Mozak

je
jedan
od
najvecih
I
najkompleksnijih organa u ljudskom
tijelu . Cine ga milijarde neurona koji
komuniciraju preko sinapsi . Okruzuje ga
sloj tkiva zvan meninges, a lobanja
( cranium ) stiti od povreda .
Podjela mozga po reznjevima:
1.
2.
3.
4.

Frontalni rezanj
Parijetalni rezanj
Temporalni rezanj
Okcipitalni rezanj

Anatomska podjela :
1.
Proencephalon ( prednji mozak)
Diencephalon
Telencephalon
2.

Mesencephalon (medjumozak)

3.
Rhombencephalon (zadnji mozak)
Metencephalon
Myelencephalon

Cerebellum
Latinska rijec cerebellum doslovno znaci
mali mozak .
Nalazi se tik iznad mozdanog stabla, na
zadnjem dijelu mozga .
Sacinjen je od bijele mase I tankog
spoljasnjeg sloja sive mase . Naborani
vanjski sloj cerebelluma ima manje I
kompaktnije nabore nego cerebralni
korteks .
Kontrolise koordinaciju motornih
pokreta, balans.
Povrede cerebelluma se odrazavaju u
gubitku koordinacije, sporim pokretima,
nerazgovijetnom govoru, nemogucnosti
procjenjivanja udaljenosti I kada treba
stati, slabim misicima, abnormalnim
pokretima ocnih misica.
Mesencephalon

Povezuje zadnji mozak I prednji mozak .

Ima uticaj u pokretima ociju, uvecavanju
zjenica, kontrolisanju responsa na
vizuelne stimuluse. Ostecivanje ovog
dijela mozga znaci da osoba gubi
sposobnost preciznog kontrolisanja
pokreta .
Mesencephalon ima dva dijela: Tectum I
tegmentum .
Tectum ( krov) je smjesten na
zadnjem dijelu mesencephalona, kod
sisara se sastoji iz dva para kvrzica
collicula . Prvi par, inferior culliculi imaju
auditornu funkciju a drugi par, superior
colliculi vizualnu .
Tegmentum je smjesten ventralno od
tectuma, te zajedno s retikularnom
formacijom sadrzi substantiu nigru,
nucleus ruber.
Nucleus ruber je zaduzen za
kontrolisanje osnovnih tjelesnih pokreta
I pokreta udova.

Substantia Nigra kontrolise svjesne

pokrete, a retikularna formacija budjenje
I spavanje, te filtrira stimulanse iz
okruzenja na bitne I nebitne, time
olaksavajuci fokusiranje paznje.
Retikularna formacija ima uloge u
1. Somatskoj motornoj kontroli:
Retikularna formacija prenosi signale
iz ociju I usiju ka cerebellum tako da
cerebellum moze integrisati vizuelne,
auditorne I druge stimulanse u
motornu koordinaciju .
Druge funkcije se ogledaju u
sposobnosti da oci pogledom prate I
fiksiraju objekte, I odredjivanju ritma
disanja I gutanja .
2. Modulaciji boli:
Preko retikularne formacije se bolovi iz
donjeg dijela tijela prenose do
cerebralnog korteksa . U njoj se nalaze
analgetski putevi; vlakna nerava iz
ovih puteva djeluju u kicmenoj

mozdini tako da zaustavljaju

prenosenje signala boli do mozga .
3. Spavanju I stanju svjesnosti:
Retikularna formacija je povezana s
thalamusom I cerebralnim korteksom
sto joj omogucava da kontrolise koji
senzorni signali dolaze do cerebruma I
privlace svjesnu paznju . Povreda
retikularne formacije moze izazvati
ireverzibilnu komu .
4. Habituaciji:
Habituacija je proces u kojem se
organizam adaptira na stimuluse iz
okruzenja koji su nevazni, dok je u isto
vrijeme osjetljiv na druge . Centri
retikularne formacije koji regulisu
aktivnost cerebralnog korteksa su dio
retikularnog aktivacionog sistema .

Mozdano stablo :

dio mozga koji povezuje mozak I

kicmenu mozdinu, a u isto vrijeme I
prednji mozak I cerebellum . Sva
nervna vlakna koja izlaze iz mozga I
protezu se do ostatka tijela I udova
prolaze kroz mozdano stablo .

Mesencephalon, pons I medulla oblongata

su dijelovi mozdanog stabla I njihova
funkcija je u regulisanju tjelesne
temperature, gladi, disanja,senzornih
signala ( o toploti, hladnoci etc), pokreta
ociju I usta te nesvjesnih misicnih pokreta
kao sto su gutanje, kihanje, kasljanje .
Medulla Oblongata
Smjestena je ispod cerebruma, ispred
cerebelluma . Prenosi signale iz razlicitih
dijelova mozga do kicmene mozdine jer
povezuje mozak I kicmenu mozdinu preko
ponsa . Kontrolise koordinaciju tjelesnih
pokreta, te automatske funkcije kao sto

su disanje, rad srca, krvni pritisak I

probava .
Sadrzi dio retikularne formacije te igra
ulogu u uspostavljanju stanja paznje I
budnosti . Pretpostavlja se da generalna
anestezija djeluje tako sto potiskuje
aktivnost medulle .
Pons
Naziv potice iz latinskog te u doslovnom
prevodu znaci most.
Pons je dio zadnjeg mozga koji se nalazi
iznad medulle oblongate I ispod
medjumozga . Povezuje cerebralni
korteks I medullu oblongatu . Sluzi kao
centar za komunikaciju I koordinaciju
izmedju dvije hemisfere mozga, kao dio
mozdanog stable, prenosi poruke
izmedju vise dijelova mozga I kicmene
mozdine .
Kontrolise autonomske funkcije,pomaze u
koordinisanju pokreta, prenosi senzorne
informacije
izmedju
cerebruma
I

cerebelluma,sadrzi centre za regulaciju

disanja, te regulise san .
Mozdano stablo I refleksi upravljanja:
Niz refleksnih reakcija koje omogucavaju
ustajanje se naziva reflex uspravljanja.
Refleksne reakcije od kojih ustajanje
zavisi su
1.
2.
3.
4.
5.

Reflex
Reflex
Reflex
Reflex
Reflex

sa glave (labirinta) na vrat

sa vrata na trup
sa trupa na glavu
sa trupa na trup
hvatanja

Refleks sa glave na vrat zapocinje

aktivacijom labirintskog aparata u
unutrasnjem uhu, pri pomjeranju glave,
sto dovodi do dospijevanja nervnih
impulse iz kranijalnih zivaca u produzenu
mozdinu. Odatle polaze nervna vlakna
koja u kicmenoj mozdini aktiviraju

motoneurone ciji akson pokrecu misice

vrata .
Kod refleksa s vrata na trup se desava da
kontrakcija vratnih misica izaziva
prenosenje nervnih impulsa do serije
motoneurona u kicmenoj mozdini, sto
izaziva ustajanje .
Refleks s trupa na glavu: ustajanje iz
lezeceg polozaja, na boku .
Usljed nedovoljne stimulacije, aktiviraju
se motoneuroni za kontrakciju vratnih
misica I podizanje glave, nakon cega se
odvija reflex podizanja s vrata na trup .
Refleks trupa na trup se desava ukoliko
ne postoji ovakav redoslijed, npr zato sto
se glava ne moze pomjeriti .
Refleks hvatanja:
Karakterise ga to sto se jedinka hvata za
predmet koji se pred nju postavi, da bi

organizam imao podrsku pri ustajanju .

Kod odraslog covjeka se javlja usljed lezija
iznad mesencephalona .
Telencephalon ( prednji mozak)
Cine ga :
a) Veliki mozak
b) Diencephalon ( Thalamus,
hypothalamus)
c)
Limbicki system (Hippocampus,
amygdala)
Telencephalon:
Podijeljen je na dvije hemisfere fissurom
longitudinalis, koje na dnu povezuje
corpus callosum . U njima se nalaze
glijalne, krvne I nervne celije .
Svaka hemisfera se dijeli na 6 reznjeva:
1.
2.
3.
4.
5.

Frontalni
Parijetalni
Okcipitalni
Temporalni
Limbicki

6.

Insularni

Zadnja dva se obicno zbog svojih funkcija

razmatraju zasebno .
Funkcije Telencephalona:
Od njega zavise motorne, senzorne,
psihicke funkcije I slozeni oblici ponasanja
.
Motorne funkcije:
Od njegovih dijelova zavisi svjesno,
nauceno kretanje, konkretno od primarne
motorne zone, premotorne I
suplementarne motorne zone a takodje I
od posteriornog parijetalnog korteksa .
Diencephalon
On je sastavljen od thalamusa I
hypothalamusa .
Thalamus sadrzi vise vrsta jezgara, neke
su senzorne, one procesiraju signale iz

senzornih receptora I prosljedjuju ih

odgovarajucem dijelu senzornog
korteksa . Ima ulogu I u vizuelnim,
auditornim I somatosenzornim
sistemima .
Hypothalamus se nalazi ispod
thalamusa .
Njegov efekat je u regulisanju otpustanja
hormona iz hipofize, te kontrolisanju
pojedinih svjesnih ponasanja .
Funkcije hipotalamusa:
Ima ulogu u odrzavanju homeostatske
funkcije odrzavanju stalnosti unutrasnje
sredine I od njegove aktivacije zavise
emotivno I instinktivno ponasanje .
Funkcije hipotalamusa su se proucavale
stereotaksickim postupkom:
Electrode za stimulaciju hipotalamusa se
postavljaju u mozak pomocu
stereotaksickog aparata, a za postavljanje
se koriste stereotaksicki atlasi .

Mogu se usaditi privremeno ili trajno, a

fiksiraju se na lubanjsku kost .
Covjek je homeotermni organizam, sto
znaci da ima stalnu tjelesnu temperaturu
bez obzira na vanjske uslove .
Hipotalamus sprjecava hipotermiju
pretjerano opadanje tjelesne
temperature, te hipertermiju pretjerano
povecavanje .
Pri hipotermiji, aktivira se dorsalni
hipotalamus, a hipertermiji ventralni .
Hipotalamus I emotivno ponasanje
Postoje broja istrazivanja koja ukazuju na
veliku povezanost izmedju hipotalamusa I
emocija, te je poznat eksperiment gdje se
u svrhu istrazivanja povezanosti dvoga,
mackama odstranjivao neokorteks . Te
macke bi, pri najmanjem dodiru, imale
agresivne reakcije a kasnije je pronadjeno
da se slicne reakcije mogu izazvati I
elektrostimulacijem zadnjeg dijela

lateralnog hipotalamusa, centralni dio

tegmentuma mesencephalona . Zato se
smatra da ti dijelovi mozga sadrze
neurone potrebne za pokretanje reakcije
napada .
Limbicki system
narocito ukljucen u emocije I motivaciju,
osobito kad je rijec o prezivljavanju .
Takve emocije su npr. strah I bijes .
Neke structure limbickog sistema su
povezane I sa pamcenjem .
- Amygdala je grupa jedara u
unutrasnjojsti sljepoocnog reznja u
svakoj hemisferi, nalaze se na vrhu
hippocampusa ali nisu njegov dio .
Zadatak im je da prepoznaju opasnost I
pokrenu simpaticki autonomni system I
druge podsisteme koji se bave
strahom.odgovorna za to gdje se sjecanja
skladiste u mozgu I koja se sjecanja
skladiste .

- Hippocampus salje sjecanja u

odgovarajuci dio cerebralne hemisfere
za dugorocno skladistenje I priziva ga
po potrebi .Ako se ovo podrucje osteti,
to moze izazvati nemogucnost
formiranja novih sjecanja, ali ne utice
na ranije formirana .
Cingulate gyrus
Pojasna vijuga kore velikog mozga,
svrstava se u limbicki sistem .
Njeni efekti su, izmedju ostalog,:
anticipacija nagrade, empatija, mnostvo
autonomnih funkcija, donosenje odluka
Ima ulogu I u fleksibilnosti paznje, ukoliko
se ta funkcija ne sprovodi kako treba,
dolazi do opsesivno-kompulsivnog
ponasanja, tvrdoglavosti,
nekooperativnosti ..
Ukratko, preko nje limbicki sistem I
emocije uticu na formiranje odluka,
ponasanje I misljenje .

Funkcije Bazalnih ganglija

Osobe kod kojih su bazalne ganglije
ostecene, tesko zapocinju pokrete . Mnogi
neuroni bazalnih ganglija se aktiviraju pri
svjesnim, namjernim pokretima, ali se
neki aktiviraju samo pri koristenju
prednjih a neki zadnjih ekstremiteta .
Smatra se da bi bazalne ganglije mogle
biti factor u planiranju pokreta jer se
bioelektricitet pojedinih nervnih celija
promijeni prije nego sto kretanje
zapocne .
Poremecaji
1.
Chorea: Karakterise se naglim,
brzim pokretima ekstremiteta te
grcenjem tijela I lica .
2.
Athetosis: Usporeni pokreti usljed
ukrucenih misica, narocito ledjnih .
3.
Parkinsonova bolest: Karakterise se
rigidnoscu misica I tremoima,

ukrucenim tijelom I otezanim

pokretima usljed otpora . Zbog
ukrucenosti I lica misica izmedju
ostalog, bolesnici imaju slabe ili
nikakve facijalne ekspresije, tremor se
povecavaju pri emocionalnoj tenziji .