GIMNAZIJA MUSA AZIM ATI

TEANJ

Maturski rad iz predmeta

FIZIKA
Na temu

LUMINISCENCIJA

Mentor:
Nedad Mulahuseinovi, prof.

Uenik:
Faruk Srkalovi

Teanj, 2015.

UVOD
Za temu mog maturskom rada odabrao sam luminiscenciju,zbog toga sto mi je taj dio
izuavanja svjetlosti bio posebno zanimljiv.Luminiscencija se ogleda u emisiji svjetlosti koja
nije dikretni rezultat arenja materijala.Dakle,luminiscencija je proces hladne emisije
elektromagnetnog zracenja. Hladna emisija se odnosi na energiju zracenja koja ne potice od
pretvaranja toplotne energije u svjetlost vec od nekog drugog izvora energije. Karakteristika
ovih zracenja je sto su ona vrlo intenzivna I javljaju se na vrlo niskim temperaturama I u svim
agregatnim stanjima.

SVJETLOST
ovjek prvenstveno skuplja informacije vidom, budui je njegova okolina vizualni svijet. Oko
je najvanije osjetilo i dobiva 80% svih informacija koje ovjek prima. Bez svjetla ovo ne bi
bilo mogue.Svjetlo je medij koji omoguuje vizualnu percepciju. Brzina prijenosa
informacija vidom je gotovo 10 puta vea nego sluhom. Svjetlo ne omoguuje samo da
vidimo, ve i utjee na raspoloenje i osjeaje kod ljudi. Rasvijetljenost i boja, utjecaj sjene i
izmjena svjetla i tame utjeu na trenutne osjeaje i odreuju ritam ivota.
Nedovoljno svjetla ili potpuni izostanak stvaraju osjeaj nesigurnosti-nedostatak informacija.
Umjetno svjetlo zbog toga povedava osjeaj sigurnosti. Prosjean Europljanin provede 90%
svog vremena u zatvorenom, pa je zbog toga vanost umjetne rasvjete nenadoknadiva.
Sve to se eli vidjeti mora biti osvijetljeno.Za sunana dana rasvijetljenost je do 100.000 lx,
u hladu drveta 10.000 lx, a pri mjeseini samo 0,2 lx. Ipak, prilagodljivost oka dozvoljava da
vidimo u svim ovim uvjetima.Prije 400.000 godina ovjek je poeo koristiti vatru kao izvor
svjetla i topline. Unatrag nekoliko desetaka godina je razvoj izvora svjetlosti i svjetiljaka
izuzetno dinamian, te ukljuuje najnovije tehnologije, nove optike sustave, nove materijale i
posebno u zadnje vrijeme brigu prema okoliu.
Svjetlost je elektromagnetsko zraenje valnih duljina od 10-7 m do 10-3 m koje nadrauje
mrenicu u ovjejem oku i time u organizmu izaziva osjet vida. Taj dio zraenja nazivamo
optiko zraenje.

SVJETLOSNI IZVORI
Svjetlosni izvori su svi ureaji ili tijela koji, bez obzira na koju vrstu, emituju za ljudsko oko
vidljivo svjetlo talasne duine od 380 nm -780 nm. Po nainu nastanka svjetla se mogu
podijeliti na primarne ili termike i sekundarne ili reakcione izvore svjetla.
Primarni izvori
Primarni ili termiki izvori emituju stalno svjetlo koje zavisno o temperaturi varira od crvenog do
plavog svjetla.

Elektrina energija kao izvor

U ovom sluaju se tijela upotrebom elektrine energije zagrijavaju do usijanja, pri emu kao
posljedica nastaje svijetlo. Kao primjer su sijalice ija nit od volframa usijanjem daje toplo
crvano-uto svjetlo. Pri tome se atomi volframa odvajaju od baze niti i spajaju sa zidnim
staklom sijalice pri emu nit postaje sve tanja i tanja tako da sijalica pregori. Rok trajanja
prvih sijalica (nit je bila od uglja) je bio vrlo kratak. Izvlaenjem zraka iz sijalice i uvoenjem
volframa kao baze je rok trajanja jedne sijalice produen na otprilike 1000 sati. U halogenim
sijalicama se umjesto zraka okolica niti puni inertnim gasovima sa dodatkom male koliine
halogenih elemenata (jod ili brom), ime se reakcija spajanja atoma sa staklom usporava i
tako produuje rok trajanja na oko 2000 sati.

Toplotna energija sagorijevanja kao izvor

U ovom sluaju kao posljedica hemijske reakcije, najee oksidacije, dolazi do razvijanja
toplote ija je posljedica emisija svjetlosti. Kao primjer mogu se uzeti razliiti gasovi ili pare
pojedinih hemijskih spojeva, pri ijem plamenu se kao posljedica razvija svjetlost. Zavisno od
vrste gasa ili pare i temperaturi plamena, svjetlo ovakvih reakcija moze varirati u boji.
Nuklearne reakcije
U ovom sluaju se kao posljedica atomskih reakcija razvija toplotna energija koja u najveem
broju sluajeva dovodi okolicu do usijanja i tako zrai svjetlo. Najbolji primjer za ovu grupu
je Sunce ije atomske reakcije nas svaki dan snabdjevaju za ivot potrebnim svjetlom.

SEKUNDARNI IZVORI
Sekundarni ili reakcioni izvori svjetla putem fizike pojave ili hemijske reakcije zrae talasne
duine od 380-780 nm, odnosno vidljivi dio spektra.
Luminiscentni izvori.
Luminiscentni izvori emituju svjetlost putem mehanizama iji uzrok nije upotreba toplote.
Takve pojave su npr. ozraivanje materijala svjetlou odreene talasne duine
(fluorescencija, fosforescencija) itd.
Fluorescentni izvori.
Sa prestankom zraenja prestaje i emisija svjetlosti (npr. fluorescentne cijevi: ultravioletno
zraenje nastalo ekscitacijom gasova u unutranjosti dovodi fluorescentne slojeve na staklu do
emisije vidljivog svjetla)
Fosforescentni izvori.
Fosforescentni izvori emituju svjetlost i nakon prestanka ozraivanja, naprimjer kazaljke
runih satova.

Podjela intenziteta zraenja ovisno o talasnoj duini. to je vea temperatura, to se vie

pomijera maksimum prema kraim talasnim duinama

LUMINISCENCIJA
Kao to sam i u samom uvodu naveo,luminiscencija predstavlja naziv za sve pojave
tzv.hladne emisije svjetlosti,za razliku od termikog zraenja koje nastaje toplootnim
pobuivanjem tvari. Ime luminiscencija potie od latinske rijei lumen svjetlost i escent
slabo dejstvo (efekat slabog dejstva). Luminiscentno zraenje se ne pokorava zakonima
toplootnog zraenja.Javlja se na svim temperaturama(od 0K do 400K),u svim agregatnim
stanjima(vrsto,teno,gasovito) i pod razliitim uvjetima.Veinom je pojava luminiscencije
slaba i moe se vidjeti samo u mraku.
Luminiscenciju je mogue klasificirati na vie naina: po nainu pobuivanja atoma, molekula ili
agregata (fotoluminiscencija, hemiluminiscencija, radioluminiscencija, bioluminiscencija,
triboluminiscencija, sonoluminiscencija,katodoluminiscencija), po mehanizmu pretvaranja
akumulirane energije u svjetlost (spontana, rezonantna, stimulirana i senzibilirana) i po
vremenskim karakteristikama zraenja.
FOTOLUMINISCENCIJA
Fotoluminescencija nastaje pobuivanjem svjetlosti.Fotoluminescentne tvari su fluoroscein u
vodenom baznom rastvoru,kininsulfat u vodenom kiselom rastvoru,kristali cink sulfida i naftalina
i gotovo sve organske supstancije. Fotoluminiscencija je, znai, fotohemijska reakcija pri kojoj se
svjetlost oslobaa. Ona spada u najispitivanije luminiscentne pojave a emitira se nakon apsorpcije
svjetlosti. U ove pojave spadaju fluorescencija i fosforescencija.