ds2012 PDF

DESNIINI SUSRETI 2012.
INTELEKTUALCI I RAT, 1939.-1947. GODINE
Ova publikacija izraena je uz pomo Europske unije. Sadraj ove publikacije

iskljuiva je odgovornost Sveuilita u Zagrebu i ni na koji se nain ne moe
smatrati da odraava gledita Europske unije.
This publication has been produced with the assistance of the European Union.
The contents of this publication are the sole responsibility of University of Zagreb
and do not necessarily reflect the views of the European Union.
JANKOVIC CASTLE: HISTORIC SITE,

GENERATING SUSTAINABLE DEVELOPMENT OF THE RAVNI KOTARI REGION
THIS PROJECT IS FUNDED

BY THE EUROPEAN UNION
A PROJECT IMPLEMENTED
BY THE UNIVERSITY OF ZAGREB
Desniini susreti 2012.
INTELEKTUALCI I RAT,
1939.-1947. GODINE
Hotel Donat, Majstora Radovana 7, Zadar, petak i subota, 14. i 15. rujna,
Kula Stojana Jankovia u Islamu Grkom, nedjelja, 16. rujna 2012.
Desnicini dani - program i sazeci 2012.indd 1
31.8.2012. 15:28:48
Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu

Centar za komparativnohistorijske i interkulturne studije
Desniini susreti
Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu
Odsjek za kroatistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu
Hrvatsko drutvo pisaca, Zagreb
Srpsko kulturno drutvo Prosvjeta, Zagreb
Drutvo za obnovu i revitalizaciju Kule Stojana Jankovia, Zagreb
31.8.2012. 15:28:48
Desniini susreti 2012.:

Intelektualci i rat, 1939.-1947. godine
PROGRAM RADA /
SAECI IZLAGANJA
FF press
Zagreb 2012.
31.8.2012. 15:28:48
Vladan Desnica (Zadar, 17. rujna 1905. Zagreb, 4. oujka 1967.)
31.8.2012. 15:28:49
Predgovor
e je sasvim mirisalo na rat. U ljude je bilo ulo ono trijezno, okato nespokojstvo, ona utljiva zabrinutost koja prodire do u kosti kao
predveernji hlad. Svak se zatvorio u svoj krug nastojei da sebi dade izgled
ovjeka koji se u javne stvari niti razumije niti voli da mijea i koji pazi samo
na svoj posao. ak i dojueranji vikai naoe odjednom da je tako najpametnije. A u sebi, svak se dovija kako da iznese ivu kou i iznalazi neki svoj
posebni nain spasenja; u toj posebnosti kao da i lei jamstvo i uslov sretna ishoda, koji e, stoga, doi dijelom i kao nagrada za invencioznost same zamisli.
Mnogi pripremaju, u najveoj tajnosti, nekakav zaklon gdje e skloniti glavu
dok ne protutnji (jer to e bez sumnje protutnjiti brzo, i glavno je izgurati
prvi nalet). Neki, imuniji, udesili su stopostotno sigurno sklonite, proveli
u njemu elektrino osvjetljenje iz akumulatora koje ne e zatajiti ni za vrijeme zranog napada, snabdjeli ga svakovrsnim konzerviranim iveom sladokusno-izletnikog karaktera i drugim sitnim udobnostima; u nutrinu takvog
sklonita detonacije e dopirati barunasto priguene. Drugi su uredili kuicu
negdje na osami pri moru i spremaju se da u njoj provedu nekoliko robinzonskih nedjelja, sa obilatim ribljim rukovima pripravljenim na priprost ribarski
nain i s dugim partijama preferansa. I u svemu tome, i kod inae ozbiljnih
poslovnih ljudi, ima neeg jeuljivo-veselog, kao kod aia kad se zatvori
kola zbog epidemije arlaha, neeg gotovo skautski idilinog.
(Vladan Desnica, Boina pria. Citirano prema Sabranim djelima Vladana Desnice. Knjiga III., Prosvjeta, Zagreb 1974., str. 194. Pripovijetka
je prvi put objavljena u Hrvatskom kolu 1950. i zatim u zbirci Olupine na
suncu, Zagreb 1952.)
31.8.2012. 15:28:49
Desniini susreti 2012. Intelektualci i rat, 1939.-1947. godine
ostepeno im je blijedjela i prava slika onoga to su onda proivljavali:

pamtili su do u tanine, i neizbrisivo, slike razruenih zgrada, izraz od
prepasti izoblienih lica, izgled rtava a nedostajala im je jasna predstava
duevnih stanja u kojima su tada bili, osjeaja koji su ih tada ispunjali. Nisu
shvaali kako su mogli da onako olako ( sad im se to inilo olako ) napuste svoju kuu i svoje stvari, da se ne pobrinu za njihovu sigurnost, da ne
ponesu sobom neke potrebne i vrijedne predmete, da propuste neke neophodne, osnovne mjere koje je nalagao razbor. Potpuno su zaboravili da su poli u
dubokom uvjerenju da e ta strana tutnjava i trnja roditi u roku od dva ili
najvie tri dana mir i konac patnja i strahovanja, i da su, odlazei, bili i odvie
sretni to iznose ivu glavu a da bi mogli da misle na sitnice; i da im se u onim
asovima inilo doista sitnicom i nevanim ono to im se sad ini i te kako
vanim, vrijednim, neophodnim i osnovnim. Zato su sada svoj ondanji postupak osuivali kao neobjanjivu rasijanost i grenu lakomislenost.
(Vladan Desnica, Zimsko ljetovanje, Zagreb 1950. Citirano prema Sabranim
djelima Vladana Desnice. Knjiga I., Prosvjeta, Zagreb 1974., str. 94.)
31.8.2012. 15:28:49
31.8.2012. 15:28:49
PRIPREMNI ODBOR
prof. dr. sc. Zvonko Kova
Odsjek za junoslavenske jezike i knjievnosti Filozofskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu
prof. dr. sc. Kreimir Nemec
Odsjek za kroatistiku Filozofskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu
prof. dr. sc. Drago Roksandi
Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu
Velimir Viskovi
Hrvatsko drutvo pisaca u Zagrebu
edomir Vinji
predsjednik, Srpsko kulturno drutvo Prosvjeta u Zagrebu
Supredsjedatelji Pripremnog odbora:
prof. dr. sc. Zvonko Kova
Tajnik Pripremnog odbora:
Branimir Jankovi
Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu
Suradnica Pripremnog odbora:
Tihana Petrievi
Voditelj Desniinih susreta
programa drutveno-humanistikih i kulturolokih istraivanja
Centra za komparativnohistorijske i interkulturne studije
Filozofskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu
31.8.2012. 15:28:49
Predgovor
edmi Desniini susreti, zadravajui kritiko propitivanje fenomena

suvremene kulture i povijesti, s teitem na komparatistikim pristupima, ove e godine nastaviti raspravu o temi Intelektualci i rat, 1939. 1947.
godine. Kratko Dvadeseto stoljee (1914.-1917/1918. 1989.) mnogima
je i Doba ekstrema, nita manje i Doba netrpeljivih, ali i Doba promjena, jedva usporedivih s bilo kojom drugom epohom u pisanoj povijesti. Napose razdoblje 2. svjetskog rata (1939. 1947.) komprimira svu
temeljnu civilizacijsku problematiku 20. stoljea. Njegova zastraujua ljudska cijena, nedoumice s kojima je zapoet te nedoumice s kojima je zavren
koritenjem atomske bombe i sa eljeznom zavjesom bitno su obiljeeni
scijentizacijom i intelektualizacijom totalnog rata, unutar i preko granica sueljenih svjetonazorskih pretpostavki. Intelektualci su u tome ratu, u
nepreglednom mnotvu sluajeva, kako njegovi zagovornici tako i njegovi
protivnici, a nadasve akteri i rtve, ljudi koji se oituju i ljudi koji ute te
svi skupa svjedoci kraja jednoga eurocentrinog svijeta. Uvaavajui razliite
mogunosti istraivakih kritikih pristupa, ovogodinji Desniini susreti
fokusirat e se na onovremene i suvremene ideoloke aspekte prezentacije i
reprezentacije navedenog razdoblja u kulturi i povijesti, kako u hrvatskom
tako i irem junoslavenskom okviru, odnosno u regionalnim kontekstima.
Pritom e teite rasprava biti na predmetima istraivakih interesa i pristupima koji dosada nisu bili kritiki reflektirani.
Desniini susreti 2012., kao i prethodni skupovi, imaju naglaeno
istraivaku orijentaciju. Matina adresa Desniinih susreta je Centar za
komparativnohistorijske i interkulturne studije Filozofskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu, a u realizaciji sudjeluju partneri navedeni u ovoj knjiici.
31.8.2012. 15:28:49
31.8.2012. 15:28:49
Program rada

Intelektualci i rat, 1939. 1947. godine
Program rada
Petak, 14. rujna 2012., s poetkom u 09.00 sati

Otvaranje Desniinih susreta 2012., 09.00-09.30
(Hotel Donat, Majstora Radovana 7, Zadar)
Velimir Viskovi
Zvonko Kova, prof. dr. sc.
Drago Roksandi, prof. dr. sc.
Poruke Desniinim susretima 2012.
I. sjednica (predsjedava: Snjeana Koren)
09.30-09.45: Drago Roksandi (Filozofski fakultet, Sveuilite u Zagrebu)
Ratni dani Vladana Desnice
09.45-10.00: Olivera Milosavljevi (Filozofski fakultet, Univerzitet u Beogradu) Srpski intelektualci i rat 1935-1945.
10.00-10.15: Boo Repe (Filozofski fakultet, Sveuilite u Ljubljani) Intelektualci, politike stranke i grupacije u Sloveniji u predveerje Drugog svjetskog rata
10.15-10.30: Sava Damjanov (Filozofski fakultet, Novi Sad) Izmeu ratnog Beograda i radnih logora Nemake: B. Lazarevi i Vinaver
10.30-10.45: Mateusz Sokulski (Sveuilite u Vroclavu) Ratna iskustva
osoba oko Kulture, najznaajnijeg asopisa poljske politike emigracije nakon
Drugog svjetskog rata
Rasprava, 10.45-11.15
Stanka, 11.15-11.30
11
31.8.2012. 15:28:49
II. sjednica (predsjedava: Miodrag Maticki)

11.30-11.45: Bojan orevi (Filoloki fakultet u Beogradu i Institut za
knjievnost i umetnost) Intelektualci u ratu i okupaciji: smisao angamana
11.45-12.00: Miroslav Arti (Zagreb) Antun Barac angairani bijeg u
vrijeme Drugog svjetskog rata
12.00-12.15: Miranda Levanat-Perii (Sveuilite u Zadru) Fotezov prijevod Nmeekova romana avo govori panjolski (1940) naspram njegovih
putopisa iz Theatralia (1944)
12.15-12.30: Marina Jemri (Ilok) Lirski protest Julija Beneia
Rasprava, 12.30-13.00
III. sjednica (predsjedava: Boo Repe)

13.00-13.15: Olga Manojlovi Pintar (Institut za noviju istoriju Srbije,
Beograd) panija, rat i revolucija
13.15-13.30: Dragan Aleksi (Institut za noviju istoriju Srbije, Beograd)
Milan Anti o pristupanju Kraljevine Jugoslavije Trojnom paktu
13.30-13.45: Petar Macut (Institut drutvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb)
Julije Makanec kao proelnik za duhovni odgoj Ustake mladei
13.45-14.00: Ivica Matievi (Zavod za povijest hrvatske knjievnosti, kazalita
i glazbe HAZU, Zagreb) U procijepu ideologije i estetike: sluaj Vinka Nikolia
Rasprava, 14.00-14.30
Stanka za ruak, 14.30-16.00
IV. sjednica (predsjedava: Olivera Milosavljevi)

16.00-16.15: Aleksandar Stojanovi (Institut za noviju istoriju Srbije, Beograd) Naunik i politika: akademik Milo Trivunac (1876-1944) izmeu
nacionalizma, nacizma i komunizma
12
31.8.2012. 15:28:49
Program rada
16.15-16.30: Martina Bitunjac (Sveuilite Sapienza, Rim / Humboldtovo

sveuilite, Berlin) Marija Radi i Mira Kouti: intelektualke u politikoj misiji
16.30-16.45: Davor Stipan (Muzeji Ivana Metrovia, Galerija Metrovi,
Split) Ivan Metrovi i Drugi svjetski rat
16.45-17.00: Alberto Becherelli (Sveuilite Sapienza, Rim) Impressions on
Croatia. Croatian History, Language and Culture in the report of an Italian Consul (1943)
Rasprava, 17.00-17.30
Stanka, 17.30-17.45
V. sjednica (predsjedava: Drago Roksandi)

17.45-18.00: Snjeana Koren (Filozofski fakultet, Sveuilite u Zagrebu)Drugi svjetski rat u radovima Josipa Broza Tita
18.00-18.15: Aleksandar Mileti (Institut za noviju istoriju Srbije, Beograd)
Milovan ilas (1939-1947): ilegala, revolucija, vlast
18.15-18.30: Neboja Stambolija (Institut za savremenu istoriju, Beograd)
General Pavle Jaki naunik u uniformi
18.30-18.45: Dragomir Bondi (Institut za savremenu istoriju, Beograd)
Pavle Savi naunik u ratu
18.45-19.00: Milan Guli (Balkanoloki institut SANU, Beograd) Dr Sinia
Stankovi i Drugi svjetski rat
Rasprava, 19.00-19.30
Veernji program, 19.30-20.15
Promocija izdanja
Centra za komparativnohistorijske i interkulturne studije
13
31.8.2012. 15:28:49
Drago Roksandi, Ivana Cvijovi Javorina (uredili), Desniini susreti

2011.: Intelektualci i rat, 1939.-1947. Zbornik radova, Plejada, Zagreb
2012.
Govore: dr. sc. Bojan orevi, dr. sc. Ivan Maji, prof. dr. sc. Drago Roksandi, Ivana Cvijovi Javorina, Ilija Rani (Naklada Plejada, Zagreb).
Subota, 15. rujna 2012., s poetkom u 09.00 sati

(Hotel Donat, Majstora Radovana 7, Zadar )
VI. sjednica (predsjedava: Enver Kazaz)
09.00-09.15: Daniela anar (Zadar) Gottfried Benn izmeu nacionalsocijalizma i unutarnje emigracije
09.15-09.30: Ljiljana Bilbija (Osijek) Miroslav Krlea tragedija bivanja
i smrt europske civilizacije
09.30-09.45: Zvonko Kova (Filozofski fakultet, Sveuilite u Zagrebu)
Pisci i rat Crnjanski i Krlea kao antipodi
09.45-10.00: Ivan Maji (Filozofski fakultet, Sveuilite u Zagrebu) Intelektualac kao negativni dijalektiar: paralelno itanje Adorna i Krlee
10.00-10.15: Goran Miloradovi (Institut za savremenu istoriju, Beograd)
Ideoloke i politike posledice Drugog svetskog rata na pripadnike grupe Zenit
Rasprava, 10.15-10.45
Stanka, 10.45-11.00
VII. sjednica (predsjedava: Zvonko Kova)

11.00-11.15: Ivana Latkovi (Filozofski fakultet, Sveuilite u Zagrebu) Politiki i knjievni nesporazum u paradigmi odnosa izmeu rijei i stvari
11.15-11.30: Enver Kazaz (Filozofski fakultet, Univerzitet u Sarajevu)
Etiko preispitivanje pobjednika (Slika NOB-a u romanu Gluvi barut Branka
opia)
14
31.8.2012. 15:28:50
Program rada
11.30-11.45: Miodrag Maticki (Institut za knjievnost i umetnost,

Beograd) Knjievnost na rubovima rata. Hibridnost memoarske, dnevnike i esejistike proze. Pogled maloumnog eseji Bore osia (Zagreb
2001)
11.45-12.00: Peter Svetina (Sveuilite u Klagenfurtu) Slovenski intelektualci i djeja knjievnost 1939-1947.
12.00-12.15: eljko Milanovi (Filozofski fakultet, Novi Sad) Rat dolazi
dugo. Pisanje Odjeka umadije o ratu tokom 1941. godine
12.15-12.30: Bekim Sejranovi (Oslo) Kako se od poslijeratne postane predratna generacija
Rasprava, 12.30-13.00
Stanka za ruak, 13.00-16.00
VIII. sjednica (predsjedava: Branimir Jankovi)

16.00-16.15: ime Pili (Filozofski fakultet, Sveuilite u Splitu) Intelektualci i rat u spisima i zapisima brae Boidara i Nikole Adije
16.15-16.30: Barbara Riman (Intitut za narodnostna vpraanja, Ljubljana) Zora Ausec i slovenska nacionalna manjina u Rijeci
16.30-16.45: Aleksandar Luki (Institut za noviju istoriju Srbije, Beograd)
Jaa Prodanovi u Drugom svetskom ratu
16.45-17.00: Zoran Bajin (Univerzitetska biblioteka Svetozar Markovi,
Beograd) Ideoloka (r)evolucija Miroslava Spalajkovia: student i prijatelj
Tree republike u kolaboraciji sa Treim rajhom
17.00-17.15: Veljko Stani (Balkanoloki institut SANU, Beograd) Kultura i rat: Francuska i intelektualni krugovi Kraljevine Jugoslavije 1939-1941.
Rasprava, 17.15-17.45
Stanka, 17.45-18.00
15
31.8.2012. 15:28:50
IX. sjednica (predsjedava: ime Pili)

18.00-18.15: Ivana Cvijovi Javorina (Zagreb) Udruenje njemakih studenata u Zagrebu i Drugi svjetski rat
18.15-18.30: Frantiek stek (Institut za povijest, eka akademija znanosti, Prag) eki intelektualci i suoavanje sa poslijeratnim progonom sudetskih Nijemaca
18.30-18.45: Giuseppe Motta (Sveuilite Sapienza, Rim) Professor De
Azcarate and the Protection of minorities. Some reflections on the question of
nationality in Yugoslavia
18.45-19.00: Ante Grubii (Muzej Slavonije, Osijek) Zasluge dr. Josipa
Bsendorfera u spaavanju kulturne batine tijekom i neposredno nakon Drugog svjetskog rata
19.00-19.15: Vlatka Filipi Maligec (Muzeji Hrvatskog zagorja, Muzej
seljakih buna, Gornja Stubica) Intelektualci u ratu u hrvatskim muzejima
Rasprava, 19.15-19.45
Zavrna rasprava, 19.45
(Branimir Jankovi, Ivana Cvijovi Javorina, Zvonko Kova, Drago Roksandi)

Nedjelja, 16. rujna 2012.
Kula Stojana Jankovia u Islamu Grkom
09.00: Polazak iz hotela Donat u Zadru u Islam Grki, u Kulu Stojana
Jankovia
09.30-09.45: Dr. sc. Uro Desnica, dobrodolica u ime vlasnika Kule i Udruge Drutvo za obnovu i revitalizaciju Kule Stojana Jankovi Mostovi.
09.45-10.00: Odavanje pote Vladanu Desnici nad njegovim grobom u
obiteljskoj crkvi sv. ora
16
31.8.2012. 15:28:50
Program rada
10.00-11.00: Obilazak obnovljenih dijelova Kule Stojana Jankovia te razgledanje novopostavljene Etnografske zbirke i Foto-izlobe Ususret obnovljenoj Kuli u Sali Kule
11.00-12.00: etnja okoliem Kule Stojana Jankovia
12.00-13.00: Obavijesti lanova Pripremnog odbora Desninih susreta
2012. o radu na Zborniku radova Desniini susreti 2012., o Desniinim susretima 2013., o pravnom konstituiranju Centra za komparativnohistorijske i interkulturne studije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu te o
daljnjem radu na programiranju i izgradnji Meunarodnoga sveuilinog
centra u Kuli Stojana Jankovia u Islamu Grkom
13.00-14.00:
Zakljuenje rada Desniinih susreta 2012.
i
domjenak
17
31.8.2012. 15:28:50
Istina, neto sam i napisao, poetkom 1954, ini mi se, Jovan me zamolio da napiem rad o knjievnicima koji su bili aktivni pod okupacijom,
i tada su smatrani saradnicima okupatora, izdajicama naroda. Svrio sam taj
posao, zauen brojem knjievnika koji su pisali u listovima i asopisima za
vrijeme rata, istina pjesmice o ljubavnim jadima i ljepoti sunevih zalazaka
i pripovijetke o optim temama, bez ikakve veze s ratom. Bio sam iskreno
ogoren kako je neko mogao da pie te stupidnosti, gledajui sve zloine,
i sav napor i gr naroda, s druge strane, itavu jednu dramu epohe, zakrvljenost i sudar kontinenata, tragediju i epopeju naih naroda, kad su jedne
grupe dovodile u pitanje ikakav oblik daljeg zajednikog ivota, a druge su
inile sve da spasu ljudskost, kako u svima nama ne bi ostale neprebolne traume. Tada sam zamrzio i larpurlatizam, koji je u tekim situacijama jednog
naroda moralno gori i tei nego otvoreno suprotstavljanje. (Larpurlatizam
je opravdan samo kao opozicija zahtjeva za doktrinarnom umjetnou.) Taj
rad o moralnim grbavcima iz vremena okupacije trebalo je da bude tampan
u jednom jugoslovenskom asopisu koji je bio u pripremi, a u ijoj je redakciji bio i Jovan Popovi. Jovan je bio vrlo zadovoljan kad je proitao moj rad.
Pa ipak, nakon nekoliko dana sam uzeo rukopis natrag i saoptio mu svoju
odluku da to neu tampati, razmiljao sam i doao do zakljuka da bi to,
u stvari, bila denuncijacija a ne knjievna ocjena, jer se tu navode svi radovi, imena, brojevi listova i asopisa, datumi objavljivanja, dakle kompletan
dosje za policiju. A to ne elim da radim. Jovan se sloio sa mnom, mada je
rekao da sam preosjetljiv. (S time se sloio, ini mi se, i Radovan Zogovi, ali
on, vjerojatno, iz politikih razloga, a moda i iz drugih obzira, jer su se neki
citirani pisci ve bili ukljuili u knjievni rad novina, naih listova i asopisa,
pa nije bilo ni zgodno ni humano praviti guvu.) I nikad to nisam tampao.
Sreom. Ne bi mogao sebi oprostiti da je neko imao neprilika zbog mene.
(Mea Selimovi, Jovan Popovi, u: Sjeanja, Beograd 1977., str. 291292.)
18
31.8.2012. 15:28:50
Program rada
Z.[agreb], 24. XII. 1941.

Prilike sve tee.
Nije mi pravo to me najedanput zovu da suraujem u sadanjim asopisima i dnevnicima. Odgaam i zateem koliko mogu, ali nastaju i situacije
da moram bar donekle pristati. Dogaa se takoer da prenose neke moje
ve tampane stvari (u originalu ili u prijevodu), ne pitajui za doputenje;
stavljaju me pred gotov in.
Ne idem nikamo, ne druim se ni s kim, ne vidim nego ljude koji mi
sami dolaze. Takvih sada ima vie a zato i emu?
Ne uputam se s njima u nikakve razgovore osim knjievnih.
(Vladimir Nazor, Sabrana djela, sv. XIX, Kristali i sjemenke, uredio Nedjeljko
Mihanovi, Zagreb 1977., str. 203.)
19
31.8.2012. 15:28:50
31.8.2012. 15:28:50

SAECI PRIOPENJA
31.8.2012. 15:28:50
31.8.2012. 15:28:50
Saeci priopenja
Dragan Aleksi
Institut za noviju istoriju Srbije, Beograd
inis@ptt.rs
Milan Anti o pristupanju Kraljevine Jugoslavije Trojnom paktu

Hronoloki okvir istraivanja obuhvata period od kraja 1940. do 27. marta
1941. godine, odnosno neposrednu, protivrenu i jo uvek nedovoljno istraenu predistoriju politikih odluka jugoslovenskog dravnog vrha da Kraljevina Jugoslavija pristupi Trojnom paktu, i dravni udar grupe oficira koji je
to, iako neformalno, odbacio. Budui da su ova dva oprena i sudbonosna
politika reenja, koja je u kratkom vremenskom roku doneo jugoslovenski
vojni i politiki vrh, zemlju neminovno vodila u suprotne tabore zaraenih
strana, odredila joj u istoriji razliitu sudbinu i imala fatalne posledice, i u
istoriografiji su dobila razliita tumaenja.
U brojnoj produkciji na ovu temu, uz relativno mali broj izvora prvog reda,
uoljivo je i odsustvo vanih memoarskih izvora, kao to su seanja vanih
uesnika ovih dogaaja Milana Antia, Petra Peia, Petra Kosia. U meuvremenu pojavili su se novi izvori iz kojih se moe dobiti poneka nova injenica o predistoriji martovskih dogaaja postala je dostupna dokumentacija Bezbednosne informativne agencije (BIA), objavljeno je svedoanstvo
Danila Gregoria, u Arhivu SANU dostupna je zaostavtina Mlana Antia.
Smatrajui da svako tumaenje neposrednih uesnika ovih dogaaja a, naroito, svaki novi izvor zasluuju panju, opredelili smo se da naunoj javnosti predstavimo gledite ministra dvora Milana Antia, jednog od kljunih
uesnika u ovim dogaajima. Analizirane su njegove teze: da je Jugoslavija
mogla da odoli pritisku nacista i izbegne pristupanje Trojnom paktu; da
je, kada je Pakt ve potpisan, mogao biti spreen dravni udar i Antievo
vienje reakcije relevantnih politikih inilaca na potpisivanje protokola
o pristupanju Trojnom paktu oficirskih krugova, Srpske pravoslavne crkve, V. Maeka i krugova u banovini Hrvatskoj, Srpskog kulturnog kluba,
udruenja veterana. Okosnicu izvorne grae ini njegova obimna izjava pred
Komisijom za istraivanje pua 27. marta, data maja 1941. pred istranom
komisijom u okupiranom Beogradu (koja je tek nedavno predata Arhivu
Srbije) i njegova zaostavtina u Arhivu SANU.
23
31.8.2012. 15:28:50
Miroslav Arti
Doktorand, Poslijediplomski doktorski studij komparativne knjievnosti
miroslav.artic@gmail.com
Antun Barac angairani bijeg u vrijeme Drugog svjetskog rata

Antun Barac (1894-1955), knjievni historiar, teoretiar i esejist, intelektualac u punom smislu te rijei, ivio je i djelovao u vrijeme Drugog svjetskog rata
u Zagrebu. Nije bio u prvim redovima onih intelektualaca i aktivista koji su u
naponu snage zbog svojih istupa tragino skonali, niti se izravno sukobljavao
sa tadanjim okupacijskim vlastima. No to ne znai da je tiho i mirno ekao
skoanje rata u nekakvoj sigurnoj zavjetrini. Na svoj je samozatajan nain
djelovao, svojim se likom i djelom jasno i opredijelio naspram zala koja su se
svakodnevno dogaala u to vrijeme u Hrvatskoj.
U radu se nastoji propitati karakter njegove odgovornosti i posebnost angamana. Sve je to ostalo zabiljeeno u spisima nastalim izmeu 1941. i 1947.
godine. Rije je o zbirci tekstova ispisanih u razdoblju od etiri godine, od
1941. do 1944, koji su posthumno objavljeni 1965. godine pod naslovom
Bijeg od knjige. Prvi je korak u tom pothvatu oznaiti njegov odnos prema
kategoriji nacionalnoga te isto tako, kako je to sam isticao, odnos prema problemima nacionalne egzistencije. Vano je pritom utvrditi kako je i na koji
nain ulazio u polemiku s percepcijom nacionalnoga. to je postigao svojim
intervencijama u konstrukcije nacionalnog? Je li ispravio ili je samo rehabilitirao tadanja nastojanja da se neke linosti i pojave hrvatske knjievne prolosti krivo protumae, ili da im se umanji znaenje (1947: 310). Sustavno e se
prikazati koliko je u tome uspio i do kojih je rezultata dospio u svojoj uzbuni
rehabilitirajui i spaavajui injenice hrvatske knjievne prolosti.
U tom je nastojanju prepoznatljiv i njemu svojstven pristup odmaka i distance koji valja obrazloiti, i stoga e se posebno istraiti odnos nacionalnog
naspram knjievnosti u njegovom ratnom opusu. Kontekst rata i okupacije
preslikava se u svim njegovim ratnim i poratnim spisima. Tako on cjelokupno
knjievno stvaralatvo i drutvena zbivanja, i sva subjektivna proivljavanja,
promatra kao nedjeljivu cjelinu. U tom duhu vano je analizirati odnose izmeu traume, u kojoj i sam stvara, unutar same povijesti kao pripovijesti o subjektivnom doivljaju, i historije kao zbiru evidentiranih dogaanja o kojima
s odmakom opet nastaje pripovijest pa na kraju i povijest.
24
31.8.2012. 15:28:50
Saeci priopenja
Zoran Bajin
Univerzitetska biblioteka Svetozar Markovi, Beograd
zorbajin@yahoo.com
Ideoloka (r)evolucija Miroslava Spalajkovia: student i prijatelj

Tree republike u kolaboraciji sa Treim rajhom
Miroslav Spalajkovi (1869-1951) francuski ak, koji je doktorirao u Parizu fin de siclea i Drajfusove afere, potom istaknuti diplomata srpske i
jugoslovenske drave, dugogodinji poslanik u Sankt Peterburgu i Parizu,
jedan od tvoraca Balkanskog saveza, bliski saradnik Nikole Paia, prijatelj
(ukoliko ih monarsi uopte imaju) kralja Aleksandra... Sa prozora srpskog
poslanstva u Sankt Peterburgu gledao je same poetke revolucije koja je obeleila XX vek i ubrzo svim politikim biem upio antikomunizam na njegovim izvorima. Nekadanji fanatini neprijatelj Austro-Ugarske, frankofil
i germanofob, koji je, uprkos svom opsesivnom nacionalizmu, umeo da
strasno govori o pacifizmu i veliini ideje Drutva naroda, u vreme Drugog
svetskog rata priao je reimu generala Nedia i u estokim lancima u novinama i govorima na radiju istupao ne samo protiv komunizma, ve i protiv
zapadnog liberaliza i demokratije, postajui pritom, kako su ratne godine
odmicale, sve blii savetnik srpskog Petena to je poreenje koje je on sam
prvi upotrebio. Poznat kao impulsivna, zanosima sklona linost (exalt,
heispornig, hothead, kako su ga nazivale strane kolege), Spalajkovi je
u kolaboraciju pre uleteo nego stupio. Ali, uprkos svoj privlanosti primene
Okamove britve i u istorijskim razmiljanjima, pripisivanje tog ina ovoj
okolnosti ini se, na prvi pogled, kao previe prosto reenje. Da li je pristajanje uz kolaborantski reim i reakcionarnu i profaistiku ideologiju Nove
Srbije u Novoj Evropi oveka koji je pune etiri decenije bio bitan akter
glavnog srpskog politikog toka, u sutini, ipak samo sluajnost, odstupanje, posledica karaktera i poznih godina, ili u njemu ima dubljih uzroka i
zakonitosti? Na to pitanje, koje prevazilazi znaaj sudbine jednog pojedinca,
pokuae da odgovori ovaj rad. Najvaniju izvornu grau za ulogu Miroslava Spalajkovia u Drugom svetskom ratu predstavljaju njegov lini fond u
Arhivu Srbije, njegove hartije u vlasnitvu porodice, tzv. Nedieva arhiva u
Vojnom arhivu u Beogradu i beogradska tampa iz perioda okupacije.
25
31.8.2012. 15:28:50
Alberto Becherelli
Sapienza University of Rome
alberto.becherelli@uniroma1.it
Impressions on Croatia. Croatian History, Language and Culture

in the report of an Italian Consul (1943)
On September 1943, the Consul of Italian Minister of Cultura Popolare
Bruno Zuculin, working for the Department for Foreign Press (Direzione
Generale della Stampa Estera) agreed with the NDH and the Italian Ministers
of Foreign Affairs to write a report about Croatian history, politics and culture
entitled Croazia.
In the first half of the XX century Zuculin was consul in Brasil travelling in
several places of South America but also in the Balkans (Beograd, Skopje, Zadar). After the WWII he wrote some books about South America and its resources as LArgentina e le sue ricchezze (Argentina and its richnesses, 1949).
In the mentioned report Croazia, which consist of 67 pages, he wrote about
Croatian history (from the origins to NDH), geography, economy, population (also about Croatian diaspora), religion (relations between Catholics,
Orthodoxs and Muslims), literature and art, language, cities and countryside,
folklore, Poglavnik and Ustae, the role of NDH in Europe, relations between
Italy and NDH.
Particulary interesting are the sections about Croatian intellectuals and artists,
as Strossmayer, Maurani, Mestrovi, or about NDH cities (Zuculin describes Zagreb, Karlovac, Dubrovnik, Sarajevo and Mostar) and about Croatian
and Bosnian folklore (dances, music and traditional festivals). Again, the section about Poglavnik and Ustae, shows a tipical example of the way in wich the
reputation of Ante Starevi and his Party of Rights was seriously damaged
by Ustasha ideology and because of the atrocities against Serbs and Jews and
their presumed Rightist heritage.
Althought this was an occasional report, it is an important testimony of the
Italian interpretation of Croatian history and the creation of NDH during
WWII and was written during a particular moment in Italian and Croatian
history, between the collapse of Fascism and Italian war capitulation on September 8th. The report is kept in the Italian Historical and Diplomatic Archive
of the Minister of Foreign Affairs in Rome.
26
31.8.2012. 15:28:50
Saeci priopenja
Ljiljana Bilbija
Doktorandica, Poslijediplomski doktorski studij Knjievnost i kulturni
identitet Filozofskog fakulteta u Osijeku
ljiljanabilbija@gmail.com
Miroslav Krlea tragedija bivanja i smrt europske civilizacije

Miroslav Krlea upuuje ekspresionistiku viziju rata u najosebujnijoj dramskoj tvorevini Kraljevu i ostvaruje sliku ratnog kaosa u kojem svaka jedinka
pokuava pronai izlaz ili promaknuti interes. Krlea upriliuje stanje u kojem nema logike, pravila, zakona, sustavnosti, daje viziju sveopeg urnebesa
u kojem se ovjek ne moe snai. Tijekom ratnog stanja ljudi ine radnje
koje u drugim okolnostima ne bi inili, on je stanje luakih dimenzija u
kojem ne vlada razum i logika, a ovjek, u okrilju zmijuljstih gesta, ne moe
vladati razborito, bori se za opstanak, ne bira sredstva. U ratu se ne biraju
mudre rijei, nego kliu parole, poklii, ivotinjski neartikulirani zvuci. Rat
kod ovjeka dovodi na povrinu najprimitivnije, najpoganskije, animalne
instikte i nagone, a priguuje sve civilizirano, kultivirano, humano. Krlea
na ironian nain stavlja u kontrast slavenski barbarski mentalitet i steenu
europejtinu. Narodi su u ratu zalueni onim to im serviraju oni koji ele
voditi ratove. U ratu mali ovjek ne moe po naelima logike shvatiti to
je ispravno a to nije. Ljude pokree jedna posebna energija kojoj se ne
moe opisati podrijetlo, a koja se prenosi s pojedinca na pojedinca, stvara se
psihologija mase koja prouzrouje sindrom opora. Ljudi su napeti i u strahu ine stvari koje su im inae strane. Rat je propast, nitavilo, smrt svega
humanoga. Narod je u kolektivnoj ekstazi, bujici, bunilu, nije svjestan to
ini, kao da je u transu. U ratu dolazi do izraaja ovjekova prikrivena djelomice animalna priroda. Postupcima ironije, sarkazma i humora uobliuje
svu realnost predraa. I u zbirci je novela Hrvatski bog Mars izreena osuda
svakog ratnog stanja, ekspresionistike slike dominiraju masovnim scenama, u kaotinoj stvarnosti i kolektivnom ludilu, a naturalistiki ratni vrtlog
prouzrouje krik, osvjeivanje, poriv pobune, antiratni ugoaj. Stanje rata
mijenja ovjekovu sliku svijeta, a Krlea je iznio ekspresiju umjetnika koji
je u sukobu s takvim svijetom. Tematizacija politike, rata i povijesti izraena je u Krleinoj drami Aretej ili Legenda o svetoj Ancili, rajskoj ptici. Smi27
31.8.2012. 15:28:50
sao ljudskog ivota razloen je u ponavljanju obrazaca ljudskog ponaanja

kroz povijest. Poimanje rata i pitanje vjere u humanizam i ljudsku pamet
zaokupljaju nadarenog pojedinca i manifestira se u njegovim knjievnim
dometima. Usamljeni pojedinac prosvjeduje protiv mraka i nazadovanja krvavog i zloinakog to usporava ljudski napredak stoljeima. Kritiki ostvaraji usmjerit e se prema Krleinoj misli o smrti europske civilizacije koja
dominira tekstom o Areteju, a bit e izreena i neupitna vjera u ovjeka i
napredak ovjeanstva.
28
31.8.2012. 15:28:50
Saeci priopenja
Martina Bitunjac
Doktorandica, Sveuilite Sapienza, Rim / Humboldtovo sveuilite, Berlin
Martina.Bitunjac@gmx.de
Marija Radi i Mira Kouti: intelektualke u politikoj misiji

Marija Radi, roena Dvok, i njezina ker Mira, imale su znaajnu ulogu
u jugoslavenskom odnosno hrvatskom kulturno-politikom drutvu. Kao
supruga voe Hrvatske seljake stranke Stjepana Radia, Marija Radi, uiteljica rodom iz Praga, osnovala je ensku organizaciju HSS-a Hrvatsko srce,
te se borila, zajedno s muem, za enska prava. Od uspostave NDH ustaka propaganda ju je stilizirala u udovicu tzv. ustakog muenika. Njezina
ker Mira, udana Kouti, koja nakon oeve smrti prekida studij filozofije
i preuzima rukovoenje zagrebake knjiare, jo je za vrijeme rata u ilegali
pripremala, zajedno sa suprugom Augustom Koutiem, potpredsjednikom
HSS-a, obnovu te stranke. Ambicije su bile uzaludne te je nakon rata Mira
Kouti bila hapena, a njezina knjiara demolirana od strane USAOH-a.
Ovo izlaganje eli prikazati biografiju, djelovanje i miljenje dviju aktivnih
ena prije, tijekom i nakon Drugog svjetskog rata.
29
31.8.2012. 15:28:50
Dragomir Bondi
Institut za savremenu istoriju, Beograd
dragomirbondzic@ptt.rs
Pavle Savi naunik u ratu

Veoma vaan period ivota i rada Pavla Savia (Solun, 1909 Beograd,
1994), istaknutog srpskog naunika, bilo je vreme uoi, tokom i neposredno posle Drugog svetskog rata. Kada je 1939. godine poeo Drugi svetski
rat Savi je prekinuo viegodinji studijski boravak u Parizu tokom kojeg je
radio u Institutu za radijum sa Irenom olio Kiri i uestvovao u eksperimentima koji su doprineli otkriu fisije. Juna iste godine je jo u Francuskoj
primljen u Komunistiku partiju Jugoslavije, a po povratku u zemlju je zapoeo nastavniku karijeru na Beogradskom univerzitetu kao profesor fizike hemije na Medicinskom fakultetu. Posle napada Nemake na Jugoslaviju
Pavle Savi se pridruio partizanskom pokretu i tokom rata bio rukovodilac
za ifru Vrhovnog taba. Na prvom zasedanju novembra 1942. izabran je
za potpredsednika i poverenika za prosvetu AVNOJ-a. Aprila 1944. godine
je kao lan vojne delegacije upuen u Sovjetski Savez, gde se jedno vreme
bavio nauno-istraivakim radom, saraivao sa istaknutim ruskim fiziarima i zalagao se, uz Titovu podrku, za sovjetsku pomo u naunom razvoju
Jugoslavije, posebno u osnivanju Instituta za fiziku. Tokom prvih posleratnih godina Savi je postao lan Srpske akademije nauka, nastavio je rad na
Univerzitetu i obavljao niz vanih dunosti, pre svega u organizaciji i radu
Instituta za fiziku u Vini i razvoju jugoslovenskih naunih istraivanja u
oblasti nuklearne energije.
30
31.8.2012. 15:28:51
Saeci priopenja
Ivana Cvijovi Javorina

Doktorandica, Poslijediplomski doktorski studij moderne i suvremene hrvatske povijesti u europskom i svjetskom kontekstu Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu
ivana_cvijovic@yahoo.de
Udruenje njemakih studenata u Zagrebu i Drugi svjetski rat

Udruenje njemakih studenata u Zagrebu (Vereinigung Deutscher Hochschler VDH) okupljalo je studente jugoslavenske dravljane njemake narodnosti izmeu dvaju svjetskih ratova. Nakon Prvoga svjetskog rata opao
je broj Nijemaca i Austrijanaca u Zagrebu, ali se zadrao njemaki duh jer
su mnogi stanovnici Zagreba i dalje govorili njemakim jezikom. Meutim,
unato austro-njemakoj tradiciji u Zagrebu, prolo je nekoliko godina prije
nego su vlasti odobrile pravila udruenja, smatrajui da bi njemako-nacionalni ekskluzivitet takve organizacije mogao izazvati estoke sukobe na
Sveuilitu i u javnosti. Prilike su se promijenile krajem dvadesetih godina
kada jaaju gospodarske veze izmeu Jugoslavije i Njemake pa se postojanje ovakvog drutva vie nije smatralo prijetnjom. Iako je svrha udruenja
trebala biti iskljuivo prosvjetno-kulturne naravi, to jest zajedniki studiski
rad te negovanje druevnosti i prosvete medju lanovima, a svaka politika djelatnost izriito zabranjena, sredinom tridesetih godina i meu lanove
udruenja poinju prodirati ideje nacionalsocijalizma. Te ideje posebno su
dole do izraaja u slubenom listu udruenja Student im Volk, koji je izlazio
od oujka 1939. do oujka 1940. godine.
Priopenjem e se pokuati odgovoriti na sljedea pitanja: Tko su bili lanovi drutva? Jesu li bili zatvorena skupina ili su nastojali i javno djelovati
propagirajui svoje politike ideje i stavove? Jesu li jednoglasno prihvatili
skretanje udruenja u nacistikom smjeru ili je bilo pokuaja otpora toj politici? Kakva je bila recepcija udruenja u javnosti? Kako su lanovi u svojim
kasnijim pisanim svjedoanstvima interpretirali navedeno razdoblje i svoju
ulogu u njemu? Rad bi naposljetku trebao pokazati koliko je ta ideologizacija bila povezana s prilikama u Njemakoj, a koliko je bila rezultat specifinih
drutvenih prilika prostora na kojemu je udruenje djelovalo.
31
31.8.2012. 15:28:51
Daniela anar
Doktorandica, Sveuilite u Zadru
danielacancar@gmail.com
Gottfried Benn izmeu nacionalsocijalizma i unutarnje emigracije

Njemaki pjesnik Gottfried Benn (1886-1956) postao je 1932. godine lanom Pruske akademije umjetnosti koja je od 1933. godine djelovala pod
okriljem nacistike vladavine te i sam podrao nacionalsocijalistiku ideologiju. Godinu dana kasnije Benn uvia svoju slijepu politiku iracionalnost,
a 1938. godine zbog sve veeg negodovanja nacista prema njegovim djelima
stavljen je na crnu listu i biva kanjen zabranom pisanja. U svojim esejima i
javnim govorima Benn navodi motive zbog kojih je stao na stranu nacionalsocijalista, ali iznosi i svoje razoarenje u njihove ideale koji su se pretvorili
u uas i strah nacistike diktature. Gottfried Benn, za razliku od mnogih
njemakih pisaca i intelektualaca koji su se protivili reimu, ne odlazi u
izgnanstvo, uz zabranu pisanja i objavljivanja ostaje unutar Treeg Reicha,
potpuno se povlai iz politikog angamana i bira takozvanu unutarnju emigraciju. Odabrani eseji i govori (Nova drava i intelektualci, Umjetnost i mo,
Odgovor knjievnim emigrantima i dr.) u kojima Benn iznosi osobne stavove
prema vladajuem politikom ureenju uoi i tijekom Drugog svjetskog
rata predmet su istraivanja ovoga rada.
32
31.8.2012. 15:28:51
Saeci priopenja
Sava Damjanov
Filozofski fakultet u Novom Sadu
koderdam@nscable.net
Izmeu ratnog Beograda i radnih logora Nemake: B. Lazarevi

i Vinaver
Dva znaajna aktera srpskog modernizma, Branko Lazarevi (1883-1968)
i Stanislav Vinaver (1891-1955), nali su se tokom Drugog svetskog rata u
razliitim okolnostima line neslobode. Dok je Lazarevi kao ugledni diplomata bive drave uspeo da se domogne Beograda i u njemu provede godine
okupacije, Vinaver je itav rat proveo u koncentracionim logorima Treega
rajha. Njihova seanja na te godine svedoe o istovetnom, kataklizmikom
doivljaju ratnoga haosa, ali i bitno drugaijim pogledima na mnoga etika,
kulturoloka pa i politika pitanja. Dnevnik jednoga nikoga Branka Lazarevia objavljen je tek 2008. (posthumno), a Godine ponienja i borbe Stanislava
Vinavera 1945. (u tek osloboenoj Jugoslaviji), to ve samo po sebi govori
o suprotstavljenim pozicijama ovih autora: za prvoga, rat se ne zavrava porazom Nemake i njenih saveznika, naprotiv on traje i tokom formiranja
nove, komunistike vlasti; za drugog, sam in izlaska iz logora predstavlja
ulazak u slobodu, bez obzira na okolnosti koje ga u domovini ekaju. Ako je
za obojicu sam rat svojevrsni silazak u Had, onda izlazak u istilite i katarza
nisu isti: ostajui dosledan antikomunista, Lazarevi vodi svoje dnevnike sve
do hapenja (krajem etrdesetih godina 20. veka), dok Vinaver pokuava ve
od 1945. da se uklopi u mirnodopski establiment pre svega onaj knjievni. Zato se ratni Beograd paradoksalno ili ne? ukazuje u ovim dragocenim i neobinim knjigama kao manja tamnica od posleratne jugoslovenske
stvarnosti, o kojoj (kao o apstraktnom, ali uenom carstvu slobode!) jedinka zatoena u radnim logorima Nemake mata. Iz te protivurenosti proizilaze i raznolike intelektualne opservacije, esejistike refleksije i filozofeme
koje (opet paradoksalno ili ne?) dominiraju i u Lazarevievim (1942-1947) i
u Vinaverovim (1941-1944) memoarsko-dnevnikim zapisima.
33
31.8.2012. 15:28:51
Bojan orevi
Institut za knjievnost i umetnost, Beograd
Filoloki fakultet, Univerzitet u Beogradu
bojan.djordjevic@ikum.org.rs
Intelektualci u ratu i okupaciji: smisao angamana

U tzv. smutnim vremenima, kakva su nesumnjivo vremena rata i okupacije, pored etikih i egzistencijalnih pitanja, pred intelektualce su se postavljale i epistemoloke dileme. Sve one vezane su za problem koji bi pesnik
definisao stihom: emu pesnici u olovna vremena? Dakle, smisao intelektualnog angamana ukazivao se kao direktno opozitan besmislu ratnih
patnji i rtava. To traganje za izgubljenim smislom bilo je i sinhronijsko
i dijahronijsko. Postavljala se dilema ne samo emu, ve i ima li prava intelektualac da se angauje u ratu i okupaciji, pogotovo kada se to je bio
sluaj u tadanjoj Srbiji nije slagao ni sa jednim modelom nametanim
ni od okupatora, ni od domae vlasti, ni od dva pokreta otpora. S druge
strane, postavljalo se i retroaktivno pitanje smisla intelektualnog angamana
u prolosti. emu taj angaman, ako se sadanje trpljenje i dehumanizacija
nisu mogli spreiti? U tom dvojstvu odvijala se intelektualna drama veine
tadanjih intelektualaca.
34
31.8.2012. 15:28:51
Saeci priopenja
Vlatka Filipi Maligec

Muzeji Hrvatskog zagorja, Muzej seljakih buna, Gornja Stubica
vlatka.maligec@mhz.hr
Intelektualci u ratu u hrvatskim muzejima

Izlaganje bi prikazalo gdje se u muzejskim postavima u Hrvatskoj moe nai
prikaz djelovanja intelektualaca tijekom rata, bilo da se radi o memorijalima
posveenim upravo njima, ili je njihovo djelovanje prikazano u gradskim ili
regionalnim muzejima.
Osim identifikacije postava u kojima je mogue nai materijal za ovu temu
analizirao bi se nain na koji se pristupilo u svakom pojedinom sluaju.
Koji intelektualci su prikazani u muzejima i muzejskim postavima? Je li to
rezultat objektivnih okolnosti ili politike? Analizirala bi se i sakupljaka djelatnost muzeja te njihova okrenutost sakupljanju grae kojom bi se prikazala
ova tema.
Moe se postaviti pitanje zato u Galeriji Metrovi upoznajemo samo
umjetnika Metrovia, ali ne i intelektualca i djelatnog politiara? Moemo
li to saznati o Metrovievom djelovanju tijekom rata u nizu muzejskih
postava koji su njegovom djelu posveeni u Hrvatskoj? Vei je broj postava
i muzejskih ustanova, prirodno, posveen upravo likovnim umjetnicima, te
se slina pitanja mogu postaviti i u nekim drugim sluajevima.
Sudbina pojedinih memorijala povezala je i dva rata: kua obitelji Ribar
u Vukmaniu devastirana je tijekom Domovinskog rata, stradao je Teslin
memorijalni muzej u Smiljanu, a jednako tako i dio fundacije Ivana Metrovia.
Nai dananji muzejski postavi koji govore o intelektualcima zahvaenima
vihorom Drugog svjetskog rata govore i o nama koji se oitujemo ili utimo,
koji obnavljamo i nanovo gradimo ili pak ostavljamo onakvim kakvo je neki
drugi rat unitio.
35
31.8.2012. 15:28:51
Ante Grubii
Muzej Slavonije, Osijek
ante.grubisic@mso.hr
Zasluge dr. Josipa Bsendorfera u spaavanju kulturne batine

tijekom i neposredno nakon Drugog svjetskog rata
Dr. Josip Bsendorfer, do Drugog svjetskog rata ugledni profesor, upravitelj gimnazija, gradski zastupnik, povjesniar i dopisni lan triju akademija, poetkom rata na ovom prostoru silom prilika postao je ravnatelj
Gradskog muzeja zamijenivi Franju Buntaka koji odlazi za karijerom u
Zagreb. Bsendorfer odmah porauje na pridruivanju gradske knjinice
i grae gradskog arhiva, te se tako formira centralna kulturna ustanova u
kojoj on potie i znanstveni rad osnutkom publikacije Osjeki zbornik, u
kojoj pie veinu tekstova. Meutim, u prvi plan dolazi zatita kulturnih
dobara koja su tada izloena velikom ratnom pustoenju. Zatitom kulturnog blaga Bsendorfer se aktivno bavio jo od 1933. i osnutka Arheolokog kluba Mursa usko povezanog s Muzejem, za koji otkupljuje
razne predmete, nadzire graevinske radove pazei na arheoloki materijal,
financira arheoloka iskopavanja, prikuplja slike i knjige za buduu galeriju i knjinicu i sl. Klub u kojem Bsendorf dolazi u otvorene sukobe
s pojedincima i skupinama dobar je primjer sudbine ljudi iz kulturnog
miljea kao i samih kulturnih dobara u ratom vremenu. Ve na samom
poetku rata Drutvo zapada u veliku krizu jer ga naputaju neki lanovi i
prilaze Njemakoj narodnoj skupini, ukljuujui se u akciju osnivanja vlastitog muzeja (Heimatmuseuma), s kojim e i Mursa i Muzej, a zapravo
Bsendorf, imati velikih neprilika oko postojee muzejske grae koju ovi
hoe prisvojiti kao njemaku. U isto vrijeme, dio lanstva srpskog i idovskog podrijetla deportiran je u logore. Pljaka idova i Srba zapoela je
pod strunim nadzorom aktivnog lana Murse koji se prikljuio akciji
Njemake narodne skupine na skupljanju predmeta njemakih obiljeja;
najprije od njemakih obitelji, a kasnije i iz idovskih kua. Bogatiji idovi i Srbi, posjednici raznih umjetnina, radije su poklanjali osjekom
Gradskom muzeju svoje predmete negoli predavali po naredbi redarstvu ili
Heimatmuseumu u kojem ipak zavrava puno oduzetih predmeta. Bsen36
31.8.2012. 15:28:51
Saeci priopenja
dorf nastoji to vie zaplijenjenog izvui od redarstva i iz razloga to je vei

broj predmeta otpreman izvan Osijeka. Razni inventar, arhivalije, muzikalije i sl., kako iz pravoslavne opine u Donjem gradu, tako i iz crkve u
Bijelom Brdu spaava od grabei i unitenja prenoenjem u muzej, a ve ih
prvih dana nakon rata vraa. Veliku pomo prua mu prijatelj, sveuilini profesor dr. Viktor Hoffiler, ravnatelj Arheolokog muzeja u Zagrebu,
koji i sam ima puno problema u zatiti kulturnog blaga. Iako je za cijelo
vrijeme NDH ravnatelj Muzeja, Bsendorfer to ostaje i poslije rata, jer se
u ratnim vremenima nije mijeao u politike stvari, a uz to je bio i vrlo
zasluan za spomenuta spaavanja umjetnikih predmeta i arhivalija. One
iz kulturnog kruga koji nisu imali nikakve krivice u ratnim dogaanjima, kao npr. Oto vajcer, Bsendorfer nastoji izvui iz logora uz izliku
kako su neophodni za rad Muzeja. Prvih dana mira zapoinje i potragu
za otuenim arheolokim i drugim predmetima umjetnike ili povijesne
vrijednosti, koji su vlasnitvo osjekih graana, pa trai restituciju. Akcija
je bila usklaena s radom Komisije za utvrivanje tete na kulturnohistorijskim predmetima i prirodnim znamenitostima Jugoslavije i Gradskom
komisijom za utvrivanje zloina okupatora i njihovih pomagaa. Kako bi
se sprijeile nove poslijeratne pljake, Muzej postaje sabirni centar u koji
se smjetaju predmeti iz slavonskih dvoraca.
Stekavi tako velike zasluge u spaavanju kulturne batine tijekom i neposredno nakon Drugog svjetskog rata, a koje su danas malo poznate,
neoekivano se sukobio s novim reimom nakon to 1947. prireuje novi
dvobroj Osjekog zbornika. U tom II. i III. broju napisao je 4 lanka i vie
kraih priloga, meu svime i opsenu studiju Pravoslavni element kao
sekundarni faktor u oblikovanju graanskog stalea u Osijeku za koju je
arhivsku grau poeo istraivati jo prije rata u Srpskoj pravoslavnoj crkvenoj optini u Donjem gradu s kojom je uvijek bio u dobrim odnosima i
gdje mu je velikoduno ustupljena. Opsean i gotovo pionirski rad na ovu
temu koji nastoji prikazati kakvu-takvu povijest pravoslavnog iteljstva ili
jednog njegovog dijela u Osijeku ostao je to do danas. Inspiriran knjigom D. J. Popovia O Cincarima veliki dio svoga rada posvetio je njima
i to kao onom dijelu drutva koji je stvarao tzv. pravi graanski stale, no
bez namjere pisanja iskljuivo o njima. Ono to se desilo Popoviu kada
je napadnut da vidi i nalazi Cincare i tamo gdje ih nema, te kako bezra37
31.8.2012. 15:28:51
zlono cincarie ljude; dok se u pozadini zapravo radi o puno dubljem i

irem problemu odnosa Srba i Cincara kroz povijest, dogodilo se i Bsendorferu ali s puno veim posljedicama. Tako po objavi Zbornika nastaje
pravi skandal na razini drave, kada organ Komunistike partije Jugoslavije, beogradski dnevni list Borba, objavljuje podui nepotpisani lanak pod
naslovom Zbornik gluposti, nenaunosti i neprijateljskih ispada, ime
zapoinje prava politika hajka na Osjeki zbornik, odnosno Bsendorfera.
Za autora pseudokritikog lanaka ve je i sam naslov Pravoslavni element kao sekundarni faktor... izgleda bio dovoljan za napad na autora i
izbjegavanje bilo kakve rijei pohvale. Uzalud se autor branio kako su Ministarstvo prosvjete i Muzej Srba u Hrvatskoj imali prilike recenzirati rad
na koji nisu imali nikakve primjedbe. Nakon osude od strane Borbe studije
koja propagira rasnu mrnju i ovinizam uslijedila su distanciranja dijela
lokalnih vlasti od Bsendorfera i administrativna zabrana publikacije, stoga je morao napustiti ravnateljsko mjesto u Muzeju, te je samozatajno u
mirovini nastavio raditi na povijesti agrarnih odnosa u Slavoniji, premda
na kraju Vrhovni sud prihvaa albu i odbacuje presudu Okrunog suda
ime se zakljuio ovaj nepotrebni spor.
38
31.8.2012. 15:28:51
Saeci priopenja
Milan Guli
Balkanoloki institut SANU, Beograd
milan.gulic@gmail.com
Dr Sinia Stankovi i Drugi svjetski rat

U radu se analizira linost dr Sinie Stankovia, jednog od najznaajnijih
jugoslovenskih i srpskih biologa, naunika od izuzetnog znaaja i meunarodnog ugleda. Njegov ivotni i radni vijek protegli su se i na sredinu 20.
stoljea, jednog od najteih perioda u ljudskoj istoriji. Sinia Stankovi je
proao put od naunika, preko zatoenika logora na beogradskoj Banjici
do visokopozicioniranog jugoslovenskog politiara u posljednjim ratnim i
prvim poratnim godinama. Neobina staza od biologa svjetskog glasa, preko lana Glavnog taba za Srbiju do lana brojne jugoslovenske delegacije
na Mirovnoj konferenciji u Parizu predmet je naeg istraivanja. Jasno je
da se dinaminost ivota i rada dr Sinie Stankovia poklopila sa dinaminou istorijskih dogaaja na jugoslovenskom prostoru. Rad je zasnovan
na neobjavljenim izvorima pohranjenim u fondovima Arhiva Srbije, Arhiva
Jugoslavije i Istorijskog arhiva Beograda, kao i na memoarskoj i strunoj
istoriografskoj literaturi i dnevnoj i periodinoj tampi.
39
31.8.2012. 15:28:51
Marina Jemri
Doktorandica, Poslijediplomski doktorski studij Humanistike znanosti
Sveuilita u Zadru
marina.jemric@gmail.com
Lirski protest Julija Beneia

U razdoblju socijalno angairane literature, kada pojedini autori u svojim
knjievnim tekstovima aktualiziraju tadanje vane socijalne i nacionalne
probleme njihovog vremena, nastaje i pjesnika zbirka Fili: kanconijer ili
pjesmarica Julija Beneia. Pjesme sadrane u istoimenoj zbirci poprimaju
oblik dnevnikog kontinuiteta koji je ovjeren dvjema godinama, 1940. i
1941., a koji je objelodanjen nakon Beneieve smrti, tonije, 1965. godine. Njegov lirski izraz sadran u istoimenoj zbirci poprima odlike poetskog
individuuma unutar postojeih pjesnikih struja, a pored toga, on zbog artikulacije tadanje drutvene zbilje satkane od brutalnih ratnih dogaanja
igra ulogu dokumenta vremena, odnosno autorovog lirskog protesta protiv
zloina. Radom se zato ukazuje na osnovne poetske postavke dosad gotovo
neanalizirane Beneieve pjesnike zbirke, ali i na dvojaku prirodu tematskog okvira sadranog u zbirci, ije se jedno usmjerenje odnosi na subjektove komunikacijske dodire s njegovom imaginarnom ljubavlju, dok je s
druge strane on usmjeren na provokacijsko propitivanje sumornog stanja
rata, okupacije i stradanja, pri emu treba naglasiti kako tematsku pozadinu
pojedinih lirskih primjera ini i njihov kombinacijski odnos. Rad nadalje
skree pozornost i na prisutnost ironije i sarkazma kao lirskih komponenti
aktivnih u prostoru pjesnike zbirke, koje na specifian nain cjelokupnoj
zbirci daju humoran ton, nastao kao odraz autorske samoobrane pred navalom tadanjih nemilosrdnih drutvenih zbivanja.
40
31.8.2012. 15:28:51
Saeci priopenja
Enver Kazaz
Filozofski fakultet, Univerzitet u Sarajevu
kazazenver@hotmail.com
Etiko preispitivanje pobjednika (Slika NOB-a u romanu Gluvi

barut Branka opia)
Autor se bavi odnosom pisca Branka opia kao uesnika Drugog svjetskog rata i komunistike revolucije izvrene u njemu prema etikoj dimenziji ratnih i revolucionarnih zbivanja u Bosanskoj Krajini. Uviajui da je
ideoloka mo kreirala mit o etikoj neupitnosti rata i revolucije kao telosa
povijesnog kretanja koje je upravljeno ka dolasku komunistike revolucije, opi u Gluvom barutu dekonstruira taj mit, kritiki sagledava praksu
partizanskih zloina, pokazujui da se povijesno i revolucionarno zlo internaliziralo u pojedince. Gluvi barut kao viestruko kodirana metafora rata i
revolucije dovodi u pitanje i osporava ne samo komunistiki revolucionarni
mit, nego i globalni mit o etikoj neupitnosti antifaistikog pokreta. Na
toj osnovi opi jest subverzivni pisac, koji je na gorkim talozima povijesnog
iskustva zaeo subverzivnost romana o partizanskom pokretu. Etiki poraz
pobjednika je stoga dvostruk, jer u ratu i revoluciji pobjednik je ubilaki, a
u miru on razvija ideoloki postuliran mit kao lanu interpretaciju krvave
povijesti. Autor naglaava i nunost reinterpretacije opieva mjesta u kanonu interliterarne junoslavenske zajednice, budui da je esencijalistika
kritika opia proglasila iskljuivo za partizanskog pisca i pisca za djecu sa
tzv. Krajikim humorom.
41
31.8.2012. 15:28:51
Snjeana Koren
Filozofski fakultet, Sveuilite u Zagrebu
skoren@ffzg.hr
Drugi svjetski rat u radovima Josipa Broza Tita

Pripovijest o Narodnooslobodilakoj borbi bila je vana uporina toka u
legitimacijskom diskursu jugoslavenskih komunistikih vlasti: jo tijekom
rata NOB je prikazivan kao utemeljujui dogaaj druge Jugoslavije, a poslije
rata postao je jedan od kljunih imbenika u pokuajima oblikovanja zajednikog nadnacionalnog/jugoslavenskog identiteta. Predodba o zajednikoj
borbi svih jugoslavenskih naroda i narodnosti protiv okupatora i njihovih
pomagaa bila je ugraena u same temelje dominantne ideologije bratstva i
jedinstva. Snano uvjerenje o tome da je NOB dogaaj od izuzetnog znaaja
ne samo u povijesti jugoslavenskih naroda, nego i u svjetskim razmjerima,
moe se zapaziti u tekstovima ljudi iz najueg partijskog vrha ve tijekom
rata. Meu njima su kljunu ulogu svakako imali ratni tekstovi Josipa Broza
Tita: u njima su formulirane osnove narativa o NOB-u te izloena osnovna
partijska linija za interpretaciju uzroka, povoda i tijeka rata, kao i njegovih
tekovina. Kao i u mnogim drugim sferama politikog i javnog ivota, sukob sa SSSR-om utjecao je i na promjene narativa o NOB-u. U politikom
referatu Josipa Broza Tita na Petom kongresu KPJ-a 1948. godine prikazan
je historijat KPJ-a koji je svojim odabirom dogaaja, ocjena i argumenata
trebao posluiti kao potvrda ispravnosti politike vodstva partije u trenutku
kad je ono bilo izloeno otrim kritikama SSSR-a i ostalih zemalja narodne
demokracije. Upravo je NOB prikazan kao vrhunac borbe jugoslavenskih
komunista za revolucionarni preobraaj drutva, pa iz tog vremena datira i
izjednaavanje NOB-a sa socijalistikom revolucijom. Ovaj je referat sljedeih godina zadobio status kanonskog teksta prema kojemu se oblikovala,
pisala i pouavala povijest NOB-a i partije: dugo vremena bio je ne samo
glavni izvor informacija za povijest NOB-a, ve i interpretacija i konstrukcija znaenja. Istovremeno su pokuaji da se uini iskorak izvan zadanih
interpretativnih okvira postali izvoritem polemika i sukoba, kako u historiografiji, tako i u politici, osobito od poetka 1960-ih nadalje.
42
31.8.2012. 15:28:51
Saeci priopenja
Zvonko Kova
zkovac@ffzg.hr
Pisci i rat Crnjanski i Krlea kao antipodi

U okviru irega istraivanja poetike i ideologije Miloa Crnjanskog i Miroslava Krlee, s naglaskom na njihove antipodne osobitosti, analiziraju se u
odabranom razdoblju, od 1938. do 1947. godine, prije svega, njihovi nonfikcionalni ili poluknjievni tekstovi novinski tekstovi, eseji i dnevnici, u
kojima se tematizira predstojei, aktualni i netom zavreni rat. Polazne pretpostavke i rezultati kompleksne, poredbeno-interkulturne ili meuknjievne rasprave dovode se u vezu s ve izvrenim slinim istraivanjima unutar
njemake knjievne historiografije o paraleli Gotfried Benn Bertolt Brecht
(kao npr. u radovima W. Fricka i G. Saea), s namjerom da se rasprava
otvori i prema drugim antipodnim poetikama i situacijama u junoslavenskim knjievnostima, odnosno u odreenom povijesnom kontekstu srednje
i jugoistone Europe.
43
31.8.2012. 15:28:51
Ivana Latkovi
ilatkovi@ffzg.hr
Politiki i knjievni nesporazum u paradigmi odnosa izmeu

rijei i stvari
Oslanjajui se na esej Jacquesa Rancirea Knjievni nesporazum, u radu
e se na primjerima romanesknih ostvarenja hrvatske i slovenske knjievnosti pedesetih godina, kao i na temelju knjievnopovijesnih konstrukata
poslijeratnog razdoblja, pokuati poblie odrediti te usporediti razlike i podudarnosti oprisutnjenja krize i razgradnje staroga reprezentacijskog poretka
proizalog iz krute socijalistike stvarnosti i njihova prijelaza u novi, oporbeno modernistiki.
Na temelju Rancireova tumaenja prekomjernosti, vika znaenja u odnosu izmeu rijei i stvari, te njegova korespondiranja s danim drutvenim
sistemom, kao i onodobnim knjievno-kritikim oitovanjima, nastojat e
se prikazati slinosti i razlike u modelima i strategijama fikcionalna manevriranja u odazivu na ideoloku danost (prije svega u smjeru podr(a)avanja
uinka realnog i ouvanja staroga prikazivakog reima, odnosno odmaka od
referencijalnog) te e se, posljedino tome, pokuati osvijetliti razlozi moebitno upornije socijalne zadanosti knjievnih tekstova slovenskih autora.
44
31.8.2012. 15:28:51
Saeci priopenja
Miranda Levanat-Perii
Odjel za kroatistiku i slavistiku, Sveuilite u Zadru
miranda.levanat@zd.t-com.hr
Fotezov prijevod Nmeekova romana avo govori panjolski

(1940) naspram njegovih putopisa iz Theatralia (1944)
Roman ekog pisca i diplomata Zdenka Nmeeka (1894-1957) bel
mluv panlsky objavljen je u okupiranom Pragu 1939. godine, da bi ubrzo,
nakon to je uslijedio Francov konzularni prosvjed, knjiga bila zabranjena.
No, ve sljedee godine, 1940., u predratnom Zagrebu objavljen je prijevod
Marka Foteza pod naslovom avo govori panjolski, to je do danas ostao
jedini strani prijevod te knjige. Odgovor na intrigantno pitanje o kljunim
i spornim mjestima Nmeekova romana, koja su s jedne strane uznemirila
Franca, a s druge potaknula Foteza na prijevod, dijelom se moe pronai u
samom djelu, u nainu reprezentacije panjolskog graanskog rata. Roman
je strukturiran kao fiktivna dnevniko-putopisna ratna reportaa ekog slikara Miroslava Rouara, koja je u konvencionalnoj maniri pronaena rukopisa igrom sluaja zavrila u rukama ekog veleposlanika u Barceloni. On
zatim postaje fiktivni posrednik izmeu itatelja i pripovjedaa koji usred
vihora graanskog rata kree na putovanje potrage za razlozima traginih
zbivanja u panjolskoj. U obavijesnim razgovorima koje pritom vodi sa
sugovornicima, izabranim uglavnom prema odreenim reprezentativnim
stereotipovima, odnosno primjernim figurama panjolskog drutva, raspliu se pitanja lokalne i nacionalne povijesti i umjetnike batine i oblikuje
svojevrsni kulturni katalog u kojemu se vremenom oituje sve naglaenija
priklonjenost Kataloniji kao aritu otpora frankistikim snagama, ali i kao
patrijarhalnoj utopiji kojoj prijeti slom. Atribucija avoljeg jezika u naslovu romana odnosi se bez sumnje na kastilski, dok katalonski jezik postaje
metonimijom superiorne, arkadijski idealizirane kulture u nestajanju, to
je proces potaknut ukidanjem autonomije. Za Francovu intervenciju to je
zasigurno bilo dovoljno.
Time je knjiga o umjetniku u ratu postala sjecitem kompleksnih izvanknjievnih okolnosti, ali i poveznicom dviju intelektualnih sudbina, ekog pisca i hrvatskog prevoditelja, kao znaajnih svjedoka jednog osebujnog europ45
31.8.2012. 15:28:51
skog vremena. U vrijeme kada je objavljen Nmeekov roman, Marko je Fotez putovao europskim kazalitima biljeei dojmove s aktualnih kazalinih
manifestacija. Stavljajui u suodnos dva dnevnika putopisa nastala u doba
sumraka Europe Nmeekov fiktivni i zabranjeni zapis o panjolskom
graanskom ratu i Fotezov stvarni zapis s putovanja po europskim ratnim
kazalitima Italije i Njemake, objavljen 1944. pod naslovom Theatralie, u
radu e se pratiti trijadni odnos autor-junak-prevoditelj, obzirom na reprezentaciju ratne Europe.
46
31.8.2012. 15:28:52
Saeci priopenja
Aleksandar Luki
alukic85@gmail.com
Jaa Prodanovi u Drugom svetskom ratu

Publicista, knjievni kritiar i politiki delatnik Jaa Prodanovi bio je jedan
od najistaknutijih boraca za uspostavljanje republikanskog oblika dravnog
ureenja jugoslovenske drave nastale 1918. Bez obzira na politiki neuspeh
Jugoslovenske republikanske stranke (iji je jedan od osnivaa bio 1920)
tokom politikog ivota Kraljevine Jugoslavije 19201941, ostao je uporni
borac za uspostavu federativne republike jugoslovenskih naroda. Od svojih
naela nije otstupao ni onda kada je bilo najtee za politiki rad, u vreme
estojanuarske diktature i tokom Drugog svetskog rata. U radu e biti prikazano njegovo delovanje uoi i tokom Drugog svetskog rata u Jugoslaviji, sa
posebnim osvrtom na njegovu ulogu krajem rata i delovanjem u Narodnom
frontu Jugoslavije 19441945.
47
31.8.2012. 15:28:52
Petar Macut
Institut drutvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb
petarma@net.hr
Julije Makanec kao proelnik za duhovni odgoj Ustake mladei

Uspostavom Nezavisne Drave Hrvatske pod paskom Ustakog pokreta
dolo je do cjelokupne reorganizacije drutva pod njihovom kontrolom. Posebnu pozornost pridavali su mladei koja je trebala biti odgajana u novoj
dravi u novom ustakom duhu koji je najjasnije izraen u ustakim naelima. U tu svrhu osnovana je posebna organizacija unutar ustakog pokreta
Ustaka mlade. Julije Makanec (1904-1945), filozof i politiar, gotovo
od samoga poetka bio je ukljuen u rad te organizacije. Krajem 1941. godine imenovan je stoernikom muke ustake mladei za Stoer Bilo Goru
(sjedite u Bjelovaru), da bi ve u sijenju 1942. bio promaknut na dunost
odjelnog upravitelja za duhovni odgoj u Upravnom zapovjednitvu Ustake
mladei u Zagrebu. Reorganizacijom djelovanja Ustake mladei koja e se
provesti sredinom 1942. Makanec zauzima isti poloaj unutar organizacije samo to je naziv odjelnog upravitelja zamijenjen nazivom proelnika.
Svojim intelektualnim radom kao autor niza broura politiko-propagandne
provenijencije znatno je utjecao na sadraj ideoloke izgradnje mladei koja
je djelovala unutar te organizacije. Rezultati istraivanja potvrdit e vanost
njegovog djelovanja unutar organizacije Ustake mladei, to e doprinijeti
njegovom daljnjem napredovanju u hijerarhiji Ustakog pokreta. Na taj nain otvaramo dva do sada neistraena podruja historiografije o Nezavisnoj
Dravi Hrvatskoj: djelovanje Julija Makanca i organizacije Ustake mladei.
48
31.8.2012. 15:28:52
Saeci priopenja
Ivan Maji
imajic@ffzg.hr
Intelektualac kao negativni dijalektiar: paralelno itanje Adorna

i Krlee
Iako analize tekstova razliitih diskurzivnih formacija (konkretno, filozofska
i knjievno-esejistika), a time nuno i analize razliitih funkcija koje se u
tekstovima pojavljuju (nerijetko zbog te razliitosti) ne uspijevaju zadovoljiti
kriterije uspostavljanja interpretativnog polazita, s itanjem Adorna i Krlee
to nipoto nije sluaj. Postoji, naime, neto zajedniko u pozadini tekstova
to ih ova dva autora posve iz razliitih konteksta potpisuju. Osnovno polazite ovoga izlaganja temelji se na pretpostavci da je taj zajedniki element
povezan s implicitnom prisutnosti Drugoga svjetskoga rata te svim povijesno-politikim, ali i socijalnim, moralnim te filozofskim reperkusijama toga
dogaaja. Sredite analize e stoga biti koncentrirano s jedne strane na djela
Dijalektika prosvjetiteljstva (s Maxom Horkheimerom), Minima moralia, Negativna dijalektika Theodora Adorna, a s druge na pomnom itanju brojnih
eseja (Eseji I-VI), polemikog teksta Dijalektiki antibarbarus te Dnevnika iz
1943. Miroslava Krlee s naglaskom na one tekstove koji su nastali tijekom
razdoblja 1939-1947. ili su pak direktno motivirani dogaajima iz navedenog razdoblja. Kao sredinji problemski sklop nuno se pojavljuje onaj
posveen ulozi i znaaju intelektualca poglavito u odnosu na ratna zbivanja.
Drugim rijeima, i za Adorna i za Krleu, jedan od kljunih etikih zahtjeva svakoga pisanja nakon Drugog svjetskog rata nalazi se u prokazivanju i
demaskiranju onih retorikih strategija ija je hipokrizija znatnim dijelom
odgovorna za stvaranje preduvjeta koji e rezultirati ratnom katastrofom. Za
Adorna (i Horkheimera) jedan od uzroka toga dogaaja krije se u konceptu
prosvjetiteljstva koje je totalitarno ija dehumanizacijska strategija, iako
proklamira suprotno, ponitava subjekta svodei ga na brojku. S tim u vezi
bliska je i Krleina ambivalentna pozicija intelektualca kao prosvjetitelja
i istovremeno kritiara intelektualac kao prosvjetitelj koja je u ovom
itanju dovedena u vezu sa slinim Adornovim poloajem koji je obiljeen
ustrajnom kritikom svakog oblika totalitarnoga miljenja.
49
31.8.2012. 15:28:52
Olga Manojlovi Pintar

olgasasa@eunet.rs
panija, rat i revolucija

panski graanski rat je u javnom polju decenijama percipiran kao dramatian politiki dogaaj, sloeni drutveni fenomen, ali i kao vana etapa u
istorijskom procesu koji je obeleio itav 20. vek. Brojni uglovi posmatranja
i analize, koji su nuno ukljuivali sagledavanje kompleksnih uzroka koji
su rat izazvali, kao i posledica i naslea koje je ostavio, stavljali su ga (i danas ga postavljaju) u centar svakog razmiljanja o ideolokim konceptima i
politikim praksama savremenih drutava. Razliita tumaenja naina na
koji je u toku tri godine trajanja rata problematizovan odnos monarhista i
republikanaca, centralista i federalista, nacionalista i socijalista, komunista i
anarhista, ateista i klerikalaca, predstavljala su okvire sistema vrednosti svakog drutva koje je panski graanski rat diskutovalo, ili ga je nasilno brisalo iz javnog diskursa. Razliita vrednovanja sukoba u kome su reformske
i revolucionarne ideje suprotstavljene anahronim i autistinim drutvenim
konceptima i njihovim promoterima, uobliavala su odnos prema prolosti i
konsekventno prema sadanjosti, konstituiui line i kolektivne identitete.
U radu e biti razmatrani stavovi jugoslovenskih intelektualaca o deavanjima u paniji u periodu trajanja graanskog rata. Suprotstavljena miljenja i vrednovanja dogaaja i linosti koji su aktivno uestvovali u sukobu
19361939. ukazivali su na ideoloka razmimoilaenja i politike sukobe
koji su kulminirali izbijanjem rata u Jugoslaviji 6. aprila 1941. Razlike u tumaenjima snano su profilisale idejne okvire koji su se zasnivali na podrci,
odnosno osudi rata u paniji.
50
31.8.2012. 15:28:52
Saeci priopenja
Miodrag Maticki
Institut za knjievnost i umetnost, Beograd
maticki.miodrag@gmail.com
Knjievnost na rubovima rata. Hibridnost memoarske, dnevnike

i esejistike proze. Pogled maloumnog eseji Bore osia (Zagreb
2001)
U godinama kada su narodi bive Jugoslavije, intelektualna elita, poeli da
razmiljaju o jasnijem odreivanju prema narodnooslobodilakom ratu i
njegovim ideolokim posledicama, te poeli da razmiljaju o promenama i
drave i sistema, zapoelo je i u literaturi slobodnije osvetljavanje pojedinih epoha poratnog razdoblja, da pomenem tek talas romana i svedoanstvene proze o Golom otoku, ili pak politiko-satirini teatar poput onog
u Beogradu na Zvezdari. Povedeni Krleinim naknadnim dnevnikom,
znamenitiji pisci okrenuli su se anrovski hibridnoj prozi, kombinujui
dokumetarnost, stil dnevnikog slikanja dogaaja, seanja, memoaristike,
pa i esejistikog promiljanja kada je re o pojmovima ketman (uvek su
u tom kontekstu pisali o drugima), esto zaboravljajui na lini doprinos
ovome fenomenu. Takva se proza rado itala, bila je zastupljena u feljtonistici, uporedo je cvetala sa prozom romansirane istorije, u boljem sluaju
sa istorijskim romanom.
Institut za knjievnost i umetnost iz Beograda, u saradnji sa Institutom za
knjievnost iz Sarajeva i kolegama iz Hrvatske, nimalo sluajno odrao je
1991. godine nauni skup o istorijskom romanu, a tampani zbornik pod
istim naslovom, objavljen je u Tuzli 1992, ali je rat voen na tim prostorima uinio da se tira uniti. Poetkom 1996, supruga sekretara Instituta
iz Sarajeva Fahre Trtka donela je i predala mi, kao uredniku zbornika,
sauvan rukopis spreman za tampu i zbornik je objavljen te godine i nosi,
to je jedinstveni sluaj, dve godine izdanja: 1992. i 1996.
Rat voen na prostorima bive Jugoslavije jo u veoj meri je pospeio
cvetanje proze pisane u znaku prepletenih hibridnih anrova seanja,
memoara, dnevnika i eseja. Autori koji su svojim delima eleli da se odrede prema dogaajima koje je prouzrokovao Drugi svetski rat krenuli su sa
nizom knjiga u kojima su, sa naknadnom pameu, pokuavali da sagledaju
51
31.8.2012. 15:28:52
svoje uee u sudbonosnim zbivanjima tokom i posle Drugog svetskog

rata (vie romana i desetak knjiga seanja Dobrice isia) ili da izloe svoje kritiko vienje propadanja tekovina graanskog druta posle Drugog
svetskog rata (estoknjije Efemeris i niz knjiga seanja Dejana Medakovia
koje nastavljaju da izlaze i posle njegove smrti). No, kada je re o srpskoj
knjievnosti, to su mahom bili autori koji piu u matici elei da sebi odrede mesto u zbivanjima koje opisuju i kritiki sagledavaju, dobrim delom
suprotstavljajui se pristupima kritiara koji, verni principima odanosti
dnevne politike, po ko zna koji put bivaju spremni da rtvuju pisca radi
njegovih politikih nazora ili postupaka koji nemaju uvek direktne veze sa
literaturom. Po tonu i nainu pisanja, po angamanu proze, ovi su autori
slini autorima koji su tokom ratova voenih na Balkanu u poslednjoj
deceniji 20. veka postajali apatridi, koji su niz godina dok je rat trajao, pa
dok su trajale ili jo traju njegove posledice, izbivali iz Srbije. Kako su oni
pisali na rubovima rata, iz godine u godinu sve vie udaljeniji od stvarnih
dogaaja i zbivanja u matici, oni se i razlikuju po sve nesigurnijem odreivanju svoje naratorske pozicije, po postepenom naputanju postulata koji
su i bili poetni njihov credo i motiv opredeljivanja za apatridstvo. Njima
posebno pogoduju hibridni anrovi i stvaralake slobode koje takvi anrovi pruaju. U istom periodu cveta i istorijski roman pisan bez distance, esto dogmatski ustrojen, najneuspeliji kada ga piu oni sa rubova rata, a ne
oni koji su direktno rat doivljavali. Tako se u tim romanima, bez obzira
sa koje od tri strana potie autor, javlja isti tip dobrovoljca, ponavljaju se
stajae scene i sve, najzad, lii na fabrikovane romane o Golom otoku, u
kojima su se ponavljale klietirane scene muenja logoraa, doivljavane
sa patetikom, pogotovu kada je autor romana o Golom otoku bio mladi
koji se u vreme Golog otoka nije ni rodio. Za kulturoloki pristup literaturi daleko je zanimljivija proza koja je u znaku saimanja hibridnih anrova
seanja, dnevnika, memoara i eseja. Gotovo da su se pisanja takvih kniga
latila gotovo sva znaajnija pera autora koji su rat posmatrali sa distance,
u ijim je delima oslikan zanimljiv svet emigranata, njihova okupljanja,
njihova glad za informacijama, njihovo stalno tumaranje Evropom po
krunici omeenoj rubovima rata. Ovaj tip proze posebno je oiveo posle
2001, kada su autori osetili potrebu da se vrate i iznova ukljue u knjievne tokove svoje nekadanje matice, smatrajui da samo knjigom mogu
52
31.8.2012. 15:28:52
Saeci priopenja
da objasne sebe, svoj postupak kritikog sagledavanja onoga to se zbivalo

u matici, svoje apatridstvo. Dobrim delom, poev od pravdanja svog odnosa prema jeziku (u poetku meu piscima samoizgnanicima vladala je
floskula da jezik nije vaan za pisca, da je njegovo poreklo tamo gde ivi),
oni pokuavaju da objasne i potonje promene svojih stavova, o jeziku na
primer, polako naputaju silovanje sopstvenog jezika kako bi se ukljuili u
knjievnost novog okruja, menjaju svoj pristup ocenama istorijskih zbivanja i iskazuju tenju da se iznova povrate matici i knjievnim tokovima
matice kojima su nekada pripadali. Teite svoje kritike oni sad sve vie
prebacuju na ideoloki posuvraen sistem jednopartijske drave, zaboravljajui da su, do rata devedesetih godina 20. veka, u tom sistemu zauzimali
znaajne kulturoloke i partijske pozicije, da je taj sistem pri kraju bio dosta benigan, da su mnogi tadanji izvikani desidenti objavili vie knjiga
u tom vremenu nego posle 2001. godine.
Vano je istai da meu piscima koji su slobodu svog stvaralatva potraili
u samoizabranom apatridstvu, nalazimo znaajna imena srpske literature
ija dela, a pogotovu paradigmatske odlike epohe koju ine dve decenija
na razmei vekova, ne mogu biti izuavani valjano ako se zaobie njihova
proza pisana hibridnim anrovima o kojima je re. Da pomenem dela Bore
osia, Mirka Kovaa, Vidosava Stevanovia, Arsenija Jovanovia. Svima
njima na raspolaganju je svakako bilo delo Milana Kundere, niz njegovih
romana (ciklus: Smene ljubavi, Knjiga smeha i zaborava, Nepodnoljiva
lakoa postojanja, te Neznanje iz 2000. godine), za koga egzil predstavlja
veoma vanu pojavu 20. veka. Kundera posebno istie maginu temu velikog povratka u rodnu zemlju, uz sumnju da je posle dvadest godina egzila
povratak nemogu, jer je egzilant rezultat dekonstrukcije i konstrukcije i
opire se svakom ogranienju. To jeste pitanje ne puke nostalgije i bola savremenog egzila, ve gubljenja i (ne)nalaenja identiteta. Za Edvarda Saida
knjievnost egzila zauzela je mesto kao topos ljudskog iskustva, u nizu sa
knjievnou o avanturama, obrazovanjima i otkriima. Said razlikuje pojmove izgnanik, izbeglica, iseljenik, emigrant (Edvard Said, Razmiljanja o
izgnanstvu, Polja: asopis za knjievnost i teoriju, god. LIII, br. 452, 2008,
33). Vera Linhartova se na konferenciji u Francuskom institutu u Pragu
1993. godine posebno pozabavila oslobodilakim egzilom, razlikujui
prinudni od dobrovoljnog egzila, koji moe biti bekstvo od okolnosti koje
53
31.8.2012. 15:28:52
predstavljaju opasnost, tako i dobrovoljni odlazak u drugu, bolju sredinu,

to podrazumeva nepripadanje, apatridnost, kao vid slobode (Vera Linhartova, Pour une ontologie de l`exil, http://www.france.czIMG/pdf ).
Delo Bore osia Pogled maloumnog (Meandar, knj. 54, Zagreb 2001)
izdvojeno je zbog junaka ovog hibridnog dela. S jedne strane, osi pie
o Tomasu Manu, o njegovoj sudbini izgnanika i pisca, a s druge, o eru
Lukau, misliocu u dosluhu sa zlom, koji ga podsea na Manovog Feliksa Krula. U tom esejistikom prostoru osi tei da objasni sebe, svoje
godine apatridstva, da iznae smisao radikalnih postupaka kada je re o
slobodi stvaralatva.

54
31.8.2012. 15:28:52
Saeci priopenja
Ivica Matievi
Zavod za povijest hrvatske knjievnosti, kazalita i glazbe HAZU, Zagreb
imaticev@hazu.hr
U procijepu ideologije i estetike: sluaj Vinka Nikolia

Angairanost hrvatskog pjesnika i kritiara Vinka Nikolia u zagovaranju
knjievnog i kulturnog modela proizalog iz ideologije ustake vlasti bila je
vidljiva u nizu njegovih kritikih napisa i eseja, sa sredinjim djelom Nacionalni zadatci knjievnosti. Knjievni nacionalno-odgojni lanci (Zagreb
1944). Ideoloka svijest o nunosti uvoenja aspekta dunosti i obveze
spram potreba domovinske izgradnje i ustake borbe za narodnu slobodu
u djelovanju hrvatskih pisaca osnovica je Nikolieva nacionalistikog algoritma za procjenu, opis i reviziju ljestvice knjievnih vrijednosti, odnosno
osnovica za stvaranje idealnog popisa poeljnih i nepoeljnih pisaca i djela.
S druge strane, u njegovim se konkretnim kritikim prikazima i neposrednim kritikim ocjenama zamjeuje prvenstvo estetikog kriterija u gradaciji
moguih kriterija za ocjenu knjievnog djela (sociolokog, etikog, vjerskog,
ideolokog). Rad e pokuati predoiti, slijedom analize i komparacije
niza odabranih autorovih tekstova, raskorak izmeu Nikolieve teorije i
prakse, izmeu njegove odanosti ideolokoj struji i privrenosti estetikoj
matrici, odnosno procijep koji nastaje izmeu privlanosti ideologije i vjere
u umjetnost, te na temelju toga pokuati pronai odgovor na pitanje zato
projekt ideoloke, tzv. ustake knjievnosti nije uspio. U irem smislu otvorit
e se kritika perspektiva za odreivanje naravi odnosa ustake vlasti spram
projicirane knjievne proizvodnje kao dijela kulturnog ivota za NDH.
55
31.8.2012. 15:28:52
eljko Milanovi
Filozofski fakultet u Novom Sadu
zeljko@ff.uns.ac.rs
Rat dolazi dugo. Pisanje Odjeka umadije o ratu tokom 1941.

godine
U periodu od 1937. do 1941. godine u Kragujevcu je ureivan i tampan
list Odjek umadije, samoreprezentovan kao nezavisan informativni list
za drutvena pitanja. Odjek umadije je jedini lokalni list u Kragujevcu u
ovom periodu. Njegov urednik, Milovan R. Pantovi, tampae list neujednaenim ritmom koji je zavisio prvenstveno od novanih sredstava. List je
negovao krajnje neobinu koncepciju koja, izmeu ostalog, spaja neprekidne apele za pomaganje siromanima i gladnima, vesti o nemoralu pojedinaca, zvanina saoptenja policijskih i vojnih vlasti.
Na rad istrauje pisanje Odjeka umadije tokom 1941. godine, odnosno
nain na koji je javnost Kragujevca mogla da prati pribliavanje rata, kao
i literarnu reprezentaciju rada ovog lista u romanu Sluge hirovitog luonoe
Mirka Demia. Novinarski jedinstvena koncepcija sueljava se sa savremenom literarnom vizijom da bi potvrdila nae nedoumice o sudbini jednog
intelektualca i jednog grada, u prolosti i sadanjosti.
56
31.8.2012. 15:28:52
Saeci priopenja
Aleksandar Mileti
samiletic82@gmail.com
Milovan ilas (1939-1947): ilegala, revolucija, vlast

Milovan ilas je bio jedna od kljunih linosti jugoslovenskog komunistikog pokreta. Kao vodei partijski ideolog ostavio je znaajnog traga u
periodu pre, za vreme i neposredno posle Drugog svetskog rata. Vaio je za
intelektualca i oveka od pera koji je svoje iskustvo koristio u jaanju politike jednog pokreta koji je ne samo osvojio vlast nego i izgradio novi sistem
i dravu. Tema ovog rada je analitika obrada delovanja Milovana ilasa
u periodu od 1939. do 1947. godine. Kroz predratni ilegalni rad u partiji,
revolucionarni rat, preuzimanje vlasti i participaciju u rukovodstvu nove
drave analiziraemo udeo intelektualne strane ilasove linosti. Pokuaemo da objasnimo kako je ilas kao marksistiki intelektualac, revolucionar
i partijski ideolog video dogaaje i procese navedenog perioda i kako se to
praktino ispoljilo na politikom terenu.
57
31.8.2012. 15:28:52
Goran Miloradovi
miloradovic@absolutok.net
Ideoloke i politike posledice Drugog svetskog rata na pripadnike

grupe Zenit
Avangardna umetnika grupa Zenit nastala je kao jedna od brojnih reakcija
evropskih intelektualaca na efekte Prvog svetskog rata, a pre svega na ruiniranje moralnog sistema vrednosti. Tu stvaralaku grupu karakterisali su heterogenost u nacionalnom i kulturnom smislu, snani meunarodni kontakti,
radikalizam stvaralakog izraavanja i ambicija da se postigne odreeni drutveni efekat, pre svega u humanistikom i antiratnom smislu. To je izraavano
kroz svojevrsnu ideologiju otpora evropskoj civilizaciji u ime balkanstva i
afirmaciju stvaralakog potencijala Slovena i balkanskog oveka. Time se pokret deklarisao kao integracijski i nadnacionalan, a s druge kao direktno poricanje evropskih intelektualnih, drutvenih, politikih i moralnih vrednosti.
Od svog nastanka zenitizam se nalazio u opoziciji vladajuim krugovima
i na drutvenoj margini, izrugujui se i kritikujui elite Evrope i Kraljevine
SHS, sve dok nije bio zabranjen usled koketiranja sa marksizmom, to e rei
zbog leviarenja. Promena ideolokog ambijenta u Evropi tokom tridesetih
godina odrazila se i na nekadanje zenitiste, tako da oni poinju da se kreu
udesno, orijentiui se sve vie ka nacionalizmu, dok je Drugi svetski rat doveo do novih, jo dubljih razoaranja i potpunog prekida meusobnih odnosa
nekadanjih lanova grupe Zenit. U fokusu izlaganja nalaze se dve osobe:
knjievnik i lider grupe Zenit Ljubomir Mici (1895-1971) i knjievnik
i zenitista Marijan Mikac (1903-1972), koje su istorijske okolnosti odvele
daleko od zajednikog polazita. Mici je tridesetih godina pokrenuo asopis
Srbijanstvo, tokom rata se povukao iz javnog ivota, a posle Drugog svetskog
rata u Jugoslaviji je bio odbaen i zaboravljen jer je smatran za srpskog nacionalistu, faistu i rasistu. Mikac je tokom Drugog svetskog rata u NDH
bio dobro situiran na mestu ravnatelja Dravnog slikopisnog zavoda Croatia
film, a ivot je zavrio u inostranstvu, kao urednik asopisa hrvatske ekstremne emigracije Obrana, nasledivi na tom mestu Vjekoslava Luburia Maksa.
Utoliko se moe rei da je Prvi svetski rat, pored ostalog, rodio zenitizam, a
da su ga Drugi svetski rat i okolnosti koje su do njega dovele sahranili.
58
31.8.2012. 15:28:52
Saeci priopenja
Olivera Milosavljevi
Filozofski fakultet, Univerzitet u Beogradu
motm@eunet.rs
Srpski intelektualci i rat 1935-1945.

U ovom tekstu e biti rei o odnosu srpske intelektualne elite prema buduem ratu u drugoj polovini tridesetih godina XX veka, a zatim i o ocenama
rata tokom njegovog trajanja. Bie razmatrani stavovi intelektualaca razliitih ideolokih orijentacija prisutnih na srpskoj intelektualnoj javnoj sceni u
meuratnom periodu leviarske, liberalne, konzervativno-nacionalistike
i profaistike. Analiza e se odnositi na njihovu percepciju strana (pretpostavljenih saveza) u buduem sukobu, razumevanje pojmova faizam/militarizam/neutralnost, zatim relacije antifaizam/pacifizam, kao i razlike u obeleavanju potencijalnih izazivaa budueg sukoba. U toku rata bi se pratila
eventualna evolucija stavova istih autora. Kao ilustracija razliitih ideolokih
struja, bie analizirani najznaajniji predstavnici meu javno eksponiranim
srpskim intelektualcima (Marko Risti, ore Tasi, Milo Crnjanski, Svetislav Stefanovi...).
59
31.8.2012. 15:28:52
Giuseppe Motta
University Sapienza of Rome
Giuseppe.Motta@uniroma1.it
Professor De Azcarate and the Protection of minorities. Some

reflections on the question of nationality in Yugoslavia
The second world war meant the end of an important experiment made
by the League of Nations in the field of international relations, including
the innovative treaties concerning the protection of minorities. During the
interwar period and after the outbreak of the war, therefore, many jurists,
historians and intellectuals gave life to an interesting debate about the rights
of minorities: Lucy Mair (anthropologist, London School of Economics),
A. De Balogh (publicist and legal advisor), Jacques Fouques Duparc (ambassador), M. A. de Lapradelle (professor of Law, university of Paris), Robert Seton-Watson, Carlyle MaCartney (British historians), Oscar Janowski
(professor of history at New York City College). An important contribution
cam from Pablo De Azcarate, a Spanish professor of Law who later became
director of the minority section of the Leagues secretariat. In 1945, De
Azacarate wrote a book about his experience as member and director of the
minority section of the League, and commented the evolution of minority
questions in Europe, focusing on different countries, for example, on Yugoslavia. This study gives a detailed description of the work of the League
and on the particular issues that Yugoslav case presented in the field of nationalities.
60
31.8.2012. 15:28:52
Saeci priopenja
ime Pili
Filozofski fakultet, Sveuilite u Splitu
spilic@ffst.hr
Intelektualci i rat u spisima i zapisima brae Boidara i Nikole

Adije
Karl Mannheim, kao tipian predstavnik teorija elita, najvei znaaj pripisuje intelektualnoj i politikoj eliti. Suvremena socioloka istraivanja
pokazuju da humanistiku inteligenciju kao stvaraoce ideja nositelji drutvene i politike moi nastoje dovesti u svoju slubu i/ili kontrolu. Srea
je, meutim, po ovjeanstvo i ovjenost da je uvijek bilo pojedinaca
koji su umjeli i smjeli prekoraiti i takva ogranienja i da, bez zaziranja
od posljedica, dou u sukob s postojeim... (Socioloki renik, Beograd
2007: 196). Dio intelektualaca ne eli sluiti nikome osim istini, a u odreenim drutvenim prilikama i pod cijenu vlastitog ivota. Jedan od takvih
intelektualaca jest, revolucionar, kulturni radnik i publicist, Boidar Adija (Drni, 1890. Zagreb/Dotrina, 1941.). Hapen je 1936., 1938. i
1939. godine. Reim Cvetkovi-Maek hapsi ga 30/31. oujka 1941., a
po dolasku Nijemaca i formiranja NDH u okviru okupacijskog sistema,
predan je ustaama. Strijeljan je u Dotrini 09.07.1941. zajedno s Kerovanijem i Pricom. Njegov 15 godina stariji brat Nikola Nine, zasluan
za otkrivanje talentiranosti Metrovia, vodio je desetljeima dnevnike
biljeke od kojih mu je posthumno objavljen Dnevnik: 1941.-1950. (Drni 2005). Nine je za Boinu smrt doznao iz novina 11.07.1941., a isti dan
biljei: Boo je sav svoj ivot proveo u radu, na knjizi, bio je neopasni
ideolog s velikom ljubavlju prema radnom narodu, idealist, volio je
tamnicu nego ministarsku stolicu. U svom publicistikom radu B. Adija
angairan je protiv rata i faizma. Jo u lanku Najpree potrebe dananjice (Odjek, 1935.) meu osnovna i gorua pitanja Adija ubraja borbu
protiv faizma, a za slobodu i ravnopravnost naroda, za temeljna demokratska i graanska prava. Ukazuje da se ne treba pozivati na sociologe i
druge uenjake jer je poznato, da je radnitvo jedna drutvena klasa, a ne
stale, i ona kao takova nikako ne moe imati zajednike niti koordinirane
ekonomske i socijalne interese sa industrijalcima, bankarima i veletrgov61
31.8.2012. 15:28:53
cima makar pripadali istom narodu. U Knjievniku (1/1936.) objanjava

gdje treba traiti genezu ideje o narodnom frontu slobode koji ima nositi izrazito protufaistiko obiljeje, a za mir, slobodu i demokraciju, te
tako nastavlja do kraja ivota. U jednom pismu bratu Nini veljae 1941.
pie: Ti i sam vidi u kakvim vremenima ivimo... Proivjeti emo jo
jedan vrlo teak i mukotrpan provizorij, ali tko e ga preivjeti, taj e imati
pravo da oekuje mnogo ljepu i sretniju sutranjicu. U tom oekivanju i
u borbi za nju, smisao je naeg ivota.
62
31.8.2012. 15:28:53
Saeci priopenja
Boo Repe
Filozofski fakultet, Sveuilite u Ljubljani
bozo.repe@guest.arnes.si
Intelektualci, politike stranke i grupacije u Sloveniji u predveerje

Drugog svjetskog rata
U Sloveniji je, u drugoj polovini tridesetih godina, ideoloka i politika rascjepljenost eskalirala, a tradicionalne politike grupacije poele
su da se raspadaju. Jedan od kljunih razloga bilo je opredjeljenje za
faizam (nacizam) na jednoj, ili komunizam na drugoj strani. Strah od
nacizma postao je opipljiv nakon Anschlussa, kad su granice Reicha
pomaknute na Karavanke. Kao i u drugim dijelovima Europe, i ovdje
su samo rijetki pojedinci vjerovali u parlamentarnu demokraciju. Postale su primamljive ideje koje su rjeenje drutvene problematike traile u dirigiranom planskom privreivanju (korporativizmu) i ukidanju
podjele vlasti. Intelektualci, koji su traili alternativna rjeenja, bili su
u manjini i nisu imali bitan utjecaj na dogaanja. Graanske stranke,
ukljuujui i vodei SLS, izgubile su politiku mo krajem tridesetih godina. Nisu bile u stanju da odgovore na izazove krize, kao ni rata u Europi.
Slovenski politiari uglavnom su vjerovali u ouvanje Jugoslavije, ali su
bezuspjeno traili i alternativna rjeenja u sluaju okupacije (status
protektorata, kakvog je imala Slovaka), to ih je na kraju odvelo ili u
emigraciju ili u kolaboraciju. Kao suprotnost defetistinoj politici graanskog tabora, uspostavio se novi politiki blok pod vodstvom komunistike
partije.
Radikalni dio katolikog tabora, koji je bio izrazito antikomunistiki usmjeren, postavio si je kao cilj, u situaciji ugroenosti izvana, dovrenje apsolutne
katolizacije cjelokupnog drutvenog ivota, koje je, po uzoru na ideje dr.
Antona Mahnia, izvodio do kraja Prvog svjetskog rata. Najutjecajniju ulogu tu su imali katoliki intelektualci. Tradicionalno oponiranje izmeu konzervativno-katolikog i liberalnog tabora je, zbog slabosti liberala i jaanja
ljevice, izgubilo svoje znaenje, a sve vie se preispitivala dilema koju je, kao
i vie puta tokom dvadesetih godina, zapisao vodei katoliki asopis Slovenec: da li e budunost biti katolika ili komunistika. Na rubu politikih
63
31.8.2012. 15:28:53
polova stvarale su se grupe (lijevo krilo Sokola, kranski socijalisti, liberalno

usmjerena grupa knjievnika i javnih radnika) koje su se, nakon napada
na Jugoslaviju, povezale sa komunistikom partijom u Oslobodilaki front,
organizirale otpor i preuzele inicijativu za rjeavanje slovenskog nacionalnog
i socijalnog pitanja, to je komunistima omoguilo da postanu vodea politika snaga i izvedu revoluciju. Intelektualci su se podijelili: vei dio otiao
je u Oslobodilaki front, manji dio pridruio se protupartizanskom (protukomunistikom) taboru, a neki su (vie-manje bezuspjeno) pokuavali
opstati u sredini.
64
31.8.2012. 15:28:53
Saeci priopenja
Barbara Riman
Intitut za narodnostna vpraanja, Ljubljana
briman@guest.arnes.si
Zora Ausec i slovenska nacionalna manjina u Rijeci

Zora Ausec, uiteljica, roena je u Kobaridu 27. srpnja 1902. godine. Maturirala je u Tolminu 1923. godine i djelovala je u mjestima dananje Primorske Slovenije koja je u razdoblju od 1920. do 1943. godine bila u sastavu
Kraljevine Italije. Kao uiteljica zalagala se za ouvanje slovenskog jezika i
slovenske kulture. Radi naprednih ideja i upornosti u njihovom provoenju, bila je otputena iz slube. Emigrirala je u Kraljevinu Jugoslaviju i u
tom je vremenu bila aktivna lanica organizacije Trst, Istra, Gorica i Rijeka
(TIGR). Nakon kapitulacije Kraljevine Italije 1943. godine, cijela njezina
ua obitelj otila je u partizane. Odmah nakon kraja Drugog svjetskog rata
djelovala je u Trstu kao naelnica socijalne skrbi, a od 1946. godine ivjela je
u Rijeci gdje je radila kao uiteljica hrvatskog jezika.
ivot Zore Ausec obiljeila je borba za ouvanje prava na materinski jezik i
kulturu. Nakon Drugog svjetskog rata zalagala se za pravo sluenja materinskim jezikom, a svoje je ideje ostvarivala kroz djelovanje slovenske nacionalne manjine koja je bila aktivna u Rijeci. U Slovenskom domu KPD Bazovica
okupljala je mlade i intenzivno radila s njima.
Rad e prikazati kako su ivot u Kraljevini Italiji u razdoblju najjae talijanizacije i Drugi svjetski rat utjecali na aktivnosti Zore Ausec. Vrhunac
njezinog djelovanja je osnivanje Slovenskog doma KPD Bazovica u Rijeci,
koji nosi ime mjesta pokraj Trsta gdje su streljana etvorica prvih antifaista.
65
31.8.2012. 15:28:53
Drago Roksandi
drago.roksandic@ffzg.hr
Ratni dani Vladana Desnice

Opus Vladana Desnice trajno je knjievno variranje na teme nasilja i rata.
Imajui na umu injenicu da je Desnica poslijeratni pisac, u zrelim ljudskim godinama, njegove knjievne refleksije neizbjeno otvaraju pitanja
njegove vlastite ratne biografike. (Jedna od vjerojatno najrunijih situacija
u njegovu ivotu kavanski sukob s Gustavom Krklecom prelomila se
na Krkleevim objedama na ratne teme.) Cilj je priopenja rekonstruirati
Desniinu ratnu biografiju, s teitem na situacijama i njihovim sociokulturnim i sociopolitikim kontekstima, k tome, u itavu razdoblju od 1939.
do 1947. godine. Cilj, dakle, ne moe biti sugeriranje biografskog kljua
za pristup njegovu knjievnom opusu. Radna je hipoteza da su proivljene
situacije sa svim svojim upitnostima i ambivalentnostima jedino mogle (p)
ostati trajnim motivima njegova knjievnog stvaralatva. U tom e se kontekstu propitati i njegovo partizanstvo, s kojim on nikada nije paradirao,
ali ga se nikada nije ni odricao.
66
31.8.2012. 15:28:53
Saeci priopenja
Bekim Sejranovi
Oslo
sejranovic@yahoo.com
Kako se od poslijeratne postane predratna generacija

Pripremio bih izlaganje koje se zasniva na tematici (u jednom segmentu) iz
mog romana Nigdje, niotkuda (pogledati naslovnicu), a nazvao bih tu radnu
tezu: Kada i kako smo od poslijeratne generacije postali najprije predratna, a
zatim opet poslijeratna.
Dakle, radi se o tome kako smo odrastali u uvjerenju kako smo poslijeratna
generacija i kako se u jednom trenutku sve nekako okrenulo i kako smo (pitanje moe li se odrediti tono kada i zbog ega) postali najprije predratna,
zatim ratna i evo sad opet poslijeratna generacija. Pitanje je opet hoe li (ili
moda kada?) dananja poslijeratna generacija postati prijeratna i ratna? Da
li emo biti u stanju prepoznati taj moment? Moe li se onda rei da rat zapravo nikad nije ni prestajao. Prvi, Drugi, Hladni, Ekonomski... rat se samo
nastavlja, a uloga intelektualaca u njemu je ponekad zastraujua.
67
31.8.2012. 15:28:53
Mateusz Sokulski
Doktorand, Institut za povijest, Sveuilite u Vroclavu
mateuszsokulski@gmail.com
Ratna iskustva osoba oko Kulture, najznaajnijeg asopisa poljske

politike emigracije nakon Drugog svjetskog rata
asopis Kultura bio je najznaajniji od svih periodika poljske politike emigracije nakon Drugog svjetskoga rata. Poev od 1947. mjesenik bio je izdavan prvo u Rimu, a zatim u Parizu. Glavni urednik bio je Jerzy Giedroy, koji
je tijekom rata bio sekretar u poljskom veleposlanstvu u Bukuretu, a nakon
evakuacije engleskog veleposlanstva krenuo je prema Turskoj pa kroz Palestinu do Egipta gdje se borio u Tobruku. S dolaskom Andersove Armije u Palestinu krenuo je u Italiju gdje je sudjelovao u sukobima na strani saveznika.
Najvaniji suradnici Giedroya, meu koje spadaju slikar Jzef Czapski,
Zygmunt i Zofia Hertz, kao i ugledni pisac Gustaw Herling-Grudziski bili
su zarobljenici u sovjetskim logorima od 1940. sve do 1941, kada su se na
osnovi ugovora Sikorski-Majski iz lipnja 1941. prikljuili, u Sovjetskom Savezu formiranoj, armiji generala Wadysawa Andersa. Kroz Perziju i Palestinu te Mediteransko more stigli su u Italiju gdje su sudjelovali u borbama za
osloboenje te zemlje.
Jedan od najbliih suradnika Giedroya bio je slikar svjetskog ugleda, veteran
poljsko-boljevikog rata 1920. Jzef Czapski. Godine 1939. bio je mobiliziran u Poljsku armiju pa kasnije zarobljen od strane Sovjeta. Boravio je u
logoru u Starobjelsku, a kao jedan od malobrojnih nije odveden u Katinsku
umu, gdje je ubijeno vie od 20 tisua poljskih asnika. Sudjelovao je kao
delegat Poljske emigracijske vlade u radu Meunarodne katinske komisije
1943. godine. Svoje doivljaje iz Sovjetskog Saveza prikazao je u knjigama
The Inhuman Land i Starobielsk memoires.
Drugi poznati suradnik Kulture bio je Gustaw Herling-Grudziski, uveni
pisac, koji je jo prije Solenjicina, 1951. godine, u svojoj knjizi The world
apart prikazao istinu o sovjetskim koncentracijskim logorima. Godine 1940.
tijekom bijega iz dijela Poljske koji su okupirali nacisti u sovjetsku okupacijsku zonu bio je uhapen i odveden u logor u Jercevu. Godine 1942. prikljuio se Andersovoj armiji.
68
31.8.2012. 15:28:53
Saeci priopenja
Kultura ne bi mogla postojati bez Zygmunta i Zofie Hertz koji su bili odgovorni za administrativne poslove i kontakte s intelektualcima iji su tekstovi
bili tampani u asopisu. Obojica su bili uhapeni 1940. godine u dijelu
Poljske okupiranom od strane Sovjeta i odvedeni u logor s prisilnim radom
gdje su radili 14 mjeseci sve do ugovora Sikorski-Majski.
Osobe vezane uz Kulturu bile su kroz iskustvo sovjetskih logora svjedoci
najvanijih dogaaja 20. stoljea, o kojima su svjedoili u brojnim zapisima. Kultura je imala golemi utjecaj u formiranju poljske patriotske elite u
komunistikoj Poljskoj. Suraivala je s najznaajnijim intelektualcima toga
vremena, izmeu ostalog Albertom Camusom, Aleksandrom Solenjicinom,
Simone Weil, Andreom Malrauxom i drugima.
69
31.8.2012. 15:28:53
Neboja Stambolija
nstambolija@yahoo.com
General Pavle Jaki naunik u uniformi

Tema ovog rada je Pavle Jaki, proslavljeni partizanski borac i stareina
narodni heroj. Roen je na mei Banije i Korduna, kolovao se u Glini i Bjelovaru, a studije fizike i primenjene matematike zavrio u Beogradu. elja za
naunim radom i usavravanjem vodi ga u Pariz gde je diplomirao na Ecole
superiere doptique i postao prvi inenjer optike u Jugoslaviji. Obeavajuu
naunu karijeru prekida rat i okupacija Francuske zbog ega se Jaki vraa u Jugoslaviju i ukljuuje u stvaranje prvih partizanskih odreda. Njegova
najzapaenija ratna uloga je pozicija komandanta Sedme banijske divizije,
posebno za vreme bitaka na Neretvi i Sutjesci. Posle rata je obavljao mnoge
odgovorne funkcije u vojsci, a 1962. je penzionisan na sopstveni zahtev.
Nakon penzionisanja se posvetio naunom radu u kome je ostavio takoe
znaajan peat. Duboko usaeni etiki motivi i smisao za pravednost vodili
su ga da se suprotstavlja i brani principe govorei svoje miljenje najmonijim ljudima u zemlji. Nepravda, malverzacije i materijalne privilegije nove
elite su duboko pogaale Jakia. Kroz ovaj se rad pokuava objasniti ba taj
etiki sklop intelektualca i u kojoj su meri te komponente njegove linosti
uticale na odreivanje ivotnog puta.
70
31.8.2012. 15:28:53
Saeci priopenja
Veljko Stani
Balkanoloki institut SANU, Beograd
stanic.veljko@yahoo.com
Kultura i rat: Francuska i intelektualni krugovi Kraljevine

Jugoslavije 1939-1941.
Polazei od definicije kulture u meunarodnim odnosima amerikog profesora Akira Irije po kojem je kultura stvaranje i upotreba seanja, ideologije,
emocija, naina ivota, intelektualnih i umetnikih dela, kao i drugih simbola, ovaj rad dovodi u vezu intelektualne krugove jugoslovenske drave
s kraja tridesetih godina prolog veka sa duhovnim dilemama meuratne
Francuske, ali i delovanjem francuske kulturne diplomatije u Jugoslaviji i
borbom za politiki uticaj u ideoloki podeljenoj Evropi.
Fokus na prvim dvema ratnim godinama (1939-1941) implicira dve prelomne vremenske odrednice: 1) uee Francuske u ratu i njen poraz u leto
1940, kome sledi uspostava reima u Viiju kao nosioca nove francuske
paradigme; 2) topljenje jugoslovenske neutralnosti i kapitulaciju u prolee
1941. Slika Francuske u periodu 1939-1941. se analizira kao svojevrstan politiki i kulturni (anti)model, zavisno od pozicije unutar intelektualne elite
Kraljevine Jugoslavije s koje dolazi; napori francuske kulturne diplomatije
su vrlo veliki do poraza juna 1940, da bi se nastavili neformalnim francuskim kanalima u Jugoslaviji koji odbijaju da prihvate kapitulaciju.
Uz komparativni pristup unutar jugoslovenskog okvira i problematizovanje
pitanja intelektualnih generacija (formiranih pre 1914, za vreme Prvog svetskog rata ili tokom meuratnog perioda), ovaj rad na irem planu ne traga
za pukim refleksima francuske misli u redovima domae intelektualne elite,
ve za analizom zajednikih duhovnih preokupacija evropske kulturne i politike scene. Posebna panja je poklonjena delovanju Francuskih instituta
u Beogradu i Zagrebu koji su tokom tridesetih godina izrasli u vrlo aktivne
centre francuske kulturne diplomatije, ali i vane intelektualne kruoke politikog i kulturnog ivota u Jugoslaviji.
Od izvorne grae vano je pomenuti dokumente Slube za francuske poslove u inostranstvu (trenutno u Arhivu Ministarstva spoljnih poslova Francuske u Parizu), koja je tokom meuratnog perioda bila na elu francuske
71
31.8.2012. 15:28:53
kulturne diplomatije, kao i vrlo bogatu grau Francuskog konzulata u Zagrebu koja se uva u Centru Diplomatskog arhiva u Nantu. Osim toga, rad
je zamiljen kao analiza izvora Arhiva Jugoslavije i Arhiva SANU u Beogradu, kao i relevantnih korpusa grae kada je u pitanju intelektualna istorija
ukljuujui razliite broure, asopise, prepisku, seanja itd.
72
31.8.2012. 15:28:53
Saeci priopenja
Davor Stipan
Muzeji Ivana Metrovia, Galerija Metrovi, Split
davorstipan@gmail.com
Ivan Metrovi i Drugi svjetski rat

Rad prezentira presjek politiko-ideolokog djelovanja hrvatskoga kipara
Ivana Metrovia za vrijeme pred, u tijeku, te nakon zavretka Drugoga
svjetskog rata. Metrovi je ve poetkom 20. stoljea za vrijeme studija
u Beu bio nacionalno i ideoloki gotovo definiran, te je tijekom itavog
ivotnog vijeka putem svoje umjetnosti, a pogotovo knjievnog stvaralatva
(kojim se takoer bavio) naglaavao vlastiti svjetonazor, politiko-nacionalnu pripadnost, te ideoloka stremljenja. Njegova stajalita po tom pitanju
najbolje doarava publikacija Uspomene na politike ljude i dogaaje, koja
je u formi politikih memoara objavljena 1962. godine u Buenos Airesu.
Pratei politike okolnosti na prostoru Balkana u razdoblju od prije Prvoga
svjetskog rata pa do uspostave komunistike Jugoslavije, Metrovi raskrinkava velikosrpski imperijalizam i agresivnu srpsku politiku.
Sagradivi monumentalnu vilu na Mejama u Splitu 1939. godine, Metrovi prvotno bjei iz Splita u Zagreb poradi faistike okupacije Splita, te
nedugo potom biva uhien od strane Pavelievih ustaa. Sa svojim kolegom,
hrvatskim slikarom Jozom Kljakoviem boravi odreeno vrijeme u ustakom zatvoru u Ilici u Zagrebu u kojem eka smaknue. Obojicu hrvatskih
umjetnika iz zatvora spaava crkva, tj. Vatikan posredstvom ije intervencije
u posljednji as izbjegavaju gotovo sigurnu smrt. Metrovi pronalazi azil u
Italiji, a neto kasnije trajno se seli u Sjedinjene Amerike Drave u kojima
dobiva poasno dravljanstvo ondanjeg predsjednika Dwighta Eisenhowera, te se zapoljava kao redovni profesor na Sveuilitima u dravama New
York i Indiani. Tek jednom nakon rata, a prije svoje smrti 1962. godine,
Metrovi posjeuje svoju domovinu 1959. godine.
Drugi svjetski rat utjecao je i na ivote njegove obitelji, pa mu je tako prva
supruga Rua Klein umrla u Zagrebu 1942. godine, doim su mu brata Petra neto kasnije zatvorile komunistike vlasti. Nakon rata Titova Jugoslavija
poziva Metrovia na povratak, no on striktno odbija ivjeti u komunistikom okruenju. Interesantan je i susret Metrovia sa Alojzijem Stepincem
73
31.8.2012. 15:28:53
koji biva nepravedno zatvoren zbog tobonjih veza sa ustaama, te sa Josipom Brozom Titom 1959. godine.
Pregled kako politikog djelovanja i razmiljanja, ideolokih stremljenja,
kontakata, a tako i manifestiranja takvih okolnosti posredstvom umjetnikog izriaja u irem vremenskog rasponu, a naroito u vrijeme Drugoga
svjetskog rata, predodredilo je ivotni put i iskristaliziralo udoredne i nacionalne ideale jednog od najveih hrvatskih i europskih umjetnika i intelektualaca Ivana Metrovia.
74
31.8.2012. 15:28:53
Saeci priopenja
Aleksandar Stojanovi
acas109@gmail.com
Naunik i politika: akademik Milo Trivunac (1876-1944)

izmeu nacionalizma, nacizma i komunizma
Prof. dr Milo Trivunac smatra se utemeljivaem srpske germanistike i jednim od najveih jugoslovenskih lingvista u meuratnom periodu. Zbog svojih izuzetnih naunih doprinosa izabran je za lana Srpske kraljevske akademije i Nemake akademije nauka. Proglaen za izdajnika i petokolonaa,
prvi ministar prosvete i vera u vladi Milana Nedia ivot je izgubio odlukom
pobednikog komunistikog pokreta koji je, stupajui na vlast, kao i u narednim decenijama, negirao sva dostignua prethodnog poretka, gurnuvi u
zaborav i nauno delo prof. Trivunca. Istorijski kontekst daje ozbiljne razloge za sumnju da jedan od najveih srpskih intelektualaca u stvari nije lien
ivota zbog kratkotrajnog uea u Nedievoj vladi i saradnje s okupatorom
ve zbog svojih ideolokih, antikomunistikih stavova i aktivnosti, iz ega
proizlazi potreba da se razmotri njegova drutvena i politika delatnost u
godinama neposredno pre i za vreme Drugog svetskog rata i u njoj potrae
motivi koji su novu vlast mogli navesti da donese smrtnu presudu. Uvid u
prvorazrednu, do sada nekorienu ili nedovoljno korienu arhivsku grau,
ukazuje na to da je reim koji se uspostavljao u idejnim shvatanjima Miloa
Trivunca, u kojima su dominirale vrednosti srpskog nacionalizma, i, iz njih
proisteklom, nainu njegovog angaovanja, zaista nalazio te motive i, rukovodei se njima, a ne stvarnom krivicom srpskog akademika, doneo odluku
da ga poalje u smrt.
75
31.8.2012. 15:28:53
Peter Svetina
Institut za slavistiku, Sveuilite u Klagenfurtu
peter.svetina@aau.at
Slovenski intelektualci i djeja knjievnost 1939-1947.

Kontinuitet i sredinji dio kanona slovenske djeje knjievnosti iz razdoblja
izmeu Prvog i Drugog svjetskog rata ini u poslijeratnoj slovenskoj knjievnosti grupa autora koja prihvaa poslijeratnu politiku opciju, a meu njima
su najpoznatiji Tone Selikar i France Bevk. Autorica i autora iz meuratnoga razdoblja ima naravno mnogo, ali neki od njih nakon Drugog svjetskog
rata otpadaju (ili su izbaeni) iz literarnog kanona.
Referat se bavi tematskim, motivskim i idejnim aspektima djeje proze i
poezije izmeu 1939. i 1947. godine, posebno s pripovijetkom Pravljica
o rnem ejku z rdeo roo (rukopis, tampan 2011.) partizana, disidenta i
autora poznatih romana Menuet za kitaro (1975.) i Levitan (1982.) Vitomila Zupana, zatim s pjesmama iz zbirke ivali in ivalce (1944.) novinara
i urednika Radivoja Rehara i s priama iz zbirke Slike (1945.) novinara i
glumca Gustava Strnie, oca jednog od sredinjih slovenskih poslijeratnih
pjesnika Gregora Strnie.
Uz tematsku, motivsku i idejnu analizu djela referat postavlja i pitanje kakav
su usud doivljavali spomenuti autori i djela u poslijeratnom slovenskom
(jugoslavenskom) drutvu.
76
31.8.2012. 15:28:53
Saeci priopenja
Frantiek stek
Institut za povijest, eka akademija znanosti, Prag
frantsistek@volny.cz
eki intelektualci i suoavanje sa poslijeratnim progonom

sudetskih Nijemaca
Ideja prinudnog iseljenja sudetskih Nijemaca iz ekih zemalja prihvaena je
tijekom Drugog svjetskog rata kod ehoslovake vlade u londonskom egzilu
kao najefikasnije rjeenje nacionalnih i sigurnosnih problema koji su 193839. doveli do komadanja i nacistike okupacije zemlje. U poslijeratnom periodu (1945-1947) kada je (najprije u divljoj, onda u organiziranoj fazi
u suglasnosti sa zakljucima Potsdamske konferencije) sprovedena deportacija veine pripadnika njemake manjine iz ekih zemalja (oko 3 milijuna),
u javnom diskursu je postojao praktino apsolutni konsenzus da je ovaj in
nuan i opravdan. Glasovi protiv aplikacije principa kolektivne krivice bili
su sasvim rijetki i oprezno intonirani (naprimjer novinar Michal Mare).
Nakon uspostave komunistikog reima 1948, prostor za potencijalne diskusije oko ove teme potpuno se zatvorio.

U znatno liberalnijoj klimi 1960-ih godina poele su se otvarati
mnoge tabuizirane teme iz prolosti. U periodu neostaljinistike normalizacije nakon sovjetske okupacije (1969-1989), alternativni diskursi o prolosti su ponovo eliminirani iz javnog prostora. Meutim, upravo u ovo
vrijeme kristalizira se jedan novi, antinacionalistiki i autokritiki diskurs
o prolosti u krugu disidentskih intelektualaca iskljuenih iz javnog ivota
kao i onih u emigraciji (prije svega kod pripadnika novog iseljenikog vala
nakon 1968. pripadnici prethodnog velikog emigrantskog vala iz 1948.
bili su znatno konzervativniji u svojim stavovima o pretkomunistikoj prolosti). Problematika progona sudetskih Nijemaca (moralni problem primjene principa kolektivne krivice, pitanje pojedinih zloina tijekom progona
i eko-njemakog suivota uope) postala je 1970-ih i 1980-ih jedna od
kljunih tema intelektualnih rasprava povjesniara, esejista, filozofa i novinara u disidenstvu i emigraciji, gdje je istovremeno pokrenut dijalog o prolosti s njemakim povjesniarima kao i s liberalnijim organizacijama samih
iseljenika. Kljuni doprinos temeljnom preispitivanju i novom istraivanju
77
31.8.2012. 15:28:53
dali su izmeu ostalih Jan Patoka, najutjecajniji eki filozof poslijeratnog

vremena i prvi glasnogovornik Povelje 77, povjesniari Jan Ken i Jn Mlynrik (pseudonim Danubius) te trojica autora kritike povijesti modernog
ekog naroda koji su nastupali pod zajednikim pseudonimom Podiven
(povjesniar Milan Othal, politikolog Petr Pithart i psiholog Petr Phoda).
Razdoblje nakon 1989. konano je omoguilo slobodu povijesnog istraivanja i javnih diskusija o progonu sudetskih Nijemaca. Desetljeima tabuizirana tema dobila je znatan i dugotrajan odjek u postkomunistikoj politici
i kulturi. Neki istaknuti predstavnici dosadanjih disidentskih krugova (V.
Havel, P. Pithart i drugi) koji su se nali na najviim dravnikim pozicijama
vie puta su javno osudili poratni progon njemakih sugraana. Pokrenute
su brojne inicijative u pravcu pomirenja (eko-njemaka deklaracija o prolosti iz 1997, spomenici rtvama poratne odmazde itd.). Vrlo intenzivno se
razvija plodna suradnja ekih, njemakih i austrijskih povjesniara (ekonjemaka komisija povjesniara postigla je ve tijekom 1990-ih konsenzus
oko brojnih nerazjanjenih pitanja). Refleksije progona se ve dvadeset godina frekventno pojavljuju i u ekoj kulturi (romani, filmovi, likovna umjetnost). Pripadnici mlaih generacija pokrenuli su razne projekte s ciljem
izuavanja zajednike multietnike prolosti na lokalnom nivou i ouvanja
kulturne, povijesne i ekoloke batine podruja koje su pretrpjele radikalne
promjene stanovnitva i brojne devastacije kao rezultat poslijeratne kolonizacije i industrijalizacije (udruenje Antikomplex i drugi). S druge strane,
sa scene nije nestao ni konzervativno-nacionalistiki diskurs koji je u nekim
razdobljima (posebno u godinama prije ulaska u EU) odigrao zapaenu ulogu u politikom ivotu, zahvaljujui instrumentalizaciji strahova od moguih imovinskih i financijskih zahtjeva prognanika i njihovih potomaka.
78
31.8.2012. 15:28:54
Tehnike upute
UPUTE SURADNICIMA ZA PISANJE PRILOGA U

ZBORNIKU DESNIINI SUSRETI 2012.
1. TEHNIKE UPUTE
Svi prilozi moraju biti napisani na raunalu, u nekoj od inaica programa

MS Word (od MS Word 6.0 nadalje) ili u nekom od programa kompatibilnih s MS Word te trebaju biti snimljeni u formatu MS Word dokumenata
(**.doc). Obavezno je koritenje latinikog fonta Times New Roman (odnosno Times New Roman CE).
U tekstu priloga veliina slova je 12, a prored 1,5. U biljekama veliina
slova je 10, a prored jednostruki (single). Tekst priloga autor treba poslati
elektronikom potom ili dostaviti na CD-u.
79
31.8.2012. 15:28:56
Svaki rad mora sadravati saetak (izmeu 1.000 i 1.500 znakova), kljune
rijei, popis literature te saetak s naslovom i kljunim rijeima prevedenim na bilo koji svjetski jezik.
Molimo autore da radovi opsegom ne prelaze jedan arak (16 kartica). Ovisno o tehnikim mogunostima, spremni smo u zbornik uvrstiti i odreeni
broj crno-bijelih priloga. Molimo da priloge aljete odvojeno, u posebnom
dokumentu, po mogunosti u jednom od sljedeih formata: **.jpeg, **.gif,
**.tiff ili **.bmp.
Budui da Zbornik prihvaa lanke pisane bosanskim, crnogorskim, hrvatskim i srpskim jezinim standardom, a Urednitvo zbog financijskih razloga
ne moe jamiti kvalitetnu lekturu za tekstove koji nisu napisani na hrvatskom jeziku, najljepe molimo sve one koji su sami u mogunosti osigurati
lekturu svojih lanaka da nam pomognu time to e nam dostaviti jezino
lektoriran lanak. Dakako, rije je samo o molbi. Tehnika obrada u svakom
sluaju ostaje naa obaveza.
2. UPUTE ZA PISANJE BILJEAKA

Prezime autora verzal (velika tiskana slova)
Naslov lanka kurent (obina slova)
Naslov djela kurziv (udesno nagnuta slova)
Naslov asopisa kurziv
Isto kurziv
Isti verzal
n. dj. kurziv
Oznaka biljeke (fusnote) stavlja se iza interpunkcijskog znaka.

2.1. Citiranje knjige
Ivan BASI, Od domus episcopi do kule Jankovia. Prostorni razvoj Kule
Stojana Jankovia u Islamu Grkom, Zagreb 2010., 44.-55.
Kod broja stranice ne mora se koristiti kratica str., nego se samo pie broj
stranice. Ako se navedeno djelo ponovno citira u sljedeoj biljeci, pie se:
Isto, 60. (broj stranice).
80
31.8.2012. 15:28:56
Tehnike upute
Kad se isto djelo ponovno navodi u tekstu na drugome mjestu, treba upotrijebiti skraeni naziv: Npr. I. BASI, Od domus episcopi do k. Jankovia.
Samo u kraim radovima i s malo biljeaka moe se upotrijebiti kartica n. dj.
ako se od istog autora spominje samo jedno djelo: ISTI, n. dj., 30.
2.2. lanci u asopisima
Zvonko KOVA, Poezija Vladana Desnice Pokuaji intertekstualne
analize, Republika, 54/1998., br. 11-12, 93.-105.
Dakle, navodi se najprije ukupan broj godita objavljivanja asopisa (54),
zatim godina objavljivanja dotinog primjerka (1998.) te naposljetku njegov
broj (br. 11-12). Nakon podataka o asopisu slijedi broj stranice ili stranica
(93.-105.).
2.3. Citiranje priloga u knjigama ili zbornicima radova
Duan MARINKOVI, Nove spoznaje o Vladanu Desnici, Desniini
susreti 2005. 2008. Zbornik radova, (ur. Drago Roksandi i Ivana Cvijovi
Javorina), Zagreb 2010., 241.-254.
2.4. Citiranje novina
Vladan Desnica pisac koji povezuje, Zadarski list (Zadar), br. 3759,
20. IX. 2010., 2.
2.5. Citiranje arhivskih fondova
Hrvatski dravni arhiv, Zagreb (dalje: HDA), Predsjednitvo zemaljske
vlade (dalje: PRZV), 6-14/54-17089/1920., kut. 1.
2.6. Citiranje iz enciklopedija
Vladan Desnica, Opa enciklopedija Jugoslavenskog leksikografskog zavoda
(dalje: OEJZ), sv. 2., Zagreb 1977., 305.
81
31.8.2012. 15:28:56
Ako je u enciklopediji navedeno ime autora lanka, ono se moe navesti i u

citatu, na nain na koji se navode imena autora lanaka u asopisima (ime i
prezime ispred naslova lanka, ime kurentom, a prezime verzalom).
2.7. Citiranje s World Wide Web:
Vladan JOVANOVI, lanovi porodice Desnica u jugoslovenskim enciklopedijama i leksikonima (http://www.cpi.hr/download/links/hr/7319.
pdf ).
2.8. Citiranje televizijske emisije:
TV interview. Misli 21. stoljea (Suoavanje s istinom, gost: Franjo anjek),
urednik Branimir Bili, Hrvatska televizija, Zagreb 29. 11. 1999.
82
31.8.2012. 15:28:56
Manifestacije Desniinih susreta 2012. financiraju se sredstvima Europske komisije (projekt Preparatory actions for preserving and restoring cultural heritage in conflict areas in the Western Balkans for the year 2010,
EuropeAid/131266/C/ACT/MULTI), Fonda za razvoj Sveuilita u Zagrebu
(projekt Meunarodni sveuilini centar u Islamu Grkom i mediteranska akademska zajednica: razvoj i perspektive) te sredstvima Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i port Grada Zagreba (Program javnih potreba u kulturi grada
Zagreba za 2012.) i Ureda za nacionalne manjine Vlade Republike Hrvatske.
Informacije o Desniinim susretima 2012.:

Branimir Jankovi, tajnik Pripremnog odbora
bjankovi@ffzg.hr
098-756-824
31.8.2012. 15:28:56
Desniini susreti 2012.

Nakladnik
Filozofski fakultet u Zagrebu
FF-press
I. Luia 3, Zagreb
Za nakladnika
Damir Boras
Urednici
Drago Roksandi
Branimir Jankovi
Tehniki urednik
Boris Bui
Raunalni slog
Marko Marakovi
Naslovnica:
Pablo Picasso, Guernica (1937), Museo Reina Sofia, Madrid, panjolska
Lektura i redaktura
Branimir Jankovi
Tisak i uvez
Hitra produkcija knjiga d.o.o.
rujan 2012.
ISBN 978-953-175-438-5
Jankovic Castle: historic site, generating sustainable development of the

Ravni Kotari region
Ova publikacija je izraena uz pomo Europske unije.
This publication has been produced with the assistance of the European Union.
CIP zapis je dostupan u raunalnom katalogu
Nacionalne i sveuiline knjinice u Zagrebu
pod brojem 814237
31.8.2012. 15:28:56

ds2012 PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

You might also like

ds2012 PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

ds2012 PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

DESNIINI SUSRETI 2012.

INTELEKTUALCI I RAT, 1939.-1947. GODINE

Ova publikacija izraena je uz pomo Europske unije. Sadraj ove publikacije

JANKOVIC CASTLE: HISTORIC SITE,

THIS PROJECT IS FUNDED

Desniini susreti 2012.

Desnicini dani - program i sazeci 2012.indd 1

Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu

Desnicini dani - program i sazeci 2012.indd 2

Desniini susreti 2012.:

Desnicini dani - program i sazeci 2012.indd 3

Vladan Desnica (Zadar, 17. rujna 1905. Zagreb, 4. oujka 1967.)

Desnicini dani - program i sazeci 2012.indd 4

Desnicini dani - program i sazeci 2012.indd 5

Desniini susreti 2012. Intelektualci i rat, 1939.-1947. godine

ostepeno im je blijedjela i prava slika onoga to su onda proivljavali:

Desnicini dani - program i sazeci 2012.indd 6

Desnicini dani - program i sazeci 2012.indd 7

Desnicini dani - program i sazeci 2012.indd 8

edmi Desniini susreti, zadravajui kritiko propitivanje fenomena

Desnicini dani - program i sazeci 2012.indd 9

Desnicini dani - program i sazeci 2012.indd 10

Desniini susreti 2012.:

Petak, 14. rujna 2012., s poetkom u 09.00 sati

Desnicini dani - program i sazeci 2012.indd 11

Desniini susreti 2012. Intelektualci i rat, 1939.-1947. godine

II. sjednica (predsjedava: Miodrag Maticki)

III. sjednica (predsjedava: Boo Repe)

IV. sjednica (predsjedava: Olivera Milosavljevi)

Desnicini dani - program i sazeci 2012.indd 12

16.15-16.30: Martina Bitunjac (Sveuilite Sapienza, Rim / Humboldtovo

V. sjednica (predsjedava: Drago Roksandi)

Desnicini dani - program i sazeci 2012.indd 13

Desniini susreti 2012. Intelektualci i rat, 1939.-1947. godine

Drago Roksandi, Ivana Cvijovi Javorina (uredili), Desniini susreti

Subota, 15. rujna 2012., s poetkom u 09.00 sati

VII. sjednica (predsjedava: Zvonko Kova)

Desnicini dani - program i sazeci 2012.indd 14

11.30-11.45: Miodrag Maticki (Institut za knjievnost i umetnost,

VIII. sjednica (predsjedava: Branimir Jankovi)

Desnicini dani - program i sazeci 2012.indd 15

Desniini susreti 2012. Intelektualci i rat, 1939.-1947. godine

IX. sjednica (predsjedava: ime Pili)

(Branimir Jankovi, Ivana Cvijovi Javorina, Zvonko Kova, Drago Roksandi)

Desnicini dani - program i sazeci 2012.indd 16

Desnicini dani - program i sazeci 2012.indd 17

Desniini susreti 2012. Intelektualci i rat, 1939.-1947. godine

Desnicini dani - program i sazeci 2012.indd 18

Z.[agreb], 24. XII. 1941.

Desnicini dani - program i sazeci 2012.indd 19

Desnicini dani - program i sazeci 2012.indd 20

Desniini susreti 2012.:

Desnicini dani - program i sazeci 2012.indd 21

Desnicini dani - program i sazeci 2012.indd 22

Milan Anti o pristupanju Kraljevine Jugoslavije Trojnom paktu

Desnicini dani - program i sazeci 2012.indd 23

Desniini susreti 2012. Intelektualci i rat, 1939.-1947. godine

Antun Barac angairani bijeg u vrijeme Drugog svjetskog rata