Professional Documents
Culture Documents
Engleski Indirektni Govor I Pasiv
Engleski Indirektni Govor I Pasiv
she/he
Tonight
that evening
Ago
before
this (evening)
that (evening)
today/this day
that day
these (days)
those (days)
now
then
(a week) ago
(a week) before
last weekend
here
there
next (week)
tomorrow
Pri tvorbi neupravnog govora reenica nakon upitne rijei ili IF veznika mora biti potvrdna.
Izuzetak je question word WHO.
Primjeri oba tipa:
My teacher asks: Have you done your homework?
My teacher asks if I have done my homework.
My mother asks: Who goes to the park with you?
My mother asks who goes to the park with me.
He asks: Are you going to the cinema tomorrow?
He asks if I am going to the cinema the next day.
She asks me: Are you wrong?
She asks me if I am wrong.
She asks: Can people here expect wonders?
She asks me if people can expect wonders there.
John asks me: Why don't you go home?
John asks me why I don't go home.
They ask me: When will you come?
They ask me when I will come.
I ask him: Who is going with you?
I ask him who's going with him.
She asks me: Who speaks French here?
She asks me who speaks French there.
He asks: Where did you sleep last night?
He asks where I slept last night.
UZVICI I IMPERATIVI
Kod imperativa je svejedno je li uvodni glagol napisan u sadanjem ili prolom vremenu.
Dakle, nema nikakve promjene vremena, bez obzira na to u kojem je vremenu uvodni glagol, ve se pri tvorbi
neupravnog govora samo koristi infinitiv glagola.
Primjeri:
He said:Go away!
He said to me to go away.
He shouts at his son: Do your homework!
He shouts at his son to do his homework.
She said: Don't talk!
She said to me not to talk.
He says: Write the letter, please!
He says to me to write the letter.
UVODNI GLAGOL U PROLOM VREMENU
POTVRDNI OBLIK
Kad se uvodni glagol nalazi u prolom vremenu, onda pri tvorbi neupravnog govoramoramo promijeniti i
vrijeme reenice. Vrijeme u kojem je napisana reenica u upravnom govoru mijenjamo za jedno vrijeme
unazad.
Simple Present Simple past
Present countinous tense Past countinous tense
Simple Past Past Perfect
Present Perfect Past Perfect
Past Perfect Past Perfect
Will Would
Can Could
May Might
Must Must/Had to
am / are / is was/were
was / were had been
has been had been
had been had been
Primjeri
iz
UPITNI OBLIK
Upitni oblik s uvodnim glagolom u prolom vremenu imamo dva tipa reenica.
U prvom reenica pod navodnicima poinje sa upitnom rijei, dok u drugom nema upitne rijei.
U prvom tipu pri tvorbi neupravnog govora, nakon to prepiemo uvodni glagol prepisuje se i upitna
rije poslije kojeg reenica koja slijedi mora biti u potvrdnom obliku, ali napisana u skladu s pravilom o
promjeni vremena (Koristi se jedno vrijeme unazad).
Primjer:
He asked: Where does he live?
He asked where he lived.
U drugom tipu, onom bez upitne rijei koristi se veznik IF nakon kojeg se pie reenica u potvrdnom obliku, i s
promijenjenim vremenom.
Primjer:
She asked: Is he at home?
She asked if he was at home.
Pasiv - Passive voice
UPOTREBA PASIVA
Pasiv se koristi pri naglaavanju radnje. Nije vano, ili nije potrebno znati ko ili ta je vrilac radnje.
Dakle, naglasak se stavlja na radnju.
Primjer: My bike was stolen.
U ovom primjeru naglaeno je da je moje biciklo ukradeno. Meutim, nepoznat je vrilac te radnje.
Ponekad navod izreen u pasivu zvui pristojnije nego li isti izreen u aktivu.
Primjer: A mistake was made.
U ovom primjeru, izbjegavajui okriviti nekoga za pogreku, naglaava se sama pogreka. (Ti si pogrijeio.).
TVORBA PASIVA
Subjekat + odreeni odgovarajui oblik pomonog glagola to be + proli ili past particip (trea kolona
nepravilnih glagola)
Primjer: A letter was written
Kad reenicu napisanu u aktivu prebacujemo u pasiv tada:
- Objekat aktivne postaje subjekat pasivne reenice.
- Tad se odreeni oblik glagola mijenja (to be + past particip).
- Subjekat aktivne reenice postaje objektom pasivne reenice(ili se izostavlja)
Primjeri pasiva :
Vrijeme
Simple Present
Simple Past
Present Perfekt
Futur I
(Modalni-Pomoni
glagoli)
Present continuous
Past continuous
Past Perfekt
Future II
Kondicional I
Kondicional II
Subjekat
Glagol
Objekat
Aktiv: Rita
writes
a letter.
Pasiv: A letter
is written
by Rita.
Aktiv: Rita
wrote
a letter.
Pasiv: A letter
was written
by Rita.
Aktiv: Rita
has written
a letter.
Pasiv: A letter
by Rita.
Aktiv: Rita
will write
a letter.
Pasiv: A letter
will be written
by Rita.
Aktiv: Rita
can write
a letter.
Pasiv: A letter
can be written
by Rita.
Aktiv:
Rita
is writing
a letter.
Pasiv:
A letter
is being written
by Rita.
Aktiv:
Rita
was writing
a letter.
Pasiv:
A letter
by Rita.
Aktiv:
Rita
had written
a letter.
Pasiv:
A letter
by Rita.
Aktiv:
Rita
a letter.
Pasiv:
A letter
by Rita.
Aktiv:
Rita
would write
a letter.
Pasiv:
A letter
would be written
by Rita.
Aktiv:
Rita
a letter.
Pasiv:
A letter
by Rita.
Rita
wrote
a letter
to me.
Pasiv:
A letter
was written
to me
by Rita.
Pasiv:
was written
a letter
by Rita.
Kao to se vidi, dodavanje drugog objekta (by Rita) ne zvui lijepo, tako da se taj dio obino izostavlja, ali nije pogreno
ni napisati.
IMPERSONAL PASSIVE (BEZLINI PASIV)
Personal Passive znai da objekat aktivne reenice postaje subjekat pasivne, tako da svaki glagol kojem je potreban
objekat(prelazni glagol) moe formirati a personal passive.
Primjer: They build houses. Houses are built.
Glagoli bez objekta tj. neprelazni glagoli ne mogu postati prelazni osim ako im se ne doda prijedlog. Takav pasiv se
naziva bezlinim jer pri tvorbi koristimo bezlinu konstrukciju.
Primjer: he says it is said
Bezlini pasiv nije uobiajeno koristiti u engleskom jeziku, a mogude ga je koristiti samo uz glagole opaanja ( npr. say,
think, know)
Kondicionali
Postoje etiri razliita tipa pogodbenih reenica (kondicionala). Pogodbene reenice izraavaju stanje, okolnosti i u
prolosti, sadanjosti i budunosti. Svi tipovi kondicionala su sloene reenice sastavljene od najmanje dvije proste.
Prva reenica naziva se glavnom, dok je druga pogodbena reenica. Ove dvije proste reenice vee veznik IF koji se
prevodi, u zavisnosti od situacije, kao AKO, DA ili KAD. Izuzetak je etvrti tip pogodbenih reenica gdje se veznik
IF prevodi kao SVAKI DAN.
PRVI TIP POGODBENIH REENICA
U ovim reenicama izraena je stvarna mogunost da se ispuni neki uslov u budunosti.
Tvorba:
IF + present simple (Uslovna ili IF reenica); will (shall) + infinitiv (glavna reenica).
Primjer:
Ako imam novca, kupit u kuu.
If I have money, I will buy a house.
Veznik IF u ovom tipu uvijek prevodimo kao AKO.
Primjeri:
Ako je slobodan, poi e s nama.
If he is free, he will come with us.
Ako ne pourite, zakasnit ete.
If you don't hurry, you will be late.
Ako mi pomogne zavrit u do 6.
If you help me, I will finish by six o'clock.
Modalni
glagol
Zamjena/sinonim
Primjer
must
to have to
must not
not to be allowed to
can
to be able to
may
to be allowed to
need
to have to
need not
not to have to
shall /
should/
ought to
to be supposed to / to be
expected to / to be to
Potvrdni oblik ovog vremena se gradi od infinitiva gl.glagola za sva lica jednine I mnoine izuzev treeg lica jednine
za sva tri roda,gdje na infinitive gl dodajemo nastavak s ili es.
JEDNINA
I walk ja hodam
You walk ti hoda
He walks on hoda
She walks ona hoda
It walks ono hoda
MNOINA
We walk mi hodamo
You walk vi hodate
They walk oni,one,ona hodaju
UPITNI OBLIK
Upitni oblik tvori se od upitnog oblika prezenta pomonog glagola to do i infinitiva glavnog glagola.
Upitni oblik se gradi od upitnog oblika sadanjeg vremena pom.gl. to do I infinitiva gl.glagola koji stavljamo u ovo
vrijeme.
JEDNINA
Do I walk ? da li ja hodam ?
Do you walk ? da li ti hoda ?
Does he walk ? da li on hoda ?
Does she walk ? da li ona hoda ?
Does it walk ? da li ono hoda ?
MNOINA
Do we walk ? da li mi hodamo ?
Do you walk ? da li vi hodate ?
Do they walk ? da li oni, one, ona hodaju ?
UPITNE RJEICE
When, Where, What time, How long, What,Why
Kada vi putujete u ameriku ?
When do you travel to America ?
U koje vrijeme ona ima sate engleskog ?
At what time does she have English classes ?
ta vi radite svako jutro ?
What do you do every moning ?
ODRICNI OBLIK
Odrini oblik tvori se od odrinog oblika prezenta pomonog glagola to do i infinitiva glavnog glagola koji je isti za
sva lica.
Odricni oblik se gradi od odricnog oblika sadanjeg vremena pom.gl to do I infinitiva gl.glagola koji
stavljamo u ovo vrijeme I koji je isti za sva lica.
JEDNINA
I do not walk ja ne hodam
You do not walk ti ne hoda
He does not walk on ne hoda
She does not walk ona ne hoda
It does not walk ono ne hoda
MNOINA
We do not walk mi ne hodamo
You do not walk vi ne hodate
They do not walk oni,one,ona ne hodaju
PRILOZI
Uz ovo vrijeme koristimo dvije vrste priloga I to:
1. Prilozi neodreenog vremena:
Often esto
Allways uvijek
Usually obino
Sometimes ponekad
Ovi priloz stoje na poetku reenice izmeu subjekta I glagola.
2. Prilozi odreenog vremena su:
In the morning ujutro
In the afternoon popodne
In the evening uvee
On Sunday nedeljom
Ovi prilozi stoje na kraju reenice
Upotreba
Koristi se za radnju koja se desila u sadanjosti u sljedeim sluajevima.
1. Za radnju koja je trajno istinita.
I live in Konjic.
ivim u Konjicu
I go to school.
Idem u kolu.
She lives in Konjic.
Ona ivi u Konjicu.
2. Za navike.
I usually watch TV in the evening.
Obino gledam TV uveer.
3. Za radnju koja se ponavlja.
I go to cinema every night.
Idem u kino svako vee.
4. Za rasporede.
The bus leaves at 10 o'clock.
Autobus odlazi u 10 sati.
5. Za izraavanje osjeanja.
I love you.
Volim te
PAST SIMPLE
Potrvdni oblik ovog vremena kod pravilnih tvori se prolog participa tako to na infinitivglagola dodamo
nastavak ed (ako se infinitiv zavrava na e, onda demo dodati samod). Potvrdni oblik kod nepravilnih glagola
tvorimo tako to koristimo II kolonu iz tabele nepravilnih glagola.
JEDNINA
I asked (go>went) ja sam pitao
You asked (go>went) ti si pitao
He asked (go>went) on je pitao
She asked (go>went) ona je pitala
It asked (go>went) ono je pitalo
MNOINA
We asked (go>went) mi smo pitali
You asked(go>went) vi ste pitali
They asked(go>went) oni,one,ona pitaju
UPITNI OBLIK
Upitni oblik se gradi i kod pravilnih i nepravilnih glagola od upitnog oblika prolog vremena pomodnog glagola to do i
infinitiva glavnog glagola koji stavljamo u ovo vrijeme.
JEDNINA
Did I ask ? da sam ja pitao ?
Did you ask ? da li si ti pitao ?
Did he ask ? da li je on pitao ?
Did she ask ? da li je ona pitala ?
Did it ask ? da li je ono pitalo ?
MNOINA
Did we ask ? da li smo mi pitali ?
Did you ask ? da li ste vi pitali ?
Did they ask ? da li su oni,one,ona pitali ?
UPITNE RIJEICE
When, Where, What time, How long, What, Why
Kada ste vi putovali u Ameriku ?
When did you travel to America?
Gdje je on iao sinod ?
Where did he go last night?
U koje vrijeme je ona dola na zabavu ?
At what time did she arrive to the party?
Koliko dugo su oni ostali u Americi ?
How long did they stay in America?
ta ste vi radili sinod ?
What did you do last night?
Zato ste vi ili na sastank juer ?
Why did you go to the meeting yesterday?
ODRICNI OBLIK
Odricni oblik se tvori i kod pravilnih i kod nepravilnih glagola od odrinog oblika prolog vremena pomodnog glagola to
do i infinitiva glagola kojeg stavljamo u ovo vrijeme.
JEDNINA
I did not ask ja nisam pitao
You did not ti nisi pitao
He did not on nije pitao
She did not ona nije pitala
Upotreba
1. Koristi se za radnju koja je poela i zavrila u prolosti.
The war broke uot.
Izbio je rat.
2. Za radnju koja se desila u prolosti, a vrijeme deavanja je poznato.
U ovom sluaju koristimo i priloge prolog vremena koji oznaavaju vrijeme radnje, npr:
Last night
Yesterday
Last week, month, year
Primjer
I went to the cinema last night.
Sino sam otiao u kino.
Tvorba
POTVRDNI OBLIK
Potvrdni oblik Present Continous Tense-a (Sadanje trajno vrijeme) se gradi od potvrdnog oblika sadanjeg vremena
pomonog glagola to be, i sadanjeg participa(present participle) glavnog glagola koji stavljamo u ovo vrijeme i kojim ga
prevodimo.
Sadanji particip gradimo tako da na infinitive glagola dodamo nastavak ing, a ako glagol u infinitivu zavrava na
samoglasnik e onda sadanji particip gradimo tako da prvo odbijemo e od infinitiva i onda dodamo nastavak ing
Read itati / read + ing = reading
Take uzeti / take e = tak + ing = taking
JEDNINA
I am reading ja itam
You are reading ti ita
He is reading on ita
She is reading ona ita
It is reading ono ita
MNOINA
We are reading mi itamo
You are reading vi itate
They are reading oni, one, ona itaju
UPITNI OBLIK
Upitni oblik se gradi od upitnog oblika sadanjeg vremena pomonog glagola to be isadaneg participa glavnog glagola
koji stavljamo u ovo vrijeme.
JEDNINA
Am I reading ? da li ja itam ?
Are you reading ? da li ti ita ?
Is he reading ? da li on ita ?
Is she reading ? da li ona ita ?
Is it reading ? da li ono ita ?
MNOINA
Are we reading ? da li mi itamo ?
Are you reading ? da li vi itate ?
Are they reading ? da li oni, one, ona itaju ?
UPITNE RIJEICE
When, Where, What time, How long, What, Why
Koje je radno vrijeme u toj fabric ?
What is the working time of the that factory ?
Gdje on putuje naredne sedmice ?
Where is he traveling to next week ?
Koliko dugo vi ostajete u americi ?
How long are you staying in America ?
ta vi radite veeras ?
What are you doing tonight ?
Zato oni rade u nedelju ?
Why are they working on Sunday ?
ODRICNI OBLIK
Odricni oblik se gradi od odrinog oblika sadanjeg vremena pomonog glagola to be isadanjeg participa glavnog
glagola kojeg stavljamo u ovo vrijeme.
JEDNINA
I am not reading - ja ne itam
You are not reading ti ne ita
He is not reading on ne ita
She is not reading ona ne ita
It is not reading ono ne ita
MNOINA
We are not reading mi ne itamo
You are not reading vi ne itate
They are not reading oni,one,ona ne itaju
Upotreba
Sadanje trajno vrijeme upotrebljavamo da izrazi sadanju radnju i to u sledeim sluajevima
1. Za radnju koja se deava u trenutku govora.
I'm writing.
Ja piem.
2. Koristi se i za line dogovore i planove za budunost.
I'm visting my aunt tomorrow.
Sutra posjeujem svoju tetku.
Tada se koriste i vremenski prilozi za budunost kao:
- Tonight
- Tomorrow
- Next Week,Month,Year
Glagol SEE
POTVRDNI OBLIK
JEDNINA
I can see ja vidim
You can see ti vidi
He can see on vidi
She can see ona vidi
It can see ono vidi
MNOINA
We can see mi vidimo
You can see vi vidite
They can see oni,one,ona vide
UPITNI OBLIK
Upitni oblik se gradi inverzijom ( I can see - Can I see? )
ODRICNI OBLIK
Odricni oblik se gradi dodavanjem negacije not na potvrdni oblik iza glagola Can
Glagol HEAR
POTVRDNI OBLIK
JEDNINA
I can hear ja ujem
You can hear ti uje
He can hear on uje
She can hear ona uje
It can hear ono uje
MNOINA
We can hear mi ujemo
You can hear vi ujete
They can hear oni,one,ona uju
UPITNI OBLIK
Upitni oblik se gradi inverzijom ( I can hear - Can I hear? )
ODRICNI OBLIK
Odricni oblik se gradi dodavanjem negacije not na potvrdni oblik iza glagola Can
Tvorba
POTVRDNI OBLIK
Potvrdni oblik Past Continous Tense-a (prolo trajno vrijeme) tvori se od potvrdnog oblika prolog pomonog glagola to
be i sadanjeg participa glavnog glagola kojeg stavljamo u ovo vrijeme.
JEDNINA
Upotreba
Ovo vrijeme se upotrebljava da izrazi prolu radnju u to u sledeim sluajevima:
1. Za radnju koja je poela u prolosti, trajala dui vremenski period i zavrila u prolosti.
Gledao sam TV cijelu noc.
I was watching TV all night long.
U ovom sluaju koristimo priloge koji govore da je radnja dugo trajala, oni staje na kraju reenice a najei su:
-all (morning, evening, afternoon, day, week, month, year)
2. Za dvije prole radnje povezane veznikom when, od kojih jedna traje due od druge, krae, koja prekida ovu prvu i
duu radnju. Kraa radnja je uvijek u Prolom prostom vremenu (past simple tense), a dua u trajnom prolom vremenu
(Past Continous Tense)
Ona je sjedila u parku kada sam ja doao
She was sitting in the park when I came
3. Za dvije istovremene prole radnje povezane veznikom while (dok) koji moe stojati u sredini ili na poetku reenice.
u tom sluaju obje prole radnje izraavamo sa Past Continous Tense.
Ja sam uio engleski, dok je ona sluala muziku.
I was learning English while she was listening music.
Tvorba
POTVRDNI OBLIK
Potvrdni oblik ovog vremena tvori se od potvrdnog oblika sadanjeg vremena pomonog glagola to have i prolog
participa (past participle) gllavnog glagola kojeg stavljamo u ovo vrijeme.
Kod pravilnih glagola proli particip gradimo tako to na infinitiv glagola dodajemo nastavak ed ili d (ukoliko se infinitiv
zavrava na samoglasnik e)
Za nepravilne glagole koristimo treu kolonu iz tabele nepravilniih glagola.
Invite - invite + ed = invited
Go go (III kolona) = gone
JEDNINA
I have invited - ja pozivam , ja sam pozivao
You have invited ti poziva, ti si pozivao
He has invited on poziva, on je pozivao
She has invited ona poziva, ona je pozivala
It has invited ono poziva, ono je pozivalo
MNOINA
We have invited mi pozivamo, mi smo pozivali
You have invited vi pozivate, vi ste pozivali
They have invited oni, one, ona pozivaju
UPITNI OBLIK
Upitni oblik se gradi od upitnog oblika sadanjeg vremena pomonog glagola to have iprolog participa glavnog glagola
kojeg stavljamo u ovo vrijeme.
JEDNINA
Have I invited ? da li ja pozivam, da li sam ja pozivao ?
Have you invited ? da li ti poziva, da li si ti pozvao ?
Has he invited ? da li on poziva, da li je on pozvao ?
Has she invited ? da li ona poziva, da li je ona pozvala ?
Has it invited ? da li ono poziva, da li je on pozvalo ?
MNOINA
Have we invited ? da li mi pozivamo, da li smo mi pozvali ?
Have you invited ? da li vi pozivate, da li ste vi pozvali ?
Have they invited ? da li oni,one,ona pozivaju ?
UPITNE RIJEICE
When, Where, What time, How long, What, Why
Kada ste vi putovali u Ameriku ?
When have you traveled to America ?
Gdje je ona bila sino ?
Where has she been last night ?
Koliko dugo su oni ostali u Americi ?
How long have they stayed in America ?
ta ste vi radili u toj fabrici ?
What have you been doing in that factory ?
Zato je on dolazio na intervju ?
Why has he come to an interview ?
ODRICNI OBLIK
Odricni oblik se gradi od odricnog oblika sadanjeg vremena pom.gl to have i prolog participa gl.glagola
kojeg stavljamo u ovo vrijeme
JEDNINA
Upotreba
Sadanji perfekat se upotrebljava za izraavanje sadanje ili prole radnje.
1. Kada se upotrebljava za izraavanje sadanje radnje onda koristimo sljedee rijeice:
For ve
Since od
Rijeica for nam govori koliko dugo ta sadanja radnja traje.
Rijeica since nam govori od kojeg momenta iz prolosti ta radnja traje.
Dakle, to je radnja koja je poela u prolosti i traje sve do trenutka govora.
I have lived in Konjic for 20 years.
ivim u Konjicu ve 20 godina.
I have watched TV since yesterday.
Gledam TV od jucer.
Ovo vrijeme moete prepoznati po rijeicama for i since.. im se u reenici nalazi jedna od ovih rijeica koristite (ili je
koriten) present perfect.
2. Ovo vrijeme moe izraavati i prolu radnju i to u sljedeim sluajevima:
a) Radnju koja se dogodila u prolosti, a tano vrijeme radnje je nepoznato.
They have moved into a new appartment.
Oni su preselili u novi apartman.
b) Prola radnja koja se upravo dogodila gdje koristimo prilog just koji stoji na poetku reenice izmeu glagola to have i
prolog praticipa glavnog glagola
She has just arrived..
Ona je upravo dola.
c) Radnju koja je poela u prolosti, ali su njene posljedice vidljive i sad.
I have broken the window.
Razbio sam prozor.
will
e
leave...
napustiti ...
Potvrdni oblik
I
will
go
shall
go
They
will not
see
They
won't
see
she
ask?
she
take?
Odrini oblik
Upitni oblik
Will
Upitni negativni
oblik
Won't
Skraivanje u pisanju:
I will
I'll
You will
We will
you'll
You will
we'll
you'll
He,she, will
he'll, she'll
They will
they'll
Primjer;: glagol to see u simple future tense
Potvrdni oblik
Odrini oblik
Upitni oblik
I'll see
I won't see/
Will I see?/
*I will/shall see
I shan't see
Shall I see?
You'll see
He won't see
We'll see
We won't see/
Will we see?/
We shan't see
Shall we see?
They'll see
They won't see
Will they see?
FUNKCIJA
Prosto budue vrijeme se koristi za izraavanje tanih injenica ija se radnja odvija u budunosti
Simple future tense se koristi:
1. Za izraavanje dogaaja / radnje u budunosti:
It will rain tomorrow Sutra e kia
2. (sa I/we) za donoenje odluka u budunosti:
I'll pay for the tickets by credit card. Platit u karte kreditnom karticom
3. za izraavanje elja:
He'll carry your bag for you On e ponjeti torbu za vas.
4. (u odrinom obliku) za izraavanje anti volje ili negiranja radnje u budunosti:
I won't leave until I've seen the manager! Ja neu otii dok ne vidim menaera !
5. (u prvom licu jednine upitnog oblika) za izraavanje ponude / pitanja:
Future perfect
Future perfect se tvori od dva dijela: Simple future od glagola to have (will have) + Past particip og glavnog glagola:
Subjekat
will have
past particip
He
will have
Potvrdan oblik
I will have left
Odrian
They won't have gone
Upitni
Will we have seen?
Upitno-odrini
Won't he have arrived?
Primjer: to arrive(stii), future perfect
Potvrdan oblik
Odrian
finished
Upitan
Primjer
Sadanje prosto
(Simple Present)
Predbudue vrijeme,
svreni futur
(Future Perfect Tense)
Infinitiv
Vrijeme infinitiva
Uloga infinitiva
Primjer
Infinitiv sadanji
(Present Infinitive, to
see)
Infnitiv perfekta
(Perfect Infinitive, to
have seen)
Participi
Vrijeme participa
Prezent participa
(Present of Participle,
seeing)
Uloga participa
Primjeri
simple
continous
perfect simple
perfect continous
to be called
present
it is called
past
it was called
future
it will be called
conditional
it would be called
present
it is being called
past
future
conditional
present
past
future
conditional
present
past
future
conditional