MAGIJA

Prvo u navesti ta "Rjenik ezoterizma", Pierre Rifarda kae o magiji:

1)(ope znaenje) Magija je uinkovito djelovanje na zbiljski ili
duhovni predmet, rijeju, kretnjom, predodbom ili milju, mimo
kategorija bitka (prostora, vremena, uzronosti), u skladu bilo s
analogijskim bilo sa mehanikim korespodencijama.
Prema M. Maussu, magija podrazumijeva "initelja, in i predodbe".
Obiljeja magijskih injenica i simbola:
a) obredi prinude (utjecanje na sile kako bi ove proizvele eljeni
uinak),
b) imanentnost sila (sila u samoj stvari ili inu),
c) tajnost predaje (ogranieno prenoenje, tajni jezik i sl.).
Za podjelu magije po vrstama nudi se mnotvo moguih mjerila
razlikovanja:
-pozitivna i negativna magija (tabu)(M.Mauss, Etnografski prirunik),
-nia (goeteja: openje s demonima, duama pokojnika) i via magija
(teurgija: openje s anelima,bogovima)(Augustin,O bojoj dravi,X,9),
-bijela (s ciljem dobra) i crna magija (s ciljem zla), crvena magija
("samosvjesnost crvene magije jest openje s nadosjetilnim... sa
svrhom pojaavanja spolnog doivljaja": J. Evola, Metafizika spola,
str. 334),
-radna magija (slui se i djeluje na stvarne predmete), spiritualna
magija (duhovna),
-prirodna (oslanja se na prirodne sile i zbivanja), obredna
(primjenjuje obrede), boanska magija (upire se na boga, religiju,
vjeru),
-dodirna magija ("stvari to se dodiruju jesu ili e postati jedno"),
homeopatska magija ("slino proizvodi i djeluje na slino"), alopatska
magija ("suprotno djeluje na suprotno")(Frazer, Le Rameau d'or,
1895-1915, izd. R. Laffont, sv. I, str 41-235).
O osnovi uinkovitosti magije postavljeno je bezbroj teorija:
a) oblik neuroze s premjetanjem elje (Freud),
b) psiholoka projekcija (C. G. Jung),

c) oitovanje paranormalnih ljudskih sposobnosti i prirodnih sila

(metaphisiari),
d) arlatanstvo (znanost),
e) zloupotreba asocijacije ideja (Frazer),
f) praktino ostvarivanje praznovjerja (Lehmann),
g) djelovanje avolskog porijekla (teolozi) itd.
2)(ezoterino shvaanje) Univerzalna sila sjedinjavanja. Za Plotina,
magija je kozmika simpatija: "istinska magija jest 'prijateljstvo i
razdor' koji postoje u svemu." (Eneade,IV,4,40,op.cit,str. 90,sv.III).
"Magija je prije svega boansko umijee to se sastoji u
ostvarivanju dodira s univerzalnom duom" (E. Canseliet, La Tour
Saint-Jacques, br. 11-12, 1957, str. 176).
"Magija u smislu znanosti jest spoznaja tih naela [vjenog zakona,
trojno-jednotne prirode, trojno-jednotnog ovjeka] i puta kojim
sveznanje i svemo Duha te njegovu vlast nad silama prirode moe stei
i pojedinac premda jo uvijek posjeduje tjelesnost. U smislu umijea,
Magija je primjena tih spoznaja na djelu." (Helena Petrovna-Blavatsky,
Raskrivena Izida, 1877).
"1. Magija je majka vjenosti, bit sviju biti jer ona sama sebe
stvara i sadrana je u poudi.
2. Magija je ista volja po sebi. (...)
5. Magija je duh, a tijelo je njezin bitak...
6. Magija je najvea tajna." (J. Bhme, Base des six points
thosophiques, 1620, prij. apud Jacob Bhme, Cahiers de l'Hermtisme,
izd. A. Michel, 1977, str. 115-186; str. 183-184).
CEREMONIJALNA MAGIJA (visoka magija)
Magija to veliku panju pridaje vanjskim sredstvima (dekor,
predmeti, obredi) i vidljivim uincima (prikazanja, udotvorstva).
"Osnovne radnje Visoke Magije mogu se svesti na etiri ishodina
tipa:...konsekracija,...eksekracija (egzorcizam),...invokacija, ...
evokacija." (M. Mirabail, Les cinquante mots-clefs de l'sotrisme,
izd. Privat, Touluse, 1981, str. 169).

PRIRODNA MAGIJA
Pojam naroito razvijen u renesansi.
1)(prvobitni smisao) Djelovanje na prirodne i ivotne sile te ha
ljudski duh i tijelo radnjama to oponaaju zbivanja u prirodi i
uporita nalaze u simpatiji i antipatiji, u okultnim kvalitetima i
vrlinama, u analogijama i korespodencijama, a s ciljem postizanja vie
ili manje udotvornih uinaka (Kamen mudrosti, tjelesno podmlaivanje).
Campanella (De sensu rerum et magia, 1590, dio IV) razlikuje
boansku, prirodnu i avolsku magiju.
2)(noviji smisao) Eksperimentalno prouavanje prirode, naroito
slabije poznatih i neobinih razina bia, dogaaja i zakonitosti (npr.
magneta i sl.).
"Prirodna ili fizika magija nije nita drugo do najprodubljenija
spoznaja tajni prirode." (Del Rio, Disquisitiones magicae, I, 3)(1606,
prij. 1611).
Magija kod Slovena
VRAANJE
Vraanje je magijsko opinjavanje (omaijavanje) ivih bia i mrtvih
predmeta. U nauci je poznato kao crna magija, koja se zasniva na
prastarim verovanjima da ovek moe uticati na zbivanja u prirodi.
Strah od tetnih uticaja monih bia naveo je oveka da trai sredstva
i naine pomou kojih e moi da pridobije ili zaplai i otera od sebe
i od svojih blinjih ta opasna bia. Tako je pronaao vraanje
(magiju) i doao do predstave da ovek, odnosno njegova dua, ima u
sebi naroitu magijsku mo i silu kojom moe uticati na pojave u
prirodi (po J. Erdeljanoviu).
Po verovanjima su se, tobo, ruili mostovi, zaustavljali plugovi,
rasturali gradobitni oblaci, prekidala sua, ljudi liavali ivota,
povampirivali mrtvaci, skidale ptice iz jata, itd. Sada se u narodu
uje i izraz "vraati", koji oznaava zanimanje vrajim (avoljim)

poslovima. Vraanje, kao i bajanje i gatanje, deluju pod odreenim

pogodbama, koje su esto neostvarljive pa se time pravda neuspeh
vraanja (bajanja, gatanja). U jednom rukopisom nomokanonu iz XVII
veka govori se o arovanju (vraanju) prizivanjem besova (demona) u
tenji da se nekom oslabi mo, da traje bolest, nastupi smrt i tome
slino. U drugoj polovini XVIII veka jedan na pisac otro je napao
"arodejstvo". Po njemu, ko veruje u Boga, taj nikada nee sresti i
videti veticu, vilu, vukodlaka i alu. Vraaju stari i mladi, a
profesionalnim vraanjem bave se uglavnom starije i prepredene ene.
Vraa se tajno uvee i nou, nago i utei, bez osvrtanja i tueg
posmatranja. Pre vraanja obavlja se zavarivanje predmeta koji su
potrebni u vraanju, da bi dobili magijsku mo. Zavarivalo se danju,
ali radije nou, uoi veih praznika (ali ne i o praznicima), malim
prstom leve ruke, koji je prethodno zavaren na ovaj nain: "Ustu bie,
moje bie jae!" Zavarivanje prsta ponavljalo se svake godine, da bi
se oslabljena magijska mo povratila i pojaala. Zavarena sredstva u
vraanju su ini. Vraalo se kod ognjita, na pragu, drvljaniku,
bunjitu, na mestu na koje sleu kokoi, ispod senovitih drveta, na
neznanom grobu, pod mostom, itd. Vraalo se uz zavezivanje i
odvezivanje vorova i odee, provlaenjem kroz uplje stene, ile
drvea, ispod nadgrobnih ploa, obilaenjem, obnoenjem zavarenih
predmeta (ina), oboravanjem (zaoravanjem), itd.
Po ulogama u ljudskom ivotu, vraanja se dele na crnu magiju, kojom
se pakosti, ratnu - za zatitu, ljubavnu - za pridobijanje naklonosti,
zdravstvenu - za ozdravljenje bolesnika, proizvodnu - za uspeh u
poslovima, meteoroloki - za zatitu od vremenskih nepogoda, i drugo
stepenu (sitnu) magiju (po S. Tokarevu). Primarna uloga vraanja bila
je leenje pomou magija (vra: lekar). Vraanjem su se gonili zli
duhovi i demoni kao prouzrokovai bolesti. S vremenom se prelo na
sticanje ivotnog napretka i dobiti uopte, a zatim da se neprijatelju
napakosti i od njega odbrani. Devojke i mladii vraali su da se dobro
udadu, odnosno oene, bolesniku se vraalo da ozdravi, da se primame
tui rojevi pela, da se preuzme plodnost sa tuih njiva, da ne tue
grad, da prestane sua, itd. Protivu vraanja upotrebljavale su se
hamajlije, so, proso, pepeo, beli luk, kopriva, krst, osveena voda i

drugo. Po narodnoj pesmi: "Majka svoga sina s(a)vetovala da se uva i

da se uuva od ujamka (poetnih ica u osnovi tkanine) i od ureznika
(krajnjih ica u osnovi tkanine), da ga tanka puka ne ubije."
P..P. Srpski mitoloki renik
Narodna magija
Kad sam bio dete,moj pokojni deda mi je priao o njegovom susretu sa
vraarom. Bilo je to prilino davno, tako da se vie ne seam svih
detalja. Za vreme Drugog svetskog rata u Turiji, njegovom rodnom selu,
dok je jo bio jako mali, moj deda se razboleo i vie dana imao
groznicu. Ne seam se tano prie, ali njegova majka je verovatno prvo
probala sa nekim "zvaninijim" metodama leenja, ili moda lekovi i
lekari u tim ratnim prilikama na selu nisu bili dostupni, kako god
bilo, na kraju je dovela "babu" da proba da joj izlei sina. Vraara
je dola u sumrak, dok je moj deda leao sa tekom groznicom. Na
ognjitu je krkala neto, i to neto je kljualo. Ona je sve vreme
neto nerazumljivo mrmljala, i povremeno ubacivala neto u kazan, od
ega je to jo vie kljualo. Onda je napustila taj svoj posao, i
krenula da obilazi oko njegove postelje, takoe sve vreme mrmljajui
neto. To se postepeno sve vie ubrzavalo, i bliilo vrhuncu, da bi se
na kraju izbeila u njega i razgovetno uzviknula: "Ko te ureko, u dupe
uteko!" Tu je bajanju bio kraj, majka se na brzinu zahvalila, i "baba"
je otila dalje svojim poslom. Moj deda je ozdravio nekoliko dana
kasnije.
Razgovarao sam sada i sa mojom bakom o njenim slinim iskustvima.
Bilo je to u Kau, takoe za vreme rata, kada je imala oko pet godina.
Igrala se sa nekim kuetom, ije su joj dlake izazvale neku alergijsku
iritaciju u ustima. Njena majka ju je prvo odvela kod lekara koji joj
je dao neku kremu (smeu meda, masti i jo neega) da njome mae usta.
Posle nekoliko dana, poto se iritacija nije povukla, odlui ona da je
odvede kod nekog oveka, koji da napomenem,za razliku od gorepomenute
"babe" se nije 'profesionalno' bavio vraanjem, nego je bio obian
paor i samo se 'razumeo'. Ovaj put, obred se odigrao kod bunara, i

ukljuivao je opet mnogo mrmljanja i kruenja oko bunara, i na kraju

ju je podigao da pogleda dole u bunar, i tu je bio kraj. Upala se
ubrzo zatim povukla, da li zbog magije ili zbog mazanja kremom
prethodnih dana.
Tada je postojala i jedna druga kategorija vraeva, ili bi moda
bolje bilo rei narodnih lekara, koji su se spacijalizovali u
anatomiji, tj. u ispravljanju i nametanju kostiju. Takvi postoje i
dan danas; ima jedna baba u Sremu, kao i sad ve uveni deda Blagoje
(ako nisam pogreio ime), kome ak i sportisti poveravaju svoje vredne
skelete.
to se tie nekih magijskih radnji koje su i dan danas ostale u
irokoj upotrebi, mogu navesti prosipanje vode ili bacanje kamena za
nekim, da bi ga pratila srea, odnosno da se nikada ne vrati, i mnogo
ee teranje uroka kucanjem u drvo, ili ritualnim pljuvanjem, tj.
izgovaranjem "p-p-p".
Ovo moda nema previe veze, ali ipak bih voleo da citiram Artura
Klarka, koji (u 2001:Odiseja u svemiru) kae:
'Svaka dovoljno razvijena tehnologija ne moe se razlikovati od
arobnjatva (tj. magije).'