Andragoki glasnik

Vol. 16, br. 1, 2012, str. 69-78

Pregledni lanak

KONCEPT CJELOIVOTNOG UENJA U VEDSKOJ

eljka Ciler

Andragoko uilite Zvonimir

zciler@gmail.com

Saetak: U ovom radu predmet prouavanja je koncept cjeloivotnog

uenja u vedskoj. U svrhu razumijevanja samog pojma prikazane su ope
geografske, ekonomske i drutvene karakteristike vedske kao osnova za
stvaranje pozitivne svijesti o vanosti obrazovanja i ljudskog kapitala. Objanjena su miljenja vedskog drutva u pogledu cjeloivotnog uenja. Data
je analiza vedskog obrazovnog sustava i obrazovanja odraslih s gledita
upravljanja i financiranja. Radom se zakljuuje da vedska uspjenim strategijama, ostvarenim rezultatima i kontinuiranom stvaranju novih modela i
principa u odravanju i poveavanju naprednog obrazovnog drutva, predstavlja jednu od vodeih zemalja znanja.
Kljune rijei: cjeloivotno uenje, vedski obrazovni sustav, obrazovanje odraslih, znanje

Uvod
Dananja Europa s globalnog stajalita, jaka je natjecateljska regija na svjetskom tritu zahvaljujui svojim visokim standardima obrazovanja i istraivanjima, visokoj tehnologiji i kvalificiranoj radnoj snazi. Glavni preduvjet njenog natjecateljskog stupnja u svijetu su brojne tehnoloke i ekonomske promjene koje
mijenjaju meusobnu ekonomsku konkurenciju, uvrijeene naine ivljenja, rada
i stjecanja znanja, to uvjetuje novu prilagodbu promjenama kako pojedinca tako i
drave. Dananji moderni napredni ivot i drutveni i politiki svijet, koji se razvija
u Europi, oekuje od pojedinca aktivan doprinos drutvu, pozitivno odnoenje prema kulturnoj, etnikoj i jezinoj raznolikosti, prua mu vee prilike i mogunosti
izbora, ali isto tako i vei rizik i nesigurnost. Ove nove i zahtjevnije drutvene promjene, izazovi i mogunosti uvjetuju sve prisutnije i intenzivnije obrazovanje ljudi.
Europa sadrava veliki kreativni i inovacijski potencijal u svim sferama ivota. Dananja Europa ula je u vrijeme znanja. Graani Europe svojim vjetinama, inicijativama i kompetencijama predstavljaju glavnu imovinu u ekonomskom
69

ANDRAGOKI GLASNIK: Vol. 16, br. 1, 2012, str. 69-78

i socijalnom razvoju Europe. U ekonomiji koja se bazira na znanju, obrazovanje,

osposobljavanje i uenje kljuni su u odravanju i poboljavanju europske konkurentnosti i rasta. Obrazovanje je, takoer, vaan imbenik osobnog i demokratskog
razvoja. Ono je temeljni kapital suvremenog drutva i kljuni faktor ekonomskog
razvoja. Zahtjeva prisutnost u cijelom ivotnom vijeku i zato ga nazivamo cjeloivotnim uenjem. Cjeloivotno uenje, koje podrazumijeva uenje u svim ivotnim
razdobljima (od rane mladosti do starosti) i u svim oblicima u kojima se ostvaruje
(formalno, neformalno i informalno) danas predstavlja klju uspjeha kako u ivotu
pojedinca tako i u drutvu u cjelini. Uenje je pritom kontinuirani proces u kojem
su rezultati i motiviranost pojedinca za uenje u odreenom ivotnom razdoblju
uvjetovani znanjem, navikama i iskustvima uenja steenima u mlaoj ivotnoj
dobi. Pojam cjeloivotnog uenja podrazumijeva i postizanje pravednosti i uinkovitosti s obzirom na ubrzano starenje stanovnitva, ponovno ukljuenje u uenje
onih osoba s niskom razinom obrazovanja poradi lakeg prilagoavanja stalnim
promjenama i potrebama trita rada. Europa objanjava cjeloivotno uenje kao
put prema drutvu i ekonomiji temeljenoj na znanju te mora biti vodee naelo u
sudjelovanju u cjelokupnom kontekstu uenja/usvajanja znanja. Na taj nain Europa postaje zajednica u kojoj je znanje temelj drutva i ekonomije i klju jaanja
natjecateljskog duha kako na europskoj tako i na svjetskoj razini, te u poboljanju
zapoljivosti.
Primjer uspjenog koncepta cjeloivotnog uenja predstaviti emo sa stajalita vedske, jedne od najrazvijenijih drava Europe, koja uspjenim strategijama,
ostvarenim rezultatima i kontinuiranom stvaranju novih modela i principa u odravanju i poveavanju naprednog obrazovnog drutva, predstavlja jednu od vodeih
zemalja znanja.
vedska zemlja znanja
Odnos prema cjeloivotnom uenju i obrazovanju odraslih uvelike se razlikuje
u pojedinim zemljama lanicama EU. Najznaajnija drava EU, koja prednjai u
procesu cjeloivotnog uenja je vedska. Svojom povrinom od 449.964 km2, jedna je od najveih, a po broju stanovnitva (9 428 054) jedna od najmanjih drava
Europe. Kao jedna od najrazvijenijih i najbogatijih zemalja, karakterizira ju visok
ivotni standard, visoko razvijen sustav socijalne skrbi i jedan od najviih prosjenih dohodaka na svijetu. Oko 84% vedskog stanovnitva ivi u urbanim podrujima. vedska je drutvo koje stari. Ouvanje prirode, zatita okolia i energetska
uinkovitost, ope su prihvaeni principi u vedskoj i imaju prioritet kod definiranja svih dravnih politika. vedska ima jednu od najniih stopa siromatva u svim
zemljama OECD-a (Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj).
vedska je bogato, zdravo i visoko kolovano drutvo. Svi socijalni partneri
i donositelji zakona naglaavaju da je pokretaka sila gospodarskog rasta razina
70

ANDRAGOKI GLASNIK: Vol. 16, br. 1, 2012, str. 69-78

ljudskog kapitala. Obrazovni sustav, stoga, je desetljeima bio u sreditu vladine

politike ekonomskih reformi. vedski obrazovni sustav pokazuje visoki stupanj
ulaganja i ambicioznih ciljeva, a prema meunarodnim standardima postie visoki
stupanj ispunjenja ciljeva. Cilj vedske politike jest biti vodea nacija znanja najkvalitetnijeg obrazovanja i cjeloivotnog uenja za rast, odrivi razvoj i pravedan
ivot. vedska ima jaku socio-demokratsku tradiciju, koja naglaava ulogu drave,
socijalnu pripadnost i jednakost (Nicaise, Esping-Andersen, Pont, Tunstall, 2005.).
vedska je kroz povijest bila dobro poznata po borbi za jednake mogunosti i
jednakost ishoda. Ovaj zaslueni ugled upuuje na povijesnu injenicu odravanja
velikog javnog sektora, velikodunih socijalnih programa, i visokih i progresivnih
poreza na dobit. Egalitarni ciljevi su takoer imali jak utjecaj u drugim podrujima
politike, osobito u obrazovnoj. Godine 1842., na primjer, postala je prva zemlja u
svijetu koja je predstavila uvoenje obveznog kolovanja, u velikoj mjeri motivirana eljom da nastaviti ciljeve gospodarske i socijalne jednakosti. vedska je,
doista, uspjela u stvaranju jedne od najatraktivnijih i jednakih raspodjela prihoda u
svijetu, dok u isto vrijeme ima visoki ivotni standard.
Razina obrazovanja stanovnitva je relativno visoka (Nicaise, Esping-Andersen, Pont, Tunstall, 2005.). Podaci iz OECD-a pokazuju da 85% vedske populacije
starosne dobi izmeu 25 i 64 godine koje se kolovalo na srednjokolskoj razini u
2008. godini (OECD, 2008). U meunarodnim okvirima pismenosti veani su na
visokoj poziciji, a to dokazuje ukupna razina pismenosti stanovnitva koja je meu
najviima.

Cjeloivotno uenje u vedskoj

Pojam cjeloivotnog uenja u vedskoj moe se objasniti kao ukupni opis pristupa, obiljeja sustava i temeljnih vrijednosti koje su tijekom niza godina bile
jedno od vodeih principa u razvoju obrazovanja i politike uenja u irem smislu
u vedskoj (Ministry of Education and Reaserch, 2007.). Cjeloivotno uenje ili
uenje tijekom cijelog ivotnog vijeka, vrlo je bitna zadaa dravnog i privatnog
sektora, kao i pojedinca. Visoka kvaliteta u obrazovanju od vitalne je vanosti u
odreivanju kako se vedska razvija kao obrazovna nacija i gospodarstvo znanja.
Koncept cjeloivotnog uenja u vedskoj obuhvaa kao prvo prisutnost u svim
stadijima ivota. kola kao obrazovna ustanova ima zadatak omoguiti pristup
opem obrazovanju svim pojedincima i osigurati odreenu razinu znanja i vjetina
za daljnji razvoj vjetina i kompetencija na tritu rada. Ovdje nastaju prvi temelji
cjeloivotnog uenja. Kao drugo cjeloivotno uenje u velikoj mjeri usredotouje
se na kvalitetu i cilj postignua. Kao tree, obrazovanje odraslih usmjereno je, ne
samo na nadoknaivanje nedostataka u znanju, ve i na irenje mogunosti jaanja
i produbljivanja sposobnosti kod odraslih osoba. Kao etvrto, obrazovni sustav je
71

ANDRAGOKI GLASNIK: Vol. 16, br. 1, 2012, str. 69-78

organiziran na nain da olakava prijelaz izmeu razliitih razina i dijelova obrazovanja. Visokokvalitetno uenje i profesionalno usmjeravanje u razliitim oblicima obrazovanja imaju vanu ulogu u zadovoljavanju potreba pojedinaca, drutva
i trita rada.
vedska Dravna agencija za obrazovanje, u okviru svog posebnog programa
za cjeloivotno uenje, definira cjeloivotno uenje kao: holistiki smisao obrazovanja koji priznaje uenje iz razliitih okruenja (National Agency for Education,
2000, str. 7). Cjeloivotni koncept sastoji se od dvije vremenske dimenzije: cjeloivotne, koja upuuje na uenje pojedinca kroz ivotni vijek, stalno ili povremeno;
i ope ivotne dimenzije koja na poseban nain istie formalno, neformalno i informalno uenje (The European Centre for the Development of Vocational Training
/CEDEFOP,2001.). Upuuje na uenje koje moe biti korisno i zabavno, a koje se
odvija u obitelji, u slobodno vrijeme, u javnom ivotu i u svakodnevnim situacijama. Ope ivotno uenje pomae nam da shvatimo da su uenje i poduavanje
uloge i aktivnosti koje se mijenjaju i razmjenjuju na razliitim mjestima i u razliito vrijeme. Cjeloivotno uenje i opeivotno uenje predmet su djelovanja vie
imbenika: obrazovne politike, politike trita rada i socijalnog drutva. Znanje je
potrebno kontinuirano proirivati kroz ivot, a stjecanje znanja mora biti cjeloivotno uenje. Time se dolazi do promjene u odgovornosti obrazovanja i uenja iz
dravnog sektora u privatni i graanski poloaj u drutvu te do promjene u odgovornosti iz dravne u individualnu. Specifino znanje mora biti uvjetovano eljom
za uenjem, samopouzdanjem, vjetinom svoje promjene i osjeajem sigurnosti u
nesigurnim situacijama. Sustav cjeloivotnog uenja, zato mora osigurati smjernice obrazovanja i savjetovanje, individualne planove studiranja i mora posjedovati
brojne praktine metode kako bi vodio i napredne ljude u skladu sa svojim sposobnostima tako i manje napredne ljude.
vedska je vrlo dobro poznata po tradiciji irokog javnog obrazovanja zahvaljujui dobrovoljnim drutvenim inicijativa. Takoer ju karakterizira injenica kako obrazovanje pojedinca ne smije biti ovisno o socijalnom podrijetlu, spolu ili ekonomskom statusu te da svatko ima isto pravo na kvalitetno
obrazovanje(CEDEFOP,2001.). kola mora biti u funkciji stjecanja znanja i vjetina, a strategija za takvo uenje mora se temeljiti na pojedincu, a ne na sustavu i
institucijama. Uloga sustava i institucija jest dati podrku individualnom uenju u
razliitim fazama ivota. Mora obuhvatiti sve oblike uenja, formalno, neformalno
i informalno, sve razine i dijelove obrazovnog sustava, od predkolskog do obrazovanja odraslih i visokog obrazovanja, mora dati smisao uenja u radnom vijeku i
drutvenom ivotu, kao i u drugim ivotnim okolnostima.
vedska je zemlja kulturne razliitosti, egalitarizma, pluralistikih vrijednosti
i poveavajueg jaza izmeu razliitih skupina u drutvu koje su marginalizirane i
iskljuene iz glavne struje drutva (npr. nezaposleni, imigranti i individualci s kratkim formalnim obrazovanjem) (National Agency for Education, 2000.). Potaknuti
injenicom razvila se nova obrazovna politika gdje se individualno uenje smatra
72

ANDRAGOKI GLASNIK: Vol. 16, br. 1, 2012, str. 69-78

cjeloivotnim projektom koje zauzima mjesto ne samo u kontekstu formalnog obrazovanja, ve takoer u cjelokupnoj ljudskoj aktivnosti. Godine 2007. sudjelovalo
je 32% odraslih u cjeloivotnom uenju, dok u razdoblju od 2008.-2010. godine
biljei se blai pad i iznosi 24%, ali jo uvijek je vedska meu prvima u Europi.
vedski obrazovni sustav i upravljanje
Osnovna karakteristika vedskog obrazovnog sustava jest visoki stupanj decentralizacije. Raspodjela odgovornosti dijeli se izmeu Parlamenta i Vlade (propisuje
nastavne planove i programe za obvezni kolski sustav), ija je zadaa kontrolirati
obrazovne aktivnosti kroz definiranje nacionalnih ciljeva i odluuje o financiranju
opih dravnih sredstava za obrazovni sustav, dok su sredinje vlasti, opine i organizatori razliitih institucija odgovorni za osiguravanje kvalitetnih obrazovnih
aktivnosti u skladu s zakonom i za ostvarivanje nacionalnih obrazovnih ciljeva
(Ministry of Education and Reaserch, 2009/10). Obrazovanje se realizira kroz podjelu organizacije izmeu drave, vijea upanije, opina i nezavisnih organizatora
obrazovanja. Veinom javnog obrazovanja u vedskoj do visokokolske razine obrazovanja upravljaju opina i veina visokokolskih institucija pokrenute od strane
vlade, iako dravna sveuilita i visoka uilitima imaju velik stupanj autonomije
u nekoliko vanih podruja.
Drava je odgovorna za sredinji razvoj i poboljanje sustava obrazovanja, i
osigurava da su sve obrazovne aktivnosti praene i vrednovane. Takoer je odgovorna za pruanje financijske pomoi studentima. Odgovornosti su podijeljene
izmeu nekoliko sredinjih vlasti institucija (npr. vedska Nacionalna agencija
za obrazovanje, Nacionalna agencija za obrazovanje osoba s posebnim potrebama
i dr.) koje dostavljati godinja izvjea o svojim aktivnostima Vladi i time se oblikuje plan za dugoroni nacionalni razvoj obrazovanja (Ministry of Education and
Reaserch, 2009/10).
Opine su dune po zakonu i propisima provoditi brojne osnovne usluge ukljuujui i obrazovanje. Organizacija uprave unutar opine, kao to je raspodjela odgovornosti i financiranje nije centralizirana i varira izmeu opina. Veina javnog
obrazovanja u vedskoj do visokokolske razine je organizirana u opinama, ali
postoji i vei broj samostalno pokrenutih kolama koje se financijski podupiru. Prema Zakonu o obrazovanju, odgovornost je opina osigurati standarde u vedskim
kolama, prezentirati godinje izvjee o kvaliteti i pruiti dravi informacije relevantne za ocjenu obrazovnih aktivnosti i za kvalitetu revizije. Razinu obrazovanja
u koli financira opinski proraun, koji se sastoji od dravnih potpora i lokalnih
poreznih prihoda. U okviru svog podruja odgovornosti, svaka opina ima pravo
odluivati o raspodjeli sredstava i organizaciju aktivnosti. Dravne i lokalne vlasti,
kao i pojedine kole i visoka uilita, moraju sustavno pratiti i evaluirati obrazovne
aktivnosti u odnosu na ciljeve na nacionalnoj razini.
73

ANDRAGOKI GLASNIK: Vol. 16, br. 1, 2012, str. 69-78

Osnovni temelj vedskog obrazovnog sustava jest besplatno obrazovanje i kvalitetan sustav podrke uenju kroz veliku financijsku podrku, koja je bitan preduvjet pristupa svim mogunostima obrazovanja bez obzira na stupanj obrazovanja
ili socijalni status pojedinca. Obrazovna politika ima dva osnovna cilja, a to su:
kvalitetno obrazovanje svakog graanina bez obzira na spol, socijalni ili ekonomski status ili prebivalite; i razvijanje cjeloivotnog uenja u funkciji novih znanja
i vjetina koje e omoguiti osobni razvoj, demokraciju, jednakost spolova, ekonomski razvoj i pravednu raspodjelu bogatstava.
Sustav obrazovanja odraslih
Obrazovanje odraslih u vedskoj ima dugu tradiciju. Njezin povijesni razvoj
postavio je temelj za dananji pristup cjeloivotnom uenju. Obrazovanje odraslih pojavljuje se s popularnim inicijativama pismenosti ve krajem 18. stoljea,
pojavom jednog od ranih oblika studijskih krugova koji se nastavljaju i razvijaju
tijekom 19. stoljea uz razvoj ostalih obrazovnih institucija, kola i uilita.
Obrazovanje odraslih, danas, provodi se u razliitim oblicima od opinskog
obrazovanja odraslih do programa osposobljavanja na tritu rada i razvoj kompetencija na poslu. Ovo podruje obrazovanja prikazano je na slici 1.

Slika 1. Obrazovanje odraslih u vedskoj

Javni kolski sustav za odrasle (opinsko obrazovanje odraslih, opinsko obrazovanje za osobe s posebnim potrebama, uenje vedskog jezika za useljenike)
regulirano je Zakonom o obrazovanju i broju pravilnika u pogledu njihove organizacije financiranja itd. Dodatni obrazovni programi regulirani su Pravilnikom
o dodatnim obrazovanjima i osposobljavanjima na tritu rada. Kod liberalnog
obrazovanja odraslih postoji dravna potpora koja je regulirana zakonom, meutim ne postoje pravila o organizaciji i sadraju liberalnog obrazovanja odraslih.
vedsko Nacionalno vijee za obrazovanje odraslih odgovorno je za raspodjelu
74

ANDRAGOKI GLASNIK: Vol. 16, br. 1, 2012, str. 69-78

dravne potpore i za razvoj i praenje aktivnosti unutar popularnog1 liberalnog

obrazovanja odraslih.
Takoer, ne postoji zakon koji ureuje izobrazbu na radnom mjestu. Odluke
koje se odnose za razvoj kompetencija odreuju sami poslodavci. Vana je injenica da od 1975. godine svi zaposlenici imaju zakonsko pravo na obrazovni dopust
(GHK/Research voor Beleid, 2011.). Koordinacija izmeu sustava obrazovanja i
trita rada, vaan je preduvjet za uenje na radnom mjestu. Odgovornost za obrazovanje odraslih u irem smislu je odgovornost pojedinca, drave i poslodavca.
U funkciji postizanja ciljeva u obrazovanju odraslih s ciljem promicanja osobnog
razvoja, demokracije, jednakih mogunosti, gospodarskog rasta i zapoljavanja, i
pravedne raspodjele bogatstva, utvrene su sljedee strategije u sklopu vladina prijedloga zakona Razvoj odraslog uenja i obrazovanje odraslih iz 2001. godine:
Metode pouavanja, uenja i rada trebaju odgovarati potrebama pojedinca koji ui
u drutvu temeljenom na znanju; savjetovanje i usmjeravanje treba biti temeljeno
na priznavanju prethodno steenog znanja i vjetina; sustav financijske potpore treba omoguiti stimuliranje sudjelovanja odraslih u obrazovanju i razvoju vjetina;
drutvo, poslodavci i pojedinci imaju suodgovornost za ostvarivanje potreba pojedinaca i skupina s obzirom na ope obrazovanje i obrazovanje za posebne namjene;
cjelokupno formalno i neformalno obrazovanje proeto je demokratskim pogledom
na ivot i potovanjem za jednaku vrijednost svih osoba; suradnja izmeu vlasti,
trita rada i nevladinih organizacija treba se boriti za cilj ostvarenja obrazovanja
individualca i razvoja njegovih kompetencija.
Raspodjela odgovornosti i financiranje
Sredinje i lokalne vlasti, zajedno s razliitim organizatora obrazovanja odgovorne su za kvalitetno provoenje aktivnosti u skladu s nacionalnim ciljevima
i smjernicama. vedski Zavod za kolstvo (Skolverket) je odgovoran za praenje,
evaluaciju, praenje i nadzor obrazovanja odraslih. kolski inspektorat (Skolinspektionen) podrava lokalni razvoj kvalitete rada i poboljanje okruenja za uenje,
potie razvoj profesionalne sposobnosti meu nastavnicima, podrava proireno
koritenje ICT u obrazovanju i odgovoran je za nacionalni program za kolske voditelje u obrazovanju. vedsko Nacionalno vijee za obrazovanje odraslih je nevladina organizacija odgovorna za koordinaciju, raspodjela dravnih potpora i vrednovanje obrazovnih aktivnosti u narodnim srednjim kolama i studijskim udrugama.
Opinsko obrazovanje odraslih, opinsko obrazovanje za odrasle osobe s posebnim potrebama i uenje vedskog jezika za useljenike dio su javnog kolskog
1 Popularno liberalno obrazovanje odraslih podrazumijeva neformalno obrazovanje koje je
slobodno i dobrovoljno tj. nije pod kontrolom drave i ostvaruje se dobrovoljnim pristankom
pojedinca. Ovo obrazovanje organiziraju srednje narodne kole i studijske udruge.

75

ANDRAGOKI GLASNIK: Vol. 16, br. 1, 2012, str. 69-78

sustava, i u cijelosti su financirani od strane opinskog prorauna, koji se sastoji od

dravnih potpora i lokalnih poreznih prihoda. Neto vie od polovice svih programa dopunskog obrazovanja primaju dravne potpore i /ili daju studentima pravo
na studijsku pomo. Ostatak programa dopunskog obrazovanja je pod dravnim
nadzorom. Veina tih kola naplauju kolarine.
Studijske udruge i narodne srednje kole uglavnom se financiraju dravnim
sredstvima, sredstvima upanijskih vijea i opina. Osim toga, imaju prihode od
obrazovnih aktivnosti na temelju provizija. Dravnu potporu dodjeljuje vedsko
Nacionalno vijee za obrazovanje odraslih. Nastava je besplatna, ali studenti plaaju za svoj smjetaj uz mogunost pokrivanja dijelova trokova.
to se tie osposobljavanja na tritu rada, sredstva se dodjeljuju odboru za
nacionalno trite rada, koji pak distribuira sredstva za rad upanijskim odborima
i uredima za zapoljavanje. Ta tijela su odgovorna za nabavu raznih programa osposobljavanja. Ljudi koji sudjeluju u osposobljavanju za trite rada dobivaju potpore koja odgovara njihovoj razini nezaposlenosti (na temelju njihovih prethodnih
prihoda kada se zaposleni). Osposobljavanje za trite rada je instrument politike
trita rada prvenstveno namijenjen za osnovno ili daljnje struno osposobljavanje
za nezaposlene.
Zakljuak
vedska, kao visoko razvijena zemlja Europe, jedna je od najboljih primjera
uspjenog razvoja koncepta cjeloivotnog uenja. Zemlja, koja uiva visoki standard ivljenja, jaki gospodarski rast, snaan sustav socijalne pomoi i posjeduje
jasne ciljeve demokracije, jednakosti i socijalne kohezije, vidljivo i jasno podupire
kvalitetan sustav obrazovanja kao temelj razvoja kako samog pojedinca tako i drutva u cjelini. Voena idejom biti vodea nacija znanja najkvalitetnijeg obrazovanja
i cjeloivotnog uenja za rast, odrivi razvoj i pravdu, vedsko drutvo daje stalno
jaku potporu za poboljanje obrazovanja. Sveukupno obrazovanje u vedskoj, dio
je cjeloivotnog uenja koje zauzima vrlo vano mjesto u cjelokupnoj ljudskoj aktivnosti i usmjereno je na visoki stupanj ulaganja i ambicioznih ciljeva.
Koncept cjeloivotnog uenja temelji se na uenju kroz sve stadije ivota (formalno, neformalno i informalno uenje), usredotouje se na kvalitetu i cilj postignua, na nadoknaivanje nedostataka u znanju i irenje mogunosti jaanja i
produbljivanja sposobnosti kako bi se zadovoljile potrebe pojedinaca, drutva i
trita rada. Moemo zakljuiti da vedska veliki dio novanih sredstava ulae u
obrazovanje i razvija visoko kolovano stanovnitvo, koje je osnovni preduvjet u
modernom drutvu gdje su znanja i inovacije osnovni faktori za razvoj i uspjenost.
Obrazovanje se smatra ulaznicom za prisutnost svakog pojedinca u demokratskom
drutvu, omoguava mu ostvariti osobni razvoj i kvalitetu ivota te ojaati njegovu
poziciju na tritu rada. Drava podupire i omoguava besplatno obrazovanje, lako
76

ANDRAGOKI GLASNIK: Vol. 16, br. 1, 2012, str. 69-78

dostupno svima pod jednakim uvjetima bez obzira na socijalni status, spol ili nacionalnost. Zajednikim djelovanjem drave, lokalnih i privatnih institucija te opina,
vedska pokazuje uspjene rezultate ostvarenih ciljeva u europskim obrazovnim
okvirima. U vrijeme ekonomske krize, vedska i dalje radi na kontinuiranom poboljanju obrazovanja, novim strategijama kako bi i dalje bila meu vodeim zemljama znanja. Ulae truda u nove ideje i investicije u sloeni sustav obrazovanja
i razvija koncept cjeloivotnog uenja, a koliko e biti i dalje uspjena u svojim
buduim ciljevima i obraniti se od promjena u ekonomiji i drutvu koje se temelji
na obrazovanju, zasigurno e pokazati vrijeme.

Literatura:
GHK/Reasearch voor Beleid, (2011), Country report on the Action plan on adult learning:
Sweden
http://adultlearning-budapest2011.teamwork.fr/docs/Country-report_SE_final.pdf
Nicaise Ides, Esping-Andersen Gosta, Pont Beatriz, Tunstall Pat, (2005), Equity in education
thematic review: Sweden
http://www.oecd.org/dataoecd/10/5/35892546.pdf
The European Centre for the Development of Vocational Training (CEDEFOP), (2001),
Lifelong learning in Sweden, Luxembourg
http://www2.trainingvillage.gr/download/publication/panorama/5112en.pdf
Ministry of Education and Reaserch, (2007), The Swedish strategy for lifelong learning. A
summary of principles and orientations
http://www.dpu.dk/fileadmin/www.dpu.dk/
asemeducationandresearchhubforlifelonglearning/nationallllstrategies/
resources_3338.pdf
Ministry of Education and Reaserch, (2009/10), Structures of education and training
systems in Europe/Sweden
http://eacea.ec.europa.eu/education/eurydice/documents/eurybase/structures/041_SE_
EN.pdf
National Agency for Education, (2000), Lifelong learning and lifewide learning in Sweden
Making lifelong lerning reality
http://ec.europa.eu/education/lifelong-learning-policy/doc/report08/reality_en.pdf
OECD (2008) Better life Initiative 2008. http://oecdbetterlifeindex.org/countries/sweden/
(18.02.2012.)

77

ANDRAGOKI GLASNIK: Vol. 16, br. 1, 2012, str. 69-78

THE CONCEPT OF LIFELONG LEARNING IN SWEDEN

eljka Ciler
Summary: In this paper the case study is the concept of lifelong learning
in Sweden. In order to understand the concept itself the general geographical, economic and social characteristics of Sweden are represented as a basis
for creating a positive awareness of the importance of education and human
capital. The opinions of Swedish society in terms of lifelong learning are
explained. The analysis of the Swedish education system and adult education are given from the standpoint of management and financing. This paper
brings the conclusion that Sweden with its successful strategy, the results
achieved and the continuous creation of new models and the principles of
maintaining and increasing the advanced education of society, is one of the
leading countries of knowledge.
Key words: lifelong learning, the Swedish education system, adult education, knowledge capital

78