Univerzitet u Banjoj Luci

Predmet: Sociologija

Fakultet politikih nauka

Studijski program: Politikologija

SEMINARSKI RAD
__________________________________

Drava blagostanja

Mentori: prof. dr Ivan ijakovi

Student: Ismet Boli

DRAVA BLAGOSTANJA
(Skica rada)
1. UVOD: Zato je znaajno izuavanje ove teme, Predmet istraivanja, Cilj istraivanja,
Hipoteza, Oekivani rezultati.
2. OKVIR ISTRAIVANJA: Kljuni pojmovi, Pojam drave i nastanak drava, Ideje
drave blagostanja.
3. REZULTATI ISTRAIVANJA: Drava blagostanja u 20. vijeku, primjer drave
blagostanja vedska.
4. ZAKLJUAK
5. LITERATURA (8. Referenci)

RAZVIJANJE ANALIZE
Drava Blagostanja

1.UVOD
Globalni svijet u kom se nalazimo prua velike anse, na prvi pogled kao i u teoriji
ostvarenje pravedne drave u kojoj su svi slobodni, graani sa svim pravima i ansama je
neto emu su sanjali svi teoretiari koji su pokuavali da stvore takozvanu utopiju
odnosno, savrenu dravu.
Naizgled nakon prvog svijetskog rata stvorene su prve socijaldemokratske drave,
pa se ona poela razvijati, svoj vrhunac je dostigla sredinom 20. vijeka. Upravo iz
potrebe da upoznamo vei broj politikih sistema i drava koje su se uspjele razviti,
izuavamo razne sisteme, izmeu kojih se u kapitalistikim zemljama kao vrlo uspijean
u jednom vremenu izdvojila drava blagostanja. Upravo sa potrebom da teimo ka
socijalnoj pravdi, jednakostima i slobodama, istraujemo ovaj veoma zamiljiv sistem
vladavine.

Predmet istraivanja:
Predmet istraivanja je jedna vrsta drave koju nazivamo socijalnom dravom i
dravom blagostanja, razlike izmeu ova dva pojma, kao i slinosti. Istraujemo njihov
nastanak, njihove ideje iza kojih su stale, i politike koje su sprovodile partije i drave
koje su birali da krenu ka stvaranju drave koja je servis svojim graanima, koja ih titi
svim svojim snagama kako bi opstali.
Istaivanjem elimo uvidjeti koliko se ova tema ukorijenila u svijet u kom ivimo,
ali i sluiti se krilaticom da je Istorija uiteljica ivota i krenuvi njom istraiti ta je to
sve uticalo da doe do stvaranja ovakvih drava, kako su zemlje rijeavale krize u kojima
su se nalazile, te kako su one same pokretale ideje da drava ue u vii broj svera graana
kako bi im pomogla stvoriti jedan odriv sistem, kako je dolo do ovoga, koliko je dugo
bilo potrebno da se uspostave ovakvi sistemi, te koliko su oni bili uspjeni.

Cilj istraivanja:
Kao cilj istraivanja zadajemo sebi da pokaemo na kojin nain je dolo do
stvaranja drave blagostanja ko su bili njeni ideolozi, njeni osnivai, a ko oni koji su
taj nain vladanja iskoristili i zaista u svijetu stvorili drave koje danas smatramo
uzorima.

Hipoteze:
1. Socijaldemokratija je svojim idejama stvorila dravu blagostanja i omoguila
joj uspjean razvoj.
2. Drave iji su graani bili spremni na prvobitno odstupanje od nekih prava i
dopustile dravi uplitanje u sve pore drutva za uzvrat su dobile socijalnu dravu, koja se
stara o njima.
3. Socijalna drava tj. drava blagostanja se razvija najlake iz vremena rata, jer se
tada trazi solidarnost i integracija.

Oekivani rezultati:
U procesu istraivanja oekujemo da se upoznamo sa osnovnim pojmovima
vezanim za postojanje drave, razvoj iste i dolazak do stvaranja socijalne i drave
blagostanja, te upoznavanje sa problemima sa kojima su se suoile ove zemlje.

2. OKVIR ISTRAIVANJA

Kljuni pojmovi:
DRAVA, IDEJE, POLITIKA, SOCIJALNA DRAVA, DRAVA BLAGOSTANJA,
SOCIJALNA PRAVDA, PRAVA, SLOBODE, SOLIDARNOST, JEDNAKOST I
PRAVEDNOST, SOCIJALDEMOKRATIJA.

Pojam drave i nastanak drava:

Prije poetka veoma je bitno definisati ovaj pojam, a njega danas definiemo kao:
Drava je politika asocijacija koja uspostavlja suverenu nadlenost u okviru odreenih
teritorijalnih granica i vri vlast kroz skup stalnih institucija, koje su oigledno javne
poto su odgovorne za kolektivno organizovanje ivota zejednice i finansiraju se na raun
javnosti... Nemaki sociolog Maks Veber definisao je dravu na osnovu monopola koji
ima nad letitimnim nasiljem.1
Poetak drave se ne moe u potpunosti tano definisati, neke od karakteristika
danalje drave se mogu vidijeti jo u najranijim vremenima ljudskog postojanja kada su
se ljudi udruivali u razliite vrste, mi bismo danas to nazvali, drutvene grupe, odnosno
u rodove, pa plemena iz kojih kasnije nastaju drave u nekom najjednostavnijem obliku.
Za nas koji prouavamo drutvene nauke poput sociologije ili politikologije, jako
je vaan period Antike Grke, jer se upravo u ovom periodu javlja demokratija, u
jednom od svojih oblika, a kao takva bila je uzor velikim filozofima koji su u vremenu od
17. Vijeka pa na dalje pokuavali stvoriti drutveno ureenje kojie bi omoguilo
najproduktivniji razvoj drutva.
Postoje razliite teorije o dravama a Endru Hejvud navodi neke od njih, kao to
su teorija drutvenog ugovora koji su koristili filozofi poput Hobsa, Loka i Rusoa.
Teolokla teorija smatra da je drava boanskog porekla i da je vladar boiji
poslanik...Patrijahalna teorija shvata dravu kao produetak porodice... Idealistika
teoriji, u Hegelovoj interpretaciji dravu shvata kao umnu tvorevinu...Marksistika
1

E. Hejvud, POLITIKA, CLIO, Beograd, 2004, str. 171.

5

teorija dravu vidi kao klasnu tvorevinu, rezultat klasne borbe vladajue i potinjene
klase.2. A kada se govori o ulozi drave kaemo da postoje minimalne, razvojne,
socijaldemokratske, kolektivne ili totalitarne drave, pa se tu svodi i drava blagostanja.

Ideje drave blagostanja:

Nastanak i razvoj drave blagostanja najneposrednije je vezan za ideje i praksu
socijaldemokratije. Ova se trvdnja, dakako, odnosi na socijaldemokratiju kakavu
poznajemo iz vremena poslije Prvog svetskog rata, jer je i socijaldemokratija kao i veina
drugih politikih doktrina, vremenom menjala svoju sadrinu.3 Ono to je ostalo u sutini
socijaldemokratije kao ideologije koja promovie takozvanu socijalnu dravu jesu
temeljne vrijednosti, a to su prije svega:
1. JEDNAKOST, jedan je od najbitnijih vrijednosti koje svako drutvo pokuava da
stvori kako bi njegovi stanovnici bili zadovoljni, te kao takve individue doprinesu
razvijanju drave. Jednakost smanjuje razlike u stanovnistvu, te umiruje stanovnitvo.
2. SLOBODA, za razliku od liberala, socijaldemokratija, a i sama drava blagostanja,
slobodu shvata kao slobodu za a ne kao liberali slobodu od. Dakle oni su slobodni da
utiu na dravu i birajui svoje predstavnike uestvuju na stvaranje sopstvene drave.
3.SOLIDARNOST, ova ideja je jedna od temeljnih razlika koje izdiu dravu blagostanje
od ostalih, ona nas vodi u sr poruke socijaldemokratije, a to je da postoji nadmetanje,
potrebano je razvijanje solidarnosti izmeu stanovnika.
Socijalno obiljeje drave gotovo redovno prati demokratsko, a nerijetko i
pravno A kao posebno moemo istaknuti to neodvojivo poimanje demokratskog kada
pominjemo dravu blagostanja, jer se ona uvijek vezala za slobodu za, i trazila
participaciju svakog stanovnika u zemlji, to dovodi do stabilnije sredine u kojoj je
mogu ivot svakog stanovnika koji je osiguran da ukoliko se neto dogodi on e biti
osiguran. Ovakva ideja je uvijek primaljiva, a moe zvuati kao neka utopija, naravno to
trai velika odricanja na drugim poljima, a to omoguava bri razvoj drave, koja je
spremnija da se bori sa problemima sa kojima se susree.
4

I. ijakovi, SOCIOLOGIJA, UNIBL, Banja Luka, 2005, str.114-115.

S. Nedovi, DRAVA BLAGOSTANJA, Dragani,Beograd, 1995, str. 19.
4
A. Ravni, SOCIJALNA DRAVA I DRAVA BLAGOSTANJA, Zagreb, 1996, str. 239.
2
3

2. REZULTATI ISTRAIVANJA

Drava blagostanja u 20. vijeku:

Kao to smo ve pomenuli, socijalna drava i drava blagostanja vezuju se za
socijaldemokratiju, ali ovi pojmovi se poinju najvie javljati na poetku 20. vijeka te se
u razliitim zemljama shvataju na drugaije naine, iako imaju zajedniku osnovu. U
takozvanom njemakom govornom podruju poznata kao Sozialstaat, a to je vei dio
Evropskih zemalja koji su povukli znaenja iz ove grupe zemalja. Postoje i vienja u
zemljama kao to su Sjedinjene Amerike Drave i Australij, a za njih je pojam Welfare
state koristi u neto izmijenjenom smislu, iako su osnove jako slike.
U periodu prije drugog svijetskog rata, ideje i nagovjetenja drave blagostanja su
prije svega vidljivi u vremenu poslije I. Svjetskog rata kada se socijaldemokratke partije
udaljavaju od proleterijatskih internacionala, te poinju zastupati drugaije stavove,
meu glavnim zadatke socijaldemokratije ukljuuje se irenje parlamentarnog uticaja i
osvajanje to vie ministarskih poloaja. Potpuno ukljuivanje u dravni aparat uz
gradualizam i miroljubivi legalizam neopozivo ih razdvaja od drugih krila radnikog
pokreta komunistikog5 U ovom periodu se veliki broj partija okree ka stvaranju
sopstvenog birakog tijela a kao jedna od rezultata toga jeste ulazak u koalicione vlade, te
ulazak u vlast u raznim zemljama, ime se stvorila mogunost da socijaldemokrate krenu
u stvaranje nove vrste drave koju su zamiljali a koja e kasnije biti poznata kao
socijalna ili drava blagostanja.
Primera radi, irenje socijalnih funkcija drave i nastanak klasinog zlatnog
periodu Welfare State vezuje se za uveni izvetaj lorda Beverida iz 1942. godine o
socijalnom osiguranju u Velikoj Britaniji.6 Nije udo da je irenje ove ideje bilo jako
popularno jer u vrijeme rata je vrlo bitna solidarnost i integracija drutva kako bi se
prevaziao trenutni problem u drutvu. Time se udaraju temelji da nakon rata budu
stvorene zemlje koje e stvarati ovakav vid ivota za svoje stanovnike.
Upravo je vrijeme nakon drugog svjetskog rata doprinijelo razvoju ideja
socijaldemokratije i time potaklo razvoj drava, do te mjere da se govorilo o blagostanju
koje vlada, jer je ogroman rast koji je uslijedio u kapitalistikim zemljama stvorio uslove
5
6

S. Nedovi, DRAVA BLAGOSTANJA, Dragani,Beograd, 1995, str. 30.

Z. Stojiljkovi, SAVREMENA DRAVA, FPN Bograd, Beograd, 2008, 30.
7

za ispunjavanje svih predvienih uslova kako bi se jedna zemlja razvila i u socijalnom

smislju, tj. svoju socijalnu politiku razvila i inkorporilala u ostale pore ivota do te mjere
da je to postalo normalan nain ivota. Meu najznaajnijim ideolozima
socijaldemokratije pedesetih i ezdesetih godina, svakako je Entoni Krosland (Anthony
Crosland).7 On je smatrao da je vrijeme kapitalizma prevazieno te da se govori o doao
novi sistem takozvani statizam. On to potkrepljuje prije svega jer je poslije II svjetskog
rata dolo do velike transformacije privrede iz privatnih ruku u dravne, te je smatrao da
kapitalisti vie nisu toliko moni. Upravo u njegovim istraivanjima i publikacijama koje
je pisao, vidi se veliki optimizam koji je vladao u to vrijeme, jer se vjerovalo da e se
takav tred nastaviti, i omoguiti sve bolje uslove za razvoj privrede, a samim tim i ivota
stanovnitva.
Jedna od jako bitnih osoba koja je pored velikog broja teoretiara poput Marala,
Zeringa, Korpija i mnogih drugih, obiljeila stvaranje drave blagostanja je ekonomista
Kejnzen, koji je svojim teorijama pomogao da se socijaldemokratske interese predstave
kao interese radnika. Pedesetih i ezdesetih godina su doba zenita socijaldemokratije.
Intelektualno, ona dominira Zapadnom Evropom. Marksizam je diskreditovan
dogaajima u Istonom bloku, ali i povoljnim procesima u Zapadnom. Liberalizam se
uglavnom smatra prevazienim, a konzervatizam je neprikladan u vremenima brzih
socijalnih promena. Socijaldemokratija izgleda najprihvatljivije, kao doktrina u duhu
modernog doba, jer prihvatajui kapitalizam, ipak, zadrava primjenjivi idealizam sa
svojim opredeljenjem za preraspodjelu i jednakost.8

Primjer drave blagostanja - vedska:

Jedan od najboljih primjera za zemlju koja je u duhu socijaldemokratije, stvorila
dravu blagostanja, sigurno je vedska, koja i danas slovi za najbolji primjer i za zemlju
u kojoj bi svi ivjli. Na ovakav oblik drave blagostanja, uticale su mnoge stvari, a neke
od bitnijih su da ona nije imala terete dva svjetska rata, te da je kao nacionalno homogena
zemlja ima odlinu stabilnost. Pored ovoga bitno je napomenuti da je u tradiciji vedskog
naroda solidarnost veoma ukorijenjena, te je ovo upotpunjeno sa velikim stepenom
pismenosti omoguilo da zemlja bude veoma razvijena, te da se stvori sistem drave
blagostanja.

7
8

S. Nedovi, DRAVA BLAGOSTANJA, Dragani,Beograd, 1995, str. 43.

Ibid, str.51-52.
8

vedske socijaldemokrate su jos od tridesetih godina stvarale pogodno tlo za

vladavinu, prije svega svojom ispravnom politikom, pa i nije udo da su u duhu
miroljubivosti uspjeli sauvati svoju zemlje, pa su ekonomski bum koji je nastao u
Zapadnoj Evropi poslije rata doekale veoma spremne. Ekonomski rast BDP-a vedske u
periodu od 1946-1950. je iznosio 4,5% godinje, to je omoguilo ogroman napredak
zemlje. Tokom ezdesetih i sedamdesetih vedska privreda neumorno napreduje, stvaraju
se novi zakoni koji omoguavaju poslodavcima razvijanje, a radnicima prava kao nigdje
na svijetu tada. vedska konfederacija sindikata radi na poboljanju radnikih prava, u
emu i uspijeva, te se napredak ove zemlje uzima kao najbolji primjer kako treba
postupati, kao i na koji nain se pravim reformama naperduje.
Ono to je vedsku najvise razlikovalo je da krajem 1970-tih nije preispitivala
socijalnu politiku, socijalna davanja, nego je reformama radila na iznalaenju rijeenja,
koja nisu bila laka, morali su se napraviti veliki ustupci. To je omoguilo da ova zemlja
postane primjer da je mogue prevazici krize, a da to ne bude neoliberalizam Miltona
Fridmana i drugih ekonomista tog vremena, tj. da Taerizam i Reganizam imaju
alternative. Iako to tada nije u potpunosti podrano i shvaeno, nakon kriza krajem 1980tih, te kriza 1990-tih, a naposlijetku i velike krize i recesije koja traje od 2008., moemo
vidjeti da je ovaj sistem imao bolji nain da rijeava probleme, a pokazao je da svako
moe ivjeti u socijalnoj dobrobiti ukoliko se ispune osnovni principi socijaldemokratije,
a da se pritom tei slobodi, jednakosti i pravdi.

4. ZAKLJUAK

Ve smo rekli da je istorija je uiteljica ivota, a upravo ona nam omoguavamo da

uimo iz greaka koje smo napravili, te onih koji su drugi napravili. elja za stvaranjem
boljeg drutva je nepresuna, i ona traje, uvijek postoje oni koji sa svojim vizijama ele
ponuditi novo rijeenje problemima dananjice. Postojali su oni koji su priliku vidjeli u
ekonomskom liberalizmu, njihovi sljedbenici kroz neoliberalizam stvorili su veliku tetu,
a socijaldemokratija je pokuala dati nain da se iz tih problema izae na dobro.
Potivanjem svojih principa, socijaldemokratija je ostavila veliki trag u istoriji
svijeta, a to ini i danas, kada velike socijaldemokratske partije govore o mogunostima
obnove drave blagostanja, o mogunosti da se stvori drutvo koje e biti prosperitetno.
Naalost, nita u politici i u drutvu nije beskontano, neka carstva su trajala vijekovima
kao Vizantija koja je postojala 15. vijekova, a neka tek nekoliko godina. Tako je i sa
politikim ureenjima, narod je taj koji ih na kraju bira, ali je mnogo vei uticaj velikih
kapitalista, koji ne mare za radnike, tu je drava blagostanja bila iznad ostalih, tu je ona
uspjela napraviti veliki iskorak i omoguiti socijalni prospretitet za svakoga.
Naposlijetku treba rei da mnoge zemlje sebe nazivaju socijalnim, a to u sutini
nisu, to su ponekad samo lijepe rilei kojih se politiari prisjecaju u vremenima izbornih
kampanja, pa se vjerovatno zato nita i ne mijenja, ali u pravo vrijeme, i uz prave ljude
mogue je napraviti odrivo drutvo koje e se nazvati dravom blagostanja.

10

Literatura koriena za seminarski rad:

-Knjige:
1. Endru Hejvud, Politika, CLIO, Beograd, 2004.
2. Slobodan Nedovi. Drava Blagostanja, Dragani, Beograd, 1995.
3. Ivan ijakovi, Sociologija,UNIBL, Banja Luka, 2005.
4. Grupa autora, Savremena drava, FPN Beograd, Beograd, 2008.

-lanci:
1. Anton Ravni, Socijalna drava i drava blagostanja, Pravni fakultet, Zagred, 1996.

-WEB stranice:
1. Wikipedia, Drava (posjeeno 12.1.2015.) http://sr.wikipedia.org/sr/
%D0%94%D1%80%D0%B6%D0%B0%D0%B2%D0%B0
2. Wikipedia, vedska (posjeeno 12.1.2015.)
http://sr.wikipedia.org/sr/%D0%A8%D0%B2%D0%B5%D0%B4%D1%81%D0%BA
%D0%B0
3. Friedrich ebert stiftung, Osnove socijaldemokratije (posjeeno 12.1.2015.)
http://www.fes.ba/files/fes/pdf/publikationen/2012/18.%20Socijaldemokratska
%20citanka%201.pdf

11