HRVATSKA POVIJEST SREDNJEG VIJEKA

I. KOLOKVIJ
ETNOGENEZA

Tanajske ploe su grki natpisi iz 2. ili 3.st. n.e. Pronaene su u grkoj koloniji Tanais
(danas Azov, juna Rusija), na uu rijeke Dona, 1853.g. Na njima se spominju osobna
imena Khoroatos i Khorvatos, to bi danas, u nas, odgovaralo imenima Hrvatin i Hrvoje.
Danas se uvaju u muzeju, u Sankt Petersburgu.
Bijela Hrvatska se nalazila na podruju june Poljske, oko grada Krakowa i gornjeg toka
rijeke Wisle. Prema jednoj teoriji Hrvati su se doselili iz tog predjela na poziv bizantskog
cara Heraklija u 7.st. Heraklije je vladao od 610. do 641.g.
Postoje tri teorije o podrijetlu Hrvata. To su Slavenska, Iranska i Gotska teorija.
Moemo ustvrditi da su Hrvati kao narod nastali u 7.st., stapanjem doseljenih Slavena sa
romaniziranim Ilirskim stanovnitvom, na ovim podrujima.
Iako Hrvati govore slavenskim jezikom i spadaju u slavensku skupinu naroda, ime Hrvat,
Hrvati i Hrvatska nije slavenskog podrijetla.
U kronici engleskog kralja Alfreda Velikog (9.st.) spominju se ''neki Hrvati'' na podruju
Wisle i eke.
U Prakom dokumentu iz 1086.g. spominju se Hrvati na podruju dananje sjeverne eke.

VLADARI

Borna je bio prvi poznati hrvatski knez. Bio je knez Primorske Hrvatske od 810. do 821.g. U
ustanku kneza Ljudevita, u Panonskoj Hrvatskoj, Borna ratuje na strani Franakog Carstva.
Ljudevit Posavski je bio knez Panonske Hrvatske od 819. do 823.g. Sjedite mu je bilo u
Sisku. Godine 819., zajedno sa svojim saveznicima, podie pobunu protiv Franaka, koji su
kontrolirali podruje Hrvatske. Franci pobjeuju Ljudevita tek nakon desete vojne. Tada se
Ljudevit sklanja kod Ljudemisla, Bornina ujaka, koju ga izdaje i ubija.
Mislav vlada kao knez Primorske Hrvatske od 835. do 845.g. Stolovao je u Klisu, a uspjeno
se sukobio sa Mleanima. Dao je sagraditi crkvu sv. Jurja u Putalju, pokraj Katela. U to
vrijeme, u Jadran, upadaju Saraceni.
Trpimir je bio knez Primorske Hrvatske od 845. do 864.g. On je utemeljitelj dinastije
Trpimirovia. Formalno je priznavao franaku vlast, ali je, u principu, vladao kao
samostalan vladar. Uspjeno se sukobio sa Bizantom te sa bugarskim carem Mihajlom
Borisom, 852.g. U njegovo vrijeme u Hrvatskoj se nalazi benediktinac Gotschalk. Trpimir u
svojoj darovnici daje poklone splitskoj nadbiskupiji, te se naziva ''milou Bojom knez
Hrvata''. edadski evanelistar dokazuje da je hodoastio u talijanski grad Civitad. Trpimir
je imao tri sina; Petra, Zdeslava i Muncimira.
Domagoj je bio knez Primorske Hrvatske od 864. do 876.g. Nije potjecao iz dinastije
Trpimirovia, a na vlast je doao svrgnuvi Trpimirova sina Zdeslava. Postoje teorije da je
1

Domagoj bio iz Poljica (Omiko zalee), ali vjerovatnije je da je potjecao iz Neretljanske

oblasti. Godine 871. Domagoj sudjeljuje u bitci za oslobaanje Barija od Arapa. U mornarici
kneza Domagoja, u toj bitci, sudjeluju i dubrovaki brodovi. Domagoj je esto napadao
mletake brodove, te ga papa Ivan VIII. poziva na mir i naziva ga ''knezom Sklavina'', dok
ga mletaki historiar, Ivan akon, naziva ''najgorin knezom Sklavina'', upravo iz razloga
brojnih Domagojevih napada na mletako brodovlje. Nakon Domagojeve smrti, 876.g.,
Bizant za kneza Primorske Hrvatske vraa Trpimirova sina Zdeslava.
Branimir je bio knez Primorske Hrvatske od 879. do 892.g. Mletaki ljetopisac Ivan akon
tvrdi da je na prijestolje doao ubivi Zdeslava. Iz toga se daje zakljuiti da nije bio iz
dinastije Trpimirovia, ak ga neki dovode u vezu sa Domagojem. Branomirov natpis, iz
predromanike crkve u Muu kraj Splita iz 888.g., ne donosi nikakav vladarski naslov, no
natpis oltarne pregrade, iz crkve sv. Mihovila u Ninu, naziva Branimira ''dux Sclavorum'',
dok ga Papa Ivan VIII. naziva ''principes'' i ''comes''. Ukupno postoji 5 natpisa sa
Branimirovim imenom. Papa Ivan VIII. ga takoer naziva ''ljubljenim sinom'', iz razloga jer
se Branimir zakleo na vjernost rimskoj crkvi, naime to je vrijeme sukoba rimskog pape sa
carigradskim patrijarhom. U edadskom evanelistaru Branimir se spominje zajedno sa
svojom enom Maruom. Godine 887. Mleani su teko poraeni u pomorskoj bitci kod
Makarske, od strane Neretljana, te je ubijen mletaki dud Petar Candiana. Od tada Mleani
nisu ugroavali hrvatsku obalu vie od jednog stoljea, a neki nam izvori kazuju da su ak i
plaali danak Hrvatima. Danak mira Branimiru su plaali i dalmatinski gradovi i otoci, pod
upravom Bizanta. To je vrijeme kad se u Hrvatskoj, pod uenicima irila i Metoda, poima
iriti glagoljica.
Muncimir dolazi na mjesto kneza Primorske Hrvatske nakon Branimirove smrti 892.g. Za
Muncimira se pretpostavlja da je bio najmlai Trpimirov sin. Muncimir je bio samostalan
vladar u Primorskoj Hrvatskoj. U njegovo vrijeme izbija sukob oko crkve sv. Jurja u Putalju,
nakon ega Muncimir potvruje Trpimirovu darovnicu splitskoj nadbiskupiji. Pretpostavlja
se da je umro 910.g., a nasljeuje ga Tomislav.
Tomislav dolazi na vlast, u Primorskoj Hrvatskoj, oko 910.g. On je nasljedio Muncimira, za
kojeg se smatra da je bio njegov otac, ime bi Tomislav potjecao iz dinastije Trpimirovia.
Tomislav je uspjeno ratovao sa bugarskim carem Simeonom i Maarima, te je ujedinio
Primorsku i Panonsku Hrvatsku. Historiografija ga smatra prvim hrvatskim kraljem.
Pretpostavlja se da je okrunjen na Duvanjskom polju 925.g. Bizantski car Konstantin VIII.
Porfirogenet pie o velikoj Tomislavovoj vojnoj moi, no pretpostavlja se da su brojke ipak
bile preuveliane, u namjeri da se impresionira itatelje i zastrai zajednikog, Bizantskog i
Hrvatskog, neprijetelja Bugare. Tomislav vlada do 928.g., a u njegovo vrijeme, tonije 925.
i 928.g., su odrana dva Splitska sabora. Toma Arhiakon 914.g. Tomislava naziva titulom
''dux'', a papa Ivan X. ga, u svom pismu, naziva titulom ''rex'', dok mu Konstantin
Porfirogenet ne dodjeljuje nikakvu titulu. Smatra se da je Bizant, Tomislavu kao savezniku,
predao u ruke, na upravu, Bizantsku Dalmaciju. Tomislav se spominj i u ljetopisu popa
dukljanina.
Trpimir II. vlada Hrvatskom od 928. do 935. Vjerovatno je bio Tomislavov sin ili brat. U
njegovo vrijeme Hrvatska ostaje u priblino istim granicama. Bizantu vie nije bila potrebna
hrvatska pomo kako bi se zaustavilo napredak Bugara na zapad, stoga je prekinut savez, ali
hrvatska vlast je unato tome ostala vidljiva u dalmatinskim gradovima.
2

Kreimir I. vlada Hrvatskom od 935. do 945.g. On je najstariji sin kralja Trpimira II., iz loze
Trpimirovia. Prema ljetopisu popa dukljanina njegov mlai brat Petar je postao vojvodom
Duklje. Kreimir I. je imao sinove Miroslava i Mihajla Kreimira II.
Miroslav je najstariji sin Kreimira I. On vlada od 945. do 949.g. Tjekom svoje vladavine
vodi graanski rat sa svojim bratom Mihajlom Kreimirom II. Zbog graanskog rata opada
mo Hrvatskog Kraljevstva, te se smanjuje brojanost mornarice, pjeatva i konjanitva. Tu
situaciju su iskoristili Srbi, koji su zavladali istonom Bosnom i junom Hrvatskom.
Graanski rat zavrava Miroslavovom smru i preuzimanjem vlasti njegova brata Mihajla
Kreimira II., uz pomo bana Pribine, 949.g.
Mihajlo Kreimir II. vlada kao hrvatski kralj od 949. do 969.g. Potjee iz loze Trpimirovia,
a na vlast dolazi svrgavanjem svog brata Miroslava. Mihajlo Kreimir II. je donekle obnovio
hrvatsku mo, koja je oslabila zbog graanskog rata. Njegova ena Jelena Slavna je dala
sagraditi crkvu Gospe od Otoka, pokraj Solina, koja je sluila kao kraljevska grobnica i
krunidbena bazilika. U vrijeme Mihajla Kreimira II., na podruju dananje Like, kao ban
stoluje Pribina. Mihajlo Kreimir II. samostanu sv. Krevana, u Zadru, daruje zemljite. U
njegovo vrijeme dolazi do pljakanja bosanskog podruja i, 969.g., do uspjenog boja sa
Arapima kod Monte Gargana.
Stjepan I. Drislav je bio hrvatski kralj iz dinastije Trpimirovia, sin Mihajla Kreimira II. i
kraljice Jelene, te unuk Kreimira I. Vladao je od 969. do 996.g. Stjepan I. Drislav se
uspjeno obranio od Bugara. Bio je u dobrim odnosima sa Bizantskim Carstvom i njegov
savjetnik u 40-ogodinjem ratu sa bugarskim carem Samuilom. U njegovo vrijeme dolazi do
mira sa Mleanima, koji prestaju plaati danak. Stjepan I. Drislav je bio prvi hrvatski
vladar okrunjen od strane Bizanta. Njegovi sinovi su bili Svetoslav Suronja, Kreimir III., i
Gojslav. Pokopan je u crkvi sv. Stjepana na Otoku. Uz Stjepana I. Drislava se vee legenda
o nastanku hrvatskog grba. Naime neki izvori kazuju da je Stjepan I. Drislav pao u
mletako zatoenitvo, te da je mletaki dud Petar II. Orseolo nauo da Stjepan I. Drislav
dobro igra ah, te mu je predloio da ako ga pobjedi u 3 partije aha, da e ga pustiti iz
zarobljenitva. Legenda kazuje da je Stjepan I. Drislav pobjedio mletakog duda, koji je
izvrio svoje obeanje, te da je tada Stjepan I. Drislav u znak zahvalnost uzeo ahovsku
plou, koja je tada bila sa crvenim i bijelim poljima, kao svoj grb.
Svetoslav Suronja je hrvatski vladar iz dinastije Trpimirovia i zaetnik poddinastije
Svetoslavia. Bio je najstariji sin Stjepana I. Drislava i brat Kreimira III. i Gojslava.
Svetoslav Suronja je vladao kratko, od 997. do 1000.g., a skoro cijelo vrijeme je vodio
borbu za vlast sa svojom braom. Vjeruje se kako je nadimak Suronja (mraan, hladan)
dobio zbog svog fizikog izgleda, no vjerovatnije je to bilo zbog njegove naravi. U njegovo
vrijeme mletaki dud Petar II. Orseolo prisvaja dalmatinske gradove i otoke. Postoje teorije
da je Svetoslav Suronja svrgnut uz pomo Mleana ili uz pomo Bugara. Nakon svrgavanja
prvo bjei u Veneciju, a zatim u Maarsku. Nasljeuje ga brat Kreimir III.
Kreimir III. je hrvatski kralj iz dinastije Trpimirovia. Bio je srednji sin Stjepana I.
Drislava. Stariji brat mu je bio Svetoslav Suronja, kojega je svrgnuo sa prijestolja, a mlai
brat mu je bio Gojslav, koji mu je ujedno bio i suvladar. Kreimir III. vlada od 1000. do
1030.g. U njegovo vrijeme Bizant je proirio svoju vlast nad Dalmacijom, a maarski kralj
Stjepan je proirio svoju vlast nad Slavonijom. Kreimira III. nasljeuje njegov sin Stjepan
II.
3

Stjepan II. je sin kralja Kreimira III., iz dinastije Trpimirovia. Vladao je kao hrvatski kralj
od 1030. do 1058.g. Za vrijeme svoje vladavine Stjepan II. je povratio upravu nad Bosnom i
Dalmacijom (osim Zadra). Pomagao je Bizantu u borbi protiv Arapa. Za vrijeme njegove
vladavine, od Bizanta se, 1042.g., osamostaljuje Duklja pod Stjepanom Vojislavom. Godine
1040. Stjepan II. u Kninu osniva biskupiju. Dubrovniku daruje zemlju 16 km oko grada,
kako bi grad imao izvor pitke vode. U njegovo vrijeme se 1054.g. dogodio veliki crkveni
raskol. Stjepan II. je nosio titulu vladara Hrvatske, Bosne i Dalmacije.
Petar Kreimir IV. je bio hrvatski kralj iz dinastije Trpimirovia. Vladao je od 1058. do
1074.g. Otac mu je bio kralj Stjepan II. Korulanski kodeks kazuje kako je Petar Kreimir
IV. bio optuen za ubojstvo brata Gojslava, nato se pred papinim poslanikom zakleo na
nevinost te je bio osloboen optuaba. Petar Kreimir IV. je proirio Hrvatsko Kraljevstvo
na Paganiju, Zahumlje i Travuniju, te postaje istinski vladar Bizantska Dalmacije, a ne samo
njezin namjesnik. Utemeljio je muki benediktinski samostan sv. Ivana u Biogradu. Godine
1066. izdaje povlasticu samostanu sv. Marije u Zadru, u kojem je utemeljiteljica i prva
opatica bila ika. U darovnici samostanu sv. Krevana u Zadru, 1069.g., Petar Kreimir IV.
spominje kako je proirio svoje kraljevstvo na kopnu i na moru, a Jadransko more naziva
''naim dalmatinskom morem''. Petar Kreimir IV. je poticao razvoj hrvatskih gradova na
obali, kao to su Biograd, Skradin i ibenik, koji se naziva Kreimirovim gradom. Hrvatska
je u njegovo vrijeme bila podjeljena na 12 upanija. Postoji teorija da su kralja Petra
Kreimira IV. zarobili Normani, koji su 1074.g. bezuspjeno opsjedali Rab. Petar Kreimir
IV. nije imao mukih nasljednika.
Dmitar Zvonimir je bio hrvatski kralj od 1075. do 1089.g. Njegovo podrijetlo je nepoznato,
a postoji terija da je potjecao iz loze Svetoslavia. Prije nego je postao kralj bio je slavonski
ban. Nasljedio je Petra Kreimira IV., koji nije imao mukih potomaka. Zvonimirova ena,
Jelena Lijepa, je bila ki ugarskog kralja Bele I., i sestra Ladislava I. i Gejze I. Nakon to je
Zvonimir prisegnuo da e biti vjeran podanik papi ,Grguru VII., papin poslanik Gebizon ga
je 1075.g., u crkvi sv. Petra i Mojsija u Solinu, okrunio za hrvatskog kralja. Dmitar
Zvonimir je stolovao u Kninu, a njegovo ime se spominje na Baanskoj ploi, koja je
nastala oko 1100.g. U Zvonimirovo vrijeme nije bilo veih ratova, te je to doba prosperiteta
i blagostanja u Hrvatskom Kraljevstvu. Godine 1081., na papin poziv, Zvonimir alje flotu
koja se zajedno sa dubrovanima, kraj Krfa, borila protiv Bizanta. Njegov sin Radovan je
umro prije Zvonimira, tako da nije imao mukih nasljednika. Uz radovana Zvonimir je imao
i ker Klaudiju. Legenda o smrti kralja Dmitra Zvonimira je nastala u 13.st. Ona nam kazuje
kako su Zvonimira ubili hrvatski velikai, kod 5 crkava u okolici Knina, kad je on odluio
povesti Hrvate u pomo Bizantu u borbi protiv Arapa. Uvidjevi da ga velikai namjeravaju
ubiti Dmitar Zvonimir ih je prokleo rekavi da nee imati svog vladara 1000 godina.
Stjepan III. je hrvatski kralj koji je vladao od 1089. do 1091.g. Bio je sin Gojslava, koji je
bio mlai brat Petra Kreimira IV. Nakon smrti Petra Kreimira IV. nije uspio preuzeti vlast,
te je bio prisiljen ivjeti u samostanu sv. Stjepana pod borovima u Splitu. Nakon
Zvonimirove smrti hrvatski velikai su ga postavili za kralja. Stari i bolesni vladar, bez
djece, vladao je samo dvije godine. On je bio posljednji Trpimirovi. Nakon smrti Stjepana
III. dolazi do borbe za vlast izmeu Zvonimirove udovice, kraljice Jelene, i hrvatskih
velikaa.
Petar Svai je bio posljednji hrvatski kralj. Vladao je od 1093. do 1097.g. Bio je izabran za
kralja od onog djela plemstva koji se suprostavljao ideji da na hrvatsko prijestolje sjedne
4

ugarski vladar. Petar Svai je stolovao u Kninu te nije imao vlast nad Slavonijom i
dalmatinskim gradovima. Godine 1095. u Ugarskoj umire kralj Ladislav, brat Zvonimirove
udovice Jelene, a na njegovo mjesto dolazi Koloman. On, nakon pomirenja sa papom
Urbanom II. i podran od strane nekih hrvatskih velikaa, kree na vojni pohod u Hrvatsku.
Godine 1097. Dolazi do bitke na planini Gvozd, u kojoj pogiba kralj Petar Svai. Hrvatska
tako ostaje bez posljednjeg vladara hrvatskog imena, a 1102.g. ulazi u uniju sa Ugarskom.
Planina Gvozd se od te bitke naziva jo i Petrova gora.

CRKVA

Sveti Dujam je bio muenik i prvi Solinski biskup. Podrijetlom je bio Sirijac, a ubijen je
304.g. u progonima rimskog cara Dioklecijana. Danas se slavi kao zatitnik grada Splita.
Prvi susret Hrvata sa kranstvom bio je za vrijeme pape Ivana V. (640.-642.g.).
Postoje tri teze o pokrtavanju Hrvata. Prva teza je da je bizantski car Heraklije, u 7.st.,
poslao sveenike iz Rima i postavio biskupe i nadbiskupe, te da su oni pokrstili Hrvate.
Druga teza je da su Hrvati pokrteni za vrijeme Karla Velikog (8.-9.st.), kada se
kristijanizacija provodila pod vodstvom Akvilejskog patrijarha. Trea teza je da su podruja
istono od Neretve pokrstili Metodovi uenici za vrijeme vladanja bizantskog cara Bazilija
I. Makedonskog u 9.st.
Ivan Ravenjanin je splitski nadbiskup i obnovitelj dalmatinske crkvene organizacije. ivio je
u 7.st. On je, od strane pape, poslan u Split gdje je blaenoj djevici Mariji posvetio
katedralu.
Sveti Donat je bio Zadarski biskup i diplomat iz 8. i 9.st. Spominje se u franakim analima
iz 805.g., kao izaslanik dalmatinskih gradova Karlu Velikom. Sv. Donatu se pripisuje
izgradnja zadarske crkve sv. Trojstva, koja u 15.st. mjenja ime u crkvu sv. Donata.
Crkvu sv. Jurja u Putalju u Katelanskom zaleu je sagradio knez Mislav koji je vladao od
835. do 845.g.
Crkva sv. Marte u Biaima kraj Trogira datira iz prve polovice 9.st.
Crkva sv. Marije u Biskupiji kraj Knina datira iz 9.st. To je najstariji mauzolej hrvatskih
vladara te bogato arheoloko nalazite.
Poznato mjesto hodoaa u ranom srednjem vijeku je Cividale u Italiji.
Crkva sv. Spasa se nalazi na vrelu Cetine. To je zadubina upana Gastike.
Prvi poznati Ninski biskup je Teodozije koji ivi krajem 9.st. u vrijeme kneza Branimira.
iril i Metod su bili kranski misionari iz Soluna u Grkoj. ivjeli su u 9.st. i bili su braa.
iril se prije zareenja zvao Konstantin. Njihov otac je bio visoko pozicionirani bizantski
vojni zapovjednik. Na molbu moravskog kneza Rastislava iril i Metod odlaze propovjedati
evanelje meu slavenskim narodima. iril je sastavio prvo slavensko pismo glagoljicu, a
Metod prevodi bibliju na slavenski jezik. Kasnije je crkva nastojala iskorjeniti liturgiju na
slavenskom jeziku, te dolazi do progona irilovih i Metodovih uenika. iril i Metod su
udarili temelj slavenskoj pismenosti
Grgur Ninski je bio biskup u Ninu od 900. do 928.g. Sudjelovao je na splitskim crkvenim
saborima iz 925. i 928.g., gdje je zagovarao bogosluje na narodnom jeziku i prvenstvo
Ninske biskupije. Nije uspio u svojim namjerama, te je Ninska biskupija ukinuta, a Grguru
5

je dodjeljena Skradinska biskupija, uz koju su mu bile ponuene jo Sisaka i Delmatska

biskupija.
Prvi splitski sabor je odran 925.g., u doba pape Ivana X. Glavna zadaa tog sabora je bilo
rjeavanje pitanja crkvene jurisdikcije na podruju Hrvatske i Dalmacije, te iskorjenjivanje
slavenskog jezika i glagoljice u liturgiji. Na tom saboru su, izmeu ostalih, uestvovali kralj
Tomislav i Grgur Ninski. Grgur je doivio poraz, a metropolitanska ast je data Splitskoj
biskupiji. Na saboru se takoer reguliralo pitanje enidbe sveenika, te su ustanovljene nove
biskupije. Jo je utvreno da sveenici liturgiju moraju prakticirati na latinskom jeziku. Na
drugom splitskom saboru 928.g. ukinula se Ninska biskupija, a Grguru, dotadanjem
ninskom biskupu, su bile ponuene Sisaka, Skradinska ili Delmatska biskupija.
Crkvu Gospe od Otoka dala je sagraditi kraljica Jelena u drugoj polovici 10.st. Ona je bila
ena Mihajla Kreimira II. i majka kralja Stjepana I. Drislava.
Dubrovaka nadbiskupija je osnovana 1022.g. Tako je bizant politiku jaanja Dubrovnika
gradio uz pomo pape, no to nije ilo u prilog dukljanskim vladarima, jer su teili crkvenoj
samostalnosti svoje drave.
Godine 1060. u Splitu je odran crkveni sabor, sazvan od papinskog poslanika Majnarda,
gdje je za splitskog nadbiskupa postavljen dotadanji osorski biskup Lovro.
Zagreb je izabran za biskupiju 1094.g., od strane ugarskog vladara Ladislava.
ika i Vekenega su hrvatske opatice iz 11. i 12.st. ika je utemeljila enski benediktinski
samostan sv. Marije u Zadru. ivjele su za vrijeme Petra Kreimira IV. i Dmitra Zvonimira.

KULTURA

Eufrazijeva bazilika je sagraena u 6.st. Nalazi se u Poreu i jedan je od najljepih

spomenika rane bizantske umjetnosti.
Hrvatska pisana povijest poima od 800.g.
Krstionica kneza Vieslava najvjerovatnije potjee iz poetka 9.st. Iz natpisa se doznaje da
ju je napravio sveenik Ivan, u vrijeme kneza Vieslava, iz pobonosti i u ast sv. Ivana
Krstitelja. Pretpostavlja se da je krstionica prvotno bila u Ninu. Danas se nalazi u muzeju u
Splitu.
Na oltarnoj predgradi benediktinskog samostana u Rinicama kraj Solina nalazi se najstariji
natpis sa imenom i titulom nekog hrvatskog vladara (Trpimir, 845.-864.g.).
Trpimirova darovnica je izdana u korist splitskog nadbiskupa Petra. To je prva sauvana
isprava sa hrvatskog podruja. Potjee iz sredine 9.st., a svjedoi o dobrim odnosima izmeu
splitskog nadbiskupa i hrvatskog kneza. U njoj stoji da knez Trpimir daruje crkvi prihode sa
vlastitog Klikog posjeda (crkva sv. Jurja u Putalju), i Trpimir se naziva ''milou Bojom
knez Hrvata''.
Prvo pisano ime koje oznaava Hrvate potjee iz 9.st., i spominje kneza Branimira kao
kneza Hrvata (dux Chroatorum).
Benediktinci su bili nosioci kulture u cijeloj zapadnoj Europi, pa tako i u Hrvatskoj. Dolaze
iz samostana Monte Cassino u Italiju, krajem 9.st. Prvi benediktinski samostan u Hrvatskoj
je bio u Rinicama kraj Splita, a pretpostavlja se da ga je dao sagraditi knez Trpimir.
6

Baanska ploa je starohrvatski spomenik, nastao oko 1100.g. Pisan je glagoljicom, a

potjee iz crkve sv. Lucije kod Bake na otoku Krku. Spominje kralja Zvonimira.
U utemeljiteljskoj povelji samostana sv. Petra na Rabu iz 1059.g. prvi se put u nekom
povijesnom dokumentu spominje Kraljevstvo Hrvatske i Dalmacije.

Otac hrvatske povijesti je Ivan Lucius Lui. Roen je u Trogiru 1604.g., a umro je u Rimu
1679.g. Najpoznatije djelo mu je ''De regno Dalmatie et Croatie''.
Hrvatski srednji vijek se djeli na rani srednji vijek (od 7.st. do 1100.g.), razvijeni srednji
vijek (od 1100.g. do 14.st.), i na kasni srednji vijek (od 14.st. do 1526.g.).
Konstantin VII. Porfirogenet je bizantski car iz 10.st. koji u svom djelu, ''O upravljanju
Carstvom'', spominje Hrvate.
Crvenom Hrvatskom se naziva podruje Neretljana ili Paganije (od Cetine do Neretve),
Zahumlja (zapadna Hercegovina), Travunije (istona Hercegovina) i Duklje (Crna Gora).
Gotschalk je bio benediktinac koji je boravio u Hrvatskoj, u vrijeme kneza Trpimira,
sredinom 9.st. On Trpimira naziva ''rex Sclavorum'' i napominje kako su ga podanici zvali
''regnum''.
Dubrovnik je osnovan u 7.st., kada se tu sklonilo puanstvo iz unitenog Epidauruma
(Cavtata).
Veliki Sever je bio djed ili striv Ivana Ravenjanina, te osoba koja se javlja kao kljuni lik u
Tominoj prii o Ivanu Ravenjaninu. On je bio jedan od istaknutijih patricija, koji je
posjedovao palae u Splitu i Solinu, te je pomagao Ivanu da obnovi Salonitansku crkvu.
Toma Arhiakon je bio splitski klerik, kroniar i povjesniar iz 13.st. Napisao je ''Povijest
Salonitanske crkve''.
''Ljetopis popa dukljanina'' je junoslavenska kronika nastala u Baru, u 13.st.
Isprave u kancelarijama su imale vie naziva, kao to su litera, skripta i tabula, a sadraj u
njima se nazivao privilegium i libertas. Prvi prijepisi pisali su se na pergamentu od telee
koe. Tinta je bila crne boje, koja je izbljedjela do danas. Pisani su latinskim jezikom, a
pismo je bilo karolina, gotika ili benventana. Od interpunkcijskih znakova postojala je samo
toka.
Ban je bio vladarev namjesnik za odreeno podruje. U 11.st. funkcija bana je bila najvea
ast u dravi poslije kralja. Prvi poznati hrvatski ban je bio Pribina. Ime ban se dovodi u
vezu sa ostacima avarske politike organizacije na naim podrujima.
upan je bio na elu neke upanije, odnosno dio dravnog aparata. Vladar mu predaje
upravu i suenje na vladarevu domu. Kasnije je zamjenjen nazivom palatin.
Bizantskoj Dalmaciji su pripadali gradovi Osor, Zadar, Trogir, Split, Dubrovnik, Kotor,
Budva te otoci Krk, Cres i Loinj.
Glagoljica je staroslavensko pismo nastalo sredinom 9.st. Autor ovog pisma je iril,
bizantski redovnik iz Soluna.
Kartular je knjiga u koju se spremaju isprave i zapisuju vani javni dogaaji.
Civitas je naziv za gradsku utvrdu sa biskupom na elu.
Sredite Hrvatske u 9.st. je bio Klis, a u 11.st. sreditem postaje Knin.
7

Meranija je istoni dio Istre.

Vilani su bili seljaci.
Alodij je zemljina jedinica.
Tera je posjed od vie estica.
Vladar ima patronalni karakter, tj. vladar je zatitnik pravnog poretka.
Dvorsko vjee je savjetovni organ vladara.
Narodna skuptina je tijelo koje slua kraljeve odluke, ali ne sudjeljuje u njima.
Vladar nosi titulu dux, a okrunjeni vladar ima titulu rex.
Herceg je obino netko u srodstvu sa vladarom.
Komornik je upravitelj financija
Riksor je lan vladareve vojne pratnje.
Djed Hrvata je upravitelj kraljevskih imanja.
Opidum je utvreno naselje.
Gradska uprava se sastoji od priora, biskupa i sudaca.
Proskineza je obiaj prostiranja (leanja) pred vladarem. Taj obiaj je bio karakteristian za
Bizant.
Sauvan je spis koji govori o sudskom sporu izmeu Zvonimirova ujaka Streze i splitskog
veleposjednika Petra Crnog, a o sporu odluuje sam Zvonimir.
Vojnomir je bio slavensko poglavar, vjerovatno iz Istre, koji je sudjelovao kao franaki
saveznik u ratu protiv Avara 796.g.
Ratimir i Braslav su bili donjopanonski knezovi.
Prvi poznati slavenski knez sa ovih podruja je Porga.
Rianski placit ili sabor sazvan je 804.g., kako bi se rjeili sporovi istarskog stanovnitva.
Istra je tada bila u sastavu Franakog Carstva. Raspravljalo se o poloaju Istarskih gradova i
crkve, o prevelikim davanjima franakom vojvodi Ivanu, to o naseljavanju Slavena na
zemlju istarskih graana.

KRONOLOGIJA

567.- Osnovana Avarska drava

582.- Avari osvajaju Sremsku Mitrovicu
625.- Avari rue Salonu
626.- Avari napadaju Carigrad
778.- Franci osvajaju Istru
800.- Okrunjen Karlo Veliki
804.- Sabor u Rianu
812.- Mir u Achenu
819.- Ustanak Ljudevita u Panoniji
820.- Franci alju tri vojske na Ljudevita
8

821.- Umire Borna

823.- Ljudemisla smaknuo Ljudevita
852.- Bugarski car Mihajlo Boris napada Hrvatsku
871.- Osloboenje Barija od Arapa
887.- Poraz Mleana kod Makarske
925.- Tomislav okrunjen za kralja
925.- I. splitski crkveni sabor
928.- II. splitski crkveni sabor
969.- Bitka sa Arapima kod Monte Gargana
976.- Umire kraljica Jelena Slavna
1042.- Osamostaljuje se Duklja
1054.- Veliki crkveni raskol
1074.- Normani opsjedaju Rab
1097.- Bitka na Gvozdu
1102.- Pacta Conventa

Mislav (835.-845.g.)
Trpimir (845.-864.g.)
Domagoj (864.-876.g.)
Zdeslav (876.-879.g)
Branimir (879.-892.g.)
Muncimir (892.-910.g.)
Tomislav (910.-928.g.)
Trpimir II. (928.-935.g.)
Kreimir I. (935.-945.g.)
Miroslav (945.-949.g.)
Mihajlo Kreimir II. (949.-969.g.)
Stjepan I. Drislav (969.-996.g.)
Svetoslav Suronja (997.-1000.g.)
Kreimir III. (1000.-1030.g.)
Stjepan II. (1030.-1058.g.)
Petar Kreimir IV. (1058.-1074.g.)
Dmitar Zvonimir (1075.-1089.g.)
Stjepan III. (1089.-1091.g.)
Petar Svai (1093.-1097.g.)

II. KOLOKVIJ

VLADARI I BITKE

Koloman je u Ugarsku doao na vlast 1095.g., a 1097.g. je u bitci na Gvozu pobjedio

hrvatskog kralj Petra Svaia. Godine 1098. Koloman je sklopio ugovor sa Mleanima po
kojemu je njemu trebala pripasti Hrvatska, a Mleanima Dalmacija. Godine 1099. se
umjeao u ruske prilike te je jedva, u jednoj bitci, izvukao ivu glavu. Koloman je uvidio da
vojno nee moi osvojiti Hrvatsku te se 1102.g. nagodio sa hrvatskim velikaima (Pacta
Conventa), a iste je godine u Biogradu okrunjen za hrvatskog kralja. Nato se buni njegov
brat Almo, ali nita ne postie. Koloman tada odluuje svojoj dravi pripojiti i Dalmaciju,
koju je Bizant jo 1097.g. prepustio Veneciji. Sklopivi rodbinske veze sa bizantskim carem
i osvojivi Zadar 1105.g., Koloman napokon osvaja i Dalmaciju. Godine 1108. Almo se
opet buni ali ga Koloman protjeruje te se on sklanja u Njemaku. Tada Njemaka odluuje
napasti Ugarsku, ali se nakon nekog vremena povlai. Naposljetku je Koloman odluio
kazniti Almoa i njegova sina Belu, te ih je osljepio i poslao u samostan. Mleani su 1115.g.
povratili Zadar i Biograd na moru, a sljedee godine i ostale dalmatinske gradove. Koloman
umire 1116.g., a nasljeuje ga njegov sin Stjepan II.

Bela IV. je bio Ugarsko Hrvatski kralj od 1235. do 1270.g. U njegovo vrijeme, tonije
1241.g., u Ugarsku provaljuju Mongoli, koje su tada nazivali Tatarima. Oni pobjeuju
Belinu vojsku na rijeci aju. Bela bjei najprije u Austriju, a zatim u Zagreb pa u Split.
Mongoli ga sljede te pritom pustoe Zagreb. Bela IV. se tada sklanja na brodove kraj
Trogira. Dok su se Mongoli pripremali za opsadu Trogira, saznaju da im je u Mongoliji
umro vrhovni kan Ogotaj, te se 1242.g. povlae. Bela IV. u znak zahvalnosti izdaje
privilegije trogiranima, zbog ega dolazi do sukoba Trogira sa Splitom, koji postavlja
bosanskog bana Ninoslava na vlast. Bela IV. nato alje trogirsku vojsku koja je opustoila
Split i na vlast u Splitu postavlja kneza Hugrina. Godine 1242. Bela IV. donosi ''zlatnu
bulu'', kojom Zagreb proglaava slobodnim kraljevskim gradom, sa znatnim privilegijama.
Takoer i graanima Samobora potvruje povlastice. Godine 1244. Bela IV. sklapa mir sa
Mleanima, gdje se u njihovu korist odrie Zadra. Godine 1251. Bribirskim knezovima
potvruje upaniju. Bela IV. umire 1270.g.

Ludovik I. Veliki je bio Ugarsko Hrvatski kralj od 1342. do 1382.g. On je nastojao

obnoviti kraljevsku vlast u Hrvatskoj, te protjerati Veneciju sa hrvatske obale. Godine 1345.
Je skrio mo Nelipia i krenuo je na mletaki Zadar. Godine 1346. doivljava poraz, a
1348.g. sklapa osmogodinje primirje sa Venecijom. Ludovik I. Veliki se povezao sa
bosanskim banom Stjepanom II. Kotromaniem oenivi njegovu ker Elizabetu. Od 1356.
do 1358.g. traje novi rat sa Venecijom, a 1358.g. je sklopljen ''Zadarski mir'', u kojima se
Mleani odriu Dalmacije.

igmund ili Sigismund Luksemburki je bio Rimsko Njemaki car, te Ugarsko Hrvatski
i eki kralj. Roen je u Nunbergu u Njemakoj, kao sin Karla IV. i Marije Anuvinske.
igmund je 1387.g. u Stolnom Biogradu okrunjen za Hrvatskog kralja, a za Rimsko
Njemakog cara je okrunjen u Rimu 1433.g. godine 1396. je predvodio kransku vojsku u
10

bitci kod Nikopolja protiv Turaka, i tu je doivio poraz. igmund je jednom bio zatoen i
dva puta sruen sa prijestolja. Bio je u sukobu sa Ladislavom Napuljskim koji je 1409.g.,
iako nije bio zakoniti vladar, prodao Dalmaciju Mleanima za 100.000 dukata. igmund je
umro 1437.g.

Matija Korvin je bio Ugarsko Hrvatski kralj od 1458. do 1490.g. Nadimak Korvin je dobio
prema gavranu, kojega je imao u grbu. Kao kralj uspostavlja apsolutnu mornarhiju,
oslanjajui se na srednje plemstvo i graane. Usporio je Tursko napredovanje na Balkanu,
osvojivi, 1464.g., Srebrenik i Jajce i utemeljivi Srebreniki i Jajaku banovinu. Godine
1467. je proveo reformu poreznog sustava, a 1469.g. je Frankopanima oduzeo Senj. U
Budimu je utemeljio veliku knjinicu, a umro je 1490.g.

Pacta Conventa ili Qualiter je sporazum za koji se smatra da je sklopljen izmeu Ugarskog
kralja Kolomana i hrvatskog plemstva 1102.g. U njemu Koloman istie da ga izdaje nakon
to je okrunjen za Hrvatskog kralja u Biogradu. Prema njemu odran je sabor sa prvacima
Hrvatskog Kraljevstva, i u njemu Koloman potvruje povlastice hrvatskom plemstvu.

Zadarski mir je sklopljen 1358.g. izmru Ugarsko Hrvatskog kralja Ludovika I. i Mletake
Republike, u samostanu sv. Frane u Zadru. Venecija se odrie itave Dalmacije, od sredine
Kvarnera do Draa, dud se odrie naslova duda Dalmacije i Hrvatske, a Dubrovnik
postaje grad gornje Dalmacije, sa odreenim privilegijama.

Koloman u svojim privilegijama gradovima Splitu, Trogiru i Zadru daje povlastice slobode i
slobodan izbor kneza i nadbiskupa. Trogir oslobaa plaanja svakog poreza. Rabu daje
povlastice 1115.g.

Bitka kod Nikopolja u Bugarskoj se odigrala 1396.g. U njoj su se sukobili kranska

koalicija predvoena Ugarsko Hrvatskim kraljem igmundom Luksenburkim i Osmanlije
predvoene sultanom Bajzidom I. osmanlije su potpuno porazile kransku vojsku, a
igmund se uspio spasiti bjegom.

Bitka kod Varne u Bugarskoj se odigrala 1444.g. Kranska vojska je doivjela poraz od
Osmanlija. U njoj su poginuli kralj Ladislav i papin legat Julije Cesarini, kao i mnogi drugi
crkveni i svjetovni dostojanstvenici. Kriarsku vojsku su predvodili Poljski i Ugarsko
Hrvatski kralj Ladislav I. i Janko Hunjadi, otac Matije Korvina. Taj poraz krana je
rezultirao Osmanlijskim osvajanjem Bugarske.

Andrija III. je bio posljednji Arpadovi na Ugarsko Hrvatskom prijestolju. On umire

1301.g.

Sinovi Bele II. sljepog su bili Gejza, Gojslav i Stjepan.

Obrambeni sustavi Bele IV. su bili gradovi Kalnik, Medvedgrad, Gari, Lipovac i Oki.
Istaknute obitelji u Slavoniji za vrijeme Arpadovia su bili Babonii, Pektari, Gisingovci i
Gutkeledi.

Knezovi Goriki i Vodiki Babonii nastanjuju podruje Kupe, izmeu Karlovca i Siska.
Vodiki Babonii se kasnije nazivaju Blagajski, po gradu Blagaju.

Marturina je kraljevski porez koji se plaao na podruju od Drave do Gvozda.

Anuvinski redoviti porez se ubirao prema kunim vratima ili porti.
Koeficjent proizvodnje u ratarstvu je bio odnos izmeu koliine poetog i posijanog ita.
Odnos je bio veoma nepovoljan, priblino u omjeru 1 naprema 4.
11

 Komutacija je pretvaranje naturalne i radne obaveze kmetova u novana davanja.

Zgon je vlasnikov posjed koji kmet mora obraivati.
Godine 1202. Venecija je uz pomo kriara osvojila Zadar. Kriari su pristali na osvajanje
kranskog Zadra jer nisu imali novca za platiti prijevoz, Mleanima, do ''Svete zemlje''.

Andrija II. je 1222.g. izdao ''zlatnu bulu'' koja je odreivala pravo plemstva da svrgnr kralja.
Slavonski sabor je sazvan 1273.g. Raspravljalo se o poloaju neplemenitih slobodnjaka, koji
su teili za pravima nieg plemstva.

Knezovi Bribirski su bili vlastela koja pripada najstarijim hrvatskim plemenima. ivjeli su
na prostoru rijeke Krke, sa centrom u Bribiru. Od Bele III. dobivaju potvrdu svojih posjeda.
Znaajnije se uzdiu u doba Pavla I., koji je bio hrvatski ban od 1272. do 1312.g. On,
1299.g., uzima naslov ''ban Hrvatske, Dalmacije i gospodar Bosne''. Njega nasljeuje njegov
sin Mladen II., koji vlada od 1312. do 1322.g. Nakon njega mo bribirskih knezova slabi.

Kralj Ludvig 1351.g. potvruje ''zlatnu bulu'' Andrije II. iz 1222.g.

Godine 1472. na Budimskom saboru je odlueno da Slavonija treba plaati samo polovicu
izvanrednog poreza.

Pounskim mirom iz 1492.g. Hrvatska postaje ravnopravna sa Ugarskom.

Ivan Karlovi 1493.g. nasljeuje naslov Krbavskog kneza. Ratovao je sa Turcima, a 1527.g.
je proglaen za hrvatskog bana.

Godine 1493. se odigrala bitka na Krbavskom polju, u Lici, gdje je turska vojska teko
porazila hrvatsku feudalnu vojsku.

Ustanak hvarskih puana traje od 1510. Do 1514.g. Povod ustanku je bilo nasilje plemia
nad puanima u Starom Gradu na otoku Hvaru. Otok Hvar se tada nalazio pod upravom
Mletake Republike. Na elu puana je bio Matija Ivani. Nakon zauzimanja Starog Grada
puani osvajaju i ostatak otoka Hvara. Godine 1511. puani sazivaju ope vijee, gdje
iznose svoje zahtjeve. Plemie je zastupao Petar Hektorovi. Venecije je, uz pomo vojske,
svladala ustanike tek 1514.g., a Matija Ivani tada bjei.

Godine 1526. se odigrala bitka na Mohakom polju u Ugarskoj (Maarskoj), gdje je turska
vojska, predvoena Sulejmanom I. Velianstvenim, porazila ugarsko hrvatsku vojsku,
predvoenu Ludovikom II. Jageloviem, koji se tom prilikom utopio u potoku.

Dinastije koje su vladale na Ugarsko Hrvatskom prijestolju su bille Arpadovii,

Anuvinci, Luksemburgovci, Habsburgovci, Hunjadi, i Jagelovii.

12

KRONOLOGIJA

1094.- Ladislav osniva Zagrebaku biskupiju.

1095.- Koloman dolazi na prijestolje u Ugarskoj
1097.- Bitka na Gvozdu
1102.- Koloman okrunjen za Hrvatskog kralja
1102.- Pacta Conventa
1202.- Kriari za Veneciju osvajaju Zadar
1222.- Zlatna bula Andrije II.
1241.- Mongoli napadaju Ugarsko Hrvatsko Kraljevstvo
1242.- Mongoli naputaju Hrvatsku
1299.- Pavao nosi naslov ''ban Hrvatske, Dalmacije i gospodar Bosne''
1301.- Posljednji Arpadovi na prijestolju
1322.- Bitka kod Bliske
1358.- Zadarski mir
1371.- Bitka na Marici
1389.- Bitka na Kosovu polju
1396.- Bitka kod Nikopolja
1409.- Ladislav Napuljski prodaje Dalmaciju Mleanima za 100.000 dukata
1432.- Slavonski sabor
1443.- Veliki Turski rat
1444.- Bitka kod Varne
1453.- Turci osvajaju Carigrad
1458.- Matija Korvin izabran za kralja
1459.- Turci osvajaju Srbiju
1464.- Matija Korvin osvaja Srebrenik i Jajce
1467.- Matija Korvin provodi reformu poreznog sustava
1469.- Matija Korvin Frankopanima oduzima Senj
1472.- Budimski sabor
1492.- Pounski mir
1493.- Bitka na Krbavskom polju
1510.- Ustanak puana na Hvaru
1521.- Turci zauzimaju Beograd
1526.- Bitka na Mohakom polju

13

ARPADOVII

Koloman (1102.-1116.g.)
Stjepan II. (1116.-1131.g.)
Bela II. Slijepi (1131.-1141.g.)
Gejza II. (1141.-1162.g.)
Stjepan III. (1163.-1172.g.)
Bela III. (1172.-1196.g.)
Emerik (1196.-1204.g.)
Ladislav III. (1204.-1205.g.)
Andrija II. (1205.-1235.g.)
Bela IV. (1235.-1270.g.)
Stjepan V. (1270.-1272.g.)
Ladislav IV. Kumanac (1272.-1290.g.)
Andrija III. Mleanin (1290.-1301.g.)
ANUVINCI

Karlo I. Robert (1301.-1342.g.)

Ludovik I. Veliki (1342.-1382.g.)

igmund Luksenburki (1387.-1437.g.)

Albert Habsburgovac (1437.-1439.g.)

Ladislav I. Jagelovi (1440.-1444.g.)

Ladislav I. Habsburgovac (1444.-1457.g.)

Matija Korvin Hunjadi (1458.-1490.g.)

Ladislav II. Jagelovi (1490.-1516.g.)

Ludovik II. Jagelovi (1516.-1526.g.)

14

III. KOLOKVIJ

KULTURA I CRKVA

Izvori o Kolomanovu osvajanju su ''Salonitanska povijest'' Tome Arhiakona i ''ivot sv.

Ivana Trogiranina'', ije su obavijesti posve razliite. Njegova osvajanja spominje i isprava
opatice Vekenege iz 1105.g., te ''uda sv. Kristofera Muenika''.
Povaljska listina je najstariji dokument pisan bosanicom. Datira iz 1250.g. Naen je u
Povljima na otoku Brau. Povaljski prag datira iz 1184.g.
Vinodolski zakonik je hrvatski pisani popis obiajnog prava, koji datira iz 1288.g. Zakonik
je pisan glagoljicom i jedan je od najstarijih cjelovito sauvanih zapisa obiajnog prava na
slavenskom jeziku.
Isprava za Virevie datira iz 1350.g. Pleme Virevia trai od hrvatskog sabora da bude
primljeno meu 12 hrvatskih plemena. Sabor je sazvan u Predgrau u Lukoj upaniji.
Plemii su zakljuili da Virevii tu ne pripadaju, ali da su stekli pravo enidbom ena iz 12
plemena, te im je ipak doputeno da uu u savez. Iz te isprave prvi put saznajemo za Pactu
Conventu iz 1102.g. Iz isprave jo saznajemo za to da su u Hrvatskoj juno od Velebita, u
12.st., postojalo dva sloja nieg plemstva; plemii i plemii iz 12 plemena. Pleme Virevia
pripada prvoj skupini.
Senjski statut je ureen 1388.g. Prema tom statutu senjsko se stanovnitvo djeli na plemie i
puane, koji se razlikuju opsegom obaveza prema feudalnom gospodaru grada, krkom
knezu.
Poljiki statut odreuje obiajno pravo na podruju Poljica. Statut datira iz 1440.g. Poljica
su podruje u zaleu Omia.
Templarski posjedi u Hrvatskoj su bili samostan sv. Jurja u Senju, samostan sv. Grgura u
Vrani, te samostani u Varadinu, Zagrebu, Pakracu, Naicama i Bojakovini.
Pavlinski samostani u Hrvatskoj su se nalazili u Lepoglavi, Sveticama i mjestu Sveta Jelena,
kod akovca.
Cisterciti su rimokoatoliki red koji je utemeljio Bernard iz Claivauxa u 12.st. U Hrvatskoj
djeluju na irem podruju Zagreba. Njihovi samostani se nalaze u Zagrebu, Samoboru,
Kutjevu te najpoznatiji u Topunskom. Bazilika sv. Marije u Topunskom ima povlasticu
vjerodostojnog mjesta. Cisterciti su nosioci gotikog graditeljstva i umjetnosti, te borci
protiv krivovjerja i pristae kriarskih ratova. U Hrvatsku su donjeli i irili gotiko pismo.
Fratermitas je bratovtina koja je svojim lanovima pruala predodbu vrste pripadnosti
zajednici. U kasnom srednjem vijeku ureuju svoje statute i pravila.
U sjevernoj Hrvatskoj funkciju bratovtina su preuzeli udruenja cehova, tj. udruenja
obrtnika i trgovaca.
Bratovtine se djele na vjerske ili duhovne te na strukovne ili materijalne.
Na elu bratovtine je bio upan ili gastald.
Ustrojstvo kod cehova se djeli na dekana, bearmetra, ili aua te cehmetra.
Fratermitas Sclavorum su bratovtine koje osnivaju slavenski doseljenici na talijanskim
obalama Jadrana u 15. i 16.st. Najpoznatija takva bratovtina je bratovtina sv. Jurja i
Tripuna u Veneciji, koju su osnovali doseljenici iz Boke Kotorske 1451.g.
15

Zavod ili zbor sv. Jeronima je najznaajnija udruga Hrvata na Apeninskom poluotoku.
Nastaje 1453.g., uz odobrenje pape Nikole V., koji joj dodjeljuje crkvicu sv. Marine na
lijevoj obali Tibera u Rimu, koju udruga posveuje sv. Jeronimu. Uduga e kasnije sloviti
kao potpora hrvatskim studentima u Rimu.
Sjedita inkvizicijskih sudova na etnikom hrvatskom prostoru, od 13. do 18.st., su bili u
Kopru, Zadru, Dubrovniku i Visokom.
Tri hodoasnika mjesta u razvijenom i kasnom srednjem vijeku su bili Rim, Jeruzalem i
Santiago de Campostela. Hodoasnici su se nazivali romeji (Rim), palimeri (Jeruzalem) i
pelegrini (Santiago de Campostela), ovisno o mjestu hodoaa.
Na koncilu u Baselu 1433.g. Dubrovnik dobiva privilegij o trgovanju s istokom,
zahvaljujui potpori kralj igmunda i Ivanu Stojkoviu. Trgovina i brodarstvo postaju
osnova drutvenog uspona Dubrovake Republike.
Ivan Stojkovi je bio dubrovaki dominikanac i teolog iz prve polovice 15.st. Bio je
papinski legat u Carigradu, i smatra se jednom od najzaslunijih osoba, to je Dubrovnik
1433.g. dobio privilegij o trgovanju s istokom.
Bratovtine Anzunina i Lazarina organiziraju dubrovaki graani i trgovci kojima
aristokracija nije doputala ulazak meu vladajui sloj. Tim bratovtinama oni tite svoje
interese.
Vunarski obrt u Dubrovniku utemeljuju doljaci iz Italije, Pavao Cornelo i Petar Pantela u
15.st.
''Opis Dubrovnika'' Filipa de Diversisa izvjetava koliko je proizvedeno vunenih tkanina u
Dubrovniku.
Benedikt Kotruljevi je ivio u Dubrovniku u 15.st. Bio je istaknuti domoljub. Dio ivota je
proveo u Napulju, gdje je bio ministar i nadzornik kovanice novca. Napisao je djelo ''O
trgovini i savrenom trgovcu''.
''Odu Dubrovniku'' je napisao Ilija Lampridije Gajevi.
Marin Dri je dubrovaki knjievnik iz 16.st. Njegovo najpoznatije djelo je ''Dundo
Maroje''.
''Pratiche della mercatura'' je prirunik za trgovce.
Graani se nazivaju civis, a stanovnici habitator, dok se plemstvo djeli na vee ili manje, tj.
na maiores i minores.
Graani u kraljevskim gradovima su graani i stanovnici. Graanin je bio stanovnik koji je u
gradu imao nekretninu. Graani su plaali porez prema zemljinom posjedu, a stanovnici
prema imunosti.
Portal Trogirske katedrale je izgradio i uredio majstor Radovan, 1240.g.
Zvonik crkve sv. Lovre u Trogiru je izgradio Matej Gojkovi.
Pavao Dalmatinac je bio profesor na Bolonjskom sveuilitu u 13.st.
Juraj Slavonac je bio profesor na Parikom sveuilitu.
krinja sv. imuna je izgraena 1377.g. Nju je izgradio Franjo iz Milana u suradnji s
mjesnim zlatarima, po narudbi kraljice Jelene, ene kralja Ludovik I. Anuvinca. Danas se
uva u Zadru.
Ivan esmiki ili Janus Panonius je hrvatski pjesnik iz 15.st.
Marko Maruli je splitski knjievnik iz druge polovice 15. i prve polovice 16.st. Njegovo
najpoznatije djelo je ''Judita''. Naziva se ocem hrvatske knjievnosti.
16

Ivan Vitez od Sredne je hrvatski humanist i ostrogonski nadbiskup iz 15.st.

Najstarije hrvatsko sveuilite je sveuilite u Zadru, koje je osnovano 1495.g.
Na Lateranskom koncilu, 1516.g., imun Koii Benja trai pomo za ''Opustoenu
Hrvatsku''. Boji se da e, zbog mira, Hrvati morati suraivati sa Turcima i pritom pljakati
druge krane.
Bernard Frankopan je napisao ''Govor za Hrvatsku''.
Juraj Klovi Croata je hrvatski sitnoslikar iz 16.st.
Krsto Frankopan Bribirski, 1523.g., u pismu papi Hadrijanu VI. Spominje Hrvatsku kao
predzie kranstva.
Najveu privatnu zbirku u hrvata, sa 600 svezaka, je posjedovao Trebinjski biskup Juraj
Krui. Oporuno ju je ostavio gradu Dubrovniku.

KRONOLOGIJA

1094.- Ladislav osniva Zagrebaku biskupiju

1102.- Pacta Conventa
1184.- Povaljski prag
1222.- Zlatna bula Andrije II.
1240.- Radovan radi portal Trogirske katedrale
1250.- Povaljska listina
1273.- Slavonski sabor
1288.- Vinodolski zakonik
1350.- Isprava za Virevie
1358.- Zadarski mir
1377.- Napravljena krinja sv. imuna
1388.- Senjski statut
1433.- Privilegij o trgovanju sa istokom
1440.- Poljiki statut
1451.- Osnovana bratovtina sv. Jurja i Tripuna
1453.- Osnovan zbor sv. Jeronima
1472.- Budimski sabor
1492.- Poeki mir
1495.- Osnovano Zadarsko sveuilite
1510.- Ustanak puana na Hvaru
1516.- ''Opustoena Hrvatska''
1523.- ''Predzie kranstva''
1526.- Bitka na Mohakom polju

17