Dozvola Za Promet Lijekova U BiH

You might also like

Download as pdf or txt
Download as pdf or txt
You are on page 1of 12

UNIVERZITET U TUZLI

FARMACEUTSKI FAKULTET
Seminarski rad iz predmeta

Analiza i kontrola lijekova I

TEMA SEMINARSKOG RADA:

Dozvola za promet lijekova u BiH

MENTOR: dr. sc. Alija Uzunovi

Student: Edi Halilovi

ASISTENT: Maida ljivi Husejnovi, mr. ph

Br. Indexa: 1138/12

Tuzla, novembar, 2014.


1

SADRAJ

1. Uvod

2. Ciljevi osnivanja Agencije za lijekove i medicinska sredstva

3. Djelokrug agencije u oblasti lijekova

4.1. Komisija za lijekove

4.2. Uslovi za promet lijekova

4.3. Podnosilac zahtjeva za stavljanje lijeka u promet

4.4. Zahtjev za izdavanje lijeka u promet

5.1. Postupak po zahtjevu za izdavanje lijeka u promet

5.2. Razlozi za odbijanje zahtjeva za izdavanje lijeka u promet

6. Oznaavanje lijekova

10

7. Kontrola lijekova

11

8. Literatura

12

1. UVOD
Tema seminarskog rada je dozvola za promet lijekova u BiH. Parlamentarna
skuptina Bosne i Hercegovine je na 29. sjednici Predstavnikog doma, odranoj 14.
maja i 4. juna 2008. godine in a 18. sjednici Doma naroda, odranoj 17. juna 2008.
godine, na osnovu lana IV. 4.a) Ustava BiH, usvojila je zakon o lijekovima i
medicinskim sredstvima BiH. Tim Zakonom se ureuju definicija lijekova i
medicinskih sredstava za upotrebu u humanoj medicini, proizvodnja, ispitivanje i
promet lijekova i medicinskih sredstava, nadzor nad lijekovima , medicinskim
sredstvima i pravnim licima koja proizvode, ispituju ili obavljaju promet na veliko
lijekova, uslovi i mjere za osiguranje kvaliteta, sigurnosti i djelotvornosti lijekova i
medicinskih sredstava, kao i druga znaajna pitanja za oblast lijekova i medicinskih
sredstava.
Ovaj zakon se odnosi in a lijekove koji sadre opojne droge i psihotropne
supstance, kao i na sirovine koje slue za njihovu proizvodnju, a ako to nije
regulisano za posebnim zakonom, u skladu s meunarodnim konvencijama koje se
odnose na ovu vrstu lijekova. Ovim zakonom se osniva i Agencija za lijekove i
medicinska sredstva BiH kao ovlateno tijelo za oblast lijekova i medicinskih
sredstava koja se koriste u medicine u BiH

2. Ciljevi osnivanja Agencije za lijekove i medicinska sredstva (lan 6.)


Agencija za lijekove i medicinska sredstva je prvenstveno osnovana radi :
zatite i promocije zdravlja osiguranjem kvalitetnih, sigurnih i djelotvornih
lijekova i medicinskih sredstava za upotrebu u humanoj medicine;
uspostave nadzora jedinstvenog trita lijekova i medicinskih sredstava, te
njihove dostupnosti na teritoriju BiH;
ostvarivanja saradnje i pruanja strune pomoi nadlenim dravnim i
entitetskim ministarstvima ovlatenim za poslove zdravstva pri oblikovanju,
pripremanju prijedloga i provodjenju nacionalne politike lijekova i
medicinskih sredstava za upotrebu u humanoj medicini;
predlaganja donoenja i izmjene zakonskih propisa iz oblasti lijekova i
medicinskih

sredstava,

te

usaglaavanja

propisa

meunarodnim

standardima;
obavljanja i drugih poslova utvrenih Zakonom, kao i propisima donesenim
na osnovu zakona

3. Djelokrug agencije u oblasti lijekova (lan 6.)


I) izdavanje dozvole za stavljanje u promet lijeka, obnovu dozvole za stavljanje
lijeka u promet, odnosno njeno ukidanje i izmjene
II) poslove laboratorijskog ispitivanja kvaliteta lijekova i davanje strune ocjene
kvaliteta lijekova
III) izdavanje certifikata o primjeni dobrih praksi
IV) prijavljivanje ili odobravanje klinikih ispitivanja lijekova i praenje neeljenih
djelovanja nastalih tokom klinikih ispitivanja
V) izdavanje dozvola za proizvodnju lijekova na osnovu uvjerenja o primjeni dobre
proizvoake prakse
VI) izdavanje dozvola za promet na veliko lijekovima na osnovu uvjerenja o
primjeni dobre distribucijske prakse
VII) izdavanje godinjeg registra lijekova, koji sadri spisak lijekova, koji su
dozvoljeni za promet u BiH
VIII) utvrivanje prijedloga liste esencijalnih lijekova u BiH neophodnih za
osiguravanje zdravstvene zatite stanovnitva
IX) praenje evropske farmakopeje i praenje i razvoj farmakopeje BiH
X) obavljanje i drugih poslova iz oblasti lijekova u skladu s ovim zakonom
XI ) predlaganje usklaivanja propisa iz oblasti lijekova s propisima evropske unije
i smjernicama meunarodnih institucija
XII) poslove kontrole kvaliteta lijekova

4.1. Komisija za lijekove (lan 23.)


Komisija za lijekove ocjenjuje dokumentaciju o kvalitetu, sigurnosti i
djelotvornosti lijeka koja je priloena u postupku pribavljanja dozvole za stavljanje
lijeka u promet, njene obnove i izmjene. Komisija za lijekove predlae Strunom
vijeu Agencije listu esencijalnih lijekova BiH. Komisija za lijekove ima 15 lanova.
Entitetska ministarstva zdravstva predlau po sedam lanova, a odjel za zdravstvo
Brko Distrikta jednog lana.

4.2. Uslovi za promet lijekova (lan 29.)


Lijekovi mogu biti u prometu pod uslovom da :
imaju dozvolu za stavljanje u promet u BiH koju je izdala Agencija ;
svaka serija lijeka je proizvedena u skladu s dokumentacijom na osnovu koje
je izdata vaea dozvola za stavljanje u promet i ukoliko je uraena kontrola
kvaliteta svake serije u skladu sa odredbama Zakona, propisima donesenim
na osnovu ovog Zakona i vaeom dozvolom za stavljanje lijeka u promet;
svaka serija lijeka je oznaena karakteristinim znakom agencije, u skladu s
ovim zakonom i odgovarajuim podzakonskim aktima;

4.3. Podnosilac zahtjeva za stavljanje lijeka u promet (lan 32.)


Zahtjev za izdavanje dozvole za stavljanje lijeka u promet moe
podnijeti proizvoa sa sjeditem u BiH ili pravno lice koje zastupa stranog
proizvodaa i ima sjedite u BiH. Zastupnik proizvoaa je duan imati ugovor o
zastupanju registriran kod Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH.
Zastupnik e obavijestiti Agenciju o ugovoru registriranom kod nadlenog
ministarstva, te dostaviti potpunu informaciju o osiguranju odgovornosti
proizvoaa za moguu tetu nanesenu korisniku lijeka koje vai za teritoriju BiH.
Podnosilac zahtjeva iz stava (1) ovog lana duan je odrediti odgovorno lice za
stavljanje lijeka u promet i odgovorno lice za posove farmakovigilance. Odgovorno
lice za stavljanje lijeka u promet mora imati zavren farmaceutski fakultet, a
odgovorno lice za poslove farmakovigilance mora imati zavren farmaceutski,
medicinski ili stomatoloki fakultet.

4.4. Zahtjev za izdavanje dozvole za stavljanje lijeka u promet (lan 33.)


I) Zahtjev za izdavanje dozvole za stavljanje lijeka u promet mora sadravati
najmanje sljedee podatke :
* Administrativni dio dokumentacije, odnosno podatke proizvoau lijeka, mjestu
proizvodnje, predlagau, odnosno buduem nosiocu dozvole za stavljanje lijeka u
promet, saetak glavnih karakteristika lijeka, uputstvo za pacijenta, prijedlog
pakovanja lijeka, spisak drava u kojima je lijek dobio dozvolu za stavljanje u
promet i ekspertna miljenja koja su sastavni dio dokumentacije o lijeku;
7

* Analitiki dio dokumentacije, odnosno farmaceutsko-hemijsko-bioloki dio


dokumentacije koji sadri podatke o kvalitetu lijeka, njegovom kvalitativnom i
kvantitativnom sastavu, opisu naina proizvodnje, kontroli lijekova u procesu
proizvodnje, kontroli kvaliteta gotovog proizvoda, studije stabilnosti i ostale
potrebne podatke za zatitu zdravlja;
*

Farmakoloko-toksikoloki

dio

dokumentacije

koji

sadri

podatke

farmakodinamikim i farmakokinetikim svojstvima lijeka, njegovoj toksinosti,


uticaju na reproduktivne funkcije, uticaju na embrio-fetalnu toksinost, mutagenost
i kancerogeni potencijal, podatke o lokalnoj toleranciji, izluivanju i ostale potrebne
podatke za zatitu zdravlja i okoloa;
* Kliniki dio dokumentacije, odnosno ope podatke o klinikom ispitivanju, o
nainu izvoenja klinikih ispitivanja, rezultatima klinikog ispitivanja, klinikofarmakoloke podatke, podatke o bioraspoloivosti i bioekvivalenciji, te podatke o
klinikoj sigurnosti i djelotvornosti, podatke o vanrednim uslovima izvoenja
klinikih ispitivanja i podatke o iskustvima steenim nakon pribavljanja dozvole za
stavljanje lijeka u promet u drugim dravama;

II) Predlaga je odgovoran za vjerodostojnost podataka u dokumentaciji;


III) Isprave koje se dostavljaju kao zahtjev za izdavanje dozvole za
stavljanje lijeka u promet, i to sam zahtjev, saetak glavnih karakteristika lijeka i
uputstvo za pacijenta moraju biti sainjeni na jednom od jezika koji su u slubenoj
upotrebi u BiH;

5.1. Postupak po zahtjevu za izdavanje lijeka u promet (lan 37.)


Agencija e, najkasnije u roku od 7 mjeseci od prijema potpunog zahtjeva
za pribavljanje dozvole za stavljanje lijeka u promet, odluiti o izdavanju ili o
odbijanju zahtjeva za izdavanje dozvole za stavljanje lijeka u promet. Rok iz stava
(1) ovog lana prestaje tei na dan kada Agencija od predlagaa zatrai potrebne
dopunske isprave, podatke ili objanjenja i prekid raunanja roka traje do ispunjenja
zahtjeva Agencije. Dozvola za stavljanje lijeka u promet izdaje se na period od 5
godna.

5.2. Razlozi za odbijanje zahtjeva za izdavanje lijeka u promet (lan 39.)


Agencija e odbiti zahtjev za izdavanje dozvole za stavljanje lijeka u
promet, ukoliko na osnovu procjene priloene dokumentacije utvrdi postojanje neke
od okolnosti, kako slijedi: da je odnos koristi i razlika nepovoljan; da je djelotvornost
lijeka nedovoljna, nedokazana ili nedovoljno dokazana; da kvalitativni ili
kvantitativni sastav lijeka ne odgovara podacima iz priloene dokumentacije; da
dokumentacija nije u skladu sa ovim Zakonom i propisima donesenim na osnovu
ovog Zakona;

6. Oznaavanje lijekova (lan 71.)


Lijekovi koji su u prometu u BiH moraju biti oznaeni na vanjskom,
odnosno unutranjem pakovanju, sa osnovnim podacima o lijeku na jednom od
jezika koji su u slubenoj upotrebi u BiH. Svako pakovanje lijeka koji je u prometu
u BiH mora imati priloeno uputstvo za pacijenta. Uputstvo za pacijenta mora
sadravati najmanje osnovne podatke o lijeku, proizvoau, nosiocu dozvole za
stavljanje lijeka u promet, nainu upotrebe, indikacijama, kontraindikacijama,
mjerama opreza, nainu izdavanja, neeljenim efektima, roku trajanja i nainu
uvanja. Vanjsko pakovanje lijeka mora sadravati najmanje osnovne podatke o
lijeku, o proizvoau lijeka, nosiocu dozvole za stavljanje u promet, nainu
primjene, nainu uvanja, roku upotrebe, broju serije, broju dozvole za stavljanje
lijeka u promet i ostale potrebne identifikacione kodove. Unutranje pakovanje mora
sadravati najmanje osnovne podatke lijeku, o nosiocu dozvole za stavljanje lijeka
u promet, datumu isteka roka trajanja, broju serije lijeka i drugim potrebniim
informacijama.

10

7. Kontrola kvaliteta lijekova (lan 78.)


Kontrola kvaliteta lijekova provodi se utvrivanjem usklaenosti kvaliteta
lijeka sa uslovima na osnovu kojih je izdata dozvola za stavljanje u promet. Kontrola
se obavlja u skladu s evropskom farmakopejom, farmakopejom BiH ili drugim
priznatim farmakopejama, metodama analize koje detaljno opie i priloi proizvoa
ili drugim provjerenim metodama analize. Postoji vie tipova kontrola lijekova
definisanih lanom 79. Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima BiH:
Redovna kontrola kvaliteta svih lijekova koji su u prometu BiH i koja se obavlja
najmanje jednom u pet godina;
Kontrola kvaliteta prve serije lijeka prije stavljanja u promet i prilikom obnove i
varijacija koje zahtijevaju kontrole kvaliteta;
Kontrola kvaliteta svake serije proizvedenog, odnosno uvezenog lijeka i supstance;
Vanredna kontrola kvaliteta, odnosno kontrola kvaliteta lijeka koja se provodi na
zahtjev Agencije u toku pribavljanja dozvole za stavljanje u promet ili nakon
njezinog pribavljanja;

11

8. Literatura
1. Slubeni glasnik BiH, broj 58/08; Zakon o lijekovima i medicinskiim sredstvima
Bosne i Hercegovine

12

You might also like