Professional Documents
Culture Documents
Gps
Gps
GEODETSKI FAKULTET
Ivan Tomljanovi
Diplomski rad
I. Autor
Ime i prezime:
Ivan Tomljanovi
Kartografija i GIS
Primjena GPS-a u kartografiji
4. veljae 2005.
SVEUILITE U ZAGREBU
GEODETSKI FAKULTET
ZAVOD ZA KARTOGRAFIJU
DIPLOMSKI ZADATAK
Zadatak ukljuuje:
1. Openito o GPS-u
2. Osnovni podaci o GPS-prijamniku eTrex Legend
3. Programi MapSource, ArcView i GeoMedia Professional
4. Izmjera i kartiranje ulica grada Bjelovara
Mentor:
Zahvaljujem svom mentoru prof. dr. sc. Miljenku Lapaineu na podrci prilikom izbora
teme diplomskog rada i tijekom izrade samog diplomskog rada.
Posebno zahvaljujem tvrtki Navigo Sistem iz Zagreba koja mi je ustupila na koritenje
runi GPS-ureaj GARMIN eTrex Legend i njihovom map manageru Davoru Fiedleru koji
mi je dao upute za upotrebu programa MapSource i GeoMedia Professional.
Zahvaljujem i mojoj Heleni na lektorskim savjetima i bezuvjetnoj potpori.
Saetak.........................................................................................................................
Abstract........................................................................................................................
1. Uvod.........................................................................................................................
5. ArcView................................................................................................................... 34
6. GeoMedia Professional............................................................................................ 36
6.1. GeoWorkspace............................................................................................ 37
6.2. Warehouse................................................................................................... 38
6.3. Izbornici....................................................................................................... 40
7. Praktian rad............................................................................................................. 44
7.1. Mjerenje GPS-prijamnikom Garmin eTrex Legend..................................... 44
7.2. Prijenos podataka sa GPS-prijamnika na raunalo...................................... 46
7.3. Obrada podataka........................................................................................... 46
7.4. Rad s atributima........................................................................................... 49
7.5. Iscrtavanje linija i toaka............................................................................. 51
7.6. Plan grada Bjelovara za cestovnu navigaciju
u programu MapSource................................................................................ 56
8. Zakljuak.................................................................................................................. 58
9. Prilozi....................................................................................................................... 59
10. Literatura................................................................................................................ 61
11. ivotopis................................................................................................................ 62
Saetak
Ovaj diplomski rad pokazuje mogunost primjene runih GPS-ureaja u izradi karte za
cestovnu navigaciju. Konkretan primjer prikazan je za podruje grada Bjelovara.
Koriten je ureaj GARMIN eTrex Legend ija poloajna tonost zadovoljava potrebe
cestovne navigacije. Dobiveni podaci prebaeni su u raunalo pomou programa MapSource
te prebaeni u format .dxf. Pomou programa ArcView stvoren je format shape, a u GIS-alatu
GeoMedia Professional obraeni su podaci. Pokazano je kako se unose atributi za pojedine
grafike elemente (linije oznaavaju ceste, a toke zanimljive lokacije u gradu). Atributi
oznaavaju: kategoriju ceste, naziv ulice, oznaku jednosmjernosti, zabranu skretanja, naziv
zanimljive lokacije, telefonski broj objekta... Kao konaan rezultat dobivena je aktualna karta
za cestovnu navigaciju koja je prebaena u GPS-ureaj pomou kojeg moemo kreirati rute
od jedne lokacije do druge, pretraivati zanimljive lokacije i objekte po karti (restorani, kole,
hoteli...). Ureaj nas moe voditi do birane lokacije.
Abstract
This diploma thesis show a potential use of hand GPS receivers for making road
navigation maps. In this particular case, the example is the map of the city of Bjelovar.
The GARMIN eTrex Legend personal navigator was used for measuring, while its
accuracy satisfied road navigation needs. The measured data were transferred to a PC by the
MapSource software and exported in the .dxf file format. The shape file was made with the
ArcView software. The data were processed with the GeoMedia Professional GIS software. It
is shown how attributes are managed for each feature (lines represent roads, and points
represent points of interesent, waypoints). Attributes represent: road category, road name, one
way sign, turn restriction, waypoint name, telephone number... The final result of this project
is an up to date road navigation map. The map was transferred to a GPS personal navigator
where we can create routes, find different points of interest (restaurants, schools, hotels...). A
GPS receiver can navigate us to the point we choose.
1. Uvod
Pregledavajui na internetu stranice o gradu Bjelovaru i o GPS-tehnologiji uvidio sam
da ne postoji noviji plan Bjelovara u digitalnom obliku. Ta spoznaja me potaknula da za
diplomski rad napravim detaljan plan grada Bjelovara. Plan bi upotpunio postojeu kartu
Hrvatske koja slui za cestovnu navigaciju (CroGuide, tvrtke Navigo Sistem) na kojoj su
ucrtani detaljni planovi veih gradova u Hrvatskoj.
Tvrtka Navigo Sistem mi je posudila runi GPS-ureaj, a moj mentor, prof. dr. sc.
Miljenko Lapaine sloio se s mojom idejom.
Sluei se GPS-ureajem snimio sam sve ulice grada Bjelovara. Snimljene podatke sam
obradio, upisao nazive ulica, oznaio jednosmjerne ulice i upotpunio zanimljivim lokacijama
grada ljekarne, kole, restorani, benzinske pumpe, upravne zgrade... Upisao sam i podatke o
svakom objektu na planu.
Nainio sam aktualan plan grada Bjelovara za cestovnu navigaciju.
Poloaj grada Bjelovara je specifian jer je u prolosti bio na prvoj liniji obrane od
Turaka. Kasnije je bio vojno sjedite, a danas je, barem to se cestovnih i eljeznikih pravaca
tie, malo izvan glavnih pravaca. Zato bih ovdje iznio kratku povijest brzog razvoja grada i
kartografskih osnova koje postoje u arhivima ili se jo koriste.
Bjelovar se smjestio podno jugozapadnih obronaka Bilogore, izmeu rjeica Bjelovacke
i Plavnice na 4554sjeverne geografske irine i 1651istone geografske duine, te na 135 m
nadmorske visine. Dananja povrina od 188 km2 i 41 869 stanovnika (2001. godine),
svrstava ga meu gue naseljena podruja u Hrvatskoj (223 stanovnika/km2).
U pisanim povijesnim izvorima Bjelovar se prvi puta spominje 1420. godine kao
sajmino mjesto rovike upe. Poetkom 17. stoljea grad dobiva novu funkciju jer se
prodorom Turaka formira vojna granica na ovim podrujima (Krajina). Bjelovar se nalazi
1606. godine na prvoj liniji obrane od Turaka u doba kada je Hrvatska bila najmanja
povrinom (ostaci ostataka). Funkcija vojnog grada obiljeit e razvoj i izgled dugo kroz
povijest. Tako je carica Marija Terezija 1756. godine donijela odluku o gradnji novog sjedita
Generalata budueg grada Bjelovara. Ve 1758. godine postaje sjeditem pukovnije, a 1771.
godine samostalna vojna opina.
koje se i dogodilo 1871. godine. Zakonom iz 1874. godine Bjelovar je proglaen slobodnim
kraljevskim gradom. Postaje upravno sredite, a zbog brojnih zemljino-posjedovnih
promjena, te vrlo intenzivne izgradnje provedena je nova katastarska izmjera 1892./1893.
godine. Izmjeru i plan u mjerilu 1:2 880 izradio je gradski inenjer S. Smoinski. Postoje i
razni katastarski planovi oko 1900. godine mjerila 1:2 880 gdje je podruje podijeljeno na
osam listova u osam kotara. Na svakom listu prikazan je jedan kotar.
Poetkom 20. stoljea razvija se graevna industrija (brojne ciglane), prehrambena
proizvodnja (osniva se pekara 1892. koja e 1905. prerasti u dananju tvornicu keksa
Koestlin), te mljekarska i mesarska proizvodnja. Dolazak eljeznice u grad utjecao je na
ukupan urbanistiki razvoj i gradnju zgrada i ulica. Teite razvoja grada vie nije bilo na
sjeveru gdje je bio prostor sajmita ve se seli na jugoistok blie eljeznikom kolodvoru.
Prvi plan Bjelovara namijenjen graanstvu izdao je L. Weiss u mjerilu 1:5 760 i bio je
pogodan za brzo snalaenje u gradu (slika 2).
Slika 2. Plan grada Bjelovara namijenjen graanstvu iz 1912. godine (izdao L. Weiss)
U prvoj polovici 20. stoljea gradi se sva infrastruktura grada, javna rasvjeta,
kanalizacija, plinske instalacije tako da nastaju razni nacrti (elektrifikacije 1930. godine).
Bjelovar postaje sjedite upanije (upa Bilogora) 1941. godine. Za vrijeme Drugog svjetskog
rata prestala je sva gradnja u samom gradu ve se podruje gradnje iri na rubna podruja.
Brojne javne zgrade su unitene, a industrijska i poljoprivredna proizvodnja bila je iskljuivo
za vojne potrebe tako da je razvoj bio potpuno zaustavljen.
Poslijeratna izgradnja grada i zahvati u gradskoj jezgri temeljeni su na urbanistikim
osnovama iz 1959. i 1966. godine mjerila 1:1 000. Ubrzano se obnavlja infrastruktura, a
ukinuem pruge 1968. godine Bjelovar gubi status eljeznikog vorita to je rezultiralo
optereenjem cestovnih prometnica koje prolaze kroz sam grad. Ve tada se istie potreba za
izgradnjom bjelovarske zaobilaznice (Slukan Alti 2003).
Danas je izgraen sjeverni dio zaobilaznice tako da je smanjen teki teretni promet kroz
sam centar grada. Plan iz 1980. godine koji je izradio Zavod za kartografiju Geodetskog
fakulteta u mjerilu 1:10 000 i plan iz 1993. godine u mjerilu 1:10 000 skupine bjelovarskih
autora jo su u upotrebi kao noviji planovi grada Bjelovara. Ured za katastar grada Bjelovara
posjeduje katastarski plan cijele opine u digitalnom obliku (CAD format) mjerila 1:10 000.
GPS-izmjerom dobio sam aktualan plan do dananjeg dana. Neke ulice na planovima iz
1980. i 1993. godine ne postoje u stvarnosti makar su ucrtane, a neke su i novonastale. U
sljedeim poglavljima opisat u nain izrade plana od mjerenja GPS-ureajem, obrade i unosa
podataka razliitim programima do konanog plana.
2. Openito o GPS-u
Global Positioning System, skraeno GPS, je globalni pozicijski sustav razvijen od
strane Ministarstva obrane SAD-a s namjerom brzog odreivanja pozicije neke toke bilo
gdje na Zemlji u bilo kojem trenutku. Pronaao je iroku primjenu u geodeziji i u svim
podrujima znanosti i tehnologije koji koriste prostorno definirane informacije. Satelitsko
pozicioniranje, daljinsko istraivanje i geografski informacijski sustavi su tehnologije koje e
zasigurno obiljeiti poetak ovog stoljea. Mogunost izraunavanja koordinata 24 sata
dnevno bez obzira na meteoroloke prilike i nepotrebno dogledanje meu tokama, vrlo brzo
su GPS-prijamnike uinile korisnim i opeprihvaenim terenskim instrumentom. Uporaba
GPS-prijamnika sve je ea, a iznenauje raznolikost zadataka za koje ovaj sustav daje
pouzdane rezultate.
Danas GPS-prijamnike osim za vojne potrebe, to je bio izvorni povod izrade sustava,
koriste geodeti, umari, geolozi, geofiziari, geografi, hidrografi, agronomi... Osim strune i
profesionalne uporabe u raznim znanostima GPS je naao iroku primjenu i u svakidanjem
civilnom ivotu razni oblici transporta (kamionom, brodom i zrakoplovom), sport (nautika,
padobranstvo, planinarenje,), pa sve do ugraivanja GPS-a, kao sustava za navigaciju, u
osobne automobile.
Osnovna zadaa GPS-a je precizno odreivanje poloaja toke na kopnu, na moru, u
zraku, u svemirskom prostoru bliskom Zemlji, te odreivanje trenutne pozicije i brzine
(navigacija) pokretnog objekta. Primjenom tehnikih rjeenja koja su razvijana paralelno s
ovim sustavom, GPS je postao mjerno sredstvo u geodeziji.
Tehnike opaanja dijelimo na:
- apsolutne - autonomno koristimo samo jedan GPS-prijamnik.
- relativne - koristimo minimalno dva prijamnika gdje se poloaj nepoznate toke (GPSprijamnika) odreuje relativno u odnosu na poznatu, na kojoj se nalazi drugi GPSprijamnik.
GPS se sastoji iz tri osnovna segmenta:
- svemirskog - kojeg tvore sateliti koji odailju signale,
- kontrolnog - koji upravlja cijelim sustavom,
- korisnikog - koji ukljuuje razliite tipove prijamnika.
Izbor frekvencija je namjerno tako odabran jer su one presudne za eliminaciju glavnih
izvora pogreaka, kao to je npr. ionosferska refrakcija. Signal putuje kao zraka svjetlosti, to
znai da prolazi kroz oblake, staklo i plastiku, ali ne prolazi kroz mnoge vrste objekte kao to
su zgrade i planine. Postoji i trei signal L3 koji dobijemo mnoenjem temeljne frekvencije sa
135 (L3=1381,05 MHz). Ovaj signal slui za potrebe nuklearnih snaga amerike vojske i ne
koristi se u GPS-prijamnicima. U buduim satelitima predviena je ugradnja L5 frekvencije
namijenjene civilnim korisnicima.
Za odreivanje pseudoudaljenosti koje se dobiju iz mjerenja vremena puta signala od
satelita do prijamnika koriste se dva PRN koda (Pseudorandom noise code) koji su modulirani
na dva osnovna nosaa (L1 i L2). Prvi je C/A-kod (Coarse/Acqusition = grubo stjecanje)
dostupan za sve korisnike i ima efektivnu valnu duljinu od oko 300 m, ali je moduliran samo
na L1 nosau. Ovaj kod namjerno nije moduliran na L2 nosau u cilju sprjeavanja koritenja
pune tonosti sustava od strane neautoriziranih korisnika. Drugi je P kod (Precision code =
precizni kod) koji slui iskljuivo potrebama vojske SAD-a, te je moduliran na oba nosaa L1
i L2. Dodatno uz PRN kodove, na nosae je modulirana i poruka s podacima o efemeridama
satelita, koeficijentima modeliranja ionosfere, informacijama o statusu i pogreci sata satelita
(Bai, Bai 1999).
da
manipuliraju
GPS-signalom,
bilo
odailjanjem
lanog
signala
ili
Tipka FIND
Tipka PAGE
Tipka POWER
opcije
izbornik
prikazuje poloaj na nebu pod kutem od 45. Ispod grafikog prikaza nalazi se ljestvica koja
prikazuje jainu signala svakog satelita zasebno. Kada je primljena diferencijalna korekcija na
tapiu signala pojedinog satelita nalazi se oznaka "D". Sateliti i njihovi signali prikazani su
kao prazni kruii dok se signal prima, a im je signal primljen krui se zacrni. Koordinate
trenutne pozicije i visina prikazani su na dnu stranice.
Opcije stranice Sateliti (slika 8) su:
Use With GPS off koristiti iskljueni GPS.
North Up orijentacija pogleda prema sjeveru.
New Location novi poloaj.
Show GPS Elevation visina GPS-a.
Ukoliko je onemoguen jasan pregled neba odaberemo opciju "Use With GPS Off". U
ovom modu moemo unositi podatke, izraivati rute, ali ne moemo navigirati. Ako smo se
udaljili vie od 600 milja od mjesta zadnje uporabe ureaja moda e biti potrebno odabrati
opciju "New Location" kako bi ubrzali odreivanje trenutne pozicije.
uitati u ureaj pomou programa MapSource (CroGuide 3.2). Mjerilo prikaza karte moemo
mijenjati u rasponu od 5 m do 800 km pomou tipki zoom in i zoom out koje se nalaze na
ureaju. Kada se u map modu pritisne tipka click stick due od dvije sekunde otvara se opcija
mark waypoint (objanjena u dijelu o stranici Glavni izbornik) koja omoguuje snimanje
trenutne pozicije kao toke za koju je mogue upisati naziv.
U polju na vrhu ekrana moemo vidjeti praenje satelita i tonu informaciju o
udaljenosti. Na dnu ekrana postoje dva dodatna polja koja moemo sami programirati tako da
dobijemo razliite navigacijske informacije (datum, vrijeme, prijeenu udaljenost...).
Opcije stranice Karta (slika 10) su:
Pan Map omoguuje pomicanje karte.
Stop Navigation zaustavlja navigaciju.
Hide Nav Status/Show Nav Status uklanja ili pokazuje prozor
s navigacijskim podacima.
Hide Data Fields/Show Data Fields uklanja ili pokazuje dva
programabilna prozora na dnu stranice.
Setup Map omoguuje kreiranje pregleda karte prema naim zahtjevima (veliina teksta,
orijentacija karte i detalji vezani uz kartu).
Measure distance mjeri udaljenost od jedne do druge toke na karti.
Restore defaults vraanje primarnih postavki pregleda karte.
Setup Map
Ova opcija sastoji se od pet podstranica kojima se pristupa pritiskom na jednu od tipki s
ekrana. Podstranice su: Page Setup, Tracks Setup, Map Features Setup, Text Setup i Map
Data. Podeavao sam samo opcije Page setup gdje sam postavio za orijentaciju smjer sjevera,
iskljueno autozumiranje, prikaz najvie detalja, iskljueno dranje ceste, te kopno za nain
prikaza.
Opcije Page setup (slika 11):
Orientation (Track Up or North Up) orijentacija prema
pravcu sjevera ili prema tragu putovanja.
Auto Zoom (On or Off) autozumiranje.
Detail (Most, More, Normal, Less, Least) broj detalja
prikaza.
Lock On Road (On or Off) dri cestu.
Display Mode (Land or Water) nain prikaza.
uporabu.
Tracks Page omoguuje pristup memoriranim putevima i tragovima.
Setup Page omoguuje mijenjanje nekih karakteristika kao to su vrijeme, jedinice
mjerenja, prikaz osvjetljenja, prilagoavanje kontrasta i opcija suelja.
Accessories Page omoguuje pristup podacima o Suncu i Mjesecu, kalendaru i podacima o
lovu i ribolovu.
Pronai (Find Menu)
Often).
Podeavanja (Setup Menu)
Ova stranica nam omoguuje da ureaj prilagodimo osobnim
eljama i potrebama pristupom na est podstranica (slika 17).
Vrijeme (Time Page)
Moemo postaviti vrijeme tako da odgovara naoj trenutnoj
lokaciji ili za bilo koju lokaciju u svijetu.
Imamo sljedee dvije opcije:
Time Format odabiremo format vremena od 12 ili 24 sata.
Time Zone izbor vremenske zone.
Slika 17. Stranica
Podeavanja (Setup)
podeavati
vrijeme
koliko
elimo
zadrati
4. MapSource
MapSource je program za upravljanje GARMIN-ovim GPS-ureajem. Osnova je
CroGuide kartografije. Pomou MapSourcea mogu se vidjeti postojee toke, rute i tragovi na
karti, kao i kreirati nove toke i rute. Jednostavan je za koritenje i ima sve potrebne alate za
djelominu obradu i prikaz podataka uitanih sa GARMIN-ova GPS-a. Program sadri karte
Europe podijeljene u est regija. Prilikom instalacije odabiremo koje karte e biti instalirane.
Moramo odabrati minimalno jednu. Karte Hrvatske, Slovenije i Bosne i Hercegovine
dostupne su na CD-u CroGuide tvrtke Navigo Sistem. Aktualna verzija CroGuide-a je 3.2.
Karte regija koje nas zanimaju mogue je uitati u GPS-ureaj.
Na slici 20 je prikazano suelje programa i uvean je dio karte CroGuide verzija 3.2
izmeu grada Zagreba i Bjelovara. Karta je za podruje Hrvatske dosta detaljna, ali su u
podruju Bjelovara ucrtane samo glavne prometnice. Za vee gradove u Hrvatskoj postoje
detaljni planovi za cestovnu navigaciju..
U ovom poglavlju objasnit u osnovne pojmove samog programa i opcije koje sam
koristio, a detaljnije primjere prikazat u u poglavlju Praktian rad.
Spremanje dokumenta
Otvaranje dokumenta
Ispis karte
Otvaranje s GPS-ureaja
Spremanje na GPS-ureaj
Lijepljenje
Kopiranje
Brisanje
Slika 22. Alatna traka Edit
Undo
Redo
Trakom View moemo odabrati regiju, zoom in, zoom out, mjerilo ili pronai ono to
nas zanima na karti (slika 23).
Odabir regije
Zoom out
Zoom in
Traenje
Slika 23. Alatna traka View
Mjerilo
Pomou trake Tools moemo izabrati zoom, pomak, odabir, toku puta, rutu, kartu i
udaljenost/orijentaciju (slika 24).
Zoom
Odabir
Ruta
Pomak
Toka puta
Slika 24. Alatna traka Tools
Udaljenost
Karta
4.2. Izbornici
Program MapSource sadri izbornike File, Edit, View i Tools.
U izborniku File postoje opcije (slika 25):
New otvara novi, prazni dokument MapSourcea.
Open otvara prethodno snimljeni dokument MapSourcea.
Save/Save As snima trenutni dokument MapSourcea.
Print ispisuje trenutni prikaz karte.
Print Preview prikazuje kako e biti ispisano.
Print Setup pokree stranicu za postavku za ispis.
Open From Device omoguuje prijenos odabranih podataka
(karti, toki puta, ruta i staza) s GPS-ureaja ili karti samo s
Preferences
Postavke su podijeljene u osam tablica: Detail, Units, Position, Map Datum, Transfer,
File Location, Waypoint, Time i AutoRouting.
Detail koristimo kliza za podeavanje koliine detalja na karti.
Units odabir jedinica.
Position odabir izmeu dostupnih formata mrea ili runi unos podataka za mreu
korisnika.
Map Datum postoji preko 100 opcija za izbor. Moramo mijenjati samo ako koristimo
papirnatu kartu koja nema isti kartografski sustav kao i ureaj.
Transfer omoguuje provjeru i promjenu komunikacijskih postavki za prijenos podataka
izmeu raunala i GPS-ureaja.
File Location omoguuje podeavanje zadanog mjesta za spremanje i otvaranje MapSource
dokumenata na raunalu.
Autorouting podeavanje postavki za automatski proraun ruta.
Izbornik View nam nudi opcije (slika 27):
Show Selected Item on Map biranjem ove funkcije izvodi
se centriranje odabira na karti (npr. toke puta, rute, karte
ili staze).
Go To Position omoguuje unos poloaja na karti.
Zoom in smanjivanje mjerila, prikaz manje povrine s
vie detalja.
Zoom out poveanje mjerila, prikaz vee povrine s
manje detalja.
Status Bar omoguuje prikaz ili skrivanje statusne trake na dnu prozora.
Find omoguuje traenje grada, interesne toke, adrese ili ulice i prikaz na karti.
U izborniku Tools postoje opcije (slika 28):
Zoom omoguuje brzo zumiranje odreene povrine na karti.
Hand omoguuje brzo pomicanje po karti.
Selection omoguuje biranje funkcija karte, toke puta, ruta i staza
izravno na karti.
Waypoint omoguuje brzo kreiranje toke puta na karti.
Route omoguuje brzo kreiranje, ili uporabu postojeih toki puta
na karti za odreivanje rute.
5. ArcView
Koristio sam program ArcView GIS 3.2a proizvoaa ESRI (Environmental Systems
Research Institute). To je potpuni i samostalni GIS-program za vizualizaciju, kreiranje i
analiziranje geografskih podataka.
GIS (Geographic Information System) oznaava sustav za donoenje odluka podran
raunalom koji slui za prikupljanje, spremanje, pretraivanje, analiziranje i prikazivanje
prostornih podataka (Lapaine i dr. 2001).
ArcView nam omoguuje kreiranje inteligentnih, visoko kvalitetnih i dinaminih karata
koristei podatke iz bilo kojeg izvora najpopularnijih raunalnih platformi uz pomo razliitih
strelica, simbola i openito raznih kartografskih mogunosti. Jednostavno se sluiti alatima i
izbornicima (slika 33) te omoguava lako koritenje poetnicima, a naravno i naprednim
korisnicima koji mogu iskoristiti alate za naprednu kartografiju i prostornu analizu.
Za potrebe diplomskog rada koristio sam samo jednu njegovu funkciju (prebacivanje iz
CAD-ovog formata .dxf u format shape .shp). Iako program nudi puno vie u ovom u
poglavlju ukratko prikazati samo osnovne pojmove.
Na slici 32 nalazi se suelje programa s prikazom mjerenja grada Bjelovara nakon to
sam ih prebacio iz GPS-ureaja u raunalo (pomou programa MapSource). Prikazani su
tragovi (tracks) i toke (waypoints).
U lijevom dijelu ekrana nalazi se stupac u kojem vidimo koji su elementi ukljueni za
prikaz. Oznaka kvaice uz element znai da je on prikazan na ekranu.
Uz pomo programa ArcView lako se kreiraju karte i dodaju podaci iz razliitih izvora, a
koristei alate za vizualizaciju moemo pristupiti zapisima u bazama podataka lokalno ili na
internetu te ih vrlo brzo prikazati na karti.
6. GeoMedia Professional
GeoMedia Professional je program proizvoaa Intergraph Corporation namijenjen za
sakupljanje GIS-podataka, nadopunu i odravanje baza podataka te pretvaranje informacija u
precizne gotove karte za distribuciju i prezentiranje. Kao alat za analizu i prezentiranje glavna
prednost programa je to to omoguava kombiniranje prostornih podataka iz razliitih izvora,
razliitih formata i razliitih kartografskih projekcija u jedinstvenom okruenju, te izradu
visoko kvalitetnih karata koristei te podatke. Moemo ispisati karte, dodavati rubove,
margine i ostale zavrne detalje.
Integrirano vektorsko i rastersko pogaanje (snapovi) omoguuje prikupljanje
vektorskih podataka iz rasterskih slika. Program omoguuje stolno digitaliziranje i vektorsku
transformaciju podataka. Na slici 34 prikazano je suelje programa GeoMedia Professional i
prikaz obraenih podataka u gradu Bjelovaru. Linije predstavljaju ceste, a toke objekte.
Unutar programa koristio sam jedan dio njegove mogunosti za vektorizaciju, unos i
obradu podataka koji u detaljnije objasniti u poglavlju Praktian rad. Ovdje u pojasniti
osnove pojmove programa.
6.1. GeoWorkspace
GeoWorkspace je podruje, okruenje u kojem radimo, kroz koji gledamo prostorne
podatke. Moemo podeavati razne opcije okruenja, promijeniti koordinatni sustav, ubaciti
kartu ili rastersku sliku kao pozadinu. Sva podeavanja bit e zapamena nakon to snimimo
okruenje.
Prilikom prvog koritenja programa potrebno je kreirati ili otvoriti postojei
GeoWorkspace (prostorno radno okruenje). Bez njega neemo biti u mogunosti unijeti bilo
kakve podatke u program te ih obraivati. Program na poetku otvara prozor dobrodolice i
nudi mogunosti uenja programa kroz kratki teaj, otvaranje postojeeg okruenja ili
kreiranje novog (slika 35).
6.2. Warehouse
Kada kreiramo okruenje potrebno je ubaciti podatke unutar njega. To inimo pomou
veza na warehouse (skladite podataka) koje moemo predoiti kao prostor u kojem su
sadrani nai podaci. To je izvor prostornih podataka za GeoMediu. Iz radnog okruenja
kreiramo veze prema jednom ili vie skladita podataka kako bismo prikazali podatke na
ekranu. Svako skladite sadri samo jedan tip prostornih podataka, a GeoMedia podrava
Access, MGE, FRAMME, MGE Segment Manager, ARC/INFO, Oracle, ArcView, MapInfo,
MGDM ili CAD formate.
Program omoguuje spajanje i prikaz vie prostornih podataka istovremeno. Na primjer,
moemo spojiti MGE skladite, ARC/INFO skladite i ArcView skladite i gledati podatke iz
razliitih izvora kao integriranu kartu.
Spajanje odnosno kreiranje veza izvravamo klikom na Warehouse na alatnoj traci
programa, te opciju New Connection. Program automatski otvara arobnjak koji nas dalje
vodi do uspostavljanja veze (slika 37).
6.3. Izbornici
Program sadri mnotvo alata i izbornika (slika 39). Najee sam koristio izbornike
Skladite (Warehouse), Prozor (Window) i Pogled (View). Za sve druge potrebe koristio sam
alatne trake (snimanje projekta, ubacivanje prostornih elemenata, zumiranje...)
Import from Warehouse unoenje podataka iz jednog tipa u drugi. Jako bitna opcija, ako
nam je potrebna veza itaj/pii. Prebacujemo podatke iz veze samo itaj (ArcView) u vezu
itaj/pii (Access) tako da moemo obraivati podatke.
Export slui za iznoenje gotovih, obraenih podataka izvan programa. Moemo birati
razliite formate (Design file, Shapefile, MapInfo format, Oracle i MS SQL server). Ja sam
koristio izlaz u Shapefile.
Output to feature class aljemo elementarne klase s kojima smo ve prije uspostavili vezu
(itaj/pii) na ekran.
Feature class definition kreiranje i pregled elementarnih klasa koje smo unijeli i atributa za
svaku od njih.
Izbornik Prozor (Window) omoguuje kretanje i prikaz
izmeu prozora karte (Map window) i prozora podataka (Data
window) za svaku vezu koju smo uspostavili (slika 40). Moemo
otvoriti:
New Map Window novi prozor karte.
New Data Window novi prozor podataka.
Layout Window ulazimo u novi prozor kojim podeavamo kartu
za ispis.
Slika 40. Izbornik Prozor
Pomou opcija Cascade, Tile Horizontally i Tile Vertically moe se promijeniti izgled
ekrana tako da se podijeli ekran u dva ili vie dijelova radi lake preglednosti i interakcije
izmeu dva prozora (karte i podataka).
Svaku promjenu koju izvedemo za prozor karte odrazit e se i na prozoru podataka.
Takav pregled je koristan jer klikom na odreenu liniju (cesta) ili toku (interesantno mjesto)
na prozoru karte atributi u prozoru podataka oznae se utom linijom te ih moemo mijenjati
ako je potrebno (slika 41).
7. Praktian rad
Plan grada Bjelovara za cestovnu navigaciju treba biti konaan proizvod ovog
diplomskog rada. Dogovorio sam s tvrtkom Navigo Sistem iz Zagreba da mi posude runi
GPS-ureaj za potrebe diplomskog rada. Poloajna tonost runih GPS-ureaja je od 5 do 15
metara, to je zadovoljavajue za potrebe cestovne navigacije ili kasnije u turistike svrhe.
Praktini dio diplomskog rada moe se podijeliti u etiri koraka:
1) Mjerenje GPS-ureajem GARMIN eTrex Legend
2) Prijenos snimljenih podataka sa GPS-a na raunalo
3) Obrade podataka programima MapSource, ArcView i GeoMedia Professional
4) Ubacivanje sreenih podataka u MapSource i GPS-ureaj radi navigacije
su spremni za unos u
program GeoMedia Professional. Prvo sam kreirao novo prostorno radno podruje
(GeoWorkspace) s nazivom Bjelovar. Zatim sam kreirao novo skladite pod nazivom
ArcView Bjelovar i odmah sam uspostavio vezu s mojim podacima lines.shp (tragovi) i
points.shp (toke) pomou opcije New Connection izbornika Skladite (Warehouse) (slika 37,
poglavlje 6).
Kreirao sam jo jedno skladite tipa Access jer mi ono omoguuje promjene unutar baze
podataka dok skladite ArcView ne omoguuje (skladite samo itaj). Opcijom Import from
Warehouse prebacio sam podatke u novo skladite Bjelovar Access. Odabirom opcije otvara
se arobnjak koji nas vodi kroz postupak (slika 50).
U klasi BJ_line nalaze se linije koje predstavljaju tragove odnosno ulice. Kreirao sam
po nekoliko atributa koje sam preuzeo iz tvrtke Navigo Sistem (slika 52). Atributi su standard
za GARMIN-ove proizvode i predstavljaju:
- GRMN-TYPE kategorija ceste. Oznake su poredane po vanosti (OTHER_HWY
oznaava autocestu ili brzu cestu (oko 1% ukupnih cesta), ARTERIAL prometna glavna
cesta (oko 2%), COLLECTOR glavna cesta (oko 7%), RESIDENTIAL normalna cesta
(oko 90%) i TRAIL pjeaka zona, ulica u kojoj je zabranjeno voziti).
- NAME naziv ulice.
- ONE_WAY oznaka da li je ulica jednosmjerna (Y/N).
- ROUTE_LVL brojana oznaka ovisna o kategoriji ceste. O broju ovisi debljina linije
kojom e se iscrtati prometnica. to je prometnica vee vanosti iscrtat e se debljom linijom.
(TRAIL 1, RESIDENTIAL 1, COLLECTOR 2, ARTERIAL 3, OTHER_HWY 4)
- TURN_RSTRS zabrana skretanja iz jedne ulice u drugu.
- LINK_ID identifikacijski broj. Svaka ulica odnosno dio ulice ima svoj jedinstveni broj.
Dogovorno sam zapoeo od broja 75 000 jer su ostali identifikacijski brojevi ve upotrebljeni
u ostalim gradovima.
- ID broj koji GeoMedia automatski postavlja. Postavio sam klju u tablici atributa jer
pomou ovog broja program raspoznaje svaki element zasebno.
Naredbom New opcije Feature Class Definition kreirao sam i elementarnu klasu BJ_poi
za toke i dodao atribute takoer preuzete iz tvrtke Navigo Sistem (slika 53). U klasi BJ_poi
nalaze se toke koje predstavljaju markirane toke.
Atributi predstavljaju:
- GRMN_TYPE restoran (RESTAURANT), kola (SCHOOL), benzinska pumpa (GAS),
banka (BANK)...
- NAME naziv objekta.
- STRT_ADDR adresa objekta.
- PHONE broj telefona objekta.
- ID broj koji GeoMedia automatski postavlja. Postavio sam klju u tablici atributa jer
pomou ovog broja program raspoznaje svaki element zasebno.
U prazna mjesta upisao sam podatke o svakoj ulici. Svaki dio ulice od krianja do
krianja ima svoj jedinstveni broj (LINK_ID) koji sam runo unosio. Slika 56 pokazuje nain
na koji se oznaavaju atributi za svaki dio ulice (jedinstveni LINK_ID).
Posebno sam pazio na oznaavanje jednosmjernih ulica. Postavljao sam poetak ulice
(Insert Feature) i kraj ulice (End Feature) u smjeru u kojem se smije kretati, a ne obrnuto.
Program sam prepoznaje u kojem je smjeru ulica jednosmjerna tako da ne treba postavljati
zabranu skretanja (TURN_RSTRS). Zato je potrebno oznaiti poetak i kraj jednosmjerne
ulice u smjeru doputenog kretanja.
Kod unoenja toaka postupak je isti samo sam kod odabira Insert Feature oznaio
klasu BJ_poi. GPS-ureaj smjeta markirane toke direktno na trag pa sam ih pomaknuo prije
nego sam ih oznaio i upisao atribute.
Korisniku plana potrebno je pokazati tonu informaciju gdje se nalazi objekt i kako doi
do njega. Na primjer, benzinska pumpa se nalazi s lijeve strane ceste i ne moe joj se prii
automobilom ako se nalazimo s desne strane. U zapisniku koji sam vodio tijekom mjerenja
obiljeio sam s koje strane ceste se nalazi pojedini objekt i udaljenost objekta od ceste. Toke
sam pomicao na ekranu Alatom Pomii (Move). Oznaio sam pojedinu toku i pomaknuo je
na lijevu ili desnu stranu ulice (slika 57).
Plan grada Bjelovara za cestovnu navigaciju je gotov. Pomou trake alata za izradu rute
(slika 24, poglavlje 4.1) odabrao sam rutu izmeu dvije toke (slika 62).
8. Zakljuak
Zadatak ovog diplomskog rada bio je napraviti aktualan plan grada Bjelovara za
cestovnu navigaciju.
Pokazao sam mogunost primjene GPS-tehnologije u izradi karata za navigaciju.
Poloajna tonost runih GPS-ureaja zadovoljava potrebe cestovne navigacije. Pokazao sam
kako se sluiti ureajem GARMIN eTrex Legend.
Obradio sam podatke u GIS-alatima ArcView i GeoMedia Professional. Pokazao sam
nain oznaavanja linija koje predstavljaju ceste i unoenja pozicije zanimljivih lokacija u
gradu. Za svaki element unio sam dodatne opisne podatke (atribute) koji upotpunjuju kartu.
Ubacivanjem potpuno obraenih podataka u program MapSource moe se vidjeti da
sam uspio obnoviti dosadanje stanje kako je prikazivan grad Bjelovar u karti za cestovnu
navigaciju CroGuide v3.2.
Kako se moe vidjeti u prilozima A i B razlika je uoljiva.
Prilog A predstavlja prikaz Bjelovara u dosadanjoj verziji karte za cestovnu navigaciju
CroGuide v3.2.
Prilog B predstavlja prikaz Bjelovara (u iduoj verziji iste karte) nakon izmjere, obrade i
unosa dodatnih podataka u ovom diplomskom radu.
Kartu sam uitao u GPS-ureaj i dobio sam prikaz plana grada na zaslonu GPS-ureaja
GARMIN eTrex Legend.
Pomou Glavnog izbornika mogu unositi rute od objekta do objekta, mogu pretraivati
gdje se nalazi odreena zanimljiva lokacija (restoran, ljekarna, hotel, upravna ustanova ...).
Ureaj nas moe navoditi do odredita koji smo odabrali to je bio cilj ovog diplomskog rada.
Nadam se da e ovaj plan pomoi ljudima lake i bre snalaenje u gradu Bjelovaru.
9. Prilozi
Prilog A
Prilog B
10. Literatura
ArcView GIS, ESRI, California, USA
Bai, ., Bai T. (1999.): Satelitska geodezija II (skripta), Sveuilite u Zagrebu, Geodetski
fakultet, Zagreb
Lapaine, M., Vueti, N., Tuti, D. (2001.): Kartografija i AutoCAD Map, Sveuilite u
Zagrebu, Geodetski fakultet, Zagreb
Rad s programom GeoMedia Professional (2000.): Working with GeoMedia Professional,
Intergraph Corporation, Alabama, USA
Slukan Alti, M. (2003.): Povijesni atlas gradova, Dravni arhiv Bjelovar, Hrvatski dravni
arhiv, Zagreb
Upute za program MapSource, Navigo Sistem, Zagreb
Upute za GARMIN eTrex Legend (2002.): eTrex Legend personal navigator, GARMIN
International, Kansas, USA
11. ivotopis
Osobni podaci
Ime i prezime: Ivan Tomljanovi
Datum roenja: 15. svibnja 1976.
Mjesto roenja: Bjelovar
Drava roenja: Republika Hrvatska
Nacionalnost: Hrvat
Brani status: oenjen
Podaci o kolovanju
1983. - 1991. IV. osnovna kola, Bjelovar
1991. - 1995. Prirodoslovno-matematika gimnazija, Bjelovar
1995. godine upis na Geodetski fakultet u Zagrebu
1997.-1999. demostrator iz predmeta Geoinformatika II
1999.-2001. predsjednik podrunice studentskog zbora na Geodetskom fakultetu