oceana samsare,
ispunjenog vodom lanih zamisli,
bez da ue u veliko vozilo [Mahayane]?
Kako da ove lane zamisli nastanu u onoga tko
potpuno poznaje ovaj svijet nastao iz neznanja?