Greke i problemi na

koje se najee
nailazi u bhs.
tekstovima

Ubi me prejaka re!

Lijepa rije gvozdena vrata otvara!

Rije ima nevjerovatno veliku pokretaku snagu.

Greke u usmenom i pismenom izraavanju tetno utiu na

sposobnost ljudi da uspjeno i efikasno meusobno
komuniciraju. A o problemima sa jasnim, tenim i
zanimljivim izraavanjem vlastitih misli i osjeanja, kao i
vlastitih ideja i planova, da i ne govorimo!

ovjek se svojim izraavanjem, i bez svoje volje, obiljeava.

Obiljeavati se, meutim, moe i svjesno, namjerno,
ovakvim ili onakvim izborom jezikih sredstava, izborom ove
ili one jezike varijante ili nacionalnog jezikog standarda.

Zahvaljujui izboru jezikih sredstava karakteristinih za

nacionalni jeziki standard danas u BiH imamo tri jezika
standarda, odnosno tri zvanina jezika.

Greke i problemi na koje se najee

nailazi u bhs. tekstovima:

U naem jeziku pasivna konstrukcija

nije prirodna. Vrlo esto nailazimo na
direktne prevode na na jezik sintakse
stranih jezika koji vole pasivne
konstrukcije.

Greke i problemi na koje se najee

nailazi u bhs. tekstovima:

Neispravno: Svi osumnjieni, ukljuujui i apelanta, lieni su

slobode dva dana nakon kritinog dogaaja, a to je
predstavljalo dovoljno vremena da se oruje upotrebljeno
kritine veeri od strane osumnjienih sakrije, sa namjerom da
isto ne bude otkriveno od strane ovlatenih lica i dato na
vjetaenje...

Ispravno: Svi osumnjieni, ukljuujui i apelanta, lieni su

slobode dva dana nakon kritinog dogaaja, to je predstavljalo
dovoljno vremena da osumnjieni sakriju oruje koje su
upotrijebili kritine veeri i tako onemogue ovlatena lica da
ga otkriju i daju na vjetaenje...

Greke i problemi na koje se najee

nailazi u bhs. tekstovima:

Neispravno: ...da se osnovica za obraun plae i

koeficijent sloenosti poslova zaposlenicima u srednjim
kolama utvruje svaka tri mjeseca od strane Vlade
nadlenog kantona, na osnovu usaglaenog prijedloga
kantonalnog ministarstva za finansije, ministarstva
obrazovanja i sindikata.
Ispravno : ... da osnovicu za obraun plae i koeficijent
sloenosti poslova zaposlenicima u srednjim kolama
utvruje svaka tri mjeseca vlada nadlenog kantona, na
osnovu usaglaenog prijedloga kantonalnog ministarstva
za finansije, ministarstva obrazovanja i sindikata.

Subjekat je vrilac
radnje, radnja se ne vri
na njemu!

Sastavljeno i rastavljeno pisanje rijei

Strane svijeta: sa ili bez crtice?
- jugozapadni (i Jugozapadni)

ne

jugo-zapadni

Socioekonomski podaci:
- knjievnopolitiki, standardnojeziki,
radikalsocijalistiki, austrougarski,
bosanskohercegovaki...
(Klajn 2009: drutvenopolitiki ili drutveno-politiki,
zavisno od toga koliko naglaavamo posebnost
komponenata. Isto bi moglo vaiti i za pridev drutvenoekonomski.)
Znai, prednost u sva tri jezika standarda je spojeno
pisanje!

Srednjevjekovni ili samo srednjovjekovni?

Srednjokolski?
-

srednjokolski
srednjovjekovni
srednjobosanski
srednjoroni

ne
ne
ne

srednjekolski
srednjevjekovni
srednjebosanski
ne
srednjeroni

Znai, iskljuivo sa o u svim sluajevima!

Vrste rijei
Greke u pisanju oblika: bismo, biste ili ne mogu...
U pisanju glagola, u sva tri jezika standarda, negacija se pie
zajedno sa glagolom samo u oblicima neu, nemam, nisam,
nemoj i glagoli tipa nedostajati (koji podnose negaciju). U
svim drugim sluajevima negacija se pie odvojeno!
Oblici bih, bi, bismo, biste, bijae, bijahu uvijek se piu
sastavljeno.
Vaga ili vae, od vagati?
Pravilno je oboje!
Moj, tvoj njegov, na, va njihov...
uzeo sam svoje stvari

ne

uzeo sam moje stvari

u svim sluajevima kada se oznaava pripadanje ili

prisvajanje subjekta u reenici, gdje je standardna upotreba
tzv. prisvojne zamjenice svakog lica svoj: ja imam svoju
knjigu, ti ima svoju knjigu, mi imamo svoju knjigu

Vrste rijei
Sve ili svo lie?
sve blago, sve oruje

ne

svo blago, svo oruje

Neodreena zamjenica glasi sav, sva, sve!

isti zamjenica koja u knjievnom jeziku ima sasvim

odreeno znaenje. Njome se pokazuje nepromjenljivost
nekog predmeta, odnosno identinost. On je ostao isti,
rjeavamo iste probleme, radimo po istom nastavnom
planu...

Zamjenica isti pogreno se upotrebljava umjesto pokazne

zamjenice ovaj ili taj, ili on. Greku moemo izbjei ako
umjesto nje stavimo odgovarajuu pokaznu ili lini
zamjenicu.

Vrste rijei

Bar barem
Pravilno je oboje!

Radije, istije ili rae, ie?

radije
istije

ne
ne

rae
ie

U sva tri jezika standarda iskljuivo radije, istije!

Vrste rijei

Upotreba prijedloga s(a)?

Sa. Osnovni oblik ovog prijedloga je s i pie se bez

apostrofa. Oblik sa je obavezan ispred rijei koje
poinju suglasnicima s, , z, koji oteavaju izgovor s,
npr. sa sirom, sa kolom, sa zecom, sa aljenjem.
Danas se znatno proirila upotreba oblika sa, ali se ipak
preporuuje s gdje god je to mogue, dakle s prijateljem,
s djecom, s gostima, s interesom, s omladinom. Bolje
nego sa.

Vrste rijei
S(a)+instrumental. U naelu, prijedlog s(a) ne upotrebljava
se uz instrumental kad ovaj oznaava sredstvo, orue ili
predmet radnje: Umije da rukuje mainom (ne s
mainom), Trguje tuom imovinom (ne s tuom
imovinom), Roditelji su se ponosili mnome (ne sa mnom),
Niim vas neu opteretiti (ne ni sa im).
Nepravilni padeni oblici, uglavnom instrumentala jednine:
putovati s vozom, s autobusom, s tramvajem, s
avionom, s olovkom, s vodom sve treba bez prijedloga
s, jer taj prijedlog uz instrumental oznaava drutvo, a ovdje
se radi o sredstvu.
- s obzirom na

ne

obzirom na

- proao je s odlinim uspjehom ne proao je odlinim

uspjehom
prijedlog je tu neophodan jer se radi o instrumentalu
pseudosocijativnog tipa, tj. prisutnosti neega pri realizaciji
glagolske radnje.

Vrste rijei

Prijedlog s(a) ipak se moe upotrijebiti u ovom znaenju u

dva sluaja:
1) ako ispred imenice stoji broj ili prilog za koliinu, npr.
zakucati s tri eksera, ukrasiti s malo cvijea, potkrijepiti s
dosta primjera;
2) ako poslije prijedloga dolazi neka nepromjenljiva
rije, kao to je broj, slovo, skraenica ili citirani izraz,
npr. pomnoiti sa deset, oznaiti sa X, Doekae ih sa
ivjeli oslobodioci!

Imamo razlike u znaenju: Poao si vozom a vratio se

automobilom, ali Poao si kao puki siromah a vratio se s
automobilom.

Vrste rijei
Oboje njene djece je pospalo/su pospala...? Pravilo. Njih dvadesetak mi je
reklo/su mi rekli...? Pravilo? Njih 250 putuju ili putuje?
Osnovni brojevi od pet navie su nepromjenljivi. Brojevi dva (dvije), tri i
etiri jo su zadrali izvjesne padene promjene, i to za genitiv dvaju, (m.
i sr. rod) dviju, triju, etiriju; za dativ, instrumental i lokativ dvama (m. i sr.
rod), dvjema, trima, etirima.
Poslije prijedloga se i ovi brojevi najee upotrebljavaju kao
nepromjenljivi, npr. izmeu dvije vatre, sa etiri prsta.
Uz brojeve sa jedan na kraju, imenica i glagol se upotrebljavaju u jednini:
Javio se trideset i jedan kandidat, Kodirana je 71 linija.
Uz brojeve dva, tri i etiri na kraju, imenica i glagol se upotrebljavaju su u
obliku dvojine: Javila su se trideset tri kandidata, Prole su sto dvije
godine.
Uz brojeve od pet pa navie glagol je u srednjem rodu, a imenica u
genitivu mnoine: Javilo se trideset sedam kandidata, Spasilo se 55
ljudi.
Nije pogreno ni ako se glagol u rodu i broju slae sa subjektom: Tih pet
godina brzo je prolo ili brzo su prole, Primljeno je svih 29
pripravnika ili Primljeni su svih 29 pripravnika.

Pravila stavljanja zareza! Vrste

reenica, konektori...

Zarez.
1. Osnovno naelo je da se zarezom odvajaju reenice ili dijelovi
reenica ako se njima iznosi neto posebno, naknadno
dodato, a da se zarez ne stavlja ako su smislom tijesno vezani
za ostali dio teksta: Mi emo, prema tome, odrediti trokove
(dakle), Mi emo prema tome odrediti trokove (na osnovu
toga).
2. U mnogim sluajevima zarez se moe ali ne mora staviti,
zavisno od toga koliko istiemo vezu s ostalim dijelom teksta:
U Americi(,) bez sumnje(,) rade drukije.
3. Redovno se zarezom odvaja vokativ: Dejane, pobogu, ta to
radi?
4. Zarez je obavezan poslije reenice u inverziji: Kad nam je to
rekao, zaprepastili smo se!
5. Zarez se ispred koji pie u onim sluajevima kad odnosna
reenica prua dopunski podatak o prethodnoj imenici,
niim ne suavajui njeno znaenje. Npr.: Poljaci, koji su
vjekovima bili pod tuom vladavinom, znaju ta to znai.

Pravila stavljanja zareza! Vrste

reenica, konektori...
Zarez se ne smije pisati
1. kada reenica sa koji ograniava znaenje prethodne
imenice, npr.: Posmrtno e biti odlikovan policajac koji se
golim rukama bacio na atentatora.
2. Isto vai i za odnosne koje poinju sa iji, kakav, to,
gdje. Roditelji ija se djeca vraaju sa zimovanja treba
da dou pred kolu (samo ti roditelji).
3. Zarez se ispred nego i ve ne pie ako prethodi
komparativ ili izraz ne samo: On se bolje spremio
nego ostali. Izgubio je ne samo te biljeke ve i sve
line isprave.

U drugim sluajevima ispred veznika suprotnog znaenja

(nego, ve, a, ali, a kamoli) moe se pisati zarez.

Pisanje take iza rednih brojeva

Dvije godine radio kao

nastavnik maternjeg jezika u
osnovnoj koli u Rogatici
(1969-1971.), a od 1973. do
1975. bio saradnik Instituta za
jezik i knjievnost u Sarajevu.
Od 1975. radi na Filozofskom
fakultetu u Sarajevu, najprije
kao asistent, da bi 1982. bio
izabran za docenta, a 1989. za
vandrednog profesora na
Odsjeku za junoslavenske
jezike. etiri kolske godine
(1989.-1993.) bio je lektor i
predava srpskohrvatskog
jezika na Filolokom fakultetu
Moskovskog univerziteta.

Dvije godine radio kao

nastavnik maternjeg jezika u
osnovnoj koli u Rogatici
(1969-1971), a od 1973. do
1975. bio saradnik Instituta za
jezik i knjievnost u Sarajevu.
Od 1975. radi na Filozofskom
fakultetu u Sarajevu, najprije
kao asistent, da bi 1982. bio
izabran za docenta, a 1989. za
vandrednog profesora na
Odsjeku za junoslavenske
jezike. etiri kolske godine
(1989-1993.) bio je lektor i
predava srpskohrvatskog
jezika na Filolokom fakultetu
Moskovskog univerziteta.

(Podaci o autoru, Bonjaki

narod i njegov jezik, Sarajevo,
1999)

(Podaci o autoru, Bosanski

jezik u 100 pitanja i 100
odgovora, Sarajevo, 1999)

Pisanje take iza rednih brojeva

Pravopis 1960: Taka 130 e) Kada iza rednog broja doe
koji drugi znak, taka se iza njega ne pie.
Babi, Finka Mogu; Halilovi 1995.
Senahid Halilovi: Pravopis bosanskog jezika, Prirunik za
kole, Sarajevo, 1999:
1.

na str. 100, taka 402: Iza arapskih rednih brojeva ne pie

se taka onda kada iza nje slijedi zarez, crta sa znaenjem
do, kosa crta, zagrada: Diplomirao je 1979/80. godine.
Pjesme ove forme su pjevali nai pjesnici Alija ehovi
(1560-1646), Mehmed Fevzija (umro 1673)...

2.

taka 404: Taka iza arapskog broja ne pie se kada iza

njega dolazi upitnik, uzvinik ili taka kojom se zavrava
reenica: Koje je godine roen sarajevski ljetopisac Mula
Mustafa Baeskija 1731. ili 1732? Avdo Karabegovi
Hasanbegov roen je kada i Musa azim ati 1787, a
umro je 1900. tako mlad, u svojoj 22!

Pisanje take iza rednih brojeva

Ani: Toka 111. Toka kao oznaka rednoga broja ne

pie se kad iza nje dolazi:
- toka, toka-zarez, zarez, crta sa znaenjem do,
zagrada, upitnik, usklinik, kosa crta, 112. ... ako se broj
nalazi unutar zagrada....
Badurina, Markovi, Mianovi: Toka 133. Ako iza
rednoga broja slijedi koji drugi pravopisni ili
interpunkcijski znak (toka, zarez, crta, zagrada, kosa
crta, upitnik ili usklinik), toka se kao oznaka ne pie: Za
vrijeme je svoga studija (1999-2004) najvie putovao. U
gimnaziju je krenuo kolske 2003/2004.

Jat
Vrjednovanje, sprjeavanje, ili vrednovanje,
spreavanje, ...?
bosanski: spreavati, spreavanje; vrednovati,
vrednovanje;
hrvatski: spreavati; vrednovati, vrednujem;
srpski: vrednovati, vrednujem, pril. sad. vrednujui.
Znai, u sva tri standarda bez j!

Procjena procijeniti
Zahtjev zahtijevati
Rjenik
Rijenik

Procijena procjeniti
Zahtijev zahtjevati

Jat
Prevod ili prijevod /prevodilac/prevoditeljica/prevodilaki
bosanski: prevod/prijevod; prevodilac, -ioca, gen. mn.
prevodilaca; prevoditelj; prevodilaki/prevoditeljski;
hrvatski: prevod v. prijevod; prevodilac v. prevoditelj
(prevoditeljica); prevodilaki i prevoditeljski;
srpski: prevod, gen. mn. prevoda (ek. i ijek., isp.
prijevod); prevodilac, -ioca, gen. mn. prevodilaca;
prevodilaki
Prevoz ili prijevoz/prevozniki/prevoziti/ prevoznik
bosanski: prevoz/prijevoz; prevozni/prijevozni;
hrvatski: prijevoz; prijevozniki;
srpski: prevoz (ek. i ijek., isp. prijevoz); prevozniki (ek.
i ijek., isp. prijevozniki).
Zavisi od jezikog standarda!

Sprovesti ili provesti? Kad se ta upotrebljava? Anketa se

sprovodi/je sprovedena... Anketa i brojanje je
provedena/provedeno na ...?
Projekt je proveden?
provesti/provestise vozilom proi pored koga ili
ega; proi nekim putem; sprovesti - odvesti koga do
odreenog mjesta, otpratiti, otpremiti uz oruanu
pratnju;
Anketa i brojanje su provedeni.
U sva tri jezika standarda ova dva glagola imaju
izdiferencirano znaenje!

Projekt ili projekat?

bosanski: projek(a)t, projekta, gen. mn. projekata;
hrvatski: projekt, gen. mn. projekata;
srpski: projek(a)t, projekta, gen. mn. projekata.
Zavisi od jezikog standarda!

Ispravno je delinkvent ili depandans, a ne delikvent ili

depadans.
bosanski: delikvent/delinkvent;
hrvatski: delinkvent; depandansa (gen. mn.
depandansa/i)
srpski: deli(n)kvent.
Zavisi od jezikog standarda!

Svi su podaci uneseni ili uneeni?

unesen

ne

uneen

U sva tri standarda unesen! Nema nikakve osnove za

uneen!

Promjenljive ili promjenjljive?

U sva tri standarda promjenljiv i promjenjiv
promjenjljiv
Ne moe njlj!

ne

Taki taaka?
bosanski: taka, dat. taki gen. mn. taaka/taki
rjee;
hrvatski: toka, dat. toki gen. mn. toaka;
srpski: taka, dat. taki gen. mn. taaka.
Vidimo razliku u jezikim standardima, ali nigdje nema
sibilarizacije!
Ujutru ujutro?
U sva tri standarda su pravilna oba oblika, s tim da se
preferira prvi (ujutru)!

Italijanski ili talijanski?

bosanski: talijanski koji se odnosi na Italiju, koji
pripada Italiji i Talijanima;
hrvatski: talijanski koji se odnosi na Italiju, koji pripada
Italiji i Talijanima;
srpski: italijanski i talijanski.
Zavisi od jezikog standarda!

Odprilike otprilike
- otprilike

ne

odprilike

D ispred bezvunih suglasnika prelazi u t: otkad,

otpadak, potcijeniti, natovjek, othraniti, prethodni.
Ostaje neizmijenjeno samo ispred s i : sredstvo, odsjek,
predsjednik, podiati odetati. U promjeni imenica
ispred c i d se gubi: sudac suca, sue, predak preci.
Izuzetak su samo imena.
Badurina, Markovi, Mianovi: taka 39: Jednaenje
suglasnika po zvunosti u pismu se ne biljei d
ispred c, , , s, (odcijepiti, podiniti, odunuti)

Da li je ispravno i Boiji i Boji, djeiji/djeji, paiji/paji,

maiji/maji, ...?
bosanski: boiji;
hrvatski: boji (Boji);
srpski: boji i boiji.
Zavisi od jezikog standarda!

Postoji li pravilo koritenja mora i treba?

bosanski: trebati, trebam imati potrebu za neim;
zahtijevati neto potrebno (npr. trebam novac za put);
hrvatski: trebati, trebam;
srpski: trebati, -am (u znaenju valjati uzima se
bezlino, npr. treba da odem, trebalo je da odemo; u
znaenju potrebovati, biti potreban upotrebljava se u
svim licima i u oba broja: treba mi, trebaju nam te
knjige);
Zavisi od jezikog standarda!

Pisanje stranih toponima u padeima: u gradu Vilniusu, a

ne Vilnius-u ili ...?
bosanski: Moliere, gen. Molierea; Vigniy, gen.
Vigniyja; Camus, gen. Camusa;
hrvatski: Johna Waynea (ne Wayne-a), Nokiin (ne
Noki-in)
srpski: Camus, Camusa..., Camusov, Molliere,
Molierea..., Hugo, Hugoa.
Dosljedno bez crtice u padeima!

Da li je malko ispravno?
Pravilno je u sva tri jezika standarda!
Koherentnost, konzistentnost, ...?
Ravnopravna su oba oblika!
Razlika izmeu efikasan i eficijentan?
Nema razlike, ima isto znaenje ali je eficijentan izraz
manje poznat i rjee u upotrebi!
Da li je tautologija rei: (mnogo)brojni pokazatelji?
DA
Isto za: jako puno neega?
DA

Teorijski ili teoretski?

Imaju identino znaenje i ravnopravnu upotrebu u sva tri
jezika standarda!
Razlika izmeu koncepta i koncepcije?
koncept je skica pisanog govora, ideje, tek razraene
predstave o emu;
koncepcija je razraen nacrt ega to treba ostvariti.
Optimistinom ili optimistikom?
U sva tri standarda prisutna oba oblika. Ipak, u hrvatskom
prednost optimistino, u srpskom optimistiki.
Popratni ili propratni dokument ili oboje?
hrvatski: popratni, koji se dogaa u isto vrijeme, pratnja
ega, koji se alje u isto vrijeme s kim, s im (pismo);
propratni nema;
srpski: popratni v. propratni
Vidimo jeziku iznijansiranost.

Cesta put prometnica saobraajnica -...

To su sinonimi.
Koji je va status u odnosu na stabilnost objekta u kojem/u
kome/ gdje ivite?
Moe oboje.
Cilj ove studije je da:
kvalificira, identificira, ... (malo slovo, zarez ili taka
zarez, ...)?
Ako je u pitanju samo navoenje primjera obavezno je malo
slovo, interpunkcija je pitanje izbora.
14% od ukupnog saobraaja ili 14% ukupnog saobraaja?
Bez od.
Preteni uticaj ili pretean uticaj?
Zavisi od konteksta, znai da li je pridjev odreen ili
neodreen.
Taj bol ili ta bol?
Pravilno je oboje.