PRIPREMA NASTAVNOG SATA

Nastavna jedinica: Berlinski kongres i prestanak

osmanske vlasti u Bosni

VASPITNI

OBRAZOVNI

Historija IX razred
Redni broj asa:
Datum:
Nastavnik: Pamuk Alma

CILJEVI I ZADACI
Razvijanje radnih navika uenika primjenom udbenika, teksta i
karte.
Razvijanje osjeaja marljivosti i odgovornosti.
Uticati na uenike da djeluju, osjeaju i razmiljaju u toku asa
radi lakeg usvajanja nastavnih sadraja!
Razvijanje pozitivnih karakteristika linosti, ukazivanje na
osnovna ljudska prava, osuda rata kao sredstva za ostvarivanje
politikih ciljeva, negativnosti anarhije i drutvenih nepravdi.
Upoznavanje uenika sa uzrocima koji su doveli do izbijanja
velike istone krize, tokom krize do Berlinskog kongresa i
odlukom velikih sila da Bosna i Hercegovina bude okupirana od
strane Austro-Ugarske monarhije.

FUNKCIONALNI
Razvijanje interesa za nacionalnu historiju, razvijanje kritikog
stava prema historijskim izvorima, snalaenje na historijskoj
karti.

Tip asa
Obrada novog gradiva

Oblik rada
individualno - frontalni

Metoda
demonstracija,
razgovor

Nastavna sredstva
karta,udbenik,
projector i dvd

TOK NASTAVNOG SATA

Uvodni dio sata
Prisjetiti se reformnih zahvata u Bosanskom ejaletu u periodu tanzimata.
Koje reforme su provedene? Kako je akcija Omer-pae Latasa u Bosni utjecala na provoenje
reformi?
- Reforme su bile skupi zahvati za centralnu vlast, zato su esto pribjegavali poveavanju starih i
uvoenju novih poreza, esti su bili i vanredni porezi a obiaj zakupa poreza iltizam je situaciju
dodatno komplicirao.
Stanovnitvo je bilo sve nezadovoljnije. Tu su se mijeale i velike sile, kransko stanovnitvo je i
dalje smatralo da je neravnopravno, agrarno pitanje nije rijeeno Saferskom naredbom. Bilo je

mnogo nerijeenih problema koji de konano dovesti do velike krize, krize koja e promjeniti
stoljetni kurs kojim se razvijala Bosna i Hercegovina.
- Najava naslova: Berlinski kongres i prestanak osmanske vlasti u Bosni
Glavni dio sata
U Bosanskom vilajetu 1875. godina je bila jako teka, sua je umanjila prihode sa zemlje a
osmanske vlasti su zahtjevale jednake poreze kao da sue nije ni bilo. To je izazvalo iroku
pobunu pravoslavnog stanovnitva, koje je bilo i pod jakim utjecajem nacionalnih pokreta iz
Srbije (prisjetiti se nacionalnih pokreta i planova Srbije iz Naertanija). Pobuna se proirila
na podruje Makedonije i Bugarske i izbila je velika istona kriza, u koju e se ukljuiti i
velike sile u pokuaju da rijee istono pitanje u svoju korist (prisjetiti se pojma istono
pitanje).
Velike sile su nastojale da krizu iskoriste za teritorijalno irenje na raun Osmanskog
carstva. Prije svega su to eljele Austro-Ugarska monarhija i Rusija, koje su sklopile Tajni
dogovor u Rajhtatu. Ve po tom ugovoru je bilo predvieno da naa zemlja doe pod
vlast Austro-Ugarske monarhije. (Porazgovarati sa uenicima o planovima Austrije da
osvoji BiH od poetka XIX stoljea, ulozi konzulata u tome, putopiscima koji su prolazili i
biljeili odbrambene kapacitete nae zemlje itd.).
U isto vrijeme iz Srbije dolazi nacionalna propaganda koja pokuava da socijalni ustanak
pretvori u nacionalni sa ciljem da se Bosna pripoji Srbiji. Srbija i Crna Gora su ak objavile
rat sultanu da bi postigle teritorijalna proirenja ali su poraene. Budui da sultan nije
uspjevao da ugui pobune, ukljuila se i Engleska, sultanu je ponuen Londonski protokol
koji je predviao autonomiju Bosne i Bugarske pod upravom valije iz veinskog
stanovnitva. Sultan je ovo odbio i ponudio prividnu demokratizaciju uvoenjem prvog
ustava i parlamenta a nacionalno pitanje je naivno pokuao rijetiti proglaavanjem svih
stanovnika Osmanlijama (Upitati uenike ta misle, da li je ovo moglo da bude rijeenje
komplikovanih nacionalnih pitanja na jugoistoku Evrope?)
Rusija koristi odbijanje Londonskog protokola, objavljuje sultanu rat i teko ga porazuje
prisilivi ga na nepovoljni mir u San Stefanu. Prema odredbama ovoga mira zadovoljna je
bila jedino Rusija, Austrija i Engleska su odluile da sprijee irenje ruskog utjecaja na
jugoistok Evrope. Odlueno je da se pitanje velike istone krize i revizija mira u San
Stefanu obavi na kongresu u Berlinu (Prisjetiti se sa uenicima Bekog kongresa. Ko je
odluivao na tom kongresu i da li su male zemlje imale pravo glasa? Slino je bilo i na
Berlinskom kongresu)
Berlinski kongres je zasjedao mjesec dana 1878. godine i donio je brojne odluke koje su
promijenile politiku sliku Evrope!
Sultan nije mogao da sprijei osipanje svojih posjeda a odluka da Bosna treba biti
okupirana od Austro-Ugarske je u naoj zemlji doekana razliito. Bonjaci su se spremali

na otpor, iako im je sultan naredio da to ne ine.

Organizaciju otpora okupaciji preuzela je ulema (Hadijamakovi, Hadi Lojo, emsekadi,
Kaukija i drugi), obijeni su magacini oruja i osposobljeni stari topovi. Austrougarska
vojska, predvoena generalom Josipom Filipovidem je ula u Bosnu iz vie pravaca.
Budui da su naili na ogoren otpor Filipoviu je trebalo 200 000 vojnika da osvoji i
pacifizira Bosnu. Da bi umirio osvojena podruja on je uveo prijeke sudove, koji su imali za
cilj da sprijee izbijanje pobuna zastraivanjem strijaljenjem (Upitati uenike da li je ovo bio
human poetak austrougarske uprave u BiH). Okupacija je dovrena 20. oktobra 1878.
godine i Bosna i Hercegovina je konano pokorena od strane Austro-Ugarske.
Zavrni dio asa
Uenike podjeliti u parove i rezimirati nastavnu jedinicu i ponoviti na teme velike istone
krize, Berlinskog kongresa, otpora okupaciji.