Professional Documents
Culture Documents
Genetički Inzinjering
Genetički Inzinjering
Uvod .....................................................................................................................2
1.0. Genetiki Ininjering U Biotehnologiji.......................................................3
1.1. Proces Genetikog Ininjeringa Ininjeringa..............................................6
2.0. Genetiki Ininjering Kod Mikroorganizama.............................................7
3.0. Genetiki Ininjering Kod Biljaka..............................................................8
4.0. Genetiki Ininjering Kod ivotinja.........................................................10
Zakljuak............................................................................................................12
Literatura............................................................................................................13
Uvod
Razvojem Saznanja I Dostignua Iz Molekularne Biologije I Naroito Molekularne
Genetike, Poetkom 70-Ih Godina Prolog Veka, Omogueno Je Rekombiniranje Molekula
Dnk. Neke Biohemijske Metode Pruile Su Mogunost Deljenja Molekula Dnk I Njihovo
Prouavanje. Fenomen Restrikcije I Modifikacije Omoguilo Je Dobivanje Manjih
Fragmenata Dnk, A Njihovo Spajanje, Uz Odreene Enzime, Nastanak Novih Kombinacija
Naslednih Osnova Koji U Prirodi Ne Postoje. Takve Rekombinantne Molekule Dnk Mogue
Je Uneti U ive elije Odreenog Domaina (Mikrobnu, Biljnu, ivotinjsku) U Kojima Ti
Rekombinovani Molekuli Dnk Izraavaju Svoja Svojstva. Da Bi to Bilo Mogue, Bilo Je
Potrebno Konstruisati Nosioce (Vektore) Koji Se U Unesenom Domainu Stabilno Odravaju
I Nasleuju. Te Tehnike Nazvane Tehnologijom Rekombinantne Dnk, Ili Popularnije,
Genetikim Ininjeringom, Znaajno Su Unapredile I Ubrzale Neka Temeljna Istraivanja Na
Podruju Prirodnih Nauka, Te Su Veoma Brzo Pronali Put U Praktinoj Primeni.
Sutinske Dobre Strane Upotrebe Ovakvih Biljaka Kao Ljudske Hrane Mogu Se Svesti
Na Sledece:
- Daju Bolje Prinose,
- Ranije Sazrevaju,
- Imaju Vecu Hranljivu Vrednost,
- Due Traju Pa ak I to Da Lepe Izgledaju.
Znaci, Reava Se Problem Gladi U Svetu Jer Se Proizvodi Dovoljna Kolicina Hrane
Koja Je, Uz to Jo I Jeftinija.
Slika 4. Mikroorganizmi.
10
Zakljuak
Neka Nauna Podruja Su Tradicionalno opasna Zbog Svoje Bliskosti tetnim
Primjenama Ve Iskuanim U Prolosti . Osim Biotehnologije, Mikrobiologije I Fizike, Koje
11
Literatura
-
%20geneticki%20in%c5%beenjering%20prezentacija.Pdf
Http://www.Genetika.Biol.Pmf.Unizg.Hr/index.Html
12
Http://www.Bionetskola.Com/w/geneti%c4%8dki
Modifikovani
Organizmi
Http://www.Ef.Uns.Ac.Rs/download/menadzment-Organske-
Proizvodnje-Hrane/2011-05-11-Geneticki-Modifikovani-Organizmi.Pdf
Http://www.Vef.Unizg.Hr/org/stocarstvo/prezentacije/za Web Tpiuz/iii
Sem/seminari/geneticko Inzenjerstvo.Pdf
13