Professional Documents
Culture Documents
Federalna Strategija Zastite Okolisa - Finalni Nacrt
Federalna Strategija Zastite Okolisa - Finalni Nacrt
NARUILAC:
Federalno ministarstvo okolia i turizma
Alipaina 41, 71000 Sarajevo
Konzorcij na izradi Strategije:
Vodei tim:
Prof. dr. Tarik Kupusovi - voditelj izrade Strategije zatite okolia, voditelj projekta (HEIS)
Fethi Silajdi, MBA - voditelj izrade Strategije za otpad, zamjenik voditelja projekta (Bosna-S)
Prof. dr. Aleksandar Kneevi - voditelj izrade Strategije za zrak (IPSA)
Prof. dr. Sulejman Redi - voditelj izrade Strategije za zatitu prirode (Bosna-S)
Tim za osiguranje kvaliteta:
Sanda Midi-Kurtagi (HEIS)
Goran Krstovi (Bosna-S)
Jasmina omi (IPSA)
Tim za ukljuivanje i komunikaciju sa javnou:
Aleksandra Hasei (HEIS), odnosi s javnou
Denan Hodi (Bosna-S), webmaster
Vasvija Ajanovi (HEIS), tehnika organizacija radionica
Tim za tehniku podrku:
Nermina Tipura-Dervii - sekretar projekta (HEIS)
Aldin Meedovi - finansijski koordinator (Bosna-S)
STRUNI TIMOVI
Zatita okolia
Ana Kalem-Peri, strunjak za legislativu u oblasti okolia
Ramiza Ali, strunjak za ekonomske aspekte u oblasti okolia i odrivog razvoja
Dalila Jabuar, strunjak u oblasti upravljanja vodama
Zatita prirode
Prof. dr. Sabaheta Abadi, strunjak u oblasti diverziteta flore
Prof. dr. Rifat krijelj, strunjak u oblasti diverziteta faune
Prof. dr. Galiba Sijari, strunjak u oblasti geolokih nauka
Upravljanje otpadom
Sanda Midi-Kurtagi, Upravljanje otpadom
Goran Krstovi, Upravljanje otpadom
Verner Huselji, Otpad iz industrije
Maja olovi-Daul, Otpad iz industrije
Irem Silajdi Medicinski otpad
Elmedina Krilaevi Otpad iz poljoprivrede i umarstva
Dragana Selmanagi Otpad ivotinjskog porijekla
Zatita zraka
Jasmina omi Monitoring kvaliteta zraka
Merima Karabegovi Proraun emisija u zrak
Zatita zemljita
Aleksandra Nikoli Upravljanje zemljitem
Radne grupe
Institucionalna
Selma engi,
Zijada Krvavac
Ana Hadiabdi
Institut za hidrotehniku
Ministarstvo okolia Kanton Sarajevo
Direkcija za ceste FBiH
Pravna
Institut za hidrotehniku
Pravnik, Ministarstvo PUIO, Kanton Sarajevo
Ekonomska
Erna ori
Nedjeljko Babi
Institut za hidrotehniku
Pomonik ministra za turizam, FMOiT
Hidrosfera
Aziz omor
Ozana Buli
Nada Gali
Pedosfera
Esad Bukalo
Veljko Gali
Bioloka
raznolikost
Marinko Dalmatin
Suvad Lelo
Ivan Bunti
Sabina Traki
PMF Sarajevo
Ministarstvo graevinarstva, prostornog planiranja i zatite
okolia HNK
PMF Sarajevo
Geoloka
raznolikost
Mevlida Operta
Boena vorovi
Zemaljski muzej
Zemaljski muzej
Prirodno naslijee
Senka Barudanovi
Stjepan Mati
Draen Kotroan
Mato Gotovac
Kvaliteta zraka
Andrea Markovi
Fahrudin Duran
Samra Praovi
Hilmo ehovi
Emisije u zrak
Azrudin Husika
Kadira Moevi
Monitoring i
mjeriteljstvo
Zahid Arnautali
Vanja urin
Industrijski otpad
Esma Kreso
Miroslav Mojsilovi
Nafija ehi - Mui
Bosna-S
Udruenje Reciklaa BiH, Udruenje Reciklaa FBiH
Federalna privredna komora
Komunalni otpad
Maida Marevac
Blago Zelenika
Emir Zuki
Medicinski otpad
Aida Vili-Svraka
Slavenko ehovi
Otpad iz
poljoprivrede i
umarstva
Azra Seratli
Nedad Kari
SADRAJ
0. UVOD ........................................................................................................................ 13
1. VIZIJA ....................................................................................................................... 15
2. NAELA I SMJERNICE ZATITE OKOLIA ......................................................... 16
2.1
UVOD ..................................................................................................................................................... 16
INSTITUCIONALNI ASPEKT...................................................................................................................... 18
3.2
3.3
3.4
PRIRODA................................................................................................................................................ 21
3.5
VODE ..................................................................................................................................................... 23
3.6
ZEMLJITE ............................................................................................................................................. 24
3.7
3.8
UPRAVLJANJE OTPADOM....................................................................................................................... 26
3.9
1.2.1 OSIGURATI STRIKTNU PROVEDBU USVOJENIH PROPISA I PREUZETIH MEUNARODNIH OBAVEZA - OTPAD ............. 135
1.2.2 USAGLASITI DOMAE ZAKONODAVSTVO O OKOLIU SA ZAKONODAVSTVOM EU - OTPAD ...................................... 136
1.2.3 INTEGRIRATI EVROPSKE SEKTORSKE POLITIKE PO PITANJU OKOLIA U SEKTORSKE POLITIKE FBIH - OTPAD ....... 138
4.3 RAVNOPRAVNA RASPODJELA DOBITI OD PRIRODNIH RESURSA (BIOLOKE I GEOLOKE RAZNOLIKOSTI) 157
4.3.1 PROMOCIJA AUTOHTONIH RESURSA ..................................................................................................................... 157
4.4 SMANJENJE PRITISAKA NA BIOLOKU I GEOLOKU RAZNOLIKOST FEDERACIJE BIH ............................... 158
4.4.1 UBLAAVANJE POSLJEDICA KLIMATSKIH PROMJENA .............................................................................................. 158
4.4.2 SMANJENJE PRITISAKA U PROSTORU FBIH .......................................................................................................... 158
4.5.1 USPOSTAVA TOKA STALNIH BUDETSKIH IZDVAJANJA ZA ZATITU PRIRODE I PRIRODNOG NASLIJEA ................... 159
10
7.3 OSIGURANJE PROVEDBE SISTEMA KROZ PRAVNI, INSTITUCIONALNI I EKONOMSKI OKVIR ....................... 185
7.4 OSIGURANJE SISTEMATSKOG PRAENJA PARAMETARA ZA OCJENU STANJA OKOLIA............................ 185
7.4.1 OSIGURATI SVE RESURSE (LJUDSKE I TEHNIKE) NA KANTONALNOM NIVOU ZA PRIKUPLJANJE PODATAKA I
IZVJETAVANJE O NASTALOM OTPADU, NAINIMA TRANSPORTA I POSTUPANJA SA OTPADOM ......................................... 185
7.4.2 OSIGURATI SVE RESURSE (LJUDSKE I TEHNIKE) NA FEDERALNOM NIVOU ZA OBRADU PODATAKA O OTPADU I
IZRAUNAVANJE INDIKATORA ......................................................................................................................................... 185
11
TABELARNI PRIKAZI
TABELA 1: BROJ SLUBENIKA U SEKTORU OKOLIA NA DRAVNOM NIVOU ......................................................... 19
TABELA 2: BROJ SLUBENIKA U SEKTORU OKOLIA NA ENTITETSKOM NIVOU .................................................... 19
TABELA 3: BROJ SLUBENIKA U SEKTORU OKOLIA NA KANTONALNOM NIVOU ................................................. 19
TABELA 4: LISTA OKOLINIH INDIKATORA STANJA PRIRODE U FBIH ................................................................... 29
TABELA 5: LISTA OKOLINIH INDIKATORA STANJA VODA U FBIH ........................................................................ 29
TABELA 6: LISTA OKOLINIH INDIKATORA STANJA ZEMLJITA U FBIH ................................................................ 29
TABELA 7: LISTA OKOLINIH INDIKATORA STANJA ENERGETSKOG SEKTORA U FBIH ......................................... 29
TABELA 8: LISTA OKOLINIH INDIKATORA STANJA ZRAKA U FBIH ....................................................................... 30
TABELA 9: LISTA OKOLINIH INDIKATORA STANJA SEKTORA UPRAVLJANJA OTPADOM U FBIH .......................... 30
TABELA 10: KOMPONENTE ZATITE OKOLIA U OKVIRU FEDERALNA STRATEGIJE ZATITE OKOLIA ................. 31
TABELA 11: PIRAMIDALNI RASPORED OSNOVNIH GRUPA CILJEVA ....................................................................... 31
TABELA 12: PRAVNI OKVIR STRATEKI CILJ 1.1 ............................................................................................... 32
TABELA 13: INSTITUCIONALNI OKVIR STRATEKI CILJ 2.1 ................................................................................ 42
TABELA 14: EI ZA OTPAD ..................................................................................................................................... 47
TABELA 15: CILJEVI NAKNADA ZA RAZVOJ LOKALNE ZAJEDNICE.......................................................................... 48
TABELA 16: CILJEVI PROMJENA POLITIKE CIJENA ZA KORISNIKU NAKNADU (USLUGE PRIKUPLJANJA I
ODVOENJA OTPADA) SA CILJEM PUNOG POKRIVANJA TROKOVA .............................................................. 48
TABELA 17: CILJEVI NAKNADE ZA OPASNI OTPAD ................................................................................................ 49
TABELA 18: CILJEVI NAKNADE ZA OTPAD IZ INDUSTRIJE ...................................................................................... 49
TABELA 19: CILJEVI TAKSE ZA NEPRIDRAVANJE PROPISA - ZA OTPAD............................................................... 50
TABELA 20: CILJEVI TAKSE ZA TANKE POLIETILENSKE KESE ............................................................................... 50
TABELA 21: CILJEVI SUBVENCIJA ZA RAZVOJ INFRASTRUKTURE ZA INTEGRALNI SISTEM UPRAVLJANJA OTPADOM
...................................................................................................................................................................... 51
TABELA 22: CILJEVI REFUNDIRANJA NAKNADA ZA POVRAT AMBALAE ZA NAPITKE (PVC, STAKLO, METALI) .. 51
TABELA 23: EI ZA ZATITU ZRAKA ....................................................................................................................... 52
TABELA 24: CILJEVI NAKNADA ZA OKOLINU ZBOG ISPUTANJA GASOVA OD MOTORNIH VOZILA ......................... 52
TABELA 25: CILJEVI KORISNIKE NAKNADE ZA UTROENU ELEKTRINU ENERGIJU ............................................ 53
TABELA 26: CILJEVI SUBVENCIJA ZA ULAGANJE U POVEANJE ENERGIJSKE EFIKASNOSTI ................................. 53
TABELA 27: CILJEVI SUBVENCIJA ZA ULAGANJE U INFRASTRUKTURU ZA KORITENJE OBNOVLJIVIH IZVORA
ENERGIJE....................................................................................................................................................... 54
TABELA 28: CILJEVI TAKSI ZA NEPRIDRAVANJE PROPISA ZA EMISIJE U ZRAK ................................................. 54
TABELA 29: EI ZA PROIZVODE ............................................................................................................................. 54
TABELA 30: CILJEVI NAKNADE ZA PESTICIDE....................................................................................................... 55
TABELA 31: EI ZA INDUSTRIJU ............................................................................................................................. 55
TABELA 32: CILJEVI TAKSI ZA NEPRIDRAVANJE PROPISA ZA BUKU ................................................................... 56
TABELA 33: CILJEVI SUBVENCIJA ZA INVESTIRANJE U SPREAVANJE I KONTROLU ZAGAIVANJA ..................... 56
TABELA 34: STRATEKI I OPERATIVNI CILJEVI UNAPREENJA KVALITETA ZEMLJITA ......................................... 69
TABELA 35: SHEMA CILJEVA STRATEGIJE ZATITE ZRAKA .................................................................................. 81
TABELA 36: OPERATIVNI CILJEVI ZA KOMUNALNI OTPAD.................................................................................... 102
TABELA 37: OPERATIVNI CILJEVI ZA KOMUNALNI OTPAD STRATEKI CILJ 7.2 ................................................ 104
TABELA 38: MOGUI KONCEPT IZRADE KANTONALNIH PLANOVA NA REGIONALNOM PRINCIPU ........................ 111
TABELA 39: OPERATIVNI CILJEVI ZA OTPAD IZ INDUSTRIJE STRATEKI CILJ 7.1 ............................................ 112
TABELA 40: OPERATIVNI CILJEVI ZA OTPAD IZ INDUSTRIJE STRATEKI CILJ 7.2 ............................................ 115
TABELA 41: OKVIRNE PREPORUKE ZA NAIN ZBRINJAVANJA POJEDINIH VRSTA OTPADA IZ INDUSTRIJSKIH
IZVORA (PODLONO DODATNOJ VERIFIKACIJI U SKLADU SA NALAZIMA KROVNE STUDIJE IZVODIVOSTI
ZBRINJAVANJA OTPADA) .............................................................................................................................. 118
TABELA 42: OPERATIVNI CILJEVI ZA OTPAD IZ SPECIFINIH IZVORA STRATEKI CILJ 7.2 .............................. 119
TABELA 43: OKVIRNE PREPORUKE ZA NAIN ZBRINJAVANJA POJEDINIH VRSTA SPECIFINIH TOKOVA OTPADA
(PODLONO DODATNOJ VERIFIKACIJI U SKLADU SA NALAZIMA KROVNE STUDIJE IZVODIVOSTI ZBRINJAVANJA
OTPADA) ...................................................................................................................................................... 121
TABELA 44: OPERATIVNI CILJEVI ZA OTPAD IZ POLJOPRIVREDE I UMARSTVA STRATEKI CILJ 7.1 .............. 122
TABELA 45: OPERATIVNI CILJEVI ZA OTPAD IZ POLJOPRIVREDE I UMARSTVA STRATEKI CILJ 7.2 .............. 122
TABELA 46: OPERATIVNI CILJEVI ZA OTPAD IVOTINJSKOG PORIJEKLA STRATEKI CILJ 7.1 ......................... 124
12
TABELA 47: OPERATIVNI CILJEVI ZA OTPAD IVOTINJSKOG PORIJEKLA STRATEKI CILJ 7.2 ......................... 126
TABELA 48: OPERATIVNI CILJEVI ZA MEDICINSKI OTPAD I OTPAD IZ VETERINARSKIH USTANOVA STRATEKI
CILJ 7.1........................................................................................................................................................ 126
TABELA 49: OPERATIVNI CILJEVI ZA MEDICINSKI OTPAD I OTPAD IZ VETERINARSKIH USTANOVA STRATEKI
CILJ 7.2........................................................................................................................................................ 127
13
0. UVOD
Imajui u vidu da se Bosna i Hercegovina opredijelila za proces stabilizacije i pridruivanja
Evropskoj uniji, a da je Sektor okolia jedan od visoko pozicioniranih prioriteta Evropske
unije, Strategije zatite okolia FBiH i RS su dokumenti koji e imati jednu od kljunih uloga
na tom putu. Druga kljuna odrednica u definiranju stratekih opredjeljenja je prilagoavanje
FBiH konceptu i filozofiji odrivog razvoja.
Da bi se zacrtao put ka odrivom razvoju, ukazala se potreba za izradom ovog stratekog
dokumenta u kojem su data neka od bitnih naela i smjernica za postizanje odrivog razvoja.
Izrada Strategije zatite okolia FBiH propisana je Zakonom o zatiti okolia, a za pripremu
njenog prijedloga nadleno je Federalno ministarstvo okolia i turizma. Strategija se donosi
za period od deset godina (2008-2018).
Sastavni dijelovi Federalne strategije zatite okolia su:
14
S ciljem osiguranja najboljeg kvaliteta izrade Strategije, formirano je 15 strunih radnih grupa
(od 3 do 5 lanova) za institucionalna, pravna i ekonomska pitanja, zatim hidrosferu,
pedosferu, bioraznolikost, geoloku raznolikost, prirodno naslijee, kvalitetu zraka, emisije u
zrak, monitoring i mjeriteljstvo, te industrijski, komunalni, medicinski i otpad iz poljoprivrede i
umarstva.
Trening i jaanje kapaciteta svih uesnika kroz akciju, a posebno za odreivanje vizije,
DPSIR1 metodologiju rjeavanja okolinih problema i indikatora, zapoeo je nizom dogovora
i Uvodnom radionicom odranom 10.04.2007. godine.
Prva radionica sa nazivom Vizija, naela i smjernice odrana je 19.04.2007. godine. Cilj
radionice bila je prezentacija koncepta i dinamike izrade Strategije, te prezentacija i diskusija
o viziji, naelima i smjernicama zatite okolia.
Druga radionica sa nazivom Ocjena stanja okolia i posljedice, odrana je 28.06.2007.
godine. Projektni tim je izvrio identifikaciju stanja okolia, u skladu sa DPSIR
metodologijom. Rezultati tog rada bili su prodiskutirani na radionici, a Izvjetaj o stanju
okolia pripremljen je u skladu sa dopunama i zakljucima radnih grupa radionice.
Trea radionica sa nazivom Ciljevi i mjere odrana je 18.09.2007. godine. Ciljevi i mjere se
odnose na poboljanje stanja u oblasti voda, zraka, prirode, zemljita i otpada, u periodu
2008 - 2018.god. Oni predstavljaju strateki okvir za djelovanje svih segmenata drutva na
koje se odnose. Ciljevi i mjere imaju implikacije na politiku i rad ministarstava razliitih
sektora i svih nivoa, na obaveze opina i javnih preduzea, na privredu, kolstvo i civilni
sektor.
Zavrna radionica, na kojoj su prezentirane sve komponente Strategije, odrana je
18.12.2007. godine, i na njoj je javnost jo jednom imala priliku iskazati svoje miljenje i dati
svoj doprinos njenoj to boljoj izradi.
Osim gore navedenih radionica, 07.11.2007. godine odran je i sastanak Meusektorskog
koordinacionog odbora. Tema ovog sastanka bilo je meusektorsko usaglaavanje oko
planiranih ciljeva i mjera u okviru Federalne strategije zatite okolia sa pozvanim,
relevantnim sektorima.
Imajui u vidu da je ovaj strateki dokument izraen uz podrku svih relevantnih
zainteresiranih strana, to bi umnogome trebalo olakati njegovu integraciju u druge sektorske
strategije, kao i kasniju implementaciju.
DPSIR Drivers (Pokretai / Okolnosti), Pressures (Pritisci / Uzroci), State (Stanje okolia), Impacts (Utjecaji /
Posljedice), Responses (Odgovori / Rjeenja ciljevi i mjere).
15
1. VIZIJA
16
Imajui u vidu, jasno opredjeljenje da Strategija o zatiti okolia FBiH treba da se temelji na
principima odrivog razvoja, da je BiH, kao to je gore navedeno, potpisnica meunarodnih
ugovora, da u svom setu zakona ve ima odabran set naela i smjernica, te da je
opredjeljenje BiH integracija u EU, za potrebe izrade Strategije zatite okolia FBiH
napravljena je analiza svih naela i smjernica koje proizlaze iz ovih obaveza, te data ocjena
njihove integriranosti u set zakona o okoliu.
Na temelju ove analize, te utvrenih naela i smjernica uraeni su ciljevi i mjere, te akcijski
plan Strategije zatite okolia. Naela i smjernice na kojima se temelji Strategija su sljedea:
17
Naela
Smjernice
Kako smanjiti koritenje, sprijeiti optereivanja i zagaivanja okolia, sprijeiti
naruavanja, kao i poboljanje i obnovu oteenog okolia;
Kako zatiti ljudsko zdravlje i poboljati uvjete okolia za kvalitetan ivot;
Kako ouvati i zatiti prirodne resurse, racionalno koristiti resurse i primijeniti
nain privrede kojim se osigurava obnova resursa;
Kako uskladiti druge interese entiteta sa zahtjevima za zatitu okolia;
Kako uestvovati u meunarodnoj saradnji u oblasti okolia;
Kako dobiti inicijative od javnosti i pokrenuti uee javnosti u aktivnostima koje
imaju za cilj zatitu okolia;
Kako koordinirati privredu i integrirati socijalni i ekonomski razvoj u skladu sa
zahtjevima zatite okolia;
Kako uspostaviti i razviti institucije za zatitu i ouvanje okolia.
18
19
Problematika ljudskih resursa u sektoru okolia svodi se na nekoliko kljunih aspekata: mali
broj strunjaka za bilo koju oblast okolia (otpad, emisije u zrak, buka, nuklearno zraenje,
itd.); nedostatak strunih lica i obim posla na svim administrativnim nivoima prevazilazi
postojee kapacitete, te strunjaci rade vie razliitih poslova; neusklaenost planiranih i
popunjenih radnih mjesta.
Prema podacima navedenim u okviru projekta Funkcionalni pregled sektora okolia u
Bosni i Hercegovini (2005.god.), BiH na 100.000 stanovnika ima 0.08 slubenika u sektoru
okolia. Poreenje sa nekim evropskim zemljama pokazalo je sljedee odnose u broju
slubenika u sektoru okolia na dravnom, entitetskom i kantonalnom nivou.
Broj slubenika u sektoru okolia na dravnom nivou
Dravni nivo
Broj slubenika / 100.000 stanovnika
BiH
0,08
Njemaka
2,39
Finska
17,98
vicarska
4, 90
Tabela 1: Broj slubenika u sektoru okolia na dravnom nivou
Entitetski nivo
Broj slubenika / 100.000 stanovnika
FBiH
1,75
RS
1,69
Njemaka (Saksonija)
20
Tabela 2: Broj slubenika u sektoru okolia na entitetskom nivou
Kantonalni nivo
Broj slubenika / 100.000 stanovnika
Sarajevo
2
Tuzla
1,76
Zenica - Doboj
1,75
RP Chemnitz Njemaka
18,75
Vogtlandkreis - Njemaka
15,38
Appentzell Auss. - vicarska
26,42
Luzern - vicarska
20
Tabela 3: Broj slubenika u sektoru okolia na kantonalnom nivou
20
21
3.4 Priroda
Priroda Federacije Bosne i Hercegovine odlikuje se unikatnostima prostorne i vremenske
organizacije, te najviim stepenom razliitosti u svim segmentima, ne samo na prostoru
zapadnog Balkana, ve i Evrope u cijelosti. Naglaeni originalni obrasci razvoja i postojanja
bioloke, geoloke i hidroloko-ekoloke raznolikosti, kroz dugo geoloko vrijeme rezultirali
su visoko vrijednim osobnostima prirode, sadranim i u prirodnom naslijeu FBiH. Prema
stepenu raznovrsnosti prirodnih vrijednosti i distribuciji naslijea, FBiH se nalazi u samom
vrhu skale prostornih i okolinih neponovljivosti.
Ekoloka heterogenost prostora Federacije Bosne i Hercegovine, geomorfoloka i hidroloka
raznolikost, specifina geoloka prolost, te diverzitet ekoklime, uvjetovali su i posebno bogat
ivi svijet na naem teritoriju. Flora, fauna i fungia Federacije Bosne i Hercegovine ubraja se
u najraznovrsnije u itavoj Evropi, a visok stepen endeminosti i reliktnosti daje joj znaaj na
nivou globalne bioloke raznolikosti.
Na geografski malom prostoru, kao rijetko gdje u Evropi, egzistira vie razvojnih endemnih
centara, u kojima se i danas odvijaju procesi nastajanja novih vrsta. Posebnu specifinost
predstavljaju brojni kanjoni i klisure rijeka (kanjoni Une, Neretve, Drine, kanjoni i klisure
pritoka u izvorinom dijelu i gornjem toku Bosne).
22
Ispod najviih vrhova planina, u podruju cirkova, nalaze se i centri razvoja glacijalne flore i
faune, kao osobiti dokazi procesa nakon ledenog doba na Balkanskom poluotoku. Preko 450
vrsta i podvrsta vaskularnih biljaka karakterizira se odreenim stepenom endeminosti, to
floru Federacije Bosne i Hercegovine ini jednom od posebnih i jedinstvenih u Evropi.
Izraen diverzitet insekta (naroito hidrofilnih), predstavnika ihtiofaune i sisara, ini faunu
FBiH prepoznatljivom u evropskim razmjerima, a prema nekim skupinama (peinski
organizmi i ribe u krakim ponornicama) osobitim i za itav svijet.
Kao osnovni faktori diverziteta Federacije Bosne i Hercegovine mogu se navesti:
ivi svijet na razliitim stanitima FBiH danas tvori brojne zajednice i ekosisteme specifine
samo za ovaj prostor; prostor Balkana, te Evrope. Tako moemo govoriti o visokom stepenu
endeminosti unutar biolokog, odnosno ekolokog diverziteta.
Na osnovu procjene stanja, istiu se sljedee karakteristike pejzane i bioloke raznolikosti u
FBiH:
23
3.5 Vode
Bosna i Hercegovina ima relativno raznoliku klimatsku sliku, gdje se na relativno maloj
prostornoj udaljenosti vrlo brzo smjenjuju tri klime:
a) u Hercegovini modifikovana mediteranska (maritima),
b) u centralnoj Bosni kontinentano-planinska (alpska),
c) u sjevernoj Bosni umjerno kontinentalna (srednjoevropska).
Tako se i prosjene padavine kreu izmeu 1000 i 1500 l/m2 u maritimnom pojasu, preko
1000-1200 l/m2 u centralnoj Bosni, do 700-800 l/m2 na sjeveru zemlje. Prosjena godinja
koliina raspoloive vode je 36.4 km3, odnosno oko 10.000 m3 vode po stanovniku, to je
znaajna koliina, ali nije ni prostorno, ni vremenski ravnomjerno rasporeena. Najvodniji je
sliv Neretve sa Trebinjicom.
Indikator koritenja vodnih resursa (CSI 018) sraunat za vodna podruja Jadranskog mora
i sliva Save na podruju FBiH pokazuje da je znaajna raspoloivost vode kao resursa i da
se moe koristiti mnogo intenzivnije. Smatra se (Alcamo et al., 2000) da u odnosu na utjecaj
na vodne ekosisteme, indeks eksploatacije moe ii i vie od 40%. Sa druge strane,
zahvaene koliine se neracionalno koriste, prvenstveno u segmentu vodosnabdijevanja,
gdje se gubici u prosjeku kreu oko 50%.
Podaci o koliinama vode za potrebe vodosnabdijevanja, koje isporuuju Javna komunalna
preduzea, baziraju se esto na procjenama. Procjenjuje se da od ukupne isporuene
koliine, 70% otpada na domainstva. Vei industrijski objekti najee se snabdijevaju iz
sopstvenih izvora.
Trenutno se navodnjava oko 7000 ha poljoprivrednog zemljita (vodno podruje Jadranskog
mora), sa prosjenom potronjom oko 3000 m3/ha/god.
Generalno se moe rei da je stanje kvaliteta povrinskih voda neto bolje u odnosu na
period do 1992.god. To je iskljuivo zbog toga to su veliki industrijski pogoni prestali sa
radom ili rade znaajno manjim kapacitetima.
Stanje kvaliteta podzemnih voda se ne moe trenutno ocijeniti jer ne postoje podaci.
Sistem zatite od voda zahtijeva znaajna sredstva u svim segmentima (sanacija oteenja,
redovno odravanje). Problem predstavljaju i potencijalno ugroena, a trenutno nezatiena
podruja, ak i urbane zone pojedinih opinskih centara.
24
3.6 Zemljite
Zemljini prostor ili zemljite (Land, FAO-1975), obuhvata prostor koji ukljuuje: tlo, klimu,
hidrologiju, geologiju, vegetaciju u opsegu koji utjee na mogunost njegovog koritenja, te
rezultate aktivnosti ovjeka, kao i drutveno-ekonomske parametre. Drugim rijeima, moderni
koncept upravljanja zemljitem podcrtava da zemljite osim proizvodne ima i set drugih
funkcija, koje su temelj uspostave uravnoteenog razvoja jedne zemlje. Te druge funkcije
ukljuuju: ekoloko-regulacijske (prijemnik, sakuplja i izmjenjiva razliitih oneienja),
klimatsko-regulacijske, ulogu nositelja infrastrukture, funkciju proistaa vode, izvor
genetskog bogatstva i zatite bioloke raznovrsnosti, zatim funkciju oblikovanja krajobraza,
te funkciju tla kao historijskog medija. Imajui u vidu ovu multifunkcionalnost zemljita
FAO,Interdepartmental Working Group on Land Use Planning (1994), je predloila definiciju
zemljita koju treba imati na umu pri formiranju klasifikacije upotrebe zemljita:Zemljite je
neodvojivi prostor zemljine povrine koja povezuje sve atribute biosfere neposredno iznad i
ispod ove povrine, ukljuujui klimu, zemljine i geoloke forme, hidrologiju (jezera, rijeke,
ivotinjsku i biljnu populaciju, ljudska naselja i fizike promjene nastale kao rezultat prolih i
sadanjih aktivnosti (terase, objekti za uvanje vode, drenaa, ceste zgrade i sl.). Upravo
ova definicija predstavlja polazite za ocjenu stanja ovog resursa u FBiH, kao i za prijedlog
strategije njegove zatite, odnosno gradnje sistema odrivog upravljanja zemljitem.
Zemljite u BiH, a posebno u FBiH je veoma raznoliko, kako sa genetske, tako i sa ekoloke
take gledita. Meutim, generalno reeno, veoma malo je tla visoke bonitetne klase (oko
14% zemljita od I do III bonitetne klase). Zato ne iznenauje injenica da je 40% zemljita
plie od 30 cm, dok je 17% veoma plitkih zemljita. Situaciju u pogledu kvaliteta,
raspoloivosti i osjetljivosti dodatno uslonjava i injenica da 84,2% teritorije ima nagib vei
od 13%. Da bi upotpunili sliku o raspoloivosti i ekonomskom i ekolokom kapacitetu
zemljita, treba istai vrlo nisku raspoloivost oranica per capita od 0,17 ha to je veoma
zabrinjavajue. Sve ove prirodne karakteristike, kao i izraene potrebe ubrzanog
ekonomskog razvoja, znaajno ugroavaju kvalitet i ekonomsko-ekoloki kapacitet
zemljita, ali i poveavaju rizik nestanka tla (postoji procjena da u BiH 3000 ha tla nestane
godinje). Sve ovo ukazuje da je tlo izuzetno osjetljiv resurs i da s njim treba raspolagati sa
posebnom panjom.
S druge strane, trenutno stanje, gdje ne postoji osnovni plansko-analitiki dokument prostorni
plan FBiH, gdje nadlenosti oko koritenja zemljita i davanja prava koritenja nisu jasno
definirane izmeu razliitih nivoa vlasti, kao i zastarjeli zakoni koji ne uvaavaju postojeu
administrativnu organizaciju (Zakon o rudarstvu iz 1993. godine), zatim nepostojanje jasnih
linija izvjetavanja i voenja dokumentacije (registri, katastri i sl.) na razliitim nivoima vlasti,
ima za posljedicu haos u prostoru koji ugroava zemljite, a posebno poljoprivredno
zemljite.
Iako impresivni brojem (15), postojei legislativni akti, samo parcijalno tretiraju problem
integralnog upravljanja zemljitem, to principijelno doprinosi gore opisanom stanju. Ono to
dodatno oteava situaciju je nepostojanje institucionalnog okvira (mehanizama) neophodnog
za implementaciju ovih zakona. Tako, i Zakon o poljoprivrednom zemljitu i Zakon o
prostornom planiranju i koritenju prostora, predviaju uspostavu integriranog informacionog
sistema o zemljitu, to pretpostavlja prethodno formiranje katastara (npr. panjaka),
tehnikih karata i razliitih registara (npr. zagaivaa i sl.). Meutim, ova zakonska obaveza
je jo uvijek mrtvo slovo na papiru jer nije formirana institucija koja moe izvriti ovu
obavezu, niti su planirana finansijska sredstva neophodna za izgradnju ovakvog
informatikog sistema.
Posljedica gore navedenog stanja jeste nepostojanje pouzdanih podataka o zemljitu,
njegovom kvalitetu, te promjenama tokom vremena. Poto ne postoji sistemsko praenje niti
jedne kvantitativno/kvalitativne karakteristike zemljita, ne iznenauje nedostatak relevantnih
i pouzdanih informacija o kontaminaciji zemljita (tekim metalima, POP-s, i sl.), kao ni karta
25
najvanijih oteenja zemljita, bez obzira na uzrok oteenja. Drugim rijeima, problem
kontaminacije zemljita nije sistematski istraen niti praen, pa ne postoje osnovni preduvjeti
za planiranje otklanjanja/minimiziranja negativnih efekata po ljudsko zdravlje i biodiverzitet.
Ovo predstavlja stvarni problem, kako u smislu smanjenja ekonomskog i okolinog
kapaciteta zemljita, tako i u smislu znaajnog rizika za zdravlje populacije, a time posredno
i za javne trokove vezane za smanjenu produktivnost stanovnitva i trokove zdravstvene
zatite.
Visok nivo siromatva i neformalne ekonomije ini dodatni pritisak na zemljite, odnosno
dodatno ugroava ekonomsko-ekoloki kapacitet zemljita. Ovaj pritisak se ogleda u
prekomjernoj eksploataciji mineralnih sirovina, drveta i umskih plodova, zatim u primjeni
neodrivih proizvodnih praksi u umarstvu i poljoprivredi. Posljedica ovakvih praksi je
svakako pojava razliitih vidova oteenja zemljita (npr. erozije, zbijanje zemljita,
smanjenje plodnosti i sl.) to moe za konanu posljedicu imati i nestanak zemljita. Drugim
rijeima, na ovaj nain se oteuje ne samo zemljite, ve se ugroava biodiverzitet i
smanjuje kvalitet i ljepota pejzaa, to se negativno odraava na mogunost diverzifikacije
ekonomskih aktivnosti (prvenstveno se misli na razliite oblike turizma i iskoritavanja
umskih plodova) i pokretanje proizvodnje sa viim stepenom dodatne vrijednosti. Ukratko
ovakve prakse znaajno sniavaju ekonomsko-ekoloki kapacitet tla i onemoguavaju
razvoj ruralnih oblasti, a time i ugroavaju stabilnost drutveno-ekonomskog razvoja zemlje.
Ulaganje u poboljanje kvaliteta zemljita postoji samo u nekim kantonima, a finansira se iz
fonda formiranog od taksi naplaenih za prenamjenu koritenja poljoprivrednog zemljita. Ovi
fondovi se troe (nema podataka za sve kantone) prema programu koji svake godine donosi
nadleno ministarstvo. Meutim, ti program su parcijalni i veoma esto su kreirani na nain
da poboljaju samo ekonomski kapacitet zemljita (vezano za poljoprivrednu proizvodnju).
Tako moemo rei da postoje parcijalni napori, ali ne postoji jedan generalni plan
sistematskog otklanjanja problema i zatite zemljita na nivou FBiH, to znaajno umanjuje
efikasnost ulaganja u poboljanje kvaliteta zemljita. Drugim rijeima, ne postoje ni poetne
forme sistemskih agrookolinih programa, koji trebaju osigurati jaanje ekonomskoekolokog kapaciteta zemljita, preko promocije i poticanja odrivih tehnika koritenja
mineralnih resursa, ume, umskih plodova i poljoprivrednog zemljita. Treba naglasiti da e
uspostava ovih programa biti naa obaveza u toku procesa pridruivanja EU (ovo pitanje
regulira uredba EC No 1698/2005).
Sve navedeno vodi ka zakljuku da je zemljite u FBiH veoma osjetljiv resurs i da ukoliko
elimo osigurati minimalne uvjete za uspostavljanje dugoronog uravnoteenog drutvenoekonomskog razvoja, moramo uspostaviti integralni sistem upravljanja zemljitem (ISUZ). Taj
zadatak nee biti ostvaren bez ukljuivanja civilnog drutva, te jaanja kapaciteta lokalnih
zajednica, iji zadatak e biti kreiranje i implementacija projekata ruralnog razvoja u procesu
pridruivanja EU. Iskustva Slovenije i drugih drava koje su nedavno postale lanice EU
govore da niz (veliki dio) problema vezanih za kvalitet i zatitu zemljita moe biti rijeen kroz
programe ruralnog i regionalnog razvoja. Meutim, za uspjeno povlaenje novca iz ovih
fondova neophodno je imati sposobnu lokalnu zajednicu, kao i administraciju, te planirati
sufinansiranje takvih projekata. U tom smislu jaanje uloge i aktivnosti nevladinog sektora je
od izuzetnog znaaja.
3.7 Ambijentalni zrak
Uprkos niskom stepenu industrijalizacije i urbanizacije, problematika kvaliteta zraka u BiH je
u periodu 1970-1990. bila znaajna. Prestankom rada nekih postrojenja, kao posljedica rata,
zatim kroz proces vlasnike transformacije koja je u nekim sluajevima obuhvatala i
tehnoloku tranziciju, problematika gubi na znaaju. Nova industrijska postrojenja, saglasno
okolinom zakonodavstvu u FBiH, ne predstavljaju znaajne izvore zagaivanja zraka.
26
Tehnologije (ne-energetsko zagaivanje) obino u jednoj dravi imaju ispod 10% udjela u
zagaivanju zraka. U FBiH je i ovaj vid zagaivanja bio vrlo izraen. Tu je na prvom mjestu
crna metalurgija. BH Steel Zenica i Ispak koksna industrija su sada u procesu
tehnolokog prestrukturiranja, procedura izdavanja okolinih dozvola je u toku, te jo nije
poznato kakvu e emisiju imati nakon restrukturiranja. Papirna industrija u BiH (Natron
Maglaj), kao znaajan izvor zagaivanja zraka, je takoer u procesu tehnolokog
restrukturiranja. Ova postrojenja emitiraju itav niz razliitih hemikalija (ugljikovodici, organski
sumporni spojevi, volatilne organske spojeve i drugo). U tehnoloka zagaivanja spada i
proizvodnja cementa, ali tu su glavna zagaujua materija vrste estice, ija se emisija
lake regulira, nego emisija gasova iz tehnolokih postrojenja.
Osnovni uzroci prekomjernog zagaivanja zraka u FBiH su:
27
na povrini od 974.221 m2, izuzev u Sarajevskom kantonu i Kantonu 10, gdje ovakva
odlagalita nisu uoena ba u svim opinama. U drugim kantonima ih ima svugdje, a najvie
u Zeniko-dobojskom i Tuzlanskom kantonu. Odlae se komunalni, industrijski, inertni i
otpadi animalnog porijekla. Trenutno u FBiH postoji samo jedno sanitarno odlagalite u
Sarajevu, jedno je u izgradnju u Zenici i tri su u pripremi, dok 32 opine uope nemaju
rijeen status i/ili potpisan meuopinski sporazum za regionalno deponiranje. Osnovu za
razvoj regionalnog upravljanja ine planovi upravljanja otpadom, koji su u skladu sa
Zakonom o otpadu trebali donijeti kantoni. Niti jedan kanton nije donio plan, niti propis kojim
se definiraju uvjeti za planiranje upravljanja otpadom u opinama, kao i zadaci opina. Za
realizaciju koncepta regionalnog upravljanja otpadom, u svim svojim aspektima i nivoima,
potrebno je jasno definirati realistine izvore finansiranja da bi koncept bio uspjeno
realiziran. Trenutni izvori (kredit Svjetske banke i budetska sredstva pojedinih kantona) nisu
dovoljni za potpunu realizaciju koncepta. Prihodi koji se ostvaruju iz jedinog ekonomskog
instrumenta Korisnika naknada za prikupljanje i odlaganje komunalnog otpada, ija stopa
naplate varira 50-70%, su nedovoljni za "full cost recovery" (trokovi prikupljanja i odlaganja
u potpunosti pokriveni od strane korisnika). Iz ostvarenih prihoda, ak i u sluaju 100%
naplate, gotovo je nemogue finansirati razvojne projekte koji potiu primjenu naela iz
Zakona o otpadu: prevencije, odvojenog prikupljanja i reciklae. U prilog tome govore i
rezultati ostvareni na reciklai ambalanog otpada. Nije usvojen propis o sistemu naknada i
depozita za ambalani otpad. Nema EI koji promoviraju prevenciju stvaranja otpada i
reciklau, niti subvencija za investicije u postrojenja za reciklau i u mreu prikupljanja i
transporta sirovina.
Industrijski otpad. Industrija u FBiH godinje proizvede oko 2.4 milona tona otpada od ega
opasni otpad ini manje od 0,5% mas. Samo oko 10% ili manje nastalog industrijskog otpada
je adekvatno zbrinuto, dok se ostatak neadekvatno odlae na nezatieno tlo u ili van kruga
industrijskih postrojenja, neadekvatno spaljuje, pa ak i prosipa u vodotoke. Zbog raznolikosti
prirode i sastava, utjecaji industrijskog otpada na okoli su mnogobrojni i razliiti. Industrijske
grane i pogoni koji prema koliini i karakteristikama stvorenog otpada predstavljaju
najznaajnije generatore industrijskog otpada su: termoelektrane i hidroelektrane, rudnici,
metalurka industrija, metalopreraivaka industrija, dio bazne hemijske industrije i koarska
industrija. Procjenjuje se da je najmanje 170 ha povrine nezatienog zemljita na podruju
FBiH prekriveno akumuliranim neadekvatno odloenim industrijskim otpadom iz velikih
industrijskih pogona, prije svega ljakom i pepelom iz velikih kotlova. Pouzdani podaci o
koliinama i kategorijama otpada koje proizvode industrijski pogoni generalno nisu dostupni.
Oekuje se da e ovi podaci biti dostupni nakon to za sve postojee podlone industrijske
pogone i postrojenja budu podneseni zahtjevi za odobravanje planova aktivnosti, odnosno
zahtjevi za izdavanje okolinih dozvola, u skladu sa Zakonom o zatiti okolia. U skladu sa
Zakonom o upravljanju otpadom FBiH (lan 19 i 20), industrijski pogoni koji podlijeu obavezi
pribavljanja okoline dozvole morat e izraditi Planove upravljanja otpadom i imenovati lice
zadueno za pitanja upravljanja otpadom.
Otpad iz poljoprivrede, umarstva i stoarstva. Godinje u FBIH nastane:
oko 12.000 t etvenih ostataka, 70.000 t ubuale silae i sijena, 500 t/ god. otpadnih
biljnih tkiva nastalih uklanjanjem biljne mase sa mea, kanala, pored puteva,
neobraenih parcela, ekonomskih dvorita i sl. (ambrozija i drugi korovi), 180 t
otpadne ambalae od upotrebe pesticida (koja sadri opasne materije), te 1.230
t/god. otpadne plastike i ambalae (vree od gnojiva, sjemena, ambalaa od
sjemenskog materijala);
oko 4.800 t/god. otpadnih ivotinjska tkiva (mortalitet zdrave stoke, te uginule uslijed
zaraznih bolesti na nivou 2006. god.), oko 40 t/god uginule ribe, te oko 4,6 miliona
t/god. proizvedenog stajnjaka od kojeg u konanici kao otpad zavri oko 40 % tj. oko
1,85 miliona t/godinje;
28
Upravljanje ovom vrstom otpada je na veoma niskom nivou jer ne postoji primijenjen
adekvatan sistem za zbrinjavanje otpada iz ovih djelatnosti, posebno za zbrinjavanje
ivotinjskih tkiva koja predstavljaju kako okolini tako i zdravstveni problem. Zakonom o
otpadu je previeno da se u saradnji sa Ministarstvom poljoprivrede, vodoprivrede i
umarstva donesu propisi o: I) posebnim zahtjevima za biorazgradive poljoprivredne otpade,
II) uvjetima i zahtjevima za koritenje kanalizacionog mulja u poljoprivredi, III) uvjetima i
zahtjevima za ivotinjski otpad, te IV) uvjetima i zahtjevima za ostatke i otpade nastale
proizvodnjom i koritenjem hemikalija u poljoprivredi. S obzirom na kritino stanje sa
konanim zbrinjavanjem otpada ivotinjskog porijekla, urgentno je potrebno rjeavati ovaj
problem na okolino i sanitarno prihvatljiv nain. Problem se moe rjeavati zajedno sa
traenjem koncepta za zbrinjavanje klaonikog otpada, koji u sadanjem stanju predstavlja
ozbiljan izvor zagaenja zemljita i voda, kao i opasnost po ljudsko zdravlje.
Medicinski otpad. Ukupna proizvodnja otpada iz zdravstvenih ustanova u FBiH iznosi 2,2
kg/osobi/god ili cca. 5000 t/g od ega je oko 50% opasni medicinski otpad. Ukupna
proizvodnja otpada iz veterinarskih ustanova je 20 t/g. Otpad iz zdravstvenih i veterinarskih
ustanova se uglavnom prikuplja bez razdvajanja na izvoru, te se najee mijea sa
komunalnim otpadom. 18% otpada iz zdravstvenih ustanova i 12% otpada iz veterinarskih
ustanova u FBiH se odlae na sanitarnu deponiju, 0,5 % otpada se inkapsulira i/ili izvozi na
nekodljivo zbrinjavanje, dok se ostali nastali otpad odlae neadekvatno i uglavnom zajedno
sa komunalnim otpadom. Samo 2 zdravstvene i 2 veterinarske ustanove u FBiH imaju
opremu za nekodljivo unitavanje dijela medicinskog otpada. Nije donesen ni jedan propis
iz oblasti upravljanja otpadom iz zdravstvenih institucija, dok samo jedan kanton ima upute
za upravljanje medicinskim otpadom, koje se jo uvijek ne primjenjuju u punom obimu.
Zakonom o otpadu bilo je predvieno da se u saradnji sa ministrom zdravlja donesu slijedei
propisi:
[Tip indikatora]
[P]
[P]
29
Invazivne vrste
Stanje javne svijesti
Identifikacija (rangiranje) ekosistema sa visokim vrijednostima bioraznolikosti
Opis posebno vrijednih podruja
Tabela 4: Lista okolinih indikatora stanja prirode u FBiH
VODA
Koritenje voda
Koritenje vode za vodosnabdijevanje
Koritenje voda za navodnjavanje
Koritenje voda za industriju
Zatita voda
Odvodnja i tretmanotpadnih voda domainstava i industrije
Emisije organske materije
Kvalitet povrinskih voda
Kvalitet podzemnih voda
Kvalitet vode za pie
Zatita od voda
Podruje pod prijetnjom poplava
Tabela 5: Lista okolinih indikatora stanja voda u FBiH
[Tip indikatora]
ZEMLJITE
Struktura ukupnog zemljita
Struktura urbaniziranog zemljita
Koritenje zemljita
Promjena namjene
Godinji prosjek pretvaranja poljoprivrednog zemljita
Razvijenost sistema monitoringa koritenja zemljita
Zatita zemljita
Emisije u zemljite
Antropogena i specijalna degradacija zemljita
Osjetljivost zemljita
Kiselost zemljita
Kontaminacija tekim metalima i ostalim hemijskim agensima
Zdravstveno stanje zemljita
Fiziki gubitak zemljita
Zbijenost zemljita
Struktura prema bonitetnim klasama
Razvijenost monitoringa kvaliteta zemljita
Certificirane ume FSC
Tabela 6: Lista okolinih indikatora stanja zemljita u FBiH
[Tip indikatora]
[S]
[S]
[P]
[P]
[P]
[R]
[P]
[S]
[S]
[S]
[S]
[P]
[S]
[R]
[P]
[P]
[P]
[S]
[S]
[S]
[S]
[S]
[S]
[R]
[R]
ENERGIJA
[Tip indikatora]
Ukupna (domaa) proizvodnja energije u FBiH
[S]
Ukupna potronja primarne energije po vrsti energenta u BiH
CSI 029 [D]
Ukupna energijska intenzivnost u BIH
CSI 028 [R]
Potronja obnovljive energije u BIH
CSI 030 [R]
Elektrina energija iz obnovljivih izvora u BiH
CSI 031 [R]
Tabela 7: Lista okolinih indikatora stanja energetskog sektora u FBiH
ZRAK
[Tip indikatora]
Emisije u zrak
Emisija prekursora ozona CH4, CO, NOx i NMVOC u BiH
CSI 002 [P]
Emisije primarnih estica i sekundarnih prekursora estica PM10, SO2, NOx i NH3 CSI 003 [P]
-
30
Kvalitet zraka
Proizvodnja i potronja spojeva koji oteuju ozonski omota
Kiselost (pH) padavina
Izloenost ekosistema acidifikaciji atmosfere, eutrofikaciji i ozonu
Prekoraenje graninih vrijed. parametara kvaliteta zraka u urbanim podrujima
Sadraj tekih metala u ukupnim lebdeim esticama
Monitoring
Pregled stanja monitoringa kvaliteta zraka
Tabela 8: Lista okolinih indikatora stanja zraka u FBiH
[P]
[S]
[S]
[S]
[S]
[S]
OTPAD
[Tip indikatora]
Komunalni otpad
Izgraenost regionalnih deponija (Posebno definiran indikator)
[R]
Generiranje i reciklaa ambalanog otpada
CSI 017 [P]
Industrijski otpad
Proizvodnja industrijskog otpada
[P]
Opasni otpad iz industrije
[P]
Neopasni otpad iz industrije
[P]
Stanje okolia i posljedice
[S] i [I]
Zbrinjavanje otpada iz industrije
[R]
Otpadna ulja (iz industrije i cjelokupnog transporta)
Stare gume vozila (iz industrije i cjelokupnog transporta)
Stari akumulatori iz vozila (iz industrije i cjelokupnog transporta)
Neupotrebljiva stara vozila
Elektronski i elektrini otpad
Medicinski otpad
Ukupna koliina otpada iz zdravstvenih ustanova
[P]
Proizvodnja opasnog medicinskog otpada
[P]
Proizvodnja otpada iz veterinarskih ustanova
[P]
Primjena pojedinanih naina adekv. zbrinjavanja otpada iz zdr.i vet. ustanova
[R]
Otpad iz poljoprivrede i umarstva
Produkcija otpada u poljoprivredi biljna proizvodnja
[P]
Produkcija otpada u poljoprivredi stoarstvo
[P]
Produkcija otpada u umarstvu
[P]
Povrina pod organskom proizvodnjom
[R]
Povrina pod integralnom proizvodnjom
[R]
Tabela 9: Lista okolinih indikatora stanja sektora upravljanja otpadom u FBiH
31
4. CILJEVI I MJERE
4.1 Uvod
Nakon provedene analize i utvrivanja trenutnog stanja okolia u Federaciji BiH stekli su se
uvjeti za odreivanje adekvatnih ciljeva i mjera, koji dovode do poboljanja stanja okolia u
narednom periodu. Gledano u duhu DPSIR metodologije planiranja razvoja sektora okolia,
prethodno odreeni indikatori D (okolnosti), P (pritiska) i S (stanja) osiguravaju preduvjete za
definiranje odgovora drutva (R) s ciljem poboljanja stanja okolia, a time i smanjenja
utjecaja na zdravlje ljudi (I indikatori ovom analizom nisu obraivani). Federalna strategija
zatite okolia donosi strukturno razraeno strateko opredjeljenje FBiH ka efikasnim
mehanizmima upravljanja okoliem.
Tabela 10: Komponente zatite okolia u okviru Federalna strategije zatite okolia
32
cilju. Kako svaka od oblasti sadri niz kompleksnih podruja koja se cjelovito obrauju, za
svaku komponentu su definirani strateki ciljevi.
4.2 Pravni okvir
Temeljnim se kamenom integracije smatra usaglaavanje ili harmonizacija s korpusom
zakonodavstva za okoli EU, ukljuujui i legalne i institucionalne aspekte. Monumentalnost
posla koji zemlja (kandidat) treba uiniti na putu prilagoavanja evropskom zakonodavstvu u
podruju zatite okolia, moe se samo naslutiti. Evropsko zakonodavstvo za okoli ini oko
300 pravnih dokumenata (direktiva, uredbi, i odluka) razvrstanih u 11 skupina, koje govori o
opsegu koji legislativa pokriva i na nain razgranienja glavnih segmenata.
Transpozicija legislative EU i integracija prenesenog zakonodavstva u zakonodavstvo FBiH
predstavljat e vrlo sloen i dugotrajan posao, jer skup normi i ogranienja treba ugraditi u
postojei ustavno-pravni sistem. Proces e paralelno tei za mnoga podruja pa e jedan od
prioriteta biti uspostava pravne koordinacije. Transpozicija zakonodavstva u podruju
zatite okolia ima i ire znaenje od normiranja ponaanja. Smatra se kako legislativa iz
podruja zatite okolia posebno utjee na dva podruja i to: na slobodnu cirkulaciju robe, te
na trino nadmetanje, budui da primjena okoline legislative namee restrikcije protoku
roba i utjee na konkurentsku sposobnost preduzea. Tako e se prilagoavanje evropskom
zakonodavstvu u podruju zatite okolia, zasigurno osjetiti i u drugim sektorima. Ono to je
u ovom momentu jako vano je da se u potpunosti provedu vaei propisi u koje su malim
dijelom inkorporirani zahtjevi EU legislative.
Sistem upravljanja okoliem, koji je definiran u zakonodavstvu EU i meunarodnom pravu
temelji se u nastojanju za:
potivanjem propisa,
trajnim poboljanjima i
spreavanju zagaivanja
33
Strateki cilj 1.1: Unapreenje pravnog okvira kroz pribliavanje standardima okolia EU a,
s ciljem postizanja zatite zdravlja ljudi i okolia i odrivog upravljanja okoliem.
Strateki cilj u pogledu pravnog aspekta za zatitu okolia je:
Unapreenje pravnog okvira kroz pribliavanje standardima okolia EU s
ciljem postizanja zatite zdravlja ljudi i okolia i odrivog upravljanja okoliem.
Za postizanje ovog stratekog cilja predviena su tri operativna cilja i to:
1.1.1 Osigurati striktnu provedbu usvojenih propisa i preuzetih meunarodnih obaveza
1.1.2 Usaglasiti domae zakonodavstvo o okoliu sa zakonodavstvom EU
1.1.3 Integrirati evropske sektorske politike o pitanju okolia u sektorske politike FBiH
Operativni cilj 1.1.1: Osigurati striktnu provedbu usvojenih propisa i preuzetih
meunarodnih obaveza
Ovaj operativni cilj e se ostvariti poduzimanjem sljedeih mjera:
1.1.1.1 Usaglaavanje domaih propisa (horizontalno i vertikalno)
1.1.1.2 Izmjene i dopune zakona sa ciljem stvaranja pravnog osnova za provedbu mjera
iz Strategije
1.1.1.3 Izrada i usvajanje prostorno-planske dokumentacije na svim nivoima i Strateke
procjene utjecaja
1.1.1.4 Usvajanje programa i planova propisanih zakonom
1.1.1.5 Jaanje inspekcijskog nadzora
1.1.1.6 Usvajanje podzakonskih akata za koje postoji pravna osnova u setu zakona o
zatiti okolia
Da bi se osigurala striktna provedba propisa potrebno je izvriti usaglaavanje vaeih
propisa. To se prvenstveno misli na usaglaavanje kantonalnih sa federalnim, jer se
deavalo da kantoni usvoje svoju regulativu prije nego je to uinila Federacija. Iako su
Federalni propisi definirali obavezu kantona da u utvrenim rokovima izvre usaglaavanje, u
nekim sluajevima to je izostalo.
Isto tako postoje sluajevi neusklaenosti federalnih sa propisima na nivou drave BiH.
Najbolji primjer za to je Federalni zakon o inspekcijama3 koji definira da Federalna inspekcija
vri inspekcijski nadzor nad izvravanjem federalnih propisa, u okviru nadlenosti
odreenih istim (l. 42. Zakona o inspekcijama). Meutim, primjera radi, Zakon o
veterinarstvu BiH4 propisuje da nadleni organi entiteta i Brko distrikta obavljaju neposrednu
inspekcijsku kontrolu nad provoenjem Zakona o veterinarstvu, drugih propisa i
meunarodnih ugovora, koji se odnose na pitanja iz oblasti veterinarstva (l. 83. Zakona o
veterinarstvu BiH). Dakle, Federalni zakon je utvrdio nadlenost Federalne inspekcije i to
samo za provedbu federalnih propisa, pa bez obzira to zakon na viem nivou vlasti definira
nadlenost organa na niem nivou vlasti, ovakvom formulacijom je Federalnoj inspekciji
onemogueno postupanje po Zakonu drave BiH. Ovo jo ima teu posljedicu kad se ima u
vidu vrijeme donoenja ovih propisa. Federalni zakon je usvojen 2005. godine, a Dravni
zakon 2002. god. U ovom sluaju je zakonodavac trebao imati ovo u vidu i Federalni zakon
uskladiti sa ve usvojenim Zakonom na nivou BiH.
Osim ove vertikalne neusklaenosti propisa (kanton, FBiH, BiH) neophodno je izvriti i
horizontalno usaglaavanje vaeih propisa. Jedan od primjera je Zakon o prostornom
3
4
34
planiranju i koritenju zemljita na nivou FBiH5 i Federalni zakon o zatiti okolia6. Zakon o
zatiti okolia u l. 67. definira da: za pogone i postrojenja za koje nije potrebno pribavljanje
okoline dozvole, nadleni organ mora kod izdavanja urbanistike suglasnosti voditi rauna o
ispunjenju zahtjeva zatite okolia". Takvog zahtjeva nema u Zakonu o prostornom
planiranju i koritenju zemljita na nivou FBiH, pa je u tom smislu neophodno izvriti
odgovarajuu dopunu istog, a samim tim i horizontalno usaglaavanje. Neophodno je
dopuniti lan 39. Zakona o prostornom planiranju i koritenju zemljita na podruju FBiH, na
nain da se predvidi da zahtjev za urbanistiku saglasnost sadri "obrazloenje zahtjeva sa
podacima potrebnim za utvrivanje uvjeta zatite okolia, za graevine, odnosno pogone i
postrojenja za koje nije potrebno pribavljanje okoline dozvole".
U Akcionom planu taksativno su navedeni propisi za ije usvajanje je neophodno osigurati
pravnu osnovu u zakonu.
Kao jedna od mjera za ostvarivanje ovog operativnog cilja je usvajanje prostorno planske
dokumentacije na svim nivoima vlasti zajedno sa stratekom procjenom utjecaja, koja bi
uveliko olakala postupak kod izdavanja dozvola. Usvajanjem podzakonskih akata za koje
postoji pravna osnova u setu zakona o zatiti okolia i za ije usvajanje su istekli rokovi, kao i
za usvajanje zakonom definiranih planova i programa, finalizirao bi se trenutno pravni okvir,
koji u narednom desetogodinjem periodu treba stalno dograivati i unapreivati. Meutim,
za stvarnu provedbu vaeih i propisa ije se usvajanje oekuje, kljunu ulogu e imati
inspekcijski organi. Bez adekvatno osposobljene inspekcije ne moe se oekivati, ni striktna
provedba propisa, ni provedba preuzetih meunarodnih obaveza.
Operativni cilj 1.1.2: Usaglasiti domae zakonodavstvo o okoliu sa zakonodavstvom EU
BiH je parafirala Sporazum o stabilizaciji i pridruivanju s EU 3. decembra 2007. godine.
Neizvjesno je kada e doi do potpisivanja istog, jer e to zavisiti od brzine ispunjavanja
uvjeta koje je EU postavila pred organe vlasti BiH. Potpisivanjem Sporazuma BiH e stupiti u
ugovorni odnos sa EU i zadatak BiH e biti da provede sve dogovoreno u Sporazumu i da
nastavi sa svojim aktivnostima u ispunjavanju kriterija za punopravno lanstvo.
Nakon potpisivanja Sporazuma sljedei korak je sticanje statusa zemlje kandidata za
lanstvo u EU. Do tada BiH treba da pripremi plan aktivnosti za provedbu Sporazuma kako bi
se uspostavile osnove pribliavanja Evropskoj uniji. Plan e zajedno sa prioritetima iz
Evropskog partnerstva u okviru Strategije integriranja BiH u EU initi Program integriranja
BiH u EU. Kada BiH stekne status zemlje kandidata, tek onda e imati irom otvoren pristup
pretpristupnim fondovima, a do tada e veinu aktivnosti, na ispunjavanju kriterija za
punopravno lanstvo u EU, morati osigurati iz svojih sredstava.
Usklaivanje zakonodavstva sa zakonodavstvom EU je bez sumnje najkompleksniji i
najdugotrajniji posao u cjelokupnom procesu evropskih integracija koji zahtijeva tijesnu
meuinstitucionalnu suradnju na horizontalnom i vertikalnom nivou. BiH je u fazi i
dobrovoljnog i obaveznog usklaivanja svog zakonodavstva. BiH je u fazi dobrovoljnog
usklaivanja jer jo nije potpisala Sporazum o stabilizaciji i pridruivanju i zato to e taj
proces postati obaveza za BiH nakon to taj Sporazum zakljui. BiH je u fazi obaveznog
usklaivanja zato to je Vijee ministara BiH krajem 2003. godine usvojilo Odluku o
procedurama u procesu usklaivanja zakonodavstva BiH sa acquis communautaire7, kojom
se obavezuju institucije i drugi organi uprave BiH na usklaivanje zakonodavstva BiH sa
propisima EU. Odlukom o nainu ostvarivanja koordinacije u procesu prikljuenja BiH u EU8,
5
35
koju je takoer usvojilo Vijee ministara BiH, osigurava se efikasno upravljanje evropskim
integracionim procesima.
Strateka procjena utjecaja na okoli (SPUO) predstavlja postupak kojim se razliiti razvojni
planovi i programi ocjenjuju sa stajalita vrijednosti i ciljeva ouvanja prirodnih resursa i
okolia, odnosno predstavlja vrednovanje prostorno-planskog dokumenta sa stajalita
ekolokih i okolinih kriterija i parametara. Vaan kriterij pri tom je odrivost, odnosno odrivi
razvoj podruja za koji se planovi i programi rade.
Postupak izrade SPUO je utvren EU Direktivom 2001/42/EC Evropskog parlamenta i Vijea
o procjeni utjecaja odreenih planova i programa na okoli. Do 21.07.2004. drave lanice
EU morale su zahtjeve SPUO Direktive obavezno integrirati u svoju nacionalnu legislativu. U
meuvremenu to je primijenjeno i razvijeno u gotovo svim dravama lanicama.
BiH se nalazi na poetku procesa prilagoavanja pravnim aktima Evropske unije i u okviru
toga neophodno je izraditi akt kojim e se definirati postupak izrade Strateke procjene
utjecaja na okoli, jer Zakon o zatiti okolia samo kroz dva lana definira ovo pitanje.
Strateka procjena utjecaja na okoli nema zakonodavnu snagu, ve je savjetodavni
instrument i alat koji bi donositeljima odluka pomogao u osiguravanju vieg stepena zatite
okolia i doprinio integraciji okolinih pitanja u pripremi i donoenju planova i programa.
Ovaj operativni cilj e se ostvariti poduzimanjem sljedeih mjera:
1.1.2.1 Provedba Ugovora o uspostavi energetske zajednice
1.1.2.2 Pokretanje inicijative za ratifikaciju meunarodnih ugovora
1.1.2.3 Usvajanje Strategije o pribliavanju zakonodavstvu EU iz podruja zatite
okolia/Program prilagodbe uz:
definiranje dinamike prilagodbe zakonodavstva sa EU
zakonodavstvom,
procjenu trokova prilagodbe,
finansijske izvore za prilagodbu.
1.1.2.4 Stalne analize usklaenosti propisa sa acquis za okoli
1.1.2.5 Usvajanje novih i usklaivanje postojeih propisa sa propisima EU
36
37
Svrha ove strategije (mjere) je pomoi Ministarstvu okolia i turizma u pripremi i izmjenama
okolinog zakonodavstva za ispunjavanje zahtjeva Evropske unije. Pribliavanje
zakonodavstva jedinstvena je obaveza lanstva u Evropskoj uniji. To znai da zemlje koje se
ele pridruiti Evropskoj uniji moraju uskladiti svoje nacionalne zakone, propise i postupke na
nain da oni ukljuuju cjelokupnu grau zakonodavstva EU sadranog u acquis
communautaire, takoer poznatog kao acquis.
Acquis communautaire ukljuuje sve pravne akte direktive, uredbe i odluke usvojene na
temelju Ugovora koji predstavljaju osnovni zakon Evropske unije i Zajednice. On ukljuuje:
Dakle, acquis sadri puno vie od formalnih pravnih tekstova. Budue zemlje lanice moraju
se uskladiti s duhom kao i sa slovom zakonodavstva EU. Obveza pribliavanja nacionalnih
zakona, institucija i postupaka nastavlja se i nakon pristupanja. Stoga je pretpristupni proces
pribliavanja prilika za drave da reformiraju svoje institucije i postupke, te da obue svoje
osoblje za dnevne odgovornosti i procese izrade, provedbe i izvrenja zakona Evropske
unije.
U Agendi 2000. EU prihvaa da se ni od jedne zemlje kandidata ne moe oekivati da se u
potpunosti uskladi s acquisom u blioj budunosti. Zato: "u partnerstvu s Unijom treba
izraditi i poeti provedbu realnih dugoronih nacionalnih strategija za postupno efikasno
usklaivanje u svim zemljama kandidatima prije pridruivanja, a posebno u rjeavanju pitanja
zagaivanja vode i zraka. Ove strategije trebaju odrediti kljune prioritete i ciljeve koje treba
postii prije datuma pridruivanja kao i vremenske rokove za daljnje potpuno usklaivanje;
budue obaveze trebaju biti ukljuene u ugovore o pridruivanju. Sve nove investicije trebaju
biti usklaene s acquisom.10
10
Agenda 2000, Volume I, Communication: For a Stronger and Wider Union, DOC/97/6, 15.07.1997, str. 65.
38
39
maina), saobraaj (npr. buka automobilskih motora) ili izvoz (Propisima EU ograniena je
buka koju smiju proizvoditi razni tehniki ureaji, pa ak i takvi kao to su generatori za
zavarivanje ili motorne kosilice za travu).
Iz navedenog neophodno je usvajanje Federalnog zakona o zatiti od buke, usklaenog sa
legislativom EU i odgovarajuih podzakonskih akata neophodnih za njegovu provedbu
(Direktiva koja se odnosi na procjenu i upravljanje bukom u okoliu 2002/49/EC).
Usvajanje zakona o hemikalijama
U FBiH je na snazi Zakon o prometu otrova iz 1992.11 i bodovan je sa nula poena o pitanju
usklaenosti sa tada vaeom regulativom EU. EU propisi o hemikalijama imaju bitan
znaaj neposredno i na drave nelanice kao to je BiH. Razlog za to su pitanja koja se tiu
izvoza i uvoza nekih opasnih hemikalija.
Sektor hemikalija je u nadlenosti vie ministarstava u Federaciji BiH (Federalno ministarstvo
okolia i turizma, Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva, Federalno
ministarstvo zdravlja, Federalno ministarstvo industrije, energetike i rudarstva). Poseban
sistem posveen hemikalijama trenutno ne postoji. Postojei zakoni/propisi nisu novelirani
saglasno svjetskoj praksi, niti su zavrene aktivnosti za pristupanje meunarodnim
konvencijama, koji se odnose na proizvodnju i koritenje hemikalija. Neke od konvencija koje
imaju dodirne take sa hemikalijama su potpisane i ratificirane. Meutim, razlog njihove
ratifikacije nije bilo unapreenje aktivnosti u oblasti hemikalija, ve taj to te konvencije imaju
i dodirne take sa nekim drugim sektorima, kao to je zatita zraka, upravljanje otpadom,
bioloka raznolikost i dr.
REACH Uredba (Registration, Evaluation and Authorization of Chemichals) je usvojena 18.
dec. 2006. i stupila je na snagu 1. juna 2007. Ovim je uspostavljen novi pravni okvir za
Registraciju, ocjenu, ovlatenja i ogranienja o pitanju hemikalija. Ovim se uspostavlja
jedinstven sistem kontrole komercijalnih proizvoda putem nove Agencije za
hemikalije.
REACH Uredba obuhvata jedno od najkompleksnijih pitanja evropskog zakonodavstva, a cilj
je bio stvoriti evropski nadzorni okvir za hemijske proizvode. Najvea zadaa REACH-a je
zatititi zdravlje stanovnika Evrope i okolia u kojem ive, putem boljeg i efikasnijeg
osiguranja sigurnosnih mjera na supstancama, kroz identifikaciju osobina hemijskih
supstanci i davanje vee odgovornosti industriji kod upravljanja rizicima od hemikalija.
Danas na evropskom tritu postoji vie od sto hiljada hemijskih proizvoda, a za veliku
veinu njih nikada nije uinjena struna procjena njihovih dugoronih uinaka po okoli. Sve
vie naunih istraivanja pokazuje da su bolesti poput astme, odreenih vrsta raka, te bolesti
koje su povezane s odreenim profesijama, esto rezultat odreenog stepena tetnih
hemijskih svojstava okoline. Iz tog razloga REACH je uspostavio sveobuhvatan registar tih
proizvoda i njihovih svojstava, a potie i upotrebu supstituta koji su manje tetni, kada god je
to mogue. Ne samo da e se od svakog proizvoaa ili uvoznika zahtijevati da ocijeni i
registrira proizvod koji prodaje, nego e biti duni upozoriti na mogue rizike. Budua pravila
REACH-a, takoer, ukljuuju razmjenu informacija meu proizvoaima hemikalija kako bi se
smanjio broj potrebnih istraivanja, kao i broj testiranja na ivotinjama. Paket zakona o
hemikalijama ima velik utjecaj na Evropsku uniju i ivote njenih graana. Osim Odbora za
okoli i javno zdravstvo koji je matino radno tijelo, ak devet odbora Evropskog parlamenta
bilo je ukljueno u rad na REACH-u. Iako je postojala jednoglasna podrka ciljevima
REACH-a, meu zastupnicima je postojalo neslaganje oko naina postizanja tih ciljeva,
11
40
posebno onih vezanih za industrijski sektor, jer dok su jedni stajali na stranu industrije i
zapoljavanja, drugi su branili okoli i javno zdravstvo.
12
13
41
Zakon o koncesijama
Kod provedbe ovog Zakona pojavljuju se problemi kod dodjele koncesija ije koritenje
zahtijeva novu izgradnju. Pokazalo se u praksi da se izvri dodjela koncesije i da se u
postupku izdavanja dokumenata za graenje ispostavi da gradnja nije mogua. Ovi problemi
se mogu pojaviti samo na onim prostorima za koje nisu doneseni odgovarajui planovi
prostornog ureenja, iji sastavni dio je i strategijska procjena okolia, a u skladu sa lanom
51. Zakona o zatiti okolia FBiH. Nedostatak planova prostornog ureenja, a posebno
nedostatak strategijske procjene okolia su dovoljan razlog da se ne pristupa postupku
dodjele koncesije, koja podrazumijeva koritenje prirodnih bogatstava. Jo treba istai
problem da nedostatak naprijed navedenih dokumenata moe koncesionara dovesti u
situaciju da ne moe rijeiti imovinsko-pravne odnose, kad se ovi odnosi pojavljuju kao uvjet
za koritenje koncesije. Naime, ukoliko vlasnik nije voljan da proda svoje zemljite
koncesionaru, ne postoji osnov za eksproprijaciju. Dakle, navedena pitanja se pojavljuju kao
preduvjet za donoenje odluke o koncesiji i smatra se da se ovi problemi ne mogu prevazii
dopunom propisa koji reguliraju sadraj dokumenta o politici dodjele koncesije.
Iz navedenog se zakljuuje da se postupak dodjele koncesije ne moe i ne treba voditi
ukoliko nije donesen odgovarajui prostorno-planski dokument sa SEA, kao i sektorski
propisi kojima se predviaju odgovarajui uvjeti.
Operativni cilj 1.1.3: Integrirati evropske sektorske politike o pitanju okolia u sektorske
politike FBiH
Zatita okolia nesumnjivo je jedna od najzahtjevnijih i najsloenijih aktivnosti koja zadire u
sve dijelove organizacije ljudskoga drutva. Skup svih zakona i propisa koji u FBiH reguliraju
vrlo iroki spektar zatite definiraju pitanja zatite: voda, ume, poljoprivrednog zemljita, tla;
nain iskoritavanja mineralnih sirovina; nain lova i ribolova; zatita kulturne batine; zatita
od buke, vibracija i ionizirajueg zraenja, zatita od poara; zatita zdravlja; nain
postupanja s tvarima i robom pod posebnim reimom (otrovi, zapaljive i eksplozivne tvari) te
pitanja standardizacije, mjeriteljstva, statistike, informatike, te koncesija.
Ovaj operativni cilj e se ostvariti poduzimanjem sljedeih mjera:
1.1.3.1 Osiguranje jaeg integriranja politike zatite okolia sa politikama ostalih sektora
(energetika, promet, poljoprivreda, industrija, turizam),
1.1.3.2 Ostvarivanje meusektorske koordinacije prilikom izrade propisa
Integracija pitanja okolia u druge strateke oblasti je u programu EU jo od ranih 1980-tih i
dobila je na vanosti uzastopnim amandmanima na Sporazum EC. 1998. Evropski savjet
odran u Cardiff-u je zatraio od predstavnika vlada posebne strategije za integraciju odnosa
prema okoliu u tri strateke oblasti sektore transporta, energetike i poljoprivrede.
Cardiffski proces sada obuhvata devet sektora (pored transporta, poljoprivrede i energetike
ukljuuje industriju, domae trite, razvoj, uzgoj ribe, ope poslove i ekonomske i finansijske
poslove). Carfiff-ski proces nije samo gomila dobrih stratekih namjera, ve je rezultirao
odreenim brojem direktiva u raznim stratekim oblastima, koje nisu striktno vezane za okoli
ali koje imaju odluujui efekt na zatitu okolia. Dobar primjer je direktiva o promociji
upotrebe biolokih goriva ili drugih obnovljivih goriva za transport, dio zakonodavstva koji ima
pozitivne utjecaje na kvalitetu okolia, ali koji se odnosi i na tri ranije spomenuta sektora:
direktno energije, transporta i indirektno poljoprivrede. Prema tome, implementacija ove
direktive nije samo zadatak institucija nadlenih za okoli ve i institucija nadlenih za
energiju, transport i po mogunosti poljoprivrede.
Neki od zakona i propisa nisu na potrebnom strunom nivou, to je rezultat nepostojanja
koordinacije strunih i naunih institucija pri izradi zakonskih i podzakonskih akata.
42
43
44
strunjaka za bilo koju oblast okolia (priroda, otpad, emisije u zrak, buka, nuklearno
zraenje, tlo, okoline dozvole itd.), te neusklaenost planiranih i popunjenih radnih mjesta.
Sadanja organizacija i broj zaposlenih u sektoru okolia i sektoru za okoline dozvole u
FMOiT je neadekvatna u odnosu na obaveze koje je potrebno ispuniti po osnovu seta
okolinih zakona F BiH.
Stoga je potrebno uraditi analizu / studiju potreba za kadrovima Federalnog ministarstva
okolia i turizma, te u skladu sa tim izvriti reorganizaciju i kadrovsko popunjavanje (mjera
2.1.2.1.). Pri izradi studije o kadrovskom popunjavanju i reorganizaciji FMOiT-a, neophodno
je uzeti u obzir predloenu institucionalnu shemu - (mjera 2.1.2.4.)., prema kojoj e FMOiT
imati podrku u obavljanju svojih aktivnosti u okviru strunih institucija na nivou Federacije.
Prema Federalnim okolinim propisima, obim poslova kantona je znaajno proiren u odnosu
na stanje od 2003. godine. Takoer, svi kantoni su bili u obavezi usaglasiti zakonodavstvo sa
Federalnim propisima do kraja 2004. godine, to nije uraeno.
Stoga je potrebno uraditi analizu / studiju potreba za kadrovima u sektorima okolia u okviru
kantonalnih ministarstava,
te u skladu sa tim izvriti
reorganizaciju i kadrovsko
popunjavanje. Takoer, kantonalna ministarstva trebaju izvriti usklaivanje propisa sa
federalnim, da bi uinkovito obavljali poslove. (mjera 2.1.2.2.).
Federalna uprava za inspekcijske poslove je formalno uspostavljena, ali ne u punom
kapacitetu. Pored Federalne, oformljene su i Kantonalne uprave za inspekcijske poslove i to
u sljedeim kantonima: Tuzla, USK; Ze-do, ZH i Gorade, dok u ostalim kantonima nisu.
Proces uspostave preostalih kantonalnih uprava je potrebno dovriti, i paralelno sa tim vriti
zapoljavanje i osposobljavanje inspektora za okoli. (mjera 2.1.2.3.).
Federalno ministarstvo okolia i turizma, kao nosilac aktivnosti upravljanja okoliem, pored
neadekvatne unutarnje organizacione strukture i brojnosti, nema osiguranu podrku strunih
institucija na nivou Federacije. Potreban je razvoj, osposobljavanje i umreavanje institucija
koje e initi struno jezgro za pruanje pomoi Ministarstvu okolia i turizma FBiH. Prijedlog
se temelji na umreavanju postojeih strunih institucija, koje su veinom direktno pod
ingerencijom Vlade FBiH, a predvia se i osnivanje novih (mjera 2.1.2.4.).
Realizacija ove mjere zahtijeva izradu studija o nadlenostima, organizacijskim i kadrovskim
potrebama novih agencija, te analizu potreba zapoljavanja dodatnog strunog kadra i doedukacije u ve postojeim institucijama / zavodima / agencijama. S obzirom da je cilj ove
mjere osiguravanje strune podrke sektoru okolia u FMOiT, studije i analize, pored ostalih,
kao polaznu osnovu trebaju uzeti i uraene studije i analize o potrebama sektora okolia u
FMOiT-a- (mjera 2.1.2.1.).
Prva faza: uvezivanje postojeih i osnivanje novih institucija koje e obuhvatiti strune
komponente neophodne za obavljanje poslova iz nadlenosti ministarstava na Federalnom
nivou:
45
46
djelotvornost na okoli;
ekonomska djelotvornost;
poticajni uinci na smanjenje zagaivanja i tehnike inovacije;
administrativna prihvatljivost (postojee stanje - relevantni zakonodavni i
institucionalni okvir).
47
Kratkoroni
2011.
Srednjoroni
2014.
Naknade
Naknade za razvoj lokalne zajednice u okruenju
pogona za zbrinjavanje otpada
Korisnike naknade za sakupljanje i odlaganje
komunalnog otpada
Naknade za opasni otpad
Naknade za industrijski otpad
Takse
Takse za nepridravanje propisa - otpad
Takse za potroae plastinih kesa
Grantovi, zajmovi, smanjene porezne stope,
ubrzana amortizacija, itd. - subvencije
Podrka razvoju integralnog sistema upravljanja
otpadom
Refundiranje
Ambalaa za napitke (staklo)
Ambalaa za napitke (pvc, staklo, metali)
Tabela 14: EI za otpad
48
Hijerarhija ciljeva
Kljuni indikatori
djelotvornosti
Monitoring i procjena
Kljuni indikatori
djelotvornosti
Monitoring i procjena
Procent implementacije
planiranih aktivnosti
Broj nelegalnih
deponija
Naknade za opasni otpad. Kako ne postoje posebne naknade za opasni otpad kako na
dravnom tako ni na entitetskom nivou, uvoenje tih naknada treba biti prioritet u
srednjoronom periodu, radi opasnosti koje ovaj otpad ima na ljudsko zdravlje i okoli. to
se tie opasnog otpada, posebno je vano da se naknade zasnivaju na koliini ili teini, kao i
na vrsti otpada, i da imaju stope koje potiu preduzea da uvode procese kojim se smanjuje
49
Kljuni indikatori
djelotvornosti
Procent implementacije
planiranih aktivnosti
Monitoring i procjena
Pratiti promjene u implementaciji
planiranih aktivnosti tokom odreenog
vremenskog perioda
Broj saniranih
kontaminiranih deponija
Broj preduzea
ukljuenih u sistem
Stopa naplate
Kljuni
indikatori
djelotvornosti
Monitoring i procjena
Broj izgraenih
postrojenja za tretman
industrijskog otpada
Broj saniranih
kontaminiranih
odlagalita,
broj izgraenih deponija
Stopa naplate
50
Kljuni indikatori
djelotvornosti
Broj sluajeva
neusklaenosti
Broj kontaminiranih
odlagalita
Stopa naplate
Monitoring i procjena
Pratiti mogue smanjenje u broju
neusklaenosti
Pratiti smanjenje kontaminiranih
odlagalita tokom odreenog
vremenskog perioda
Prikupljanje podataka o visini
prikupljenih prihoda tokom odreenog
vremenskog perioda
Hijerarhija ciljeva
Razvojni cilj: Promjena navike
potroaa
Okolini cilj: Smanjenje
degradacije okolia uzrokovanog
plastinim kesama
Ekonomski cilj: Substitut
uvoznim naftnim derivatima i
efikasnija upotreba resursa
Smanjenje potronje
plastinih kesa
Vidljivo smanjenje
plastinih kesa u
okoliu
Koliina proizvedenih
papirnih i plastinih
biorazgradivih kesa.
Proizvodnja debljih i
kvalitetnijih
polietilenskih kesa
Monitoring i procjena
Pratiti uvoz i proizvodnju plastinih
kesa
Pratiti koliinu plastinih kesa
prikupljenih tokom ienja korita
rijeka
Pratiti promjenu u proizvodnji putem
komora ili zavoda za statistiku
51
Kljuni indikatori
djelotvornosti
Broj i kapacitet
izgraenih postrojenja
za reciklau i mree za
odvojeno prikupljanje
Monitoring i procjena
Praenje stepena implementacije ovih
mjera u skladu sa oekivanim
operativnim ciljevima Strategije i
posebnim ciljevima kantonalnih
planova
Prikupljanje podataka o koliini
odvojeno prikupljenog i recikliranog
otpada kroz registar tokova otpada
Praenje broja ostvarenih investicija
treba da bude sastavni dio praenja
implementacije kantonalnih planova
Praenje indikatora
Koliina odvojeno
prikupljenog i
recikliranog otpada
Ekonomski cilj: Interes
Broj ostvarenih
investitora za ulaganje
investicija u odnosu na
planirani
Cilj pravednosti:
Zapoljavanje i
ekonomska dobit/profit
od korisnog otpada kao
sekundarne sirovine
Tabela 21: Ciljevi subvencija za razvoj infrastrukture za integralni sistem upravljanja otpadom
Kljuni indikatori
djelotvornosti
Monitoring i procjena
Stopa povrata
ambalae za napitke
Procent utede
52
Kratkoroni
2011.
Srednjoroni
2014.
Naknade
Okolina naknada zbog isputanja gasova od
motornih vozila
Korisnika naknada za utroak energije
Takse za nepridravanje propisa
Takse za nepridravanje propisa za zagaivanje
zraka
Grantovi, zajmovi, smanjene porezne stope,
ubrzana amortizacija, itd. - subvencije
Subvencije za stimuliranje javnog prijevoza
Subvencija za ulaganja u poveanje energijske
efikasnosti
Tabela 23: EI za zatitu zraka
Kljuni indikatori
djelotvornosti
Monitoring i procjena
Smanjenje oboljenja
Praenje broja oboljelih
dinih puteva graana,
posebno djece i starijih
ljudi
Tabela 24: Ciljevi naknada za okolinu zbog isputanja gasova od motornih vozila
53
promjena politike cijena, bez prateih programa podizanja svijesti o energijskoj efikasnosti i
smjernicama za njezino postizanje u domainstvima i industriji, ne moe dati oekivani
rezultat. Uz dodatnu primjenu subvencija za ulaganja u poboljanje energijske efikasnosti,
ovaj instrument dobiva puni smisao. Subvencijama se moe upravljati na svim
administrativnim nivoima od opine do federalnih organa uprave u zavisnosti o veliini
projekata i kategoriji potroaa (domainstva privreda). Pored klasinih oblika
subvencioniranja, mogu se razmotriti i oblici kreditiranja sa niskim ili beskamatnim stopama.
Hijerarhija ciljeva
Kljuni indikatori
djelotvornosti
Cjenovna elastinost
Smanjenje godinjih
emisija SO2 i CO2 kao
rezultat mjera
Procjena porasta GDP
po ovom osnovu
Monitoring i procjena
Izraunavanje na bazi podataka o
promjeni cijena energije i promjeni
potronje
Proraun smanjenja emisija po ovom
osnovu
Kljuni indikatori
djelotvornosti
Monitoring i procjena
54
Hijerarhija ciljeva
Kljuni indikatori
djelotvornosti
Monitoring i procjena
Kljuni indikatori
djelotvornosti
Monitoring i procjena
Broj sluajeva
neusklaenosti; uee
u ukupnoj emisiji
Parametri kvalitete
zraka (SOx, NOx)
Iznos prihoda
Kratkoroni
2011.
Srednjoroni
2014.
Naknade
Naknade za pesticide
Naknade za plastine kese
Tabela 29: EI za proizvode
Naknade za pesticide. Trenutni podaci pokazuju da poljoprivreda u BiH nije imala znaajniji
negativan utjecaj na okoli kao rezultat intenzivne proizvodnje. Meutim, takva situacija se
moe brzo promijeniti sa razvojem ovog sektora i proizvodno-orijentirane poljoprivrede u
sljedeih nekoliko godina. S obzirom da ne postoji monitoring utjecaja poljoprivrede na
okoli, analiza situacije se zasniva na procjenama. U glavnim proizvodnim podrujima, kao i
u rijenim dolinama, neispravna i prekomjerna upotreba mineralnih gnojiva i pesticida
predstavlja prijetnju. Nekontrolirana i prekomjerna upotreba pesticida je predstavljala
problem i prije rata, kada je dostizala visoke nivoe od po 1 kg po hektaru obradive povrine.
55
Tokom rata unos hemikalija u zemlju je drastino smanjen i zemlja se mogla oporaviti.
Meutim, obnova poljoprivrednog razvoja e vratiti rizik od pesticida. Stoga treba na vrijeme
uvesti odgovarajue naknade, ija e visina biti poticajna da se pesticidi koriste adekvatno i u
odgovarajuem momentu za usjev.
Hijerarhija ciljeva
Kljuni indikatori
djelotvornosti
Monitoring i procjena
- Kontrola posjedovanja dozvola za
trgovinu pesticidima
- Kontrola pravnih subjekata koji se
bave proizvodnjom, trgovinom,
upotrebom i ispitivanjem pesticida
- Kontrola skladinog kapaciteta kod
domaih proizvoaa
- Kontrola skladitenja, dranja i
distribucije pesticida
Praenje promjena u broju koritenih
doza tokom odreenog vremenskog
perioda
Prikupljanje podataka o visini prihoda
prikupljenih tokom odreenog
vremenskog perioda
Kratkoroni
2011.
Srednjoroni
2014.
smanjivanje stvaranja emisija buke ili vibracija, odnosno izvora koji stvaraju buku
ili vibracije;
smanjivanje optereenja, odnosno spreavanje poveavanja optereenja bukom
ili vibracijama;
56
Hijerarhija ciljeva
Razvojni cilj: Smanjena
neusklaenost
Okolini cilj: Poboljanje stanja
okolia
Ekonomski cilj: Ostvarivanje
prihoda
Kljuni indikatori
djelotvornosti
Monitoring i procjena
Broj sluajeva
neusklaenosti
Nivo buke u okruenju
Iznos prihoda
Kljuni indikatori
djelotvornosti
Jedinina cijena
proizvoda i nivo emisija
po jedinki proizvoda
Indikatori stanja okolia
Monitoring i procjena
Praenje moguih smanjenja po
indikatorima
Praenje indikatora stanja okolia
Jedinina cijena
Praenje promijena u jedininoj cijeni
proizvoda
proizvoda
Smanjenje broja
Praenje broja oboljenja
oboljenja uzrokovanih
oneienjem okolia
Tabela 33: Ciljevi subvencija za investiranje u spreavanje i kontrolu zagaivanja
57
Genetiki diverzitet (diverzitet gena u okviru date organske vrste ili ivog svijeta
odreenog prostora);
Specijski diverzitet (razliitost ivog svijeta na nivou organskih vrsta ili specija);
Ekoloki diverzitet (razliitost ivotnih zajednica ili biocenoza, ekosistema ili
ekosistema i pejzaa ili krajobraza);
Diverzitet ljudskih kultura (kao najbolji indikator postojanja originalnih obrazaca
antropogeneze i etnogeneze na datom prostoru u okviru populacije razumnog
ovjeka Homo sapiens recens.
58
59
Operativni cilj 4.1.1: Uspostava federalne institucije - agencije nadlene za zatitu bioloke i
geoloke raznolikosti (prirode)
Federacija Bosne i Hercegovine u postdejtonskom periodu je bez adekvatnih, a odnedavno i
bilo kakvih institucija, koje se bave upravljanjem prirodom, odnosno prirodnom batinom. To
namee potrebu urgentnog osnivanja adekvatne institucije na Federalnom nivou, koja e se
baviti zatitom i odrivim upravljanjem biolokom i geolokom raznolikou, uz uvaavanje
postojee zakonske regulative (Zakon o zatiti prirode FBiH, Zakon o zatiti okolia FBiH) i
mogunostima implementacije meunarodnih propisa u ovom domenu. Planirana institucija
bi bila tako koncipirana da bi udovoljavala potrebama postojeeg ustrojstva FBiH, te
obavezama drave BiH prema meunarodnoj zajednici, kao i pruanju servisa za donoenje
svih razvojnih i planerskih dokumenata na ovom nivou. Ova institucija bi integrirala i sve
postojee relevantne i komplementarne subjekte, kako iz domena dravne uprave, tako i
strunog i nauno-istraivakog rada. Kao bazine mjere u realizaciji ovog operativnog cilja
su:
4.1.2.1 Donoenje politike odluke
4.1.2.1 Implementacija odluke kroz resorno ministarstvo/ministarstva
4.1.2.1 Identifikacija finansijskih sredstava (uglavnom budetskog karaktera, te dijelom iz
meunarodnih fondova)
Operativni cilj 4.1.2: Inventarizacija vrsta flore, faune i fungije i identifikacija tipova stanita
Bosna i Hercegovina, a time i FBiH, je jedna od rijetkih zemalja koje jo uvijek nemaju
uraene adekvatne inventarizacije vrsta flore, faune i fungije, bazinih dokumenata o
biolokoj raznolikosti. Jo uvijek nije izvrena i identifikacija tipova stanita i utvrivanje
stepena njihove raznolikosti kao i adekvatna kategorizacija shodno Habitat direktivi, Flori
Evrope, Fauni Evrope, EURO-MED data base itd. Za realizaciju ovog operativnog cilja
neophodno je provesti sljedee mjere:
4.1.2.1 Izvriti kategorizaciju i identifikaciju stanita i ekosistema na horizontalnom i
vertikalnom profilu FBiH. Ova mjera podrazumijeva ukljuivanje dosadanjih
spoznaja o pejzanoj raznolikosti o FBiH, te realizaciju namjenskih projekata koji
e omoguiti adekvatnu evaluaciju tipova stanita i ekosistema shodno Habitat
direktivi.
60
4.1.2.2 Izrada Flore FBiH, Faune FBiH i Fungije FBiH. Ovi dokumenti su osnovni za
donoenje bilo kakvih programa odrive upotrebe biolokih resursa. Njihova
realizacija podrazumijeva izradu modernih ek-lista, indeksa i formiranje
operativnih baza podataka sa procjenom stvarnog stepena specijskog diverziteta,
rasprostranjenosti te ekoloke pripadnosti. Uz postojee razuene podatke
neophodno je izvriti i analitiko-sintetske istraivake akcije kako bi se dolo do
moderne flore, faune i fungije ove izuzetno raznolike regije.
4.1.2.3 Izrada distribucijske mape ekosistema na horizontalnom i vertikalnom profilu
FBiH nalae izradu moderne vegetacijske karte, kako recentne, tako i
potencijalne vegetacije u mjerilu 1:50 000, 1:100 000 i 1:200 000, koja bi bila
integralni dio grafike interpretacije ekosistema Bosne i Hercegovine i Evrope.
Ova mapa, zajedno sa prikladnim komentarom je i realna osnova ne samo
odrivog prostornog, ve i drutvenog planiranja.
Operativni cilj 4.1.3: Procjena stepena ugroenosti vrsta i stanita u skladu sa IUCN
Prema preliminarnim procjenama od priblino 5000 taksona vaskularnih biljaka, sa
odreenim stepenom ugroenosti je ak 10 % oblika. Jo je vea proporcija ugroenosti
pojedinih skupina ivotinja, a naroito sisara, gmizavaca, reptila i riba, te akvatinih
organizama insekata i algi, zbog intenzivne svakodnevne konverzije stanita BiH, a time i
Federacija BiH su rijetki prostori koji nemaju izvrenu ni priblino adekvatnu procjenu
ugroenosti prirodnog genofonda. Realizacija ovog izuzetno vanog operativnog cilja
podrazumijeva hitnu implementaciju mjera izrada Crvene knjige biljaka FBiH, izrada
Crvene knjige ivotinja i izrada Crvene knjige gljiva. Donoenje ovih naunih, strunih i
upravljakih dokumenata podrazumijeva i realizaciju adekvatnih projekata koji e uz procjenu
na bazi dosadanjih, kao i dopunskih istraivanja, omoguiti adekvatnu kategorizaciju u
skladu s najnovijim odredbama IUCN o rekategorizaciji ugroenog svijeta divljine iz 2003.
god. (prema kojoj za razliku od ranijih 5 kategorija izdvaja se 10 osnovnih i znaajno veliki
broj dopunskih kategorija sa nizom konzervacijsko-upravljakih atributa).
Operativni cilj 4.1.4: Uspostava mree postojeih i novih zatienih podruja
Da bi se udovoljilo principima odrive konzervacije prirodno vrijednih podruja i uravnoteene
upotrebe prirodnih resursa u generiranju ekoloki profitabilnih projekata, te smanjenja
rastueg lokalnog siromatva, neophodno je izvriti identifikaciju prirodno i gospodarski
vanih geografskih podruja, kako bi se u njima mogli odvijati procesi efikasne konzervacije i
ekonomske dobiti. Na taj nain e se identificirati podruja adekvatna za odrivo umarstvo,
odriva poljoprivredna proizvodnja i ekoloki turizam, te razvoj herbalnog sektora. Do sada je
na prostoru BiH pod odgovarajuim reimom zatite svega 0, 53 % teritorija. Ta proporcija je
na podruju FBiH i znatno nia. Unato izuzetnoj raznolikosti, bogatstvu ivog svijeta, tipova
stanita i pejzaa, te sve veoj ugroenosti jo uvijek na prostoru Federacije ne postoje
zatiena podruja nivoa nacionalnih parkova, kroz koje bi se mogli ostvariti strateki ciljevi
razvoja u domenu obrazovnog, naunog i svih oblika otvorenog turizma. Uz to, uspostava
funkcionalne mree zatienih podruja, e doprinijeti i intenziviranju integracijskih procesa i
brem pribliavanju ovog prostora Evropskoj uniji. Realizacija ovog operativnog cilja
podrazumijeva implementaciju slijedeih mjera:
4.1.4.1 Uspostava novih zatienih podruja prema EU standardima i razvoj efektivne
mree zatienih podruja sa ekolokim koridorima uz prethodnu naunu
evaluaciju prirodnih vrijednosti, te izrada planova za odrivo upravljanje
zatienim podrujima
61
62
63
64
65
66
izdvajanje dogovorene stope dobiti za primarno koritenje prirodnih resursa, kao i dijela
dobiti ostvarene njenim plasmanom na tritu.
To nalae svakom koncesionaru i ino -ulagaima izdvajanje utvrene stope od ukupne dobiti
na ime sticanja prava na koritenje datog prirodnog resursa, to je u skladu sa temeljnim
ciljevima Konvencije o biolokoj raznolikosti. Samo takvim principom je mogue ostvariti
odrivu zatitu prirode i kreirati bolje ivotne uvjete za neposrednu lokalnu zajednicu. U
okviru ovog stratekog cilja definira se i operativni cilj:
Operativni cilj 4.3.1: Promocija autohtonih resursa
Kao posebnu komparativnu prednost Federacija BiH ima i u segmentu autohtonog
genofonda (genetikih resursa) i njihovih bliskih srodnika u svijetu divljine. S ciljem njihovog
ouvanja, te racionalne upotrebe i generiranja unikatnih proizvoda i servisa neophodna je
njihova planska promocija kroz razliite oblike edukativnog, naunog i medijskog djelovanja.
Mnogi od njih, iako su odigrali vanu ulogu u preivljavanju i etnogenezi na ovim prostorima,
padaju u duboki zaborav, a neki i u cijelosti iezavaju. Za implementaciju ovog operativnog
cilja, neophodna je primjena sljedeih mjera:
4.3.1.1 Donoenje legislative za odrivo upravljanje genetikim resursima;
4.3.1.2 Inventarizacija autohtonih genetikih resursa;
4.3.1.3 Uspostava efikasnije bioloke sigurnosti za autohtoni genofond;
4.3.1.4 Razvoj adekvatnog instrumentarija za identifikaciju i monitoring genetiki
modificiranih organizama (GMO) kao i preduvjeta za njihovo putanje u ivotnu
sredinu, mjera upravljanja, ukljuujui i oblike eventualne zatite od genetiki
modificirane hrane;
4.3.1.5 Kontinuiran nauno-istraivaki rad kroz ekspertne timove/institucije s ciljem dalje
identifikacije geolokih resursa;
4.3.1.6 Kontinuiran nauno-istraivaki rad kroz ekspertne timove/institucije s ciljem dalje
identifikacije autohtonog genofonda u sferi flore, faune i fungije.
Strateki cilj 4.4: Smanjenje pritisaka na bioloku i geoloku raznolikost Federacije BiH
Intenzivan razvoj, razliiti procesi antropogeneze, nastojanje ovjeanstva da konvertuje
prirodne resurse u razliite proizvode (hrana, lijekovi, vlakna, energija) i udovolji potrebama
savremenog ovjeka uvjetuje svakodnevno rastui spektar pritisaka na sve segmente
okolia, a naroito na bioloku i geoloku raznolikost. Tako se i na prostoru FBiH
svakodnevno poveavaju pritisci, kako lokalnog, tako i globalnog karaktera.
U okviru ovog Stratekog cilja, identificirana su dva operativna cilja:
4.4.1 Ublaavanje posljedica klimatskih promjena;
4.4.2 Smanjenje pritisaka u prostoru FBiH.
Operativni cilj 4.4.1: Ublaavanje posljedica klimatskih promjena
Dugogodinji procesi emisije razliitih materija uvjet ovali su i danas vrlo znaajne klimatske
promjene, koje se prvenstveno ogledaju u naglaenim termikim promjenama atmosfere, to
dovodi do ozbiljnih konverzija stanita i ugroavanja biodiverziteta. Na prostoru FBiH,
najozbiljnije promjene se ve deavaju u biodiverzitetu visokoplaninskih ekosistema,
snjeanika, te planinskih movara. S ciljem ublaavanja nastalih posljedica klimatskih
promjena, neophodna je i implementacija sljedeih mjera:
67
68
4.6 Zemljite
Izuzetno je znaajno naglasiti da upravo zbog prirodnih karakteristika zemljite BiH, a
posebno u FBiH, predstavlja izuzetno ranjiv i osjetljiv resurs s kojim se mora raspolagati s
osobitom panjom. Upravo zbog toga je od izuzetnog znaaja zaustaviti dosadanju praksu
raspolaganja i koritenja zemljita, koja je dovela do stanja, koje se kratko moe opisati kao
haos u prostoru. Takva praksa stvara pojaan pritisak na najbolje kategorije zemljita (kojih
je veoma malo), to rezultira znaajnim oteenjima zemljita, prirodnog i graditeljskog
nasljea, smanjuje mogunosti za razvoj ekonomskih aktivnosti u ruralnim podrujima, a sve
to poveava nivo/rizik od siromatva i potie neformalnu ekonomiju, koja po pravilu ne koristi
po okoli ugodne proizvodne tehnike (tehnologije). Drugim rijeima, ovakva praksa
koritenja, odnosno upravljanja zemljitem ne moe biti osnov unapreenja nivoa kvaliteta
ivljenja i uravnoteenog socio-ekonomskog razvoja FBiH. Dakle, iako su problemi vezani za
zatitu i unapreenje kvaliteta ovog resursa veoma raznovrsni i kompleksni, oni se prema
uzrocima mogu svrstati u nekoliko grupa kako slijedi:
1. Neracionalno upravljanje zemljitem, odnosno nemogunost uspostave integralnog
sistema odrivog upravljanja zemljitem, to je osnov svih problema vezanih za
neracionalno i nekontrolirano koritenje zemljita, a to u konanici za posljedicu ima
njegovu destrukciju (razne tipove) i nestanak (pedocid). U tom smislu problem predstavlja:
a. Nepotpuna i ponekad neusaglaena zakonska regulativa
Oblast upravljanja zemljitem na razliite naine tretira 15 zakonskih akata. Iako
impresivni brojem, ovi zakonski akti samo djelomino postavljaju osnovu za integralno
odrivo upravljanje zemljitem, to je osnov njegove zatite i zatite zdravlja ljudi,
stanita i garant odrivog privrednog i drutvenog razvoja. Veina ovih zakonskih akata
se ne implementira jer nedostaju mehanizmi, institucije i finansijska sredstva za njihovu
implementaciju. Takoer je vano istai da ne postoji okvirni zakon o zatiti zemljita,
koji bi trebao da definira institucionalni okvir za odrivo upravljanje ovim resursom i
sprijei dosadanju praksu haotinog/ad-hoch upravljanja.
b. Nedostatak planske, analitike i tehnike dokumentacije, koju su razni nivoi
administracije duni po zakonu uspostaviti. Tu se prvenstveno misli na analitiku,
plansku i tehniku dokumentaciju, ija priprema jeste zakonska obaveza: Plan i
Program gospodarenja zemljitem, prostorni planovi (Federacija BiH, kantoni), karte
upotrebne vrijednosti zemljita i cjelokupne pratee dokumentacije, umarsko
privredne osnove i sl.
c. Nepostojanje koordinacije i efikasne komunikacije, te nejasne linije, naini i
odgovornosti za izvjetavanje na svim nivoima administracije (i horizontalno i
vertikalno).
Upravo ovakvo stanje nejasne subordinacije i razgranienja odgovornosti, te
nedostatak oficijelnih kanala komunikacije (redovni sastanci, redovna izvjetavanja,
redovne sesije vezane za planiranje i sl.) doprinose i izgrauju neodgovoran i
neadekvatan odnos prema zemljitu i prema potrebi njegove zatite.
d. Nepostojanje integralnog zemljinog informacinog sistema ZIS
Uspostava ovakvog sistema je zakonska obaveza koja je definirana zakonom (Zakon o
poljoprivrednom zemljitu, Zakon o prostornom planiranju i koritenju prostora).
2. Nepostojanje sistematskog praenja kvaliteta zemljita monitoringa, je problem koji
za posljedicu ima nedostatak informacija o stanju i upotrebi zemljita, kao i o
nivou/kvalitetu ispunjavanja zakonskih obaveza. Upravo nepostojanje vertikalne i
horizontalne komunikacije izmeu nadlenih institucija na svim nivoima administracije ima
za posljedicu nepostojanje sistema praenja kvaliteta zemljita.
69
14
70
71
72
73
74
75
bi bila ucrtana arita tj. rasprostranjenost biljnih vrsta koje su zatiene (ovo je veza sa
Strategijom zatite prirode i Kartagenskim protokolom).
Mjera 5.1.3.3: Kreiranje i implementacija agrookolinog programa
Kreiranje i izrada agrookolinih programa su svakako dio obaveza koje emo morati ispuniti
na putu pridruivanja EU. Ovi programi proistiu iz Agende 2000. Oni podrazumijevaju set
razliitih shema podrke u ruralnim oblastima, koje imaju za cilj promociju upotrebe odrivih
tehnika/tehnologija proizvodnje, odrivog koritenja zemljita, ali i unapreenje infrastrukture,
kako bi se omoguio ostanak stanovnitva u manje povoljnim podrujima. To znai, da se
ovom mjerom nastoje podrati programi podrke koje kreira i implementira FMPV, ali s
naglaskom na one mjere koje e dovesti do zatite, unapreenja kvaliteta zemljita, a preko
koritenja adekvatnijih tehnika i tehnologija proizvodnje hrane.
Mjera 5.1.3.4: Uspostava/podrka postojeim shemama oznaavanja okolino prihvatljivih
metoda proizvodnje hrane
U okolino prihvatljive metode proizvodnje hrane spadaju razliiti poljoprivredni sistemi koji
ukljuuju i integralnu proizvodnju, ali i organsku poljoprivredu, kao i niz drugih koji su manje
poznati. Ova mjera ima za cilj prvenstveno edukaciju, jaanje svijesti i nivoa znanja o
shemama oznaavanja, a ne direktnu podrku proizvodnji. U tom smislu fokus grupa su
svakako civilni slubenici, ali i sve ostale grupe zainteresiranih aktera. Osim toga, ova mjera
ima za cilj podrku uspostavljanje shema oznaavanja kreiranja zatitnog znaka, njegove
promocije, te sistema osiguranja kvaliteta (certifikacija i akreditacija), kako bi se unaprijedile
mogunosti za plasman ovih proizvoda.
Mjera 5.1.3.5: Promocija proizvodnji koje se temelje na tradiciji podruja, ali grade znaajnu
dodatnu vrijednost
Da bi potaknuli razvoj ruralnih oblasti neophodno je identificirati proizvode koji bi mogli da na
razliite naine uu u sheme oznaavanja u EU (DPO products with designeted origine
PGI proizvodi sa geografskim porijeklom). Ovdje se prvenstveno misli na tradicionalne
proizvode ili proizvode koje imaju specifine osobine koje su ogledalo karakteristika lokalnog
okolia, kao npr. Travniki sir, groe i vina ilavka i Blatina i sl. Dakle, ova mjera
podrazumijeva formiranje liste proizvoda koji bi mogli dobiti neku od ovih oznaka, a potom i
prvi dio prikupljanja dokumentacije neophodne za otpoinjanje tog procesa.
Osim toga, ova mjera podrazumijeva formiranje liste inovativnih proizvoda koji bi se temeljili
na lokalnoj tradiciji, znanju i lokalnim sirovinama, ali bi uvaavali zahtjeve modernog
potroaa, a prije svega se misli i na modernog turistu. Na ovaj nain bi svakako podrali i
implementaciju Strategije razvoja turizma u FBiH.
Mjera 5.1.3.6: Promocija odrivog upravljanja umama
Proces certifikacije preduzea koja su zaduena za upravljanje ovim resursom prema
internacionalnim standardima odrivog upravljanja umama je zapoeo. Ovaj proces
osigurava iskorjenjivanje neodrivih tehnika i tehnologija koritenja ovog resursa, zatim
suzbijanje nelegalnih aktivnosti iskoritavanja ume, te aktivno uee lokalne zajednice i
spreava pretjeranu eksploataciju ume. Na ovaj nain se veoma kvalitetno moe podrati
razvoj ruralne ekonomije, ali i zatititi umsko zemljite. Dakle, ovom mjerom se predvia
novana podrka za proces certifikacije onim preduzeima koja ispunjavaju uvjete i koja ele
biti certificirana. Osim toga, treba naglasiti da certificirano drvo ostvaruje premijum cijenu na
tritu, odnosno predstavlja proizvod sa dodatnom vrijednou.
76
77
Mjera 5.2.1.2: Procjena rizika i utjecaja na kvalitet okolia utvrenih oteenja zemljita
Nakon to se napravi inventarizacija tj. definiraju se precizno oteena podruja, onda je
neophodno napraviti studiju koja e sva identificirana oteenja istraiti, s aspekta rizika po
kvalitet zdravlja ljudi, ali i po kvalitet okolia. Sva podruja e prema nivou rizika biti
grupisana u pet kategorija, a prema zahtjevima Evropske okoline agencije (EEA). Ova
mjera u sutini predstavlja predistranu studiju koja je neophodna da bi se formirao plan
uklanjanja/minimiziranja rizika po okoli od strane ovih identiificiranih oteenja.
Mjera 5.2.1.3: Uspostava sistematskog monitoringa zemljita i izvjetavanje prema EEA
Ova mjera, u sutini, predstavlja objedinjavanje i dopunu rezultata gore navedenih mjera
kako bi imali ujednaen sistem praenja stanja kvaliteta zemljita, a prema zahtjevima EEA
koji prati na koji nain se izvravaju planovi sanacije oteenih zemljita. U tom smislu ova
mjera obuhvata preciznu definiciju indikatora, nain i vremenski raspored prikupljanja
podataka. Ova mjera je operacionalizacija rada uspostavljenog ZIS-a i ISUZ, te e se odvijati
u skladu sa njihovim planovima. Drugim rijeima, ova mjera treba omoguiti kreiranje
izvjetaja za EEA (2010) koji e sutinski biti poetno stanje za praenje promjena koje se
deavaju u prostoru i ocjenu kvaliteta ISUZ.
Mjera 5.2.1.4: Izraditi program za suzbijanje dezertifikacije
BiH je usvojila Konvenciju UN-a o decertifikaciji, borbi protiv pretvaranja zemljita u pustinju u
zemljama gdje su sue i/ili pretvaranje zemljita u pustinje, posebno u Africi. Konvencija je
usvojena u Parizu, 1994. godine, a stupila je na snagu 26. decembra 1996. Odluka o
ratifikaciji Konvencije je objavljena u Slubenim novinama BiH Meunarodni sporazumi 26.
augusta 2002. Br. 12/02. U tom smislu FBiH je obavezna izraditi program suzbijanja
decertifikacije na svom prostoru, te ga uskladiti sa programom RS-a i tako dati doprinos
formiranju ovog programa na nivou BiH.
Operativni cilj 5.2.2: Unapreenje kvaliteta zemljita vraanjem funkcije degradiranog
zemljita ili minimiziranja utjecaja
Ovaj cilj e biti ostvaren putem slijedeih mjera:
5.2.2.1 Priprema dugoronog plana povrata funkcije degradiranog zemljita;
5.2.2.2 Operacionalizacija pripremljenih planova;
5.2.2.3 Smanjenje opasnosti od minskih polja i njihovo uklanjanje;
5.2.2.4 Integralni plan unapreenja kvaliteta poljoprivrednog zemljita (prioriteti prema
kojima e kantoni razvijati svoje programe);
5.2.2.5 Formiranje banke zemljita.
Mjera 5.2.2.1: Priprema dugoronog plana povrata funkcije degradiranog zemljita
Na osnovu informacija o oteenim podrujima, te na osnovu procjene njihovog utjecaja na
zdravlje ljudi i kvalitet okolia, neophodno je izraditi dugoroni plan otklanjanja/minimiziranja
negativnih utjecaja i povrata funkcije degradiranog zemljita tamo gdje je to mogue.
Drugim rijeima, ova mjera obuhvata izradu dvije vrste studija za svako identificirano
oteeno podruje prethodnu studiju i fizibiliti studiju koja e ponuditi alternative rjeenja
problema, potrebne investicije, mogui vremenski raspored rjeavanja problema i mogue
izvore finansiranja za rjeavanje ovih problema. Naravno, oba dokumenta bi tretirala datu
problematiku fazno gdje bi se predvidjele kratkorone i srednjorone, kao i dugorone
78
aktivnosti. Studije bi svakako ukljuile ve postojea planska dokumenta koja se tiu ove
oblasti. Na ovaj nain bi bilo jasno kako e se postupati s ovim oteenjima, kako e se ona
otklanjati, te kako e biti praena.
Mjera 5.2.2.2: Operacionalizacija pripremljenih planova
Nakon, ove dvije studije neophodno je napraviti precizan, veoma detaljan operativni plan
rjeavanja ovih problema. Ova mjera podrazumijeva operativnu razradu i implementaciju
studija izvodivosti, a prema prioritetima dugoronog plana. Za cilj ima rjeavanje (do nivoa
koji je planiran) problema na 10% identificiranih oteenja, prema prioritetima dugoronog
plana
Mjera 5.2.2.3: Smanjenje opasnosti od minskih polja i njihovo uklanjanje
Ova mjera podrazumijeva podrku postojeim planovima koje je izradio MAK, kako bi se
osiguralo ispunjenje ciljeva koji su zacrtani, a koji ne podrazumijevaju samo deminiranje ve i
pomo rtvama. Dakle, ovim se planira samo izdvajanje fonda koji treba osigurati finalizaciju
MAK-ovih planova.
Mjera 5.2.2.4: Integralni plan unapreenja kvaliteta poljoprivrednog zemljita
Ova mjera podrazumijeva koordiniranje i usaglaavanje aktivnosti svih kantona, koji svake
godine donose Programe unapreenja kvaliteta zemljita, a koji se finansiraju iz fonda
prikupljenog naplatom taksi za promjenu namjene koritenja poljoprivrednog zemljita. Ova
sredstva se implementiraju bez ikakve strategije i zbog toga je efikasnost itavog procesa
smanjena. Zato bi bilo neophodno da se napravi strateki plan unapreenja kvaliteta
poljoprivrednog zemljita koji bi odredio prioritete i glavne ciljeve djelovanja u svakom
kantonu. Veoma bi bilo vano da se pri definiranju prioriteta uvae i naela, odnosno prioriteti
borbe protiv decertifikacija. Dakle, ova mjera podrazumijeva usaglaen plan koji sadri
prioritete i glavne ciljeve djelovanja u smislu unapreenja kvaliteta poljoprivrednog zemljita,
a koji treba biti podrka, pomo kantonima da kreiraju efikasnije programe unapreenja
kvaliteta poljoprivrednog zemljita, te da neke probleme rjeavaju zajednikim akcijama.
Mjera 5.2.2.5: Formiranje banke zemljita
Banka zemljita ne predstavlja nita drugo nego po propisima odreeno podruje u kojem e
se moi odloiti veoma vrijedni gornji sloj zemljita. Na ovaj nain bi se osiguralo adekvatno
manipuliranje i zatita ovog vrijednog sloja, te njegovo dalje koritenje u svrhu vraanja
funkcije oteenog tla. Banka zemljita je infrastrukturni i administrativni centar koji
omoguava uvanje povrinskog sloja zemljita koje se uklanja prilikom bilo koje vrste
eksploatacije mineralnih sirovina i otvaranjem drugih eksploatacionih polja, te gradnjom
svih oblika infrastrukture. Ovo pitanje je vrlo vano s obzirom na planove izgradnje autoputa
VC. Ovo bi bilo zakonski regulirano novim Okvirnim zakonom. Ova mjera podrazumijeva
izradu studije izvodivosti u kojoj bi pitanje samofinansiranja trebalo biti adekvatno rijeeno,
definiranje lokacije i edukacija ljudi koji bi vodili ovu ustanovu.
Strateki cilj 5.3: Senzibiliziranje i jaanje kapaciteta lokalne i ekspertske zajednice
Trei strateki cilj se odnosi na izgradnju kapaciteta za upravljanje i unapreenje kvaliteta
zemljita. Ovdje se, prije svega, misli na jaanje uloge i aktivnosti nevladinog sektora na
promociji vanosti svih funkcija zemljita, zatim na efikasnoj identifikaciji i spreavanju praksi
koje dovode do oteenja zemljita, te jaanju kapaciteta ekspertske i lokalne zajednice. U
tom smislu definirana su dva operativna cilja kako slijedi:
79
80
81
4.7 Zrak
Velikim transformacijama koje su se odvijale posljednjih decenija (rast stanovnitva i
proizvodnje, poveanje potronje energije i sirovina, te industrijski razvoj), ovjeanstvo se
nalo u specifinoj krizi. Kao posljedica razvoja privrede i poveanja proizvodnje, s jedne
strane i potronje prirodnih resursa s druge, ova kriza se ogleda kroz smanjenje kvaliteta
svih komponenti okolia (vode, zraka i tla). Ekoloka kriza je proizala iz injenice da se na
planeti Zemlji razvijaju paralelni dva sistema prirodni i drutveni. Drutveni sistem se
razvija koritenjem resursa prirode i vraajui prirodi sve to mu nije potrebno. Pri tome
drutvo ozbiljno iscrpljuje prirodne resurse, naruava ekosisteme i utjee na zdravlje ljudi.
Da bi se ublaile posljedice poveanja proizvodnje, sa ciljem omoguavanja daljnjeg
drutvenog razvoja, danas se razvija sistem upravljanja kvalitetom zraka, iji je cilj odranje i
unapreenje kvaliteta zraka kao jedna od komponenti okolia. Upravljanje kvalitetom zraka
polazi od nastojanja da nigdje u prostoru koncentracija polutanata ne bude vea od one koja
je, s obzirom na tetnost pojedinih polutanata, dozvoljena, odnosno da rizik ne bude vei od
usvojenog. Ovaj princip treba osigurati ne samo u jednom vremensko presjeku nego i u
budunosti, tj. i kod izgradnje novih objekata. Stoga se postavlja uvjet da emisija bude to
nia, u granicama tehniko-ekonomskih mogunosti. To omoguuje da se postigne da zrak
bude ist koliko to omoguuju dostignua tehnike, a ne prljav koliko to dozvoljavaju
higijenske norme. Postie se i to da svi izvori zagaivanja, bez obzira na njihovu lokaciju,
imaju pred sobom iste zahtjeve u pogledu kvaliteta zraka, ime se one izjednaavaju u
trokovima zatite zraka od zagaivanja. Pored ograniavanja emisije polutanata, radi
ouvanja odreenog kvaliteta ambijentalnog zraka, potrebno je ograniiti i veliinu depozicije
polutanata iz atmosfere (sediment, kisele kie) radi zatite tla. Ukoliko postroavanje
tehnikih uvjeta prouzrokuje previsoke trokove, moe se dozvoliti i izazivanje prekomjerne
zagaenosti zraka u odreenom periodu i odreenom podruju, uz jasno saznanje koliki je,
pri tom, izazvan rizik za zdravlje stanovnitva, ekosisteme i izgraena dobra.
Problematika upravljanja kvalitetom zraka granii sa mnogim drugim oblastima, u prvom redu
sa oblastima koje su izvor zagaivanja (tehnika, ekonomija, drutveni odnosi), a zatim sa
oblastima vezanim za djelovanje polutanata (biologija, kemija, medicina...). S ciljem lakeg
izuavanja unutar graninih oblasti upravljanja kvalitetom zraka, sa ekonomijom i tehnikom
82
stacionarne:
o velika loita koja mogu imati prekogranian utjecaj,
o industrija (tehnologije) koje mogu imati takoer prekogranini utjecaj, ali i
specifine polutante koji mogu djelovati na ekosisteme,
o mala loita sa malom emisijom, ali zbog uvjeta emitiranja sa velikim
utjecajem na kvalitet zraka;
mobilne:
o na autoputovima gdje su vee brzine,
o u gradovima u mrei ulica s nereguliranim saobraajem.
Stoga se problematika kvaliteta zraka posebno rjeava u gradovima (nain grijanja, kvalitet
goriva, regulacija saobraaja), a posebno na nivou drave/entiteta (energetska politika,
industrijska politika, prostorno planiranje, trase autoputova).
Zavisno od nivoa razliiti su i pojavni oblici zagaivanja zraka - od neposrednih na lokalnom
nivou do posrednih (preko vode, tla i hrane) na globalnom nivou. Srazmjerno tome, razliiti
su mogui tetni efekti po pojedinim nivoima. Tehnike mjere za zatitu zraka raznovrsne su
na niim nivoima, a na viim se ogledaju samo u ograniavanju emisije u okviru asimilacionih
sposobnosti atmosfere, odnosno cijele planete. Posmatrajui na viim nivoima, problematika
ouvanja istoe zraka i politika razvoja tijesno se povezuju, to i jeste jedini ispravni put
usaglaavanja konflikta izmeu razvoja i istoe zraka.
Operativni cilj 6.1.1: Ogranienje emisije kiselih gasova iz velikih loita, ukljuujui
prekogranini transport
Ovaj operativni cilj podrazumijeva provedbu sljedeih mjera:
6.1.1.1 Odreivanje i osposobljavanje focal-pointa za Konvenciju o prekograninom
zagaivanju zraka na velike udaljenosti (LRTAP);
6.1.1.2 Saradnja u okviru EMEP-a;
6.1.1.3 Pristup protokolima o ograniavanju emisije SO2 i NOx uz Konvenciju o
prekograninim zagaivanju zraka na velikim udaljenostima (LRTAP);
6.1.1.4 Pristup ostalim protokolima uz Konvenciju LRTAP (kojima BiH nije pristupila)
6.1.1.5 Izrada studije graninih vrijednosti SO2 za TE;
6.1.1.6 Izmjene i dopune Pravilnika o graninim vrijednostima emisije u zrak iz
postrojenja za sagorijevanje;
6.1.1.7 Podsticanje za istraivanje u oblasti primjene tehnika odsumporavanja dimnih
gasova i razvoj odgovarajuih tehnologija.
83
84
Izvriti analizu znaaja pristupanja ovim protokolima i pristupiti im; potrebno je obaveze iz
protokola (nakon analize) ugraditi u podzakonske akte Zakona o zatiti zraka, te druge
razvojne dokumente.
Mjera 6.1.1.5: Izrada studije graninih vrijednosti SO2 za TE na liniji emisionih plafona
LRTAP Konvencije za BiH, te Direktive 2001/80/EC Evropskog parlamenta i Vijea o
ograniavanju emisija odreenih zagaujuih materija u zrak iz velikih loita, te Ugovora o
energetskoj zajednici JI Evrope (2005)
Parlament FBiH je u julu 2007. godine usvojio Program izgradnje novih termoelektrana u BiH
koji u sebi ne sadri kljune brojane podatke o utjecajima na okolinu (godinje emisije SO2 i
CO2). Potrebno je odrediti granine vrijednosti emisije SO2 i NOx za nove i postojee
termoelektrane, kako bi se uklopili u emisione plafone iz Protokola LRTAP konvencije, bili na
liniji direktive EU, te posebno uvaili pravila odrivog razvoja BiH (koliki su prihvatljivi trokovi
odsumporavanja dimnih gasova, koji e se odraziti na cijenu energije za privredu i
domainstva), kao i Ugovora o energetskoj zajednici izmeu EU i Zapadnog Balkana (2005).
Posebno, kolika pomo se moe zahtijevati iz fondova EU. Praktino, razlika izmeu
emisonih koncentracija od 10.000 mg SO2 /m3 (prosjena vrijednost za sve termoelektrane u
Federaciji BiH i 200 mg SO2/m3 (GVE po Direktivi) treba da bude pokrivena sa: (a)
trokovima odsumporavanja manje efikasnim i jeftinijim metodama iz domaih izvora, (b)
prihvaenim tetama u BiH i van nje, te (c) pokrivanjem dijela trokova od strane EU, a kako
bi se koristile efikasnije metode, s ciljem smanjenja prekograninog transporta. Zemlje koje
su pristupile EU nakon 2004. godine su na bazi takvih analiza usvojile granine vrijednosti
izmeu 400 i 1000 mg/m3, te dobile odreenu pomo da zadovolje te vrijednosti.
Mjera 6.1.1.6: Izmjene i dopune Pravilnika o graninim vrijednostima emisije u zrak iz
postrojenja za sagorijevanje (Sl. Novine FBiH 12/05)
S obzirom da su pravilnici uz Zakon o zatiti zraka doneseni bez posebnih istraivanja, kao i
da se sada raspolae iskustvima iz primjene pravilnika, potrebno je izvriti izmjene i dopune
Pravilnika o graninim vrijednostima emisije iz postrojenja za sagorijevanje i to u dvije faze;
prva faza kojom e se dati odreena pojanjenja, a u vezi emisije iz velikih loita (TE)
uspostaviti principe reguliranja (plafoni, kvote, granine vrijednosti); i druga faza koja e dati
brojane podatke. Prema Ugovoru o energetskoj zajednici JI Evrope predvien je rok
implementacije Direktive EU 2001/80/EC o ograniavanju emisija odreenih zagaujuih
materija u zrak iz velikih loita do 31.12.2017. Meutim, zbog potrebe realizacije plana
gradnja novih termoelektrana ovom poslu treba pristupiti odmah.
Mjera 6.1.1.7: Podsticanje za istraivanje u oblasti odsumporavanja dimnih gasova i razvoj
odgovarajuih tehnologija
S obzirom da se vrijednosti opreme za odsumporavanje dimnih gasova u BiH procjenjuju
preko 1 milijarde KM, a ne radi se o posebno sloenim tehnologijama, mogue je ukljuiti
domau mainogradnju u proizvodnju ovih ureaja. Stoga se predlae da se ova oblast
posebno naglasi u programima podsticaja NIR-a od strane odgovarajuih fondova (na nivou
FBiH i kantona).
Operativni cilj 6.1.2: Ogranienje emisije iz malih loita
Ovaj operativni cilj podrazumijeva provedbu sljedeih mjera:
6.1.2.1 Usmjeravanje koritenja uglja;
6.1.2.2 Oplemenjivanje uglja;
85
86
87
zakonodavstva, a cilj je bio stvoriti evropski nadzorni okvir za hemijske proizvode o emu
treba voditi rauna kod izrade nacionalne legislative.
Mjera 6.1.3.4: Unapreenje sistema periodine provjere i kontinuiranog praenja emisije
U pogonima sa znaajnim kapacitetim i tamo gdje emisija u zrak zavisi od kvaliteta voenja
procesa, pravna lica su duna da uspostave vlastiti monitoring emisije. Meu ostalim, takve
sisteme imaju danas TE Kakanj i TE Tuzla. Na osnovu dosadanjih iskustava o provjeri i
kontinuiranom praenju emisije (I) treba kroz posebnu studiju elaborirati stanje, (II) na bazi
iskustava o dosadanjoj praksi izvriti izmjene i dopune Pravilnika o monitoringu emisije; te
(III) izdati odgovarajue tehniko uputstvo za voenje monitoringa.
Mjera 6.1.3.5: Iskljuivanje iz upotrebe supstanci koje ugroavaju ozonski omota
Osnovana je Ozonska jedinica BiH odlukom Vijea ministara jula 2000. zakljuak sa sjednice
Vijea ministara od 04.07.2000. Sa aktivnim radom poela je 01.01.2001.god. potpisivanjem
Projektnog dokumenta Uspostavljanje ozonske jedinice. Iskljuivanje supstanci koje
ugroavaju ozonski omota se vri primjenom Dravnog programa: Potrebno je: (I) davati
strunu podrku preduzeima koja prelaze na alternativne tehnologije, (II) organizirati sistem
upravljanja rashladnim sredstvima (osnovati centar za edukaciju servisera) i (III) razraditi
aktivnosti za banku CFC spojeva i halona (da se mogu koristit u postojeim ureajima nakon
prestanka njihove proizvodnje).
Operativni cilj 6.1.4: Smanjenje zagaivanje zraka od saobraaja u gradovima
Ovaj operativni cilj podrazumijeva provedbu sljedeih mjera:
6.1.4.1 Kontrola emisije CO i ai na tehnikim pregledima motornih vozila, te na
saobraajnicama;
6.1.4.2 Izrada mehanizma za uvoenje naknada za okolinu zbog isputanja gasova od
motornih vozila (plaa se pri registraciji vozila);
6.1.4.3 a) Podsticanje smanjivanja koritenja olovnih motornih goriva do njihovog
potpunog iskljuivanja iz upotrebe,
b) Reguliranje sadraja sumpora u motornim gorivima,
c) Energijska efikasnost novih vozila u prodaji;
6.1.4.4 Stimuliranje javnoga prijevoza,ukljuujui i eljezniki promet, u funkciji zatite
okolia;
6.1.4.5 Razrada politike odreivanja cestarina i njezino unapreenje;
6.1.4.6 Analiza dosadanjeg reguliranja uvoza polovnih vozila- Izmjene i dopune Zakona.
Mjera 6.1.4.1: Kontrola emisije CO i ai na tehnikim pregledima motornih vozila, te na
saobraajnicama
Zbog velikog broja vozila, neodgovarajue mree saobraajnica, neodgovarajueg
odravanja vozila i nekvalitetne provjere emisije na tehnikim pregledima, zrak u nekim
dijelovima veih gradova je prekomjerno zagaen polutantima saobraajnog porijekla, to
djeluje nepovoljno na zdravlje ljudi. Stoga je znaajna kontrola emisije iz motornih vozila na
tehnikim pregledima, te na saobraajnicama (posebno kamiona koji ade). O tome postoji
zakonska obaveza, ali se ona praktino ne sprovodi. Razraditi sistem na bazi iskustva
Kantona Sarajevo koji ga je nedavno uveo i implementirati ga na podruju cijele FBiH.
88
Mjera 6.1.4.2: Izrada mehanizma za uvoenje naknada za okolinu zbog isputanja gasova
od motornih vozila (plaa se pri registraciji vozila)
Preispitati dosadanju praksu prikupljanja eko naknade kod registracije motornih vozila i
lociranja koritenja, koji se ne zasniva na veliini emisije. Uspostaviti novi sistem. Uraditi
studiju i inovirati odgovarajue propise. Povezati sa aktivnostima u vezi primjene Zakona o
ekofondu.
Mjera 6.1.4.3: a) Podsticanje smanjenja koritenja olovnih motornih goriva do njihovog
potpunog iskljuivanja iz upotrebe
Prema Zakonu o zatiti zraka od zagaivanja, upotreba motornih benzina sa dodatkom
olovnih spojeva s ciljem poveanja oktanskog broja je mogua do kraja 2010. godine. S
obzirom na veliki broj starih automobila u upotrebi, postojat e pritisak da se taj rok probije.
Potrebno je korisnike automobila koji koriste ovo gorivo, ukljuujui i potencijalne, stalno
upoznavati da nakon 2010. godine ovog benzina nee biti u prodaji. Ostvariti potrebnu
saradnju i sa dobavljaima i prodavcima goriva.
Mjera 6.1.4.3: b) Reguliranje sadraja sumpora u motornim gorivima
Prema Ugovoru o energetskoj zajednici JI Evrope potrebno je implementirati Direktivu Vijea
99/32/EC o smanjenju sadraja sumpora u tenim gorivima, do 31.12.2011. Pored ove
direktive potrebno je implementirati i Direktivu 98/70/EC o kvalitetu benzina i dizelskih goriva
I Direktivu o kontroli emisija VOCova, koje su rezultat skladitenja i distribucije goriva sa
terminala do benzinskih pumpi 94/63/EC. U BiH je ova problematika samo djelomino
regulirana Odlukom o kvalitetu tenih naftnih goriva (Sl. glasnik BH br. 27/02). Potrebno je
Odluku prilagoditi ovim direktivama.
Mjera 6.1.4.3: c) Energijska efikasnost novih vozila u prodaji
Implementirati Direktivu 99/94/EC o raspoloivosti informacija za kupce o potronji goriva i
emisijama CO2 kod prodaje novih putnikih vozila.
Mjera 6.1.4.4: Stimuliranje javnoga prijevoza, ukljuujui i eljezniki promet, u funkciji
zatite okolia
Najvei efekti u smanjenju zagaivanja zraka od saobraaja postiu se podsticanjem javnog
prijevoza, te smanjivanjem saobraaja osobnim vozilima. Predlae se uvoenje subvencija
za javni prijevoz, ukljuujui i eljezniki. Sredstva subvencije pokriti iz (I) posebnih poreza
na tekua goriva i (II) posebnih poreza na osobne automobile, te na druga motorna vozila i
avione. Izraditi studiju i sa prijedlogom upoznati vlasnike kantonalnih i opinskih preduzea u
obasti javnog prevoza.
Mjera 6.1.4.5: Razrada politike odreivanja cestarina i njezino unapreenje
U politiku odreivanja cestarine za autoputove ukljuiti okolinu komponentu, tj. vrednovati
smanjenje potronje energije i smanjenje zagaivanja zraka, koritenjem autocesta. Uraditi
studiju i donijeti odgovarajue propise.
Mjera 6.1.4.6: Analiza dosadanjeg reguliranja uvoza polovnih vozila- Izmjene i dopune
Zakona
Izvriti analizu potrebe izmjene Regulative o uvozu polovnih vozila sa aspekta sigurnosti
saobraaja i zatite zraka od zagaivanja. Izvriti novelaciju odgovarajueg propisa.
89
90
91
njih nema uveden standardizirani sistem osiguranja kvaliteta kao i pouzdanost u rezultate
mjerenja. Cilj uvoenja sistema osiguranja i kontrole kvaliteta (QA/QC) jeste da se odrede i
implementiraju procedure koje smanjuju mogunost pojavljivanja greaka u sistemima za
uzorkovanje, mjerenje, obradu rezultata i izvjetavanje. Osim toga, mora se osigurati da
rezultati ispunjavaju jasno odreene potrebe, korist ili svrhu, i da su u skladu sa programskim
zahtjevima. Ovi zahtjevi moraju se ispuniti i uzimajui u obzir ekonomski i ljudski faktor koji je
potreban za konzistentnu implementaciju procedura mjerenja kvaliteta irom FBiH.
Predlae se uvoenje sistema osiguranja u dvije faze:
(1) Izrada dokumenta Uspostave sistema osiguranja i kontrole kvaliteta (QA/QC) kojeg
e pripremiti Nacionalni referentni centar
Nacionalni referentni centar za zrak (Ovlatena institucija) za voenje sistema
monitoringa kvaliteta zraka u FBiH je Federalni hidrometeoroloki zavod. Poslovi i
zadaci Federalnog hidrometeorolokog zavoda su: uspostava, organiziranje i
upravljanje sistemom monitoringa kvaliteta zraka u FBiH, kao dijela monitoringa u BiH
kao i uspostava informacionog sistema kvaliteta zraka s ciljem izvjetavanja Evropske
agencije za okolinu o rezultatima monitoringa u propisanim formatima. S ciljem
uporedivosti rezultata mjerenja meu pojedinim institucijama, odnosno mogunostima
razmjene podataka sa drugim dravama, Federalni hidrometeoroloki zavod treba
uvesti standardiziranu i usvojenu meunarodnu metodologiju o osiguranju kvaliteta
mjerenja i osigurati njeno stalno provoenje i poboljavanje u okviru uspostavljene
Federalne mree monitoringa kvaliteta zraka i meunarodnih obaveza. Sve
organizacije koje su ukljuene u sistem Federalnog monitoringa (time i dravnog)
znaaja, dune su osiguravati kvalitet svojih mjerenja, prema formatu i metodologiji
koju e pripremiti Federalni hidrometeoroloki zavod. Dokument treba imati slijedee
dijelove: (I) opi pristup QA/QC kojeg odrava Nacionalni referentni centar za zrak,
(II) uputstvo za procedure operatora na lokaciji" da bi se osigurao konzistentan nain
voenja monitoringa u cijeloj FBiH, (III) nain izvoenja audita operatora na lokaciji da
bi bili sigurni da je osoblje upoznato sa opremom i procedurama, i da se poslovi
obavljaju korektno i do kraja, (IV) nain internog certificiranja stanica, (V) odravanje
lanca slijeda poevi od mjernog ureaja stanice, preko etalona NRC i dravnog
etalona, do meunarodnog etalona i razrada naina kalibracije mjernih instrumenata,
(VI) uvoenje formata izvjetavanja unutar mree prema Evropskoj agenciji za
okolinu, (VII) pratiti zakonske promjene koje mogu imati utjecaja na procedure
osiguranja i kontrole kvalitete, (VIII) nain osiguranja stalne tehnike podrke lokalnim
organizacijama, koje vre monitoring.
(2) Obaveza akreditacije Zavoda po BAS ISO 17025 koji e pratiti rad svih stanica
Akreditacija NRC (Federalni hidrometeororloki zavod) u skladu sa ISO 17025 e biti
zaduena za sljedee procedure: (I) laboratorijski certifikat za NO, NO2, SO2, i CO
gasne cilindre, (II) kalibracija NOX, SO2, CO i O3 gasnog analizatora na licu mjesta,
(III) provjera protoka (PM10, PM2.5) analizatora estica na lokaciji, (IV) i za sljedee
provjere analizatora: (a) zvuk; (b) linearnost, (c) vrijeme odziva; (d) efikasnost
pretvaraa, (e) interferencija SO2 i hidrokarbona, (f) procjena nesigurnosti podataka.
Ovakav sistem da akredituje samo NRC, i da on osigurava kvalitet rada stanica je
mnogo jeftiniji od alternativnog rjeenja da se akredituje svaka mjerna stanica
posebno.
Mjera 6.2.1.7: Sprovesti sistemske mjere za zatitu od buke i vibracija
Buka predstavlja specifian vid zagaivanja sa znaajnim djelovanjem na ljudsko zdravlje. S
ciljem zatite, potrebno je: (I) donijeti Federalni propis o dozvoljenim nivoima buke, te (II)
92
93
94
(I) urediti donoenjem Federalnog zakona, (II) uspostaviti projekt osposobljavanja strunjaka
za rad u savjetovalitima.
Mjera 6.3.1.3: Uspostava sistema za statistiko praenje parametara, kojima se definira
energijska intenzivnost po privrednim granama
Kako bi se upravljalo energijskom efikasnou u dravi, potrebno je pratiti energijsku
intenzivnost, odnosno parametre na osnovu kojih se izraunava, minimalno: (I) finalna
potronja energije po sektorima (industrija, transport, ostalo), (II) ukupna potronja primarne
energije, (III) potronja energije iz vrstog, tenog i gasovitog goriva, kao i obnovljivih izvora
energije (biomasa, voda, vjetar.), (IV) elektrina energija dobivena iz obnovljivih izvora
energije (GWh), (V) potronja energije po sektorima (industrija, poljoprivreda, promet).
Poeljna je i godinja izrada Sjenkjevog dijagrama o energijskim tokovima
Mjera 6.3.1.4: Uvoenje sistema oznaavanja energijske efikasnosti tehnikih proizvoda
S obzirom da su neki industrijski proizvodi potroai energije, nakon to ih graani nabave,
potrebno je (I) donijeti uredbu o obaveznoj deklaraciji proizvoda, koji troe energiju (sijalice,
kuanski aparati ...), o energijskoj efikasnosti klase A do G, a u skladu sa Temeljnom
direktivom EC 92/75/ECC koja definira ureaje koji moraju biti oznaeni oznakom energetske
efikasnosti, te propisuje oblik i sadraj oznake o energetskoj efikasnosti proizvoda, posebno:
(I) Direktiva Evropske komisije EEC 94/2/EEC o obaveznom energetskom oznaavanju
kuanskih elektrinih hladnjaka, zamrzivaa i njihovih kombinacija; (II) Direktiva Evropske
komisije 95/12/EC o obaveznom energetskom oznaavanju kuanskih elektrinih maina za
pranje rublja; (III) Direktiva Evropske komisije, Direktiva Evropske komisije 95/13/EC o
obaveznom energetskom oznaavanju kuanskih elektrinih suilica rublja; (IV) Direktiva
Evropske komisije 96/ 60/EC o obaveznom energetskom oznaavanju kuanskih elektrinih
kombiniranih perilica/suilica rublja; (V) Direktiva Evropske komisije 97/17/EC o obaveznom
energetskom oznaavanju kuanskih elektrinih perilica posua; (VI) Direktiva Evropske
komisije 2002/40/EC o obaveznom energetskom oznaavanju kuanskih elektrinih penica;
(VII) Direktiva Evropske komisije 2002/ 31/EC o obaveznom energetskom oznaavanju
kuanskih klimatizacijskih ureaja; (VIII) Direktiva Evropske komisije 98/11/EC o obaveznom
energetskom oznaavanju izvora svjetlosti u domainstvima.
Nadalje, potrebno je (I) uvesti kontrolu da li proizvodi imaju oznaku pri uvozu, (II) propisati
metodologiju mjerenja toplotnih gubitaka i (III) uvjete koje treba da zadovolji organizacija koja
vri mjerenja toplotnih gubitaka, posebno je vano (IV) educirati graane o znaaju i
znaenju ovog znaka.
Mjera 6.3.1.5: Donoenje propisa za energijsku efikasnost u zgradarstvu, te uvesti sistem
oznaavanja energijske efikasnosti zgrada
Od kvaliteta gradnje zgrade zavisi potronja energije za grijanje u buduih 50 ili 100 godina.
Stoga je potrebno donijeti propis u skladu sa EU Direktivom o energetskim karakteristikama
zgrada 2002/91/EC koji e sadravati najrelevantnije zahtjeve direktive: (I) uspostava opeg
okvira za metodologiju prorauna energ. karakteristika zgrada; (II) primjena minimalnih
zahtjeva energetske efikasnosti za nove zgrade; (III) primjena minimalnih zahtjeva
energetske efikasnosti za postojee zgrade prilikom veih rekonstrukcija; (IV) energetska
certifikacija zgrada za sve novoizgraene zgrade na tritu, s valjanou certifikata 10
godina.
Mjera 6.3.1.6: Donijeti strategiju usmjeravanja snabdijevanja energijom u FBiH i raditi na
njenoj implementaciji
95
96
Mjera 6.3.1.12: Izrada nacionalnog izvjetaja o emisiji gasova koji izazivaju efekt staklene
bate, identifikacija utjecaja i potrebnih mjera sanacije i adaptacije
Realizirati odobrenu pomo UNDP-ija za izradu Nacionalnog izvjetaja za BiH o klimatskim
promjenama, iji je cilj inventarizacija emisije staklenikih gasova u energetici, industriji i
poljoprivredi, njegova apsorpcija u Sektoru umarstva, te efekti utjecaja klimatskih promjena,
i na kraju identifikacija mjera sanacije utjecaja, odnosno adaptacije privrede utjecajima.
Inventarizacija emisije treba posluiti i za stvaranje uvjeta za pristupanje Aneksu 1, Okvirne
Konvencije o klimatskim promjenama (UNFCCC) to bi u odreenom trenutku mogao biti
jedan od uvjeta za pristupanje BiH Evropskoj uniji.
Mjera 6.3.1.13: Ukljuivanje u meunarodne programe za podsticanje sniavanja energijske
intenzivnosti
Zbog globalnih problema koje stvara prekomjerna potronja energije, meunarodne
organizacije i razvijene zemlje su pokrenule itav niz projekata stvaranja mrea za smanjenje
energetske intenzivnosti. S ciljem jaeg ukljuivanja BiH u ove mree potrebno je: (I) da BiH
formalno ue u neke od projekata, te (II) da se kroz osnivanje tijela za podrku - pomogne
univerzitetima, nevladinim organizacijama i drugim da se ukljue u programe, odnosno
konkuriu za sredstva za konkretne akcije. Izraditi platforme za trajnu aktivnost.
Operativni cilj 6.3.2: Podsticanje koritenja obnovljivih izvora energije
Za dostizanje ovog operativnog cilja potrebno je provesti sljedee mjere:
6.3.2.1 Razvoj politike za podsticanje proizvodnje i koritenja energije iz obnovljivih
izvora dobrovoljni mehanizmi;
6.3.2.2 Uspostava CDM biroa i sistema koritenja CDM fleksibilnog mehanizma
inostrane podrke za implementaciju projekata u FBiH;
6.3.2.3 Razvoj politike za podsticanje proizvodnje i koritenje energije iz obnovljivih
izvora uz meunarodnu podrku (putem CDM fleksibilnog mehanizma i kroz
CDM biro);
6.3.2.4 Podsticati uvoenje u upotrebu obnovljivih izvora energije s ciljem smanjenja
zavisnosti od uvoza energenata.
Mjera 6.3.2.1: Razvoj politike za podsticanje proizvodnje i koritenja energije iz obnovljivih
izvora dobrovoljni mehanizmi
Energetika i druge oblasti koje izazivaju klimatske promjene predstavljaju globalni problem,
tako da prioritet drave BiH nije da podstie proizvodnju i koritenje energije iz obnovljivih
izvora sa aspekta klimatskih promjena, nego samo ako se interes pokae na tritu
domaem i stranom. Stoga drava, u prvom redu kroz diseminaciju znanja, treba podsticati
ovu vrstu djelatnosti.
Mjera 6.3.2.2: Uspostava CDM biroa i sistema koritenja CDM fleksibilnog mehanizma
inostrane podrke za implementaciju projekata u FBiH
Pristupanjem protokolu iz Kjota omogueno je da zemlje stranke Aneksa 1 Okvirne
Konvencije o klimatskim promjenama (UNFCCC) mogu ulagati sredstva u smanjenje emisije
staklenikih gasova u zemljama koje nisu strana Aneksa (zemlje u razvoju), pri emu se
efekt smanjenja emisije dodaje na plafon zemlje ulagaa. Zasnivanje projekata (ugovaranje)
se vri kroz dravni/meuentiteski organ - CDM biro. Zadatak biroa je: (I) prikupljanje ponuda
97
iz inostranstva, (II) prikupljanje interesa i ponude iz BiH, (III) odobravanja i (IV) certificiranje
postignutog snienja,V) izrada CDM strategije
Mjera 6.3.2.3: Razvoj politike za podsticanje proizvodnje i koritenje energije iz obnovljivih
izvora uz meunarodnu podrku (putem CDM fleksibilnog mehanizma i kroz CDM biro)
S obzirom na odgovornost razvijenih zemalja za suzbijanje klimatskih promjena, kao i
odgovornost da zemlje u razvoju ne postanu znaajni izazivai klimatskih promjena, uveden
je (u okviru Konvencije o klimatskim promjenama) mehanizam podrke suzbijanja klimatskih
promjena, kroz projekte u zemljama u razvoju (CDM projekti). Potrebno je sainiti
odgovarajua uputstva za poduzetnike, kao i za preduzea koja imaju velike emisije gasova,
koji izazivaju efekt staklene bate.
Mjera 6.3.2.4: Podsticati uvoenje u upotrebu obnovljivih izvora energije s ciljem smanjenja
zavisnosti od uvoza energenata
BiH daje znaajna sredstva za uvoz energenata (u prvom redu tenih goriva). Kako bi se
smanjila ovisnost BiH o uvozu energenata, pored Odluka o kvalitetu tenih naftnih goriva,
potrebno je donijeti propis o obaveznom mijeanju biodizela sa naftnim derivatima. Ova
mjera ukljuuje i razradu podsticaja proizvodnji bio goriva, a u skladu sa Sektorom i
Strategijom poljoprivrede i proizvodnje hrane. Primjena obnovljivih izvora energije i mjere za
poboljanje energijske efikasnosti prema Ugovoru o uspostavi energetske zajednice daje
prednosti u pogledu sigurnosti snabdijevanja, zatite okoline, socijalne kohezije i regionalnog
razvoja. Prema obavezama Ugovora potrebno je donijeti plan implementacije Direktive
2001/77/EC Evropskog parlamenta i Vijea od 27. septembra 2001. godine o promociji
elektrine energije proizvedene iz obnovljivih izvora energije na unutarnjem tritu elektrine
energije i Direktive 2003/30/EC Evropskog parlamenta i Vijea od 8. maja 2003. godine o
promociji upotrebe bio-goriva ili drugih obnovljivih goriva za transport.
98
99
Ostvarenje krovnog cilja je mogue postii realizacijom mjera predvienih u sklopu slijedeih
stratekih ciljeva:
Analiza stanja ukazala je na nekoliko problema koji imaju znaajan negativan utjecaj na
ljudsko zdravlje i okoli. To su nizak stepen pokrivenosti uslugama i nekontrolirano nelegalno
odlaganje otpada u prostoru nepripremljenom za takve namjene. Neadekvatno odloen
otpad izvor je zaraznih bolesti, iji se uzronici prenose na ljude i ivotinje direktnim
kontaktom ili putem vode i kroz tlo. Kako veina opinskih odlagalita ne ispunjava tehnike
uvjete kojima se garantiraju minimalni utjecaji na okoli, i ovaj problem treba tretirati jednako
kao problem nelegalnih odlagalita. Premda su prema odredbama Zakona o okoliu
opinska odlagalita trebala biti zatvorena za upotrebu i sanirana do 01. januara 2008.
godine, to nije uraeno. Stoga se prvi strateki cilj koji e doprinijeti smanjenu rizika po
ljudsko zdravlje i okoli smatra prioritetom.
Podaci o odvojenom prikupljanju, reciklai i kompostiranju ukazuju na vrlo nizak stepen
praktine implementacije naela upravljanja otpadom. Na operacionalizaciju naela poziva i
Strateki akcijski plan kojim je za zemlje Sredozemlja postavljen operativni cilj da se
najkasnije do 2025. godine, zbrinjavanje vrstog otpada zasniva na smanjenju koliine
otpada na njegovom izvoru, odvojenom prikupljanju, reciklai, kompostiranju i okolino
prihvatljivom odlaganju. Premda trenutne procjene o produkciji otpada pokazuju da FBiH ima
vrlo nisku produkciju, i to ispod 300 kg/st/dan, koliko iznosi cilj EU postavljen 5. akcijskim
planom, za oekivati je da e BiH, bez primjene mjera prevencije, uinkovitijeg upravljanja
resursima izraenih kroz promjenu naina proizvodnje i potroakih navika, te reciklae,
zacrtani cilj premaiti do 2018. godine. Stoga drugi strateki cilj vodi u pravcu poeljne
hijerarhije upravljanja otpadom.
Bitno je naglasiti da e kantonalni planovi upravljanja otpadom, kao i poseban federalni plan
upravljanja opasnim otpadom, koji je potrebno izraditi u skladu sa zahtjevom EU Direktive o
opasnom otpadu, predstavljati vane instrumente implementacije mjera predvienih
Strategijom.
Za provedbu integriranog sistema upravljanja otpadom utemeljenog na naelima
prevencije, reciklae i naelu zagaiva plaa, potreban je potpun pravni okvir,
osposobljene institucije i sistem ekonomskih instrumenata to je zacrtano treim operativnim
ciljem. Porezi i naknade trebaju poticati primjenu naela prevencije i reciklae. Trebaju
omoguiti internalizaciju okolinih trokova, te potai nove postupke kontrole i smanjivanja
oneienosti, openito nove proizvodne postupke i razvoj novih proizvoda, ime se postiu
znatne utede i jaa konkurentnost. Potrebno je hitno izgraditi administrativnu i upravljaku
strukturu koja e dosljedno i pravovremeno provoditi zakone. Jedna od potekoa za
uspostavljanje uinkovite administrativne i upravljake strukture je i nedostatak kvalificiranog
osoblja, za to je potrebna hitna reforma obrazovnog sistema i permanentni trening
zaposlenika odgovarajue prethodne kvalifikacije. Takoer, neophodno je brzo raditi na
donoenju niza podzakonskih akata i standarda u kojima se operacionalizira primjena seta
okolinih zakona i meunarodnih konvencija.
etvrti strateki cilj ima za zadatak da uspostavi pouzdano praenje stanja okolia. Od
usvajanja seta zakona o okoliu, vrlo mali napredak je napravljen na uspostavi sistematskog
praenja parametara potrebnih za ocjenu stanja okolia. Nepostojanje registra o pogonima i
100
15
lan 8 Zakona o upravljanju otpadom: Vlada FBiH za razdoblje od dvije godine podnosit e izvjetaj
Parlamentu Federacije o provedbi Strategije.
101
102
2011.
2014.
2018.
7.1.1
70
85
95
7.1.2
100
7.1.3
50
80
95
7.1.4
100
Ovaj skup operativnih ciljeva i pripadajuih mjera treba doprinijeti smanjenju rizika po ljudsko
zdravlje i okoli. Kako su ovi operativni ciljevi povezani kao uzrok-posljedica, za ispunjenje
jednog, kao npr. Sanirati i zatvoriti postojea opinska odlagalita, potrebno je osigurati
ispunjenje drugog, ili u konkretnom primjeru Stvoriti uvjete za sanitarno odlaganje
kapaciteta za 5 godina. Implementacija mjere poveanja broja stanovnika organiziranim
prikupljanjem za svaku opinu FBiH je preduvjet za spreavanje nastanka nelegalnih
odlagalita. Uz ovu mjeru, potrebno je primijeniti i odgovarajui mehanizam za podizanje
javne svijesti, za to je planirana kampanja fokusirana na podizanje svijesti o posljedicama
neadekvatnog odlaganja otpada na okoli i ljudsko zdravlje. Kampanja se treba kreirati za
podruje FBiH i realizirati po komponentama u periodu od 1-2 godine.
Jedno od temeljnih naela Zakona o upravljanu otpadom je regionalni pristup u rjeavanju
problematike otpada, to ujedno predstavlja i osnovu za dalji rad na uspostavi regija,
zapoetih jo 2002. god. kroz tehniku i finansijsku podrku Svjetske banke. Operativnim
ciljem 7.1.2 je predvieno stvaranje uvjeta za sanitarno odlaganje kapaciteta za najmanje 5
godina odlaganja na regionalnoj osnovi, to predstavlja samo prioritetnu fazu u izgradnji
potrebne infrastrukture. Prijedlog se bazira na urgentnoj potrebi da se osigura prostor za
sanitarno odlaganje, kako bi se moglo pristupiti sanaciji opinskih odlagalita. Tako je u
kratkoronom periodu predloena sanacija samo 5% opinskih deponija, podrazumijevajui
pod tim brojem deponije sa prostora regije Zenica, koja je ve osigurala prostor za sanitarno
odlaganje. Takoer, uzet je u obzir i faktor ekonominosti i pozitivno iskustvo u izgradnji
sanitarnog odlagalita u Zenici, koje je izgradnji pristupilo fazno, opremajui samo jedan dio
raspoloive povrine prema zahtjevima za sanitarna odlagalita. Poetak odlaganja, znait
e i osiguranje prihoda koji e regijama omoguiti razvoj savremenih Regionalnih centara za
upravljanje otpadom (RCUO) oko samog odlagalita. Prije poetka izgradnje sanitarnih
odlagalita predvienih u okviru RCUO, potrebno je konano definirati regije, potpisati
opinske sporazume, zatim pripremiti studije izvodivosti za regiju i odrediti lokacije na
temelju istranih radova. Lokacije treba upisati u prostorno plansku dokumentaciju, te
pripremiti Studije procjene utjecaja na okoli i projektnu dokumentaciju za sve RCUO, kako
bi se dobile potrebne dozvole. Ovo su prioritetne aktivnosti, iji je predvieni period
implementacije dvije godine, uz pretpostavku da se realiziraju bez zastoja i po predvienom
planu. Procjena sredstava za implementaciju ovih mjera data je na bazi ukupno 10 od
ukupno 12 regija i pripadajuih odlagalita, to moe biti predmetom izmjene. Od planiranih
12 izuzete su regije Sarajevo i Zenica, za koje implementacija ovih mjera nije potrebna. No,
ni ukupan broj od 12 regija nije konaan jer e se regionalna pripadnost utvrditi tek u fazi
103
implementacije ovih mjera. Ovaj broj se bazira na ocjeni trenutanog interesa opina za
udruivanje, te je podloan promjenama.
16
Plan aktivnosti sa mjerama i rokovima za postupno smanjenje emisija, odnosno zagaenja i za usaglaavanje
sa najboljom raspoloivom tehnikom, Pravilnik o uvjetima za podnoenje zahtjeva za izdavanje okoline dozvole
za pogone i postrojenja koja imaju izdate dozvole prije stupanja na snagu Zakona o zatiti okolia, Sl. novine
FBiH br. 68/05
104
2011.
2014.
2018.
7.2.1
30
60
95
7.2.2
20
30
Papir i karton
35
45
55
Staklo
10
40
Metal
55
60
65
Plastika
15
30
50
70
17
7.2.3
7.2.4
100
17
Zahtjevi koje je postavila EU u okviru direktive 94/62/EC, o ambalai i ambalanom otpadu, odnose se prije
svega na obavezu zemalja lanica da poduzmu mjere, na prevenciji nastanka ambalanog otpada i irenju mree
infrastrukture za prihvat i ponovno koritenje. Sljedee operativne ciljeve trebaju postii zemlje lanice do 31.
decembra 2008. godine. Ciljevi za reciklau su sljedei: 55 do 80% teine ukupnog ambalanog otpada treba biti
reciklirano; odnosno po komponentama: 60% stakla i papira, 50% metala, 22.5% plastike, 15% drveta. Rok za
postizanje ovih ciljeva za zemlje koje su nedavno pristupile EU je pomjeren za 4-7 godina u odnosu na osnovni
rok, pa tako krajnji rok za eku je 2012. a za Latviju 2015. godina.
105
papir i karton;
obojeno i neobojeno ambalano staklo;
otpadno eljezo i drugi metali;
otpadna plastika;
autogume;
glomazni kuni otpad;
bijela tehnika;
rabljena ulja;
akumulatori i baterije.
106
Opcije udruivanja opina iz jednog kantona u zajednike regije mogu biti razliite. Naime,
udruivanje opina u regiju je dobrovoljno i ne podrazumijeva obavezu udruivanja na
podruju istog kantona, i/ili entiteta. Broj i raspored regionalnih centara je prvenstveno
uvjetovan ekonomskim faktorima. Cilj uinkovitog projektiranja ovog koncepta je utvrditi
ekonomske faktore i predloiti najbolje rjeenje. Naravno, opcije ovise o ekonominosti
rjeenja koje tretira odnos trokova izgradnje centara i trokova prijevoza koliina otpada
izmeu komponenti sistema. Zadaa opina je minimizirati koliine otpada, koje se odvoze
na konano deponiranje, kako bi se smanjili trokovi i maksimalno iskoristili resursi iz
odloenog otpada kroz povrat i reciklau.
Regionalne centre za upravljanje otpadom (RCUO) ine najmanje sljedee komponente:
Sanitarno odlagalite;
Reciklano dvorite za prihvat odvojenih frakcija i otpada, koje donose
pojedinani proizvoai otpada (pravni subjekti, kuanstva);
Pogon za predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i recikliranje;
Odvojena spremita za prihvat opasnog otpada iz komunalnih izvora;
Pogon za mehaniko-bioloku obradu otpada (MBO).
Proces kojim se moe smanjiti koliina otpada je da opina uspostavi reciklana dvorita za
prihvat sirovina za reciklau i MBO, a ostatak otpada alje u regionalni centar. Ovdje je
mogua i podopcija koja podrazumijeva samo mehaniku komponentu MBO-a, dok se
biorazgradivi otpad transportira u RCUO. Opcije su brojne, tako npr. nekoliko opina se
moe udruiti u zajedniki centar za upravljanje otpadom, ali svaka od njih posjeduje vlastito
reciklano dvorite. Druge mogue opcije su da opine imaju reciklana dvorita, ili da one
koje su malo udaljene, odvojeno prikupljeni otpad dovode u RCUO, gdje se tamo sortira i
preostala koliina odlae. Koncept MBO otpada razvio se kao posljedica tenje da se
reducira koliina biorazgradivog otpada, koji se odlae na odlagalitima, te da se sistemom
automatske separacije omogui povrat korisnih sirovina iz otpada.
107
72%
84%
95%
18%
5%
Koliine za odlaganje (t)
Koliinsko izdvajanje putem MBO-a (t)
9%
7%
10%
2011
2014
2018
654982
612833
591942
68093
147986
36365
51410
77672
Pored ovih komponenti Regionalni centri za upravljanje otpadom mogu sadravati i pogone
za iskoritavanje biogasa, ukoliko Kantonalni planovi upravljanja otpadom ukau na potrebu i
opravdanost postojanja takvih pogona.
Ciljevi postavljeni ovom Strategijom, istovremeno su i ciljevi koji se trebaju ostvariti kroz
kantonalne Planove upravljanja otpadom. Planovi
trebaju obuhvatiti tehnike,
institucionalne, pravne i ekonomske aspekte, a provedbom Kantonalnih planova se treba
postii:
108
109
KANTON
PRIPADNOST
OPINA
REGIJI
Sarajevski
Sarajevo
Zenikodobojski
Zenica,
Visoko
Srednjobosanski
Visoko,
Zenica,
Bugojno
Tuzlanski
Tuzla,
Brko distrikt
Unskosanski
Biha,
Prijedor
KOMENTAR
Regionalni centar je u potpunoj administrativnoj nadlenosti Kantona Sarajevo.
Postojea deponija je regionalna, a izraen je i plan za njeno proirenje.
Regionalni centar ine opine Zeniko-dobojskog i Srednjobosanskog kantona.
Potrebna je njihova meusobna saradnja i zajedniki rad na izradi Kantonalnog
plana.
Opine Kakanj i Maglaj nisu potpisale sporazum sa Regionalnim centrom u
Zenici. Zbog svog prirodnog poloaja, predlae se da se opina Kakanj pridrui
Regionalnom centru u Visokom, a opina Maglaj Regionalnom centru u Doboju.
Sa svojih 44.000 stanovnika opina Maglaj bi podigla kapacitet Regionalnog
centra u Doboju na skoro 160.000, to bi bilo i ekonomski isplativije.
Regionalni centar u Zenici je u izgradnji dok lokacija za deponiju Regionalnog
centra u Visokom jo uvijek nije odabrana.
Regionalnom centru Visoko i Zenica pridruene su opine sa Zeniko-dobojskog
kantona, dok su Regionalnom centru Bugojno pridruene samo opine
Srednjobosanskog kantona
Stoga je potrebna meusobna saradnja ova dva Kantona i zajedniki rad na
izradi Kantonalnog plana.
Geografski, rubna podruja Tuzlanskog kantona gravitiraju Regionalnom centru
Brko distrikta dok ostatak opina gravitira Regionalnom centru Tuzla. Sve
opine koje gravitiraju Regionalnom centru Tuzla su sa podruja Tuzlanskog
kantona. Zbog otpora lokalne zajednice ovaj Regionalni centar ima problema sa
operacionalizacijom odabrane lokacije uprkos dobivanju svih dozvola, a zbog
otpora lokalne zajednice. Kao rezultat, projekt se jo uvijek ne implementira.
Za deponiju Regionalnog centra u Brko distriktu obavljeni su istrani radovi na
nekoliko potencijalnih lokacija. I ovdje postoji otpor lokalne zajednice prema
odabranoj lokaciji. Vlada Brko distrikta je ponovo raspisala konkurs za istrane
radove, a posao jo uvijek nije dodijeljen. Osim toga, Vlada Brko distrikta
raspisala je i konkurs za izradu Strategije zatite okolia za Brko distrikt.
U sluaju da se opine Tuzlanskog i Posavskog kantona iz FBIH opredijele za
pripadnost Regionalnom centru u Brko distriktu, neophodno je ovo opredjeljenje
i formalizirati u fazi izrade Strategije zatite okolia za Brko distrikt. Kod izrade
Plana trebalo bi ostvariti saradnju sa Brko distriktom.
Regionalnom centru u Bihau su pristupile sve opine Unsko-sanskog kantona
osim Opine Sanski Most koja se opredijelila za pripadnost Regionalnom centru
u Prijedoru (Republika Srpska). Opina Drvar iz Zapadno-hercegovakog
ZAKLJUAK
Plan za Kanton Sarajevo
110
KANTON
PRIPADNOST
OPINA
REGIJI
KOMENTAR
ZAKLJUAK
Posavski
Bosanskopodrinjski
Brko
Gorade
10
Livno
Hercegova
koneretvanski
Mostar,
Stolac, Neum,
Jablanica,
Konjic,
Grude (opina
itluk)
111
KANTON
PRIPADNOST
OPINA
REGIJI
KOMENTAR
ZAKLJUAK
neretvanskog kantona.
10
Zapadnohercegova
ki
Grude
Biha (opina
Drvar)
Jedna od mjera koja treba doprinijeti uspjenoj realizaciji stratekog cilja je javna kampanja za podizanje svijesti o poeljnim nainima
postupanja sa otpadom sa fokusom na prevenciju i reciklau u domainstvima, koncept ie proizvodnje u industriji i uslunim djelatnostima,
te openito promocija integriranog sistema upravljanja otpadom.
112
Operativni ciljevi
2011.
2014.
2018.
7.1.5
10%
30%
50%
7.1.6
20%
45%
90%
7.1.7
10%
40%
70%
Ukupni otpad
7.1.8
40%
60%
90%
Opasni otpad
30%
45%
90%
Operativni cilj 7.1.5: Sanirati postojee povrine pod neadekvatno odloenim otpadom
Trenutna praksa industrija najveim dijelom je odlaganje otpada u krugu svojih postrojenja
(ljaka, pepeo, jalovina, itd.), odlaganje na deponije komunalnog otpada, ali i na divlje
deponije (npr. graevinski otpad, itd.). Takva praksa uzrokuje pojavu znaajnog rizika po
okoli i zdravlje ljudi i treba to prije biti zaustavljena. Kroz instrument okoline dozvole,
uspostavit e se sistem upravljanja otpadom i ovakva okolino neprihvatljiva odlagalita e
biti sanirana, a novonastalom otpadu e se omoguiti adekvatno odlaganje kao prvi i osnovni
nain zbrinjavanja otpada u uvjetima nedostatka razvijenosti ostale infrastrukture za druge
alternative zbrinjavanja otpada iz industrije. Poseban problem predstavljaju znaajne koliine
otpada iz industrije koje su neadekvatno odloene, a u meuvremenu nisu definirani novi
vlasnici i njihov status u smislu odgovornosti (naputena odlagalita).
113
Da bi se navedeni cilj ostvario potrebno je aurirati listu arita tj. lokacija na kojima je
evidentirano neadekvatno odlaganje otpada iz industrije. Osim toga, planovi aktivnosti za
smanjenje emisija, odnosno zagaivanja, kao i planovi upravljanja otpadom, predvieni u
okviru procedura za izdavanje okolinih dozvola18, trebaju sadravati mjere sanacije ovakvih
odlagalita, kako bi sanacija mogla zapoeti nakon izdavanja dozvola. Problem predstavljaju
odlagalita, koja nisu ni u ijem vlasnitvu i za njih je potrebno uraditi posebnu studiju
izvodljivosti sanacije i utvrditi mehanizme finansiranja sanacije ovakvih odlagalita19.
Operativni cilj 7.1.6: Uspostaviti kapacitete za zbrinjavanje opasnog otpada
Iako je po koliinama opasni otpad daleko manji od neopasnog i inertnog, neadekvatno
odvajanje ovog otpada moe dovesti do kontaminacije svake druge vrste otpada. Takoer,
neadekvatno spaljivanje znaajno negativno utie na kvalitetzraka, tla i vode, jer
neadekvatnim sagorijevanjem dolazi do isputanja opasnih supstanci u zrak, a one se potom
taloe u istom ili nekom novonastalom obliku na tlo i u vode. S obzirom da postoje vrste
opasnog otpada koje se mogu adekvatno zbrinuti samo spaljivanjem, potrebno je rijeiti
problem termike obrade opasnog otpada. Na osnovu kapaciteta i snage nekih pei/kotlova,
koje su u upotrebi u industriji, prvenstveno rotacionih pei u cementarama i kotlovskih
postrojenja termoelektrana, najvei dio opasnog otpada (izuzev opreme i ulja sa sadrajem
PCB) moe biti suspaljivan u njima, pod uvjetom da se ova postrojenja u tehnikom smislu
unaprijede za okolino prihvatljivo su/ spaljivanje. Naroito je bitno maksimalno iskoristiti
pogodnost uvjeta spaljivanja u rotacionim peima cementara (temperature oko 1500C20,
ugradnja vrstog ostatka sagorijevanja u proizvod cement). Ovim nainom bi se
unaprijedila postojea infrastruktura u okviru koje se moe adekvatno zbrinjavati opasni
otpad iz industrijskih, ali i drugih izvora, uz istovremeno koritenje ovih otpadnih materijala
kao energenta, ime se postie povrat energije. S obzirom da bi nakon ovakvog naina
suspaljivanja opasnih otpada iz raznih izvora, kao i nakon odvajanja starih akumulatora radi
18
Izdavanje okolinih dozvola je u okviru vie ciljeva navedeno kao mjera, ali u zavisnosti od cilja obrauje
razliitu problematiku.
19
Studija izvodljivosti, kao mjera e biti spomenuta u okviru vie ciljeva i treba predstavljati krovni dokument koji
e sadravati vie podstudija za adekvatno zbrinjavanje razliitih vrsta otpada (iz industrije, ostali specifini
otpad).
20
EU Direktiva (94/67/EC) o spaljivanju opasnog otpada propisuje minimalnu temperaturu spaljivanja od 850C i
vrijeme zadravanja od 2 sekunde.
114
reciklae u domaim kapacitetima (Tesla Brko), preostale koliine opasnog otpada bile
male, a dijelom bi se dalje mogle fiziko-hemijski tretirati, stabilizirati ili inkapsulirati, moe se
oekivati da nee biti potrebe za uspostavu posebne spalionice opasnog otpada. Meutim,
stvarna potreba i isplativost za ovakve investicije na nivou cijele drave bit e utvrena
Krovnom studijom izvodivosti za zbrinjavanje otpada. Krovna studija e sadravati vie
podstudija za zbrinjavanje pojedinih vrsta otpada (iskoritavanje otpadne ljake i pepela,
graevinskog otpada, otpada iz proizvodnje sode i metalnog otpada, zbrinjavanje starih
guma, otpadnih elektrinih i elektronskih ureaja, neupotrebljivih starih vozila, otpada
ivotinjskog porijekla, kao i opasnog otpada iz svih izvora u cjelini).
Spaljivanje opasnog otpada nekad nije mogua solucija, tako da je jedna od solucija
njegovo adekvatno odlaganje, sa ili bez eventualnog fiziko-hemijskog predtretmana.
Deponija opasnog otpada definirana je i zakonom, ali ostaje potreba da se njen konani
izgled i nain odlaganja, s obzirom da postoji vie tehnologija (inkapsulacija u razliitim
kontejnerima, stabilizacija, itd.), odredi prema najbolje raspoloivim kapacitetima i tehnikama.
Prema naelu blizine Baselske konvencije, postrojenja za konano zbrinjavanje opasnog
otpada, pa time i deponija treba biti locirana to blie izvoru opasnog otpada. Trenutni
trendovi u drugim zemljama, pokazuju i tendenciju fiziko-hemijskog tretmana opasnog
otpada, te njegovo konano zbrinjavanje u vidu adekvatnog odlaganja. U svakom sluaju,
prioritet treba biti definiranje naina zbrinjavanja opasnog otpada u vidu privremenog
prihvata opasnog otpada pri regionalnim centrima za upravljanje otpadom, dok potrebni novi
kapaciteti ne budu odreeni i izgraeni (skladitenje u nepropusne kontejnere koji e biti
postavljeni u zatvorenim skladitima ili na betonskim platformama, inkapsuliranje i sl.).
Prilikom odluivanja o nainima zbrinjavanja opasnog otpada, treba voditi rauna da se
prekogranini promet opasnog otpada treba smanjiti na najmanju moguu mjeru, prema
smjernicama Baselske konvencije. Oekuje se da e za potrebe FBiH ili ak cijele BiH biti
dovoljna jedna posebna deponija za sve koliine opasnog otpada, to e takoer morati biti
potvreno Krovnom studijom izvodivosti.
U cilju odreivanja najpovoljnijeg tretmana otpada, te tim i potrebnih kapaciteta za
zbrinjavanje opasnog otpada, potrebno je formirati kvalitetan registar koliina otpada, to se
moe ostvariti kroz mehanizam izdavanja okoline dozvole. Prema tanim podacima o
koliinama otpada, Krovna studija izvodljivosti treba pokazati koje su solucije zbrinjavanja
najpovoljnije, te definirati i potrebu izgradnje dodatnih kapaciteta za zbrinjavanje opasnog
otpada na nivou Federacije i cijele Bosne i Hercegovine. Studija e pokazati koji kapaciteti u
zemlji za sagorijevanje opasnog otpada ve postoje, tako da se treba podrati njihovo
tehniko unaprjeenje, a u svrhu osposobljavanja za okolino prihvatljivo (su)spaljivanje
dijela opasnog otpada kao i drugog neopasnog otpada. U okviru Federalnog plana za
upravljanje opasnim otpadom i Kantonalnih planova upravljanja otpadom neophodno je
predvidjeti kapacitete za privremeni prihvat opasnog otpada. Predlae se da ti kapaciteti
budu pozicionirani pri Regionalnim centrima za upravljanje otpadom. S obzirom da je u
zemlji uvijek aktuelan problem opreme i ulja koji sadre PCB-e, potrebno je u skladu sa
Stratekim akcionim planom (SAP) pripremiti pilot programe namijenjene sigurnom
zbrinjavanju ovakvih otpadnih materijala. Ovi programi bi trebali uzeti u obzir njihovu
progresivnu eliminaciju, ukljuujui dekontaminaciju opreme i kontejnera.
115
7.2.6
2011.
2014.
2018.
5%
10%
40%
60%
90%
Uz istovremeno
smanjenje koliina
preostalog otpada za
odlaganje
60%
40%
10%
116
117
Nakon prevencije i smanjenja koliina otpada, cilj je otpad koji nastaje na samom izvoru
adekvatno zbrinjavati. U okviru raznih alternativa zbrinjavanja otpada, prvenstveni cilj je
otpad koji nastaje to bolje iskoristiti, a tek u krajnjem redu ga adekvatno odloiti. Vid
iskoritavanja otpada, a tim i efektivno koritenje otpada u proizvodne ili energetske svrhe je
recikliranje i povrat energije. Ovaj vid zbrinjavanja je glavni i osnovni cilj drutva sa
razvijenim integriranim sistemom upravljanja otpadom.
U sluaju smanjenja koliina neadekvatno zbrinutog otpada, zbirna slika, kojom se
predstavljaju operativni ciljevi, najveim dijelom e zavisti od uspjeha postignutog u
zbrinjavanju otpada iz industrijskih izvora gdje i pored razvoja tehnologije, koliine otpada ne
bivaju smanjene, bez obzira na realan bri porast procenta adekvatnog zbrinjavanja u
pojedinim sluajevima otpada iz industrija gdje se, nakon uvoenja novih tehnologija,
generiranje otpada smanjuje.
Ukupan postignuti udio otpada podvrgnutog reciklai i povratu energije/materijala (R&R
recycling & recovery) e prvenstveno zavisiti od trine potranje za iskoristivim otpadnim
materijalima iz primarnih industrijskih izvora ljakom, pepelom, otpadom od ruenja
objekata, itd. Stoga se moe oekivati da je realno tek do 2018. postii R&R udio za ukupni
otpad iz industrije od 80%. Istovremeno je za pojedine tokove otpada iz sekundarnih izvora
(soda itd.) mogue u znatno brem periodu postii reciklau i povrat materijala/energije u
kombiniranom udjelu od 80-90%, to ipak nee imati bitan doprinos zbirnom udjelu za cijelu
industriju. Paralelno sa porastom ovog zbirnog udjela, treba teiti tome da se to vie otpada
reciklira ili podvrgne energetskom/materijalnom iskoritenju unutar BiH, uz istovremeno
smanjenje izvoza. Koritenje visokokalorinog otpada iz industrije npr. gume), kao
energenta, te osiguravanje povrata energije moe se postii adekvatnim spaljivanjem u
industrijskim kotlovima ili peima, prije svega u cementara.
2018
90
2014
2011
10
60
40
40
60
Pepeo, ljaka
Jalovina
CaCl2/NaCl iz proizv.sode
Graevinski otpad
Metalni otpad iz metaloprera. ind.
Otpadno drvo
Otpadna tkiva iz ko.ind.
Legenda:
(Otpad iz klaonica)
Otpadna plastika iz ind.
Izvoz
Odlaganje
Imobilizacij
a/ inkapsul
iranje
Fizikohemijski
tretman
MBO/komp
ostiranje
Povrat
energije
spaljivanje
m
Povrat
energije
suspaljivan
jem
Povrat
materijala
Reciklaa
Ponovna
upotreba
118
Tabela 41: Okvirne preporuke za nain zbrinjavanja pojedinih vrsta otpada iz industrijskih izvora (podlono dodatnoj verifikaciji u skladu sa nalazima Krovne
studije izvodivosti zbrinjavanja otpada)
119
2011.
2014.
2018.
Stara vozila
40%
80%
90%
Stari akumulatori
85%
90%
95%
Stare gume
30%
60%
85%
Otpadna ulja
Maks. prikupivog
dijela
70% 80%
90%
Od izvorne koliine
svjeeg ulja
35% 40%
45%
20%
30%
70%
Tabela 42: Operativni ciljevi za otpad iz specifinih izvora Strateki cilj 7.2
Operativni cilj 7.2.7: Poveati ukupni procent adekvatnog zbrinjavanja otpada reciklaom,
odnosno povratom materijala ili energije (R&R)
Proizvoai i uvoznici roba iz kojih nakon plasmana na trite i upotrebe nastaje otpad (a
dijelom i proizvoai, odnosno vlasnici samog otpada) su odgovorni za uspostavu
neophodne infrastrukture u skladu sa njihovom obavezom o postizanju propisanih dinamikih
procenata adekvatnog zbrinjavanja, kao i buduim propisima kojim e dodatno biti
precizirane obaveze u skladu sa naelom odgovornost proizvoaa (zagaiva plaa). Ove
propise e biti neophodno razviti u konsultacijama sa strukovnim organizacijama razliitih
proizvoaa, odnosno uvoznika. Zavisno od spremnosti samih proizvoaa/uvoznika,
mogue je primijeniti razliite modele za samu implementaciju odgovornosti proizvoaa.
Tako je npr. mogue uvesti odreene namete na proizvedene i uvezene robe (gume, maziva
ulja, elektronska i elektrina oprema), od ega bi se omoguio priliv sredstava u Fond za
zatitu okolia. Federalno ministarstvo okolia i turizma bi zatim koristei ova sredstva iz
Fonda moglo omoguiti, odnosno direktno odluivati o uspostavi neophodnog sistema
prikupljanja i odlaganja pojedinih vrsta otpada. U ovom sluaju ima smisla i uvoenje
21
Iako se postepenim porastom udjela novijih vozila, koja koriste savremenija maziva ulja sa duim periodom
upotrebe a time i rjeim intervalom zamjene, dugorono moe oekivati dostizanje maksimuma i poetak
postepenog opadanja koliina proizvedenih otpadnih ulja, za period od narednih 10 godina je, radi osiguranja
dostatnosti kapaciteta za upravljanje otpadnim uljima bolje pretpostaviti stalni porast koliina od 5%/god.
120
subvencija ili poticaja za prikupljae otpada ili operatore koji ga konano zbrinjavaju (u veini
tranzicijskih zemalja, efikasno zbrinjavanje nekih otpadnih materijala je teko ostvarivo bez
subvencija ili poticaja). Subvencije i poticaji se takoer mogu zasnivati na sredstvima
prikupljenim u Fondu za zatitu okolia. Kod drugog modela je mogue jednostavnim
uvoenjem naela odgovornost proizvoaa (putem formalnih provedbenih propisa, sa
propisanim ciljnim procentima prikupljanja, odnosno povrata materijala) prepustiti
proizvoaima i uvoznicima da se sami na najefikasniji nain organiziraju za ispunjavanje
propisanih obaveza bilo formiranjem zajednike organizacije ili preduzea za prikupljanje i
zbrinjavanje otpada, direktnim finansiranjem ili uspostavom sistema prikupljanja i
zbrinjavanja, sa ili bez uea dodatnih neovisnih operatera. Kod oba modela je od
sutinskog znaaja uvoenje mehanizama kvalitetnog izvjetavanja prema FMOIT radi
provoenja kontrole. Pored navedenih instrumenata, u nekim sluajevima, npr. u sluaju
otpadnih ulja, se preporuuje i iznalaenje i uvoenje dodatnih poticaja kojima bi se
motiviralo naputanje dosadanjih praksi neadekvatnog zbrinjavanja otpada (npr. spaljivanje
ulja u kotlovima za grijanje domainstava ili autoservisa, odlaganje guma na deponije ili
spaljivanje na otvorenom).
Pored uvoenja nephodnih zakonskih i ekonomskih instrumenata, za postizanje ovog cilja e
biti potrebna primjena dodatnih mjera. One ukljuuju izradu Krovne studije izvodljivosti za
utvrivanje prihvatljivih alternativa zbrinjavanja pojedinih otpadnih materijala (ista Krovna
studija je navedena u dijelu Otpad iz industrije), kao i naroito utvrivanje mehanizama za
smanjenje i spreavanje odlaganja EEO kao nesortiranog otpada, uvoenjem shema povrata
stare/rabljene tehnike originalnom proizvoau, u skladu sa Direktivom o elektrinom i
elektronskom otpadu - 2002/96/EC (u emu e nakon usvajanja neophodnih propisa o
odgovornosti proizvoaa morati uestvovati sami proizvoai/uvoznici roba plasiranih na
trite), ukljuujui i osmiljavanje i implementaciju pilot projekta efikasnijeg sortiranja
sastavnih materijala EEO ureaja i opreme, u organizaciji FMOIT.
Ovdje je bitno naglasiti da odreena industrijska postrojenja, prije svega pei/ kotlovi
cementara (Lukavac, Kakanj) i termoelektrana (Tuzla, Kakanj), zahvaljujui povoljnim
uvjetima sagorijevanja imaju potencijal za adekvatno zbrinjavanje znatnih koliina otpadnih
ulja, guma, ali i nekih drugih materijala poput plastine ambalae, otpadnog mulja iz
postrojenja za preiavanje otpadnih voda. Nakon osiguranja dodatnih instalacija za
kontrolu emisija dimnih plinova, to e za svako postrojenje biti posebno utvreno okolinom
dozvolom, suspaljivanje ovakvih visokokalorinih otpadnih materijala sa povratom energije
se namee kao vrlo prihvatljiva opcija zbrinjavanja otpada. Ovim e se ujedno doprinijeti
rastereenju odlagalita komunalnog otpada (npr. smanjenjem koliina starih guma, koje se
tamo dovoze radi odlaganja). Na osnovu nalaza dosadanjih studija22, naroito za otpadna
ulja i stare gume se u trenutnim uvjetima teko moe uspostaviti odriv sistem za recikliranje
unutar zemlje (postrojenje za regeneraciju otpadnih ulja u Modrii je zasnovano na okolino
zastarjeloj tehnologiji ije bi unapreenje zahtijevalo znatna finansijska sredstva, pri emu i
stalni porast udjela ulja sintetske osnove, ali i percepcija kvaliteta regeneriranih ulja
predstavljaju ogranienja, dok je s druge strane trini plasman mehaniki procesuiranih
starih guma upitan, a time i opravdanost investicije u postrojenja za ovakvu obradu koja bi i
u uvjetima interesa trita morala imati konstantno i znatno snabdijevanje starim gumama).
Postrojenja sa potencijalom za suspaljivanje e takoer biti obraena u okviru Krovne studije
izvodivosti za zbrinjavanje otpada.
22
Uvodna analiza za razvoj i uspostavu sistema upravljanja mazivim uljima , Bosna-S Co, 2006.CARDS Pilot
projekat reciklae u BiH, 2004-2006.
()
Izvoz
Odlaganje
Imobilizacija/
inkapsuliranje
Fiziko-hemijski
tretman
MBO/kompostira
nje
Povrat energije
spaljivanjem
Povrat materijala
Povrat energije
suspaljivanjem
Reciklaa
Ponovna
upotreba
121
2011.
2014.
2018.
70%
2011.
2014.
2018.
7.2.8
5%
15%
40%
7.2.9
1%
7%
10%
7.2.10
15%
Kako bi se dostigao drugi strateki cilj 2, predvien je paket mjera u okviru Operativnih
ciljeva 7.2.8, 7.2.9 i 7.2.10.
2011.
2014.
2018.
100%
50%
100%
Tabela 46: Operativni ciljevi za otpad ivotinjskog porijekla Strateki cilj 7.1
ivotinjskog porijekla u BiH. Ova studija se treba temeljiti na rezultatima prethodne studije
izvodljivosti, koja je trenutno u izradi. Rok za zavretak ove prethodne studije je juni 2008.
godine. U projektnom zadatku za prethodnu studiju je ve i predviena potreba izrade
naknadne, temeljitije studije izvodivosti, sa rezultatima prethodne studije kao polaznom
osnovom. Tek nakon analiza preciznijih i pouzdanijih podataka o koliinama proizvedenog
otpada (podaci iz Registara zagaivaa, iz tehnikih uputa o BAT-ovima, iz resornih
entiteskih ministarstava poljoprivrede, iz Ureda za veterinarstvo BiH, iz Agencije za
obiljeavanje ivotinja i sl.). bit e mogue preciznije planirati kapacitete objekata i
infrastrukture cjelovitog sistema okolino prihvatljivog upravljanja otpadom ivotinjskog
porijekla.
Realizacijom svih prethodno spomenutih mjera za oekivati je da e se sve koliine otpada
ivotinjskog porijekla adekvatno zbrinuti, te da nee predstavljati opasnost po zdravlje ljudi i
okoli.
2553000
2143000
2008
2011
2014
2018
Ilustracija 6: Rezultat sprovoenja mjera: koliine otpada ivotinjskog porijekla koje e biti adekvatno
zbrinute do 2018. godine (procjena)
Operativni cilj 7.1.11: Sanirati i zatvoriti postojea odlagalita, jame, grobnice i groblja za
otpad ivotinjskog porijekla
U toku uspostave integralnog sistema upravljanja N-a bit e potrebno izraditi program
uklanjanja postojeih odlagalita, jama i groblja za otpade ivotinjskog porijekla u kantonima
sa procjenom sredstava. Nakon toga se treba izraditi dokumentacija za sanaciju, te provesti
sanacija i zatvaranje postojeih odlagalita, jama i groblja za otpade ivotinjskog porijekla.
U oblasti upravljanja otpadom ivotinjskog porijekla moe se postii odreeni napredak
djelovanjem u okviru Stratekog cilja 2 i to prema sljedeem operativnom cilju:
Operativni cilj
7.2.11:
2011.
2014.
2018.
10%
15%
Tabela 47: Operativni ciljevi za otpad ivotinjskog porijekla Strateki cilj 7.2
2011.
2014.
2018.
40%
80%
100%
2011.
2014.
2018.
Osnovni strateki cilj pravnog okvira je Unapreenje pravnog okvira kroz pribliavanje
standardima okolia EU, a u cilju postizanja zatite zdravlja ljudi i okolia i odrivog
upravljanja okoliem. Za postizanje ovog stratekog cilja predviena su tri operativna cilja i
to:
1.1.1 Osigurati striktnu provedbu usvojenih propisa i preuzetih meunarodnih
obaveza;
1.1.2 Usaglasiti domae zakonodavstvo o okoliu sa zakonodavstvom EU;
1.1.3 Integrirati evropske sektorske politike po pitanju okolia u sektorske politike
FBiH.
Postizanje gore navedenih ciljeva e se kod upravljanja otpadom implementirati sljedeim
mjerama:
1.2.1.1 Usaglaavanje domaih propisa;
1.2.1.2 Usvajanje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o upravljanju otpadom sa
ciljem stvaranja pravnog osnova za provedbu mjera iz Strategije i korekcije
definicija;
1.2.1.3 Izrada i usvajanje planova propisanih zakonom;
1.2.1.4 Usvajanje podzakonskih akata za koje postoji pravna osnova u Zakona o
upravljanju otpadom;
1.2.2.1 Provedba Ugovora o uspostavi energetske zajednice;
1.2.2.2 Pokretanje inicijative za ratifikaciju meunarodnih ugovora relevantnih za
postupanje sa otpadom;
1.2.2.3 Stalne analize usklaenosti propisa sa acquis za otpad;
1.2.2.4 Izmjene i dopune usvojenih podzakonskih akata u cilju daljeg prijenosa zahtjeva EU
direktiva o upravljanju otpadom;
1.2.2.5 Izmjene i dopune Uredbe o selektivnom prikupljanju, pakovanju i oznaavanju
otpada i izrada dodatnih aneksa koji bi se odnosili na dodatne prioritetne tokove
otpada;
1.2.2.6. Usvajanje sljedeih provedbenih propisa:
1.2.2.6.a
1.2.2.6.b
1.2.2.6.c
1.2.2.6.d
1.2.2.6.e
1.2.2.6.f
1.2.2.6.g
1.2.2.6.h
1.2.2.6.i
1.2.2.6.j
1.2.2.6.k
1.2.2.6.l
1.2.2.6.m
131
Br.
Mjera
Vrijeme
izvrenja
Odgovornost
Iznos
sredstava (KM)
Izvor
sredstava
Mogui izvor
sredstava iz
meunarodnih
fondova
132
Br.
Mjera
Vrijeme
izvrenja
Odgovornost
Iznos
sredstava (KM)
Izvor
sredstava
Mogui izvor
sredstava iz
meunarodnih
fondova
1.1 Unapreenje pravnog okvira kroz pribliavanje standardima okolia EU, u cilju postizanja zatite zdravlja ljudi i okolia i odrivog upravljanja
okoliem
1.1.1 Osigurati striktnu provedbu usvojenih propisa i preuzetih meunarodnih obaveza
1.1.1.1
2008.
1.1.1.2
2008.
1.1.1.3
2009.
1.1.1.4
2008.
1.1.1.5
2008.
Parlamenti
Vlade
Ministarstva
Svi nivoi
Parlament
Vlada
FMOiT
FMP
Parlament Vlada
FMPU
FMOiT
FMPV
FMERI
FMP
Vlada
FMOiT
FMP
Vlada
Uprava inspekcije
(federalna i kantonalna)
20.000
Budet
50.000
Budet
Budet
100.000
Budet
10.000
Budet
133
Br.
Mjera
1.1.1.6
Vrijeme
izvrenja
Odgovornost
Vlada
FMOiT
FMPV
FMP
Ukupno 1.1.1
Iznos
sredstava (KM)
Izvor
sredstava
20.000
Budet
Mogui izvor
sredstava iz
meunarodnih
fondova
200.000 KM
2008.
2011.
2017.
1.1.2.2
2008.
1.1.2.3
1.1.2.4
1.1.2.5
1.1.2.5.a
2008.
2008.
Parlament
Vlada
FMOiT
FMERI
Vlada
FMOiT
Vlada
FMOiT
20.000
Budet
Budet
FMOIT
FMPV
FMZ
5.000
Meunarodni izvori
300.000
Budet
Budet
2008.
1.1.2.5.b
2008.
1.1.2.5.c
2009.
Parlament
Vijee ministara MVTEO
MP
Parlament Vlada FBiH
FMOiT
FMP
Parlament Vlada FBiH
FMOiT
FMPV
FMZ
FMERI
FMP
Meunarodni izvori
osigurana
10.000
Budet
50.000
Budet
134
Vrijeme
izvrenja
Br.
Mjera
1.1.2.5.d
2008.
1.1.2.5.f
2010.
1.1.2.5.g
2008.
1.1.2.5.h
2008.
1.1.2.5.i
2008.
1.1.2.5.j
2008.
1.1.2.5.k
2009.
Odgovornost
Iznos
sredstava (KM)
Izvor
sredstava
10.000
Budet
10.000
Budet
10.000
Budet
50.000
Budet
5.000
Budet
10.000
Budet
10.000
Budet
490.000 KM
Mogui izvor
sredstava iz
meunarodnih
fondova
135
Br.
Mjera
Vrijeme
izvrenja
Odgovornost
Iznos
sredstava (KM)
Izvor
sredstava
Budet
Budet
1.1.3 Integrirati evropske sektorske politike po pitanju okolia u sektorske politike FBiH
1.1.3.1
2008.
1.1.3.2
Ostvarivanje meusektorske
koordinacije prilikom izrade propisa
2008.
0 KM
690.000 KM
1.2.1 Osigurati striktnu provedbu usvojenih propisa i preuzetih meunarodnih obaveza Upravljanje otpadom
1.2.1.1
2008.
1.2.1.2
2008.
1.2.1.3
2008.
Parlamenti
Vlade
Ministarstva
Svi nivoi
Parlament Vlada FBiH
FMOiT
10.000
Budet
10.000
Budet
50.000
Budet
Mogui izvor
sredstava iz
meunarodnih
fondova
136
Br.
Mjera
1.2.1.4
Vrijeme
izvrenja
Odgovornost
Vlada FBiH
FMOiT
FMPV
Ukupno 1.2.1
Iznos
sredstava (KM)
Izvor
sredstava
10.000
Budet
80.000 KM
10.000
Budet
Budet
2008.
FMOiT
5.000
Budet
2008.
Vlada
FMOiT
10.000
Budet
2008.
Vlada
FMOiT
20.000
Budet
2008.
FMOiT
5.000
Budet
1.2.2.1
2008.
1.2.2.2
2008.
1.2.2.3
1.2.2.4
1.2.2.5
1.2.2.6
1.2.2.6.a
23
Mogui izvor
sredstava iz
meunarodnih
fondova
137
Vrijeme
izvrenja
Odgovornost
Iznos
sredstava (KM)
Izvor
sredstava
Br.
Mjera
1.2.2.6.b
2008.
FMOiT
5.000
Budet
2008.
FMOiT
5.000
Budet
2008.
FMOiT
5.000
Budet
FMOiT
5.000
Budet
2009.
FMOiT
5.000
Budet
2009.
FMOiT
10.000
Budet
2008.
FMOiT
5.000
Budet
2008.
FMOiT
5.000
Budet
2009.
FMOiT
10.000
Budet
2009.
50.000
Budet
2008.
5.000
Budet
2009.
FMOiT
5.000
Budet
1.2.2.6.c
1.2.2.6.d
1.2.2.6.e
1.2.2.6.f
1.2.2.6.g
1.2.2.6.h
1.2.2.6.i
1.2.2.6.j
1.2.2.6.k
1.2.2.6.l
1.2.2.6.m
Ukupno 1.2.2
165.000 KM
Mogui izvor
sredstava iz
meunarodnih
fondova
138
Br.
Mjera
Vrijeme
izvrenja
Odgovornost
Iznos
sredstava (KM)
Izvor
sredstava
1.2.3 Integrirati evropske sektorske politike po pitanju okolia u sektorske politike FBiH otpad
1.2.3.1
2008.
1.2.3.2
Ostvarivanje meusektorske
koordinacije prilikom izrade propisa
2008.
Budet
Budet
0 KM
245.000 KM
2008.
1.3.1.2
2008.
1.3.1.3
24
Parlamenti
Vlade
Ministarstva
Svi nivoi
Parlament Vlada FBiH
FMOiT
10.000
Budet
10.000
Budet
Vlada FBiH
FMOiT
FMPV
10.000
Budet
Mogui izvor
sredstava iz
meunarodnih
fondova
139
Br.
Mjera
Vrijeme
izvrenja
Odgovornost
Ukupno 1.3.1
Iznos
sredstava (KM)
Izvor
sredstava
30.000 KM
2011.
2017.
1.3.2.2
2008.
1.3.2.3
1.3.2.4
1.3.2.5
1.3.2.6
1.3.2.6.a
Budet
Parlament
Vlada
FMOiT
FMERI
Parlament
Predsjednitvo
Vlada FBiH
FMOiT
10.000
2008.
FMOiT
5.000
Budet
2008.
Vlada
FMOiT
10.000
Budet
2008.
MVTEO
1.000
Budet
2009.
FMOiT
20.000
Budet
Budet
Mogui izvor
sredstava iz
meunarodnih
fondova
140
Br.
1.3.2.6.b
1.3.2.6.c
1.3.2.6.d
1.3.2.6.e
1.3.2.6.f
1.3.2.6.g
1.3.2.6.h
Mjera
ugljikovodonicima u zraku
o graninim vrijednostima benzena i
CO
o graninim vrijednostima SO2, NO2,
NOX, lebdeih estica i Pb u zraku
o graninim vrijednostima emisija iz
velikih postrojenja za
sagorijevanje/ogranienju emisija iz
loita
o nainu plaanja naknada za okolinu
zbog isputanja gasova od motornih
vozila (nakon uvoenja istih)
o organizaciji komunalne energetike
o energijskoj efikasnosti u zgradarstvu
i oznaavanje energijske efikasnosti
zgrada
Uputstvo o primjeni katastra emisija i
atmosferskog modela u planiranju
kvaliteta zraka u okviru
prostornih/urbanistikih planova
Vrijeme
izvrenja
Odgovornost
Iznos
sredstava (KM)
Izvor
sredstava
2009.
FMOiT
2009.
FMOiT
20.000
Budet
2008.
FMOiT
20.000
Budet
2008.
FMOiT
FMPiK
10.000
Budet
2008.
2009.
FMERI
FMERI
10.000
400.000
Budet
Budet
2008.
FMOiT
10.000
Budet
Ukupno 1.3.2
156.000 KM
1.3.3 Integrirati evropske sektorske politike po pitanju okolia u sektorske politike FBiH Zatita zraka
1.3.3.1
2008.
1.3.3.2
Ostvarivanje meusektorske
koordinacije prilikom izrade propisa
2008.
Budet
Budet
Mogui izvor
sredstava iz
meunarodnih
fondova
141
Br.
Mjera
Vrijeme
izvrenja
Odgovornost
Iznos
sredstava (KM)
Izvor
sredstava
FMPK,
FMZ
FMP
Ukupno 1.3.3
UKUPNO 1.3
0 KM
186.000 KM
2008.
1.4.1.2
2008.
1.4.1.3
Parlamenti
Vlade
Ministarstva
Svi nivoi
Parlament Vlada FBiH
FMOiT
10.000
Budet
10.000
Budet
Vlada FBiH
FMOiT
20.000
Budet
Ukupno 1.4.1
40.000 KM
2008.
Parlament
Predsjednitvo
Vlada FBiH
FMOiT
Budet
Mogui izvor
sredstava iz
meunarodnih
fondova
142
Br.
Mjera
Vrijeme
izvrenja
Odgovornost
Iznos
sredstava (KM)
Izvor
sredstava
2008.
FMOiT
5.000
Budet
2008.
Vlada
FMOiT
10.000
Budet
2010.
Parlament
Vlada
FMOiT
FMPV
FMOiT
10.000
Budet
2008.
2008.
FMOiT
FMOiT
5.000
5.000
Budet
Budet
2009.
FMOiT
5.000
Budet
2008.
FMOiT
5.000
45.000 KM
Budet
1.4.2.2
1.4.2.3
1.4.2.4
1.4.2.5
1.4.2.5.a
1.4.2.5.b
1.4.2.5.c
1.4.2.5.d
- Konvencija o meunarodnoj
trgovini ugroenim vrstama divljih
ivotinja i biljaka (CITES)
- Konvencije o zatiti evropskih
divljih vrsta i prirodnih stanita
(Bernska konvencija)
Stalne analize usklaenosti propisa
sa acquis za zatitu prirode
Izmjene i dopune usvojenih
podzakonskih akata u cilju daljeg
prijenosa zahtjeva EU direktiva za
zatitu prirode
Usvajanje Zakona o GMO
Budet
Ukupno 1.4.2
Mogui izvor
sredstava iz
meunarodnih
fondova
143
Br.
Mjera
Vrijeme
izvrenja
Odgovornost
Iznos
sredstava (KM)
Izvor
sredstava
1.4.3 Integrirati evropske sektorske politike po pitanju okolia u sektorske politike FBiH Zatita prirode
1.4.3.1
2008.
1.4.3.2
Ostvarivanje meusektorske
koordinacije prilikom izrade propisa
2008.
Budet
Budet
0 KM
85.000 KM
2008.
1.5.1.2
2008.
Parlamenti
Vlade
Ministarstva
Svi nivoi
Parlament Vlada FBiH
FMOiT
Ukupno 1.5.1
1.5.2 Usaglasiti domae zakonodavstvo o okoliu sa zakonodavstvom EU Zatita zemljita
10.000
Budet
10.000
Budet
20.000 KM
Mogui izvor
sredstava iz
meunarodnih
fondova
144
Vrijeme
izvrenja
Izvor
sredstava
Br.
Mjera
1.5.2.1
2008.
Vlada
FMOiT
FMPV
FMPU
2008.
FMOiT
FMPV
FMPU
10.000
Budet
2010.
FMOiT
FMPV
FMPU
Parlament i Vlada FBiH
FMPV
FMOiT
FMPU
FMP
FMERI, u saradnji sa
FMOiT
Ukupno 1.5.2
10.000
Budet
50.000
Budet
1.5.2.2
1.5.2.3
1.5.2.4
1.5.2.5
2008.
2008/10.
Odgovornost
Iznos
sredstava (KM)
Budet
Budet
35.000
105.000 KM
IPA
1.5.3 Integrirati evropske sektorske politike po pitanju okolia u sektorske politike FBiH Zatita zemljita
1.5.3.1
2008.
1.5.3.2
Ostvarivanje meusektorske
koordinacije prilikom izrade propisa
2008.
Mogui izvor
sredstava iz
meunarodnih
fondova
Budet
Budet
145
Br.
Mjera
Vrijeme
izvrenja
Odgovornost
Iznos
sredstava (KM)
Izvor
sredstava
FMZ
FMP
Ukupno 1.5.3
UKUPNO 1.5
UKUPNO 1
0 KM
125.000 KM
1.331.000 KM
2.1.1.2
2.1.1.3
Izrada
2009.
Izrada strategije
neformalnog okolinog obrazovanja
Implem.od
2010.
Izrada
2009.
Implem.od
2010.
Izrada
2009.
Kantonalna ministarstva
i Federalno ministarstvo
obrazovanja i nauke u
saradnji sa FBiH
Univerzitetima
Kantonalna ministarstva
i Federalno ministarstvo
obrazovanja i nauke u
saradnji sa FBiH
Univerzitetima
Kantonalna i Federalno
ministarstvo
300.000
Federalni i
kantonalni
budeti
300.000
Federalni i
kantonalni
budeti
300.000
Federalni i
kantonalni
Mogui izvor
sredstava iz
meunarodnih
fondova
146
Br.
Mjera
2.1.1.5
Vrijeme
izvrenja
Odgovornost
Iznos
sredstava (KM)
Izvor
sredstava
Mogui izvor
sredstava iz
meunarodnih
fondova
budeti
obrazovanja i nauke
Implem.od
2010.
od 2009.
Federalno ministarstvo
okolia u saradnji sa
Kantonalnim
ministarstvima okolia
Federalno ministarstvo
okolia u saradnji sa
Kantonalnim
ministarstvima okolia i
privrednim komorama
Ukupno 2.1.1
300.000 / god.
Federalni i
kantonalni
budeti
IPA
50.000
/god.
Federalni i
kantonalni
budeti;
Industrije
IPA
Federalno ministarstvo
okolia
70.000
7.900.000 KM
2.1.2.2
Implementacija - Reorganizacija i
kadrovsko popunjavanje u FMOiT
Izrada studije o kadrovskim
potrebama u sektorima okolia u
okviru kantonalnih ministarstava
Implement.- do
kraja 2009.
Implementacija - Reorganizacija i
jaanje sektora okolia u kantonalnim
ministarstvima
2.1.2.3
Usklaivanje Kantonalnih
zakonodavstava sa Federalnim
propisima
Operativna uspostava uprava za
inspekcije;
Izrada - do kraja
2008 - 2009.
Kantonalna ministarstva
okolia
600.000 / u
2009. god.
350.000
Federalni
budet
IPA
Kantonalni
budeti
IPA
Federalni i
kantonalni
IPA
1.500.000 / u
2009. god.
Implement.- do
kraja 2009.
2008 -2009.
2008- 2009.
Kantonalne i federalne
uprave u saradnji sa
1.000.000 / u
periodu 2008 -
147
Br.
Mjera
Vrijeme
izvrenja
Zapoljavanje i osposobljavanje
inspektora
2.1.2.4
Odgovornost
Federalnim i
Kantonalnim
ministarstvima okolia
Vlada FBiH
Mogui izvor
sredstava iz
meunarodnih
fondova
Iznos
sredstava (KM)
Izvor
sredstava
2009.
budeti;
200.000
Federalni
budet
IPA
Dravni budet
IPA
2009.
3.000.000/u
periodu 20102015.
2010 - 2015.
MVTEO;
Parlament BiH;
Vijee ministara BiH;
Vlada Distrikta Brko;
Ukupno 2.1.2
6.720.000 KM
2.1.3 Uspostava meusektorske saradnje i saradnje ministarstava koji se bave segmentima okolia sa vladinim federalnim zavodima i upravama
2.1.3.1
2.1.3.2
2008-2009.
Vlada FBiH
2008-2009.
Vlada FBiH
Ukupno 2.1.3
0 KM
Federalni
budet
Federalni
budet
148
Br.
Mjera
Vrijeme
izvrenja
Odgovornost
Iznos
sredstava (KM)
UKUPNO 2.1
14.620.000 KM
UKUPNO 2
14.620.000 KM
Izvor
sredstava
Mogui izvor
sredstava iz
meunarodnih
fondova
3.1.1.1
2009/10.
3.1.1.2
2010/11.
3.1.1.3
godinje
Federalno ministarstvo
okolia i turizma
Federalno ministarstvo
okolia i turizma i
Federalno ministarstvo
finansija
Fondovi za okoli i
ostale institucije kojima
e biti povjereno
upravljanje sredstvima
Ukupno 3.1.1
UKUPNO 3.1
UKUPNO 3
350.000
150.000
500.000 KM
500.000 KM
500.000 KM
Federalni
proraun
Federalni i
kanotnalni
prorauni
EU
149
Br.
Mjera
Vrijeme
izvrenja
Odgovornost
Iznos
sredstava (KM)
Izvor
sredstava
Mogui izvor
sredstava iz
meunarodnih
fondova
4.1 Zatita biodiverziteta i geodiverziteta FBiH kroz uspostavu i jaanje institucionalnog okvira za realizaciju efikasnih mjera
4.1.1 Uspostava federalne institucije/agencije nadlene za zatitu bioloke i geoloke raznolikosti (prirode)
4.1.1.1
4.1.1.2
4.1.1.3
Kratkorono
Kratkorono
VFBiH
FMOIT
Budet
Budet
Kratkorono
FMOIT/VFBiH
Ukupno 4.1.1
0 KM
Budet
Kratkorono
FMOIT
100.000
Budet/ strana
sredstva
GEF/UNEP/UNDP/
WB
4.1.2.2
Kratkorono
FMOIT/FMNO
1.000.000
Kratkorono
FMOIT/FMNO
100.000
Budet/ strana
sredstva
Budet/ strana
sredstva
GEF/UNEP/UNDP/
WB
GEF/UNEP/UNDP/
WB
Budet/ strana
sredstva
Budet/ strana
GEF/UNEP/UNDP/
WB
GEF/UNEP/UNDP/
4.1.2.3
Ukupno 4.1.2
1.200.000 KM
Kratkorono
FMOIT/FMNO/FMPV
500.000
4.1.3.2
Kratkorono
FMOIT/FMNO/FMPV
500.000
150
Br.
Mjera
Vrijeme
izvrenja
Odgovornost
Iznos
sredstava (KM)
4.1.3.3
Kratkorono
FMOIT/FMNO/FMPV
500.000
4.1.3.4
Kratkorono
FMOIT/FMNO/FMPV
500.000
Ukupno 4.1.3
Izvor
sredstava
Mogui izvor
sredstava iz
meunarodnih
fondova
sredstva
Budet/ strana
sredstva
Budet/ strana
sredstva
WB
GEF/UNEP/UNDP/
WB
GEF/UNEP/UNDP/
WB
2.000.000 KM
4.1.4.2
Kratkorono
FMOIT
5.000.000
Budet/ strana
sredstva
GEF/UNEP/UNDP/
WB
Kratkorono
FMOIT/FMERI
300.000
Budet/ strana
sredstva
GEF/UNEP/UNDP/
WB
Ukupno 4.1.4
5.300.000 KM
4.1.5.3
Kratkorono
FMOIT
200.000
Budet
Kratkorono
FMOIT
100.000
Budet
Kratkorono
FMOIT/MEO/MVTEO
Budet
151
Br.
4.1.5.4
Mjera
Vrijeme
izvrenja
Kratkorono
Odgovornost
Iznos
sredstava (KM)
FMOIT/MEO/MVTEO
Ukupno 4.1.5
Izvor
sredstava
Mogui izvor
sredstava iz
meunarodnih
fondova
Budet
300.000 KM
4.1.6.2.
4.1.6.3.
4.1.6.4.
4.1.6.5.
4.1.6.6.
Inventarizacija i geografska
interpretacija invazivnih vrsta sa
uspostavom odgovarajuih baza
podataka za prostor FBiH
Uspostava naune i strune saradnje
sa zemljama u regionu na planu
monitoringa invazivnih vrsta
Treninzi i radionice kako za
predstavnike privrednih i dravnih
sektora, tako i za najiru javnost
Izrada konkretnih planova upravljanja
invazivnim vrstama
Razmjena iskustava sa odgovornim
institucijama u RS (BiH)
Izrada karte rasprostranjenja, procjene
reprodukcijskog potencijala i fenofaze
invazivnih alergogenih biljaka, kao to
je Ambrosia artemisifolia
Kratkorono
FMOIT/FMPV/FMPU
200.000
Budet/ strana
sredstva
GEF/UNEP/UNDP/
WB
Kratkorono
FMOIT/FMNO/FMPV/F
MZdr/MPUGIE RS
Budet/ strana
sredstva
GEF/UNEP/UNDP/
WB
Kratkorono
FMOIT
200.000
Budet/ strana
sredstva
GEF/UNEP/UNDP/
WB
Kratkorono
FMOIT
200.000
Budet
Kratkorono
FMOIT/MEO/MPUGIE
Budet
FMOIT/MPUGIE
RS/FMPV/FMZdr
200.000
Budet/ strana
sredstva
Ukupno 4.1.6
800.000 KM
GEF/UNEP/UNDP/
WB/WHO
152
Br.
Mjera
Odgovornost
Iznos
sredstava (KM)
Izvor
sredstava
Mogui izvor
sredstava iz
meunarodnih
fondova
Kratkorono
FMOIT/FMPV/FMNO
200.000
Budet/ strana
sredstva
GEF/UNEP/UNDP/
WB/FAO/USAID
Kratkorono
FMOIT/FMPV/FMNO
300.000
Budet/ strana
sredstva
GEF/UNEP/UNDP/
WB/FAO/USAID
Srednjorono
FMOIT/FMNO
4.000.000
Budet/ strana
sredstva
GEF/UNEP/UNDP/
WB
Srednjorono
Vlada FBiH/MVTEO
600.000
Budet/strana
sredstva
GEF/UNEP/UNDP/
WB
Kratkorono
Vlada FBiH
50.000
Budet
Vrijeme
izvrenja
4.1.7.2.
4.1.7.3.
4.1.7.4.
4.1.7.5.
Ukupno 4.1.7
5.150.000 KM
4.1.8.2.
Srednjorono
FMOIT/FMPV/FMERI
200.000
Budet/ strana
sredstva
GEF/UNEP/UNDP/
WB
Srednjorono
FMOIT
100.000
Budet/ strana
sredstva
GEF/UNEP/UNDP/
WB
Ukupno 4.1.8
300.000 KM
153
Br.
Mjera
Vrijeme
izvrenja
Odgovornost
Iznos
sredstava (KM)
Izvor
sredstava
Mogui izvor
sredstava iz
meunarodnih
fondova
FMOIT/FMTEO
100.000
Budet/ strana
sredstva
GEF/UNEP/UNDP/
WB/EEA
Budet/ strana
sredstva
GEF/UNEP/UNDP/
WB/FAO
Srednjorono
Ukupno 4.1.9
300.000 KM
Srednjorono
FMOIT
200.000
Ukupno 4.1.10
200.000 KM
4.1.11.2.
4.1.11.3.
Dugorono
FMOIT
Budet
Dugorono
FMOIT
Budet
Dugorono
FMOIT
100.000
Budet/ strana
sredstva
Ukupno 4.1.11
100.000 KM
GEF/UNEP/UNDP/
WB
154
Br.
Mjera
Odgovornost
Iznos
sredstava (KM)
Izvor
sredstava
Mogui izvor
sredstava iz
meunarodnih
fondova
Dugorono
FMOIT/FMNO
100.000
Budet/ strana
sredstva
GEF/UNEP/UNDP/
WB
Dugorono
FMOIT/FMNO
200.000
Budet/ strana
sredstva
GEF/UNEP/UNDP/
WB/UNESCO
Dugorono
FMOIT/FMNO
100.000
Budet/ strana
sredstva
GEF/UNEP/UNDP/
WB/UNESCO
Dugorono
FMNO/FMOIT
100.000
Budet/ strana
sredstva
GEF/UNEP/UNDP/
WB
Dugorono
FMOIT/Vlada FBiH
Budet/ strana
sredstva
GEF/UNEP/UNDP/
WB
Dugorono
FMOIT/Vlada FBiH
1.000.000
Budet/ strana
sredstva
GEF/UNEP/UNDP/
WB
Dugorono
FMOIT/FMNO
500.000
Budet/ strana
sredstva
GEF/UNEP/UNDP/
WB
Dugorono
FMOIT/Vlada FBiH
100.000
Budet/ strana
sredstva
GEF/UNEP/UNDP/
WB
Vrijeme
izvrenja
4.1.12.2.
4.1.12.3.
4.1.12.4.
4.1.12.5.
4.1.12.6.
4.1.12.7.
4.1.12.8.
155
Br.
Mjera
Vrijeme
izvrenja
Odgovornost
Iznos
sredstava (KM)
Izvor
sredstava
Mogui izvor
sredstava iz
meunarodnih
fondova
2.100.000 KM
17.750.000 KM
4.2.1.2.
4.2.1.3.
4.2.1.4.
4.2.1.5.
Kratkorono
FMOIT
100.000
Budet/ strana
sredstva
GEF/UNEP/UNDP/
WB
Kratkorono
FMPV/FMOIT
100.000
Budet/ strana
sredstva
GEF/UNEP/UNDP/
WB/FAO
Kratkorono
Vlada FBiH/FMOIT
Budet
Kratkorono
Vlada FBiH/FMOIT
200.000
Budet/ strana
sredstva
GEF/UNEP/UNDP/
WB
Kratkorono
Vlada FBiH/FMOIT
Budet/ strana
sredstva
GEF/UNEP/UNDP/
WB
156
Br.
Mjera
Vrijeme
izvrenja
4.2.1.6
Kratkorono
Odgovornost
Iznos
sredstava (KM)
Izvor
sredstava
Mogui izvor
sredstava iz
meunarodnih
fondova
FMOIT
300.000
Budet/ strana
Sredstva
GEF/UNEP/UNDP/
WB
Budet/ strana
sredstva
GEF/UNEP/UNDP/
WB/FAO/WHO
Budet/ strana
sredstva
GEF/UNEP/UNDP/
WB/FAO/WHO
Budet/ strana
sredstva
GEF/UNEP/UNDP/
WB/FAO/WHO
Ukupno 4.2.1
700.000 KM
4.2.2 Ouvanje tradicionalnih znanja i iskustava u procesu upravljanja biolokom i geolokom raznovrsnou
4.2.2.1.
Promocija tradicionalnih znanja kroz
Srednjorono
FMOIT/FMNO/FMZdr
800.000
odrivu upotrebu prirodnih resursa
(ljekovite, jestive divlje biljke, gljive i
ivotinje)
4.2.2.2.
Promocija tradicionalnih znanja i
Srednjorono
FMOIT/FMNO
500.000
kulturnih vrijednosti kroz
funkcioniranje zatienih dijelova
prirode
4.2.2.3.
Promocija tradicionalnih znanja i
Srednjorono
FMOIT/Vlada
800.000
kulturnih komparativnih prednosti kroz
BiH/FMNO
izradu razliitih publikacija koje su u
neposrednoj vezi sa ukupnom
promocijom FBiH
Ukupno 4.2.2 2.100.000 KM
4.2.3 Uspostava i jaanje poticajnih ekonomskih mjera
4.2.3.1.
4.2.3.2.
Srednjorono
FMOIT/FMPV/Vlada
BiH
750.000
Budet/ strana
sredstva
GEF/UNEP/UNDP/
WB/FAO
FMOIT/FMZdr/FMPV
300.000
Budet/ strana
sredstva
GEF/UNEP/UNDP/
WB
157
Br.
Mjera
Vrijeme
izvrenja
Odgovornost
Iznos
sredstava (KM)
Izvor
sredstava
Mogui izvor
sredstava iz
meunarodnih
fondova
1.500.000 KM
4.2.4.2.
Dugorono
FMOIT
300.000
Budet/ strana
sredstva
GEF/UNEP/UNDP/
WB
Dugorono
FMOIT
200.000
Budet/ strana
sredstva
GEF/UNEP/UNDP/
WB
Ukupno 4.2.4
UKUPNO 4.2
500.000 KM
4.800.000 KM
4.3.1.5.
Kratkorono
250.000
Budet
Kratkorono
FMOIT/FMPV/MVTEO/
Vlada FBiH
FMOIT/FMNO/FMPV
250.000
Kratkorono
FMOIT/FMPV
800.000
Kratkorono
MVTEO/FMOIT/FMPV/
FMZdr
800.000
Budet/ strana
sredstva
Budet/ strana
sredstva
Budet/ strana
sredstva
GEF/UNEP/UNDP/
WB
GEF/UNEP/UNDP/
WB/FAO
GEF/UNEP/UNDP/
WB/FAO
Kratkorono
FMNO/FMOIT/FMPV
3.000.000
Budet/ strana
sredstva
GEF/UNEP/UNDP/
WB
158
Br.
Mjera
Vrijeme
izvrenja
4.3.1.6.
Kratkorono
Odgovornost
Iznos
sredstava (KM)
Izvor
sredstava
Mogui izvor
sredstava iz
meunarodnih
fondova
FMOIT/FMERI
3.000.000
Budet/ strana
sredstva
GEF/UNEP/UNDP/
WB/UNESCO
Ukupno 4.3.1
UKUPNO 4.3
8.100.000 KM
8.100.000 KM
4.4.1.2.
4.4.1.3.
Kratkorono
FMOIT
200.000
Budet/ strana
sredstva
GEF/UNEP/UNDP/
WB
Kratkorono
FMOIT/FMNO
200.000
Budet/ strana
sredstva
GEF/UNEP/UNDP/
WB
Kratkorono
FMOIT/FMERI
200.000
Budet/ strana
sredstva
GEF/UNEP/UNDP/
WB
Ukupno 4.4.1
600.000 KM
4.4.2.2.
Kratkorono
FMOIT
800.000
Budet
GEF/UNEP/UNDP/
WB
Kratkorono
FMOIT
800.000
Budet
GEF/UNEP/UNDP/
WB
159
Br.
Mjera
Vrijeme
izvrenja
Odgovornost
Ukupno 4.4.2
UKUPNO 4.4
Iznos
sredstava (KM)
Izvor
sredstava
Mogui izvor
sredstava iz
meunarodnih
fondova
1.600.000 KM
2.200.000 KM
Kratkorono
Vlada FBiH
750.000
Budet
Kratkorono
Vlada FBiH
750.000
Budet
Ukupno 4.5.1
Ukupno 4.5
UKUPNO 4
1.500.000 KM
1.500.000 KM
34.350.000 KM
5.1.1.2
Identificiranje neusklaenosti
zakonske legislative i donoenje plana
izrade podzakonskih akata
Donoenje Okvirnog zakona o (zatiti)
zemljita koji treba da uspostavi
2008.
FMOiT, u saradnji sa
FMP
20.000
FB
IPA
2008/09.
FMOiT, u saradnji sa
FMPV, FMP
35.000
FB
IPA
160
Br.
5.1.1.3
5.1.1.4
5.1.1.5
5.1.1.6
5.1.1.7
Mjera
Vrijeme
izvrenja
Odgovornost
Iznos
sredstava (KM)
Izvor
sredstava
Mogui izvor
sredstava iz
meunarodnih
fondova
2008/10.
FMERI, u saradnji sa
FMOiT
35.000
FB
IPA
2009/11.
FMOiT, FMPV,
FMERI, FMP, Kantoni
FMPU, u saradnji sa
FMOiT
FMPU, Kantoni, FZA,
FZG, FUGIPP u saradnji
sa FMOiT, FMPV,
FMERI,
90.000
FB
IPA
500.000
FB
1.100.000
FB
30.000
FB
2009.
2009/12.
2009.
Ukupno 5.1.1
IPA
1.360.000 KM
5.1.2 Ojaati i uspostaviti institucionalni okvir neophodan za provoenje regulative i funkcioniranje ISUZ
5.1.2.1
2009.
5.1.2.2
2010.
FMOiT, u saradnji sa
FMPV, FMPU, FMERI,
Kantoni, FZA, FZG,
FUGIPP
FMOiT, FZA, FZG,
FUGIPP u saradnji sa
FMPV, FMPU, FMERI,
Kantoni,
250.000
FB
IPA, FAO
2.000.000
FB
IPA, FAO
161
Br.
Mjera
Vrijeme
izvrenja
5.1.2.3
2009.
5.1.2.4
2009.
Odgovornost
FMOiT, u saradnji sa
FMPV, FMERI,
Kantoni, FZA, FZG
FMiO
Ukupno 5.1.2
Iznos
sredstava (KM)
Izvor
sredstava
20.000
FB
50.000
FB
Mogui izvor
sredstava iz
meunarodnih
fondova
2.320.000 KM
2008/12.
5.1.3.2
2010/12.
5.1.3.3
5.1.3.4
5.1.3.5
5.1.3.6
5.1.3.7
FMP, FUGIPP u
saradnji sa FMOiT,
FMPV,
FMPV, u saradnji sa
FMP, FUGIPP
FMPV, FZA u saradnji
sa FMOiT
FMOiT, FMPV,
FMRPiO, FZA
1.500.000
FB
200.000
FB
2.000.000
FB
LEADER, BP
600.000
FB
LEADER, BP
2009/12.
FMPV u saradnji sa
FZA, FMRPiO, FMOiT,,
1.000.000
FB
LEADER, BP
2008/11.
FMPV u saradnji sa
FMOiT,
FMPV, kantoni u
saradnji sa FMOiT,
FMRPiO, FZA, i
Ukupno 5.1.3
UKUPNO 5.1
600.000
FB
2.000.000
FB
2008/17.
2008/10.
2011/18.
7.900.000 KM
11.580.000 KM
IPA
162
Br.
Mjera
Vrijeme
izvrenja
Odgovornost
Iznos
sredstava (KM)
Izvor
sredstava
Mogui izvor
sredstava iz
meunarodnih
fondova
2.500.000
FB
GEF
250.000
FB
IPA, BP
4.500.000
FB, D
IPA, BP
150.000
FB
UN, GEF
2009/12.
5.2.1.2
2010/13.
5.2.1.3
5.2.1.4
2010/17.
2010.
7.400.000 KM
5.2.2 Unapreenje kvaliteta zemljita vraanjem funkcije degradiranog zemljita ili minimiziranja utjecaja
5.2.2.1
5.2.2.2
5.2.2.3
5.2.2.4
5.2.2.5
2012/14.
2013/18.
2008/12.
2010/11.
2009.
FMOiT, u saradnji sa
FZA, FZG, FMPV
FZA, FZG, FMOiT,
FMPV
MAC, u saradnji sa
FMO,FMOiT, FMPV
FZA, u saradnji sa FZG,
FMOiT, FMPV i k
antoni
2.000.000
FB
15.000.000
FB, PU
UN, GEF
25.000.000
FB
UN portfolioBP
100.000
Kanton
70.000
FB
42.170.000 KM
49.570.000 KM
163
Br.
Mjera
Vrijeme
izvrenja
Mogui izvor
sredstava iz
meunarodnih
fondova
Iznos
sredstava (KM)
Izvor
sredstava
FMOiT, u saradnji sa
FMPV
FMOiT, u saradnji sa
FMPV
FMOiT, u saradnji sa
FMPV, FMOiN
Ukupno 5.3.1
150.000
FB, Kantoni,
opine
FB, Kantoni,
opine
FB, Kantoni,
opine
BP,
LEADER
IPA, UN
2009/13.
FMOiN u saradnji sa
FMOiT, FMPV,
1.500.000
FB
IPA, BP
2009/17.
FMOiT, u saradnji sa
FMOiN FMPV,
Ukupno 5.3.2
UKUPNO 5.3
4.500.000
FB
FP 7
Odgovornost
2009/10.
2009/11.
2009/12.
250.000
100.000
BP
500.000 KM
5.3.2.2
UKUPNO 5
6.000.000 KM
6.500.000 KM
67.650.000 KM
164
Br.
Mjera
Vrijeme
izvrenja
Odgovornost
Iznos
sredstava (KM)
Izvor
sredstava
Mogui izvor
sredstava iz
meunarodnih
fondova
6.1.1 Ogranienje emisije kiselih gasova iz velikih loita, ukljuujui prekogranini transport
6.1.1.1.
6.1.1.2.
6.1.1.3.
6.1.1.4.
6.1.1.5.
6.1.1.6
6.1.1.7
Kraj 2008.
MVTEO
Budet
Izrada platforme
kraj 2008.
trajan zadatak
MVTEO u saradnji sa
FMOIT i MPUGIE RS,
te FHMZ
MVTEO u saradnji sa
FMOIT i MPUGIE RS
Budet
MVTEO u saradnji sa
FMOIT i MPUGIE RS
FMOIT i
FMERI;
Budet
Kraj 2008.
kraj 2010.
Kraj 2009.
Budet
400.000
Budet
U saradnji sa
institucijama RS
Budet
1. faza
juni 2008.
FMOIT i
FMERI;
2. faza
kraj.2009.
Kraj 2008.
U saradnji sa
Institucijama RS
FMNO,
Ekofond
Ukupno 6.1.1
2,000.000
2.400.000 KM
Budet
MVTEO/fondovi EU
165
Br.
Mjera
Vrijeme
izvrenja
Odgovornost
Kraj 2011.
Iznos
sredstava (KM)
Izvor
sredstava
Mogui izvor
sredstava iz
meunarodnih
fondova
6.1.2.2
Oplemenjivanje uglja
Ekofond/rudnic
i uglja
Rudnici uglja
6.1.2.3
6.1.2.4
6.1.2.5
Kraj 2009.
Budet
MVTEO
Zavod za
standardizaciju BiH
Budet
Kraj 2010.
FMOIT,
FMERI
Kraj 2010.
FMERI
Budet
Ukupno 6.1.2
0 KM
6.1.3.2
6.1.3.3
Promocija ie proizvodnje /
Primjena Direktive 96/61/EC o
integralnoj prevenciji i reguliranju
zagaivanja (IPPC direktiva)
Uspostava sistema okolinog
upravljanja u odreenim industrijskim
granama (EMAS I)
FMOIT
Kraj 2009.
FMOIT
IAK
Kraj 2011.
MVTEO,
FMOIT
FMPV
FMZdr i
F P/G komora;
MVTEO/IPA
Budet
MVTEO/IPA
166
Br.
Mjera
6.1.3.4
6.1.3.5
Vrijeme
izvrenja
Odgovornost
kraj 2009.
FMOIT
Program
u toku
FMOIT u saradnji sa
MVTEO
Iznos
sredstava (KM)
Izvor
sredstava
Budet
Ukupno 6.1.3
Multilateralni fond
Montrealskog
protokola
0 KM
Kontrola emisije CO i ai na
tehnikim pregledima motornih vozila,
te na ulicama
6.1.4.2
2010.
6.1.4.3
6.1.4.4
6.1.4.5
6.1.4.6
Fond
Federalno ministarstvo
finansija
2017.
Budet
Kraj 2015.
Budet
MVTEO
Ukupno 6.1.4
UKUPNO 6.1
6.2 Upravljanje kvalitetom zraka
Budet
kantona i fond
FMOIT,
Min. unutranjih poslova
i Agencija za kontrolu
tehnikih pregleda
FMSaob
Do 2010.
Kraj 2008.
Mogui izvor
sredstava iz
meunarodnih
fondova
0 KM
2.400.000 KM
167
Br.
Mjera
Vrijeme
izvrenja
Odgovornost
Iznos
sredstava (KM)
Izvor
sredstava
kraj 2008.
FMOIT
70.000
Fond
Kraj 2009.
FMOIT
FHMZ
70.000
Fond
Kraj 2009.
FMOIT
70.000
Kraj 2017.
FMOIT
FMZ
FMOIT
FMZ
FHMZ
80.000
Fond
8.000.000
Budet FBiH,
kantona i fond
Budet
Mogui izvor
sredstava iz
meunarodnih
fondova
6.2.1.3
6.2.1.4
6.2.1.5
6.2.1.6
6.2.1.7
6.2.1.8
Kraj 2009.
Faza (I):
Juni 2009.
Faza (II)
Kraj 2010.
Kraj 2015.
Juni 2008.
Budet
FMOIT i
FMZdr
Ukupno 6.2.1
UKUPNO 6.2
6.3 Unapreenje koritenja energije
6.3.1 Smanjivanje energijske intenzivnosti
6.3.1.1
Program
kraj 2009.
FMERI
FMOIT
8.290.000 KM
8.290.000 KM
MOFTER/IPA
168
Vrijeme
izvrenja
Br.
Mjera
6.3.1.2
djelovanje po
programu;
kontinuirano
(I) kraj 2008.
(II) kraj 2010.
Kraj 2010.
6.3.1.3
6.3.1.4
6.3.1.5
6.3.1.5
6.3.1.6
6.3.1.7
6.3.1.8
6.3.1.9
Odgovornost
Kraj 2010.
Kraj 2010.
FMERI;
Kraj 2008.
FMERI
Kraj 2008.
FMERI;
FMOIT
FMERI
MFin
FMOIT
Kraj 2008.
FMERI
Kanton
Kraj 2008.
FMERI
Izvor
sredstava
Budet
FMERI
FMOIT
FZStat
u saradnji sa
kantonalnim
ZStat
FMERI u saradnji sa IAk
i UC
Kraj 2009.
Iznos
sredstava (KM)
2,000.000 KM
300.000 KM
400.000 KM
50.000 KM
300.000 KM
Budet
Mogui izvor
sredstava iz
meunarodnih
fondova
169
Br.
Mjera
6.3.1.10
6.3.1.11
6.3.1.12
Vrijeme
izvrenja
Kraj 2008.
Kraj 2010.
Kraj 2008.
Odgovornost
Iznos
sredstava (KM)
FZZStat
ZZa
FMOIT i
FP FCCC
MVTEO
FMERI
3.050.000 KM
6.3.2.2
6.3.2.3
6.3.2.4
Kraj 2008.
FMERI
FMOIT
Odmah
MVTEO,
FMOIT
FMERI
Kraj 2008.
MVTEO i
FMERI
Kraj 2008.
FMERI
MOFTER
FMOIT
Mogui izvor
sredstava iz
meunarodnih
fondova
Osigurao UNDP
Ukupno 6.3.1
6.3.2.1
Izvor
sredstava
Sastavni dio
Strategije
razvoja
energetike BiH
Ukupno 6.3.2
UKUPNO 6.3
0 KM
3.050.000 KM
170
Br.
Mjera
Vrijeme
izvrenja
Odgovornost
UKUPNO 6
Iznos
sredstava (KM)
Izvor
sredstava
Mogui izvor
sredstava iz
meunarodnih
fondova
14.030.000 KM
7.1 Smanjenje rizika po okoli i zdravlje ljudi i uspostava prioritetne infrastrukture za integrirano upravljanje otpadom
7.1.1 Poveati broj stanovnika obuhvaen organiziranim prikupljanjem otpada
7.1.1.1
7.1.1.2
2008.
Opine
U skladu sa
operativnim
ciljem
Opine
Ukupno 7.1.1
Opinski
proraun
EBRD, WB
0 KM
7.1.2 Stvoriti uvjete za sanitarno odlaganje kapaciteta za najmanje 5 godina odlaganja u svim regijama
7.1.2.1
2008.
7.1.2.2
2009.
Kantonalna ministarstva
nadlena za okoli i
opine uz koordinaciju
sa Federalnim
ministarstvom okolia i
turizma
Kantonalna ministarstva
5.000.000
Opinski,
EU, EBRD, WB
171
Br.
Mjera
Vrijeme
izvrenja
7.1.2.3
7.1.2.4
7.1.2.5
7.1.2.6
2010.
2011.
2010.
2011.
Odgovornost
nadlena za okoli i
prostorno planiranje uz
koordinaciju sa
Federalnim
ministarstvom okolia i
turizma
Kantonalna ministarstva
nadlena za okoli i
prostorno planiranje
Kantonalna ministarstva
nadlena za okoli
Kantonalna ministarstva
nadlena za okoli
Opine
Ukupno 7.1.2
Iznos
sredstava (KM)
Izvor
sredstava
Mogui izvor
sredstava iz
meunarodnih
fondova
kantonalni i
federalni
proraun
2.500.000
Kantonalni
proraun
50.000.000
1.000.000
800.000
EU, EBRD, WB
Proraun
kantona
Proraun
opina
IPA
59.300.000 KM
2008.
Opine
Ukupno 7.1.3
Opinski
proraun
0 KM
2008.
Opine
250.000
do 2014.
Opine
50.000.000
Opinski
prorauni
Opinski,
kantonalni i
172
Br.
7.1.4.3
Mjera
Vrijeme
izvrenja
2008-9.
Odgovornost
Ministarstvo okolia i
turizma FBiH,
Ministarstvo zdravlja
FBiH
Ukupno 7.1.4
Iznos
sredstava (KM)
200.000
Izvor
sredstava
Mogui izvor
sredstava iz
meunarodnih
fondova
federalni
proraun.
Federalni
proraun
50.450.000 KM
7.1.5 Sanirati postojee povrine pod neadekvatno odloenim otpadom (opasni i neopasni otpad)
7.1.5.1
2008-9.
7.1.5.2
Okolina dozvola
- postojei pogoni
2008-10.
FMOIT i vlasnici
postrojenja i pogona
7.1.5.3
2009-10.
FMOIT
500.000
2018. (50%)
FMOIT i Kantonalna
ministarstva okolia
Ukupno 7.1.5
10.000.000
7.1.5.4
10.000
Fond za
zatitu okolia
Vlasnici
pogona
(djelomino
kreditiranje)
FMOIT
WB, UNEP
Fond za
zatitu okolia
WB, UNEP
10.510.000KM
7.1.6 Uspostaviti kapacitete za adekvatno zbrinjavanje opasnog otpada (% koliina opasnog otpada)
7.1.6.1
7.1.6.2
7.1.6.3
2010.
FMOIT
kontinuirano
FMOIT
500.000
FMOIT
Vlasnici
otpada (uz
FMOIT
podrku za
povoljno
kreditiranje)
173
Br.
Mjera
7.1.6.4
7.1.6.5
7.1.6.6
Vrijeme
izvrenja
Odgovornost
Iznos
sredstava (KM)
2008-9.
FMOIT i Kantonalna
ministarstva okolia
U skladu sa
dinamikom
uspostave
RCUO
2009-10.
FMOIT
2.000.000
FMOIT
200.000
Ukupno 7.1.6
Izvor
sredstava
WB
FMOIT
2.800.000 KM
7.1.7 Uspostaviti deponije inertnog (graevinskog i sl.) otpada (% koliina inertnog otpada)
7.1.7.1
7.1.7.2
7.1.7.3
2008-10.
FMOIT
3.000.000
Fond za
zatitu okolia
2010-17.
Kantonalna ministarstva
okolia
3.000.000
(100.000300.000
po deponiji)
6.000.000 KM
Fond za
zatitu okolia
Ukupno 7.1.7
7.1.8 Poveati ukupni procent adekvatnog zbrinjavanja otpada i procent adekvatnog zbrinjavanja opasnog otpada
7.1.8.1
7.1.8.2
7.1.8.3
0 KM
Mogui izvor
sredstava iz
meunarodnih
fondova
174
Br.
Mjera
Vrijeme
izvrenja
Odgovornost
Iznos
sredstava (KM)
Izvor
sredstava
2009 - 11.
7.1.9.2
2008 - 9.
7.1.9.3
2008 - 9.
7.1.9.4
2010 - 12.
Federalno ministarstvo
poljoprivrede,
vodoprivrede i
umarstva i nadlena
kantonalna ministarstva
poljoprivrede i
umarstva u saradnji sa
umarskim
preduzeima,
poljoprivrednim
gazdinstvima i
komunalnim
preduzeima
Federalno ministarstvo
okolia i turizma i
Federalno ministarstvo
poljoprivrede,
vodoprivrede i
umarstva
Federalno ministarstvo
okolia i turizma i
Federalno ministarstvo
poljoprivrede,
vodoprivrede i
umarstva
Nadlena Kantonalna
ministarstva u saradnji
sa umarskim
preduzeima i
poljoprivrednim
gazdinstvima
300.000
Federalni i
kantonalni
prorauni
50.000
Federalni
prorauni
60.000
Federalni
prorauni
250.000
Kantonalni
prorauni
Mogui izvor
sredstava iz
meunarodnih
fondova
175
Br.
Mjera
Vrijeme
izvrenja
Odgovornost
Ukupno 7.1.9
Iznos
sredstava (KM)
Izvor
sredstava
Mogui izvor
sredstava iz
meunarodnih
fondova
660.000 KM
7.1.10 Uspostaviti kapacitete za adekvatno zbrinjavanje otpada ivotinjskog porijekla (% adekvatno zbrinutog otpada po koliini)
7.1.10.1
Izrada
Studije
izvodljivosti
najprihvatljivijeg koncepta upravljanja
2008-2009
7.1.10.2
2010
7.1.10.3
2011 - 2014
7.1.10.4
2010 - 2011
Ministarstvo vanjske
trgovine i ekonomskih
odnosa BiH i Ured za
veterinarstvo zajedno sa
Federalnim
ministarstvima okolia i
turizma, prostornog
ureenja i ministarstvom
poljoprivrede,
vodoprivrede i
umarstva
Ministarstvo vanjske
trgovine i ekonomskih
odnosa BiH i Ured za
veterinarstvo zajedno sa
Federalnim
ministarstvima okolia i
turizma, prostornog
ureenja i ministarstvom
poljoprivrede,
vodoprivrede i
umarstva
Ministarstvo vanjske
trgovine i ekonomskih
odnosa BiH i Ured za
veterinarstvo zajedno sa
entitetskim
ministarstvima
poljoprivrede
Ministarstvo vanjske
400.000
IPA program
500.000
Dravni i
entitetski
prorauni
20.000.000
Dravni i
entitetski
prorauni
Koncesije
350.000
Dravni i
IPA program
176
Br.
Mjera
Vrijeme
izvrenja
7.1.10.5
2011 - 2012
Odgovornost
trgovine i ekonomskih
odnosa BiH i Ured za
veterinarstvo zajedno sa
Federalnim
ministarstvima okolia i
turizma, prostornog
ureenja i ministarstvom
poljoprivrede,
vodoprivrede i
umarstva
Ministarstvo vanjske
trgovine i ekonomskih
odnosa BiH i Ured za
veterinarstvo zajedno sa
entitetskim
ministarstvima
poljoprivrede
Ukupno 7.1.10
Iznos
sredstava (KM)
Izvor
sredstava
entitetski
prorauni
4.500.000
Dravni i
entitetski
prorauni
Koncesije
25.750.000 KM
7.1.11 Sanirati i zatvoriti postojea odlagalita, jame grobnice i groblja sa otpadom ivotinjskog porijekla
7.1.11.1
7.1.11.2
7.1.11.3
2011.
Kantonalna ministarstva
nadlena za okoli
Entitetski i
kantonalni
prorauni
2012 - 2013.
Kantonalna ministarstva
nadlena za okoli i
opine
Kantonalna ministarstva
nadlena za
poljoprivredu i opine
Ukupno 7.1.11
Entitetski i
kantonalni
prorauni
Entitetski i
kantonalni
prorauni
2014-2018.
Mogui izvor
sredstava iz
meunarodnih
fondova
0 KM
IPA program
177
Br.
Mjera
Vrijeme
izvrenja
Odgovornost
Iznos
sredstava (KM)
Izvor
sredstava
Mogui izvor
sredstava iz
meunarodnih
fondova
2008 - 2009.
Federalno ministarstvo
okolia i turizma zajedno
sa Ministarstvom za
prostorno planiranje,
graevinarstvo i
ekologiju RS
30.000
Entitetski
prorauni
7.1.12.2
2011 - 2014.
150.000
Federalni
proraun
7.1.12.3
2011 - 2016.
Federalno ministarstvo
poljoprivrede,
vodoprivrede i
umarstva zajedno sa
Federalnim
ministarstvom okolia i
turizma
Ministarstvo vanjske
trgovine i ekonomskih
odnosa BiH i Ured za
veterinarstvo zajedno sa
Federalnim
ministarstvima okolia i
turizma, Ministarstvom
poljoprivrede,
vodoprivrede i
umarstva i uredima za
inspekcije
Ukupno 7.1.12
500.000
Dravni i
entitetski
prorauni
Referiran na 7.1.12.1
Referiran na 7.1.12.2
680.000 KM
4 dokumenta se
finansiraju kroz Life
projekt-IPPCBiH, a
izrada preostalih
dokumenata se
moe realizirati kroz
proraune
178
Br.
Mjera
7.1.13.3
Referiran na 7.1.12.3
Vrijeme
izvrenja
Odgovornost
Ukupno 7.1.13
UKUPNO 7.1
Iznos
sredstava (KM)
Izvor
sredstava
0 KM
156.150.000 KM
2010-2012.
Ministarstvo okolia i
turizma FBiH
Ministarstvo zdravlja
FBiH
150.000
Ukupno 7.2.1
150.000 KM
Ukupno 7.2.2
0 KM
Ukupno 7.2.3
0 KM
Referiran na 7.1.2.5
Referiran na 7.2.2.1
Referiran na 7.1.2.5
Referiran na 7.1.9.2
7.2.4 Izgraditi regionalne centre za upravljanje otpadom u svim regijama sa svim potrebnim sadrajima
7.2.4.1
7.2.4.2
7.2.4.3
7.2.4.4
7.2.4.5
Referiran na 7.1.2.1
Referiran na 7.1.2.2
Referiran na 7.1.2.3
Referiran na 7.1.2.4
Izgraditi neophodne sadraje pored
Federalni
proraun
Mogui izvor
sredstava iz
meunarodnih
fondova
179
Br.
Mjera
Vrijeme
izvrenja
Odgovornost
Iznos
sredstava (KM)
Izvor
sredstava
Mogui izvor
sredstava iz
meunarodnih
fondova
odlagalita
Ukupno 7.2.4
0 KM
7.2.5 Preventivnim mjerama sprijeiti/umanjiti porast ukupnih koliina otpada iz industrije sa porastom obima industrijske proizvodnje
7.2.5.1
7.2.5.2
7.2.5.3
2010 - 15.
FMOIT i kantonalna
ministarstva okolia
2008 - 11.
FMOIT
Ukupno 7.2.5
2.000.000
(150.000200.000
Za dodatna
postrojenja)
10.000
Fondovi za
zatitu okolia
UNEP/Sekretarijat
Baselske konvencije
Fond za
zatitu okolia
2.010.000 KM
7.2.6 Poveati udio otpada iz industrije koji se reciklira. odnosno, podlijee povratu materijala i energije (R&R), uz istovremeno smanjenje koliina
preostalog otpada za odlaganje
7.2.6.1
(Referira na 7.1.5.2)
7.2.6.2
(Referira na 7.1.6.2)
7.2.6.3
Provoditi informativne i edukativne
2008 - 10.
Kantonalna ministarstva 100.000
Kantonalna
kampanje u industrijskim firmama
okolia
ministarstva
okolia i Fond
za zatitu
okolia
7.2.6.4
(Referira na 7.1.6.3)
7.2.6.5
(Referira na 7.1.7.2)
Ukupno 7.2.6 100.000 KM
7.2.7 Poveati ukupni procent adekvatnog zbrinjavanja otpada reciklaom, odnosno povratom materijala ili energije (R&R) specifini tokovi
otpada
7.2.7.1
(Referira na 7.1.6.2)
7.2.7.2
(Referira na 7.1.6.3)
180
Br.
Mjera
7.2.7.3
7.2.7.4
(Referira na 7.1.5.2)
Uvesti efikasne mjere za smanjenje i
spreavanje odlaganja EEO kao
nesortiranog otpada, uvoenjem
shema povrata stare/rabljene tehnike,
originalnom proizvoau otpada
7.2.7.5
Vrijeme
izvrenja
Odgovornost
2010.
FMOIT
Kantonalna ministarstva
okolia
2011.
FMOIT
Ukupno 7.2.7
Iznos
sredstava (KM)
150.000
Izvor
sredstava
Finansiranje
od strane
samih
proizvoaa
direktno ili
naplatom
nameta na
proizvode,
zatim
usmjeravanje
m sredstava
kroz Fond
Fond
za
zatitu okolia
Mogui izvor
sredstava iz
meunarodnih
fondova
Pristupni
EU?
150.000 KM
7.2.8.2
7.2.8.3
2009 - 10.
Federalno ministarstvo
okolia i turizma i
Federalno ministarsvo
poljoprivrede,
vodoprivrede i
umarstva
75.000
Federalni
prorauni
EC
2010 - 11.
30.000
Federalni
prorauni
EC
2011 - 14.
Federalno ministarstvo
okolia i turizma i
Federalno ministarstvo
poljoprivrede,
vodoprivrede i
umarstva
Nadlena Kantonalna
300.000
Kantonalni
fondovi
181
Br.
Mjera
Vrijeme
izvrenja
biorazgradivog otpada sa
poljoprivrednih dobara i
umskoprivrednih podruja.
7.2.8.4
0d 2010.
kontinuirano
Odgovornost
ministarstva u saradnji
sa umarskim
preduzeima i
poljoprivrednim
gazdinstvima
Federalno ministarstvo
okolia i turizma i
Federalno ministarstvo
poljoprivrede,
vodoprivrede i
umarstva
Ukupno 7.2.8
Iznos
sredstava (KM)
Izvor
sredstava
prorauni
Federalni
prorauni
280.000
685.000 KM
7.2.9.2
7.2.9.3
2010 13.
Promoviranje certificiranja
poljoprivredne proizvodnje,
sufinansiranjem procesa certificiranja i
pruanjem informacija (seminari,
izrada broura)
2009 - 13.
2009 - 13.
Federalno ministarstvo
poljoprivrede,
vodoprivrede i
umarstva
Federalno ministarstvo
poljoprivrede,
vodoprivrede i
umarstva i nadlena
kantonalna ministarstva
Federalno ministarstvo
poljoprivrede,
vodoprivrede i
umarstva i nadlena
kantonalna ministarstva
Ukupno 7.2.9
20.000
Federalni
prorauni
100.000
Federalni i
kantonalni
prorauni
200.000
Federalni i
kantonalni
prorauni
320.000 KM
2008 - 9.
Federalno ministarstvo
Mogui izvor
sredstava iz
meunarodnih
fondova
20.000
Federalni
IPA, EBRD
182
Br.
Mjera
Vrijeme
izvrenja
Odgovornost
2014 - 17.
okolia i turizma i
nadlena kantonalna
ministarstva
Federalno ministarstvo
poljoprivrede,
vodoprivrede i
umarstva
7.2.10.3
2009 - 13.
Ukupno 7.2.10
Iznos
sredstava (KM)
Izvor
sredstava
Mogui izvor
sredstava iz
meunarodnih
fondova
prorauni
400.000
Federalni
prorauni
400.000
Federalni i
kantonalni
prorauni
IPA
Implementacija kroz
Life Projekt
820.000 KM
7.2.11 Spreavanje nastajanja i smanjenje koliina otpada za finalno odlaganje otpad ivotinjskog porijekla
7.2.11.1
2008 - 9.
Federalno ministarstvo
okolia i turizma zajedno
sa Ministarstvom za
prostorno planiranje,
graevinarstvo i
ekologiju RS
(80.000)
Entitetski
prorauni
7.2.11.2
2011 - 14.
150.000
Federalni
proraun
7.2.11.3
Kreiranje
2011 - 16.
Federalno ministarstvo
poljoprivrede,
vodoprivrede i
umarstva zajedno sa
Federalnim
ministarstvom okolia i
turizma
Ministarstvo vanjske
500.000
Dravni i
implementacija
javne
183
Br.
Vrijeme
izvrenja
Mjera
kampanje
za
podizanje
razliitih ciljnih grupa
svijesti
Odgovornost
trgovine i ekonomskih
odnosa BiH i Ured za
veterinarstvo zajedno sa
Federalnim
ministarstvima okolia i
turizma, prostornog
ureenja i ministarstvom
poljoprivrede,
vodoprivrede i
umarstva
Ukupno 7.2.11
Iznos
sredstava (KM)
Izvor
sredstava
Mogui izvor
sredstava iz
meunarodnih
fondova
entitetski
prorauni
730.000 KM
2008.
7.2.12.2
2009.
7.2.12.3
2009.
Federalno ministarstvo
okolia i turizma u
saradnji sa Federalnim
ministarstvom
zdravstva
Federalno
ministarstvo zdravstva
u saradnji sa
Kantonalnim
ministarstvima
zdravstva
50.000
Federalni/ka
ntonalni
proraun
Federalno
ministarstvo zdravstva
u saradnji sa
Kantonalnim
ministarstvima
zdravstva
30.000
Federalni/ka
ntonalni
proraun
184
Br.
Mjera
Vrijeme
izvrenja
Odgovornost
Iznos
sredstava (KM)
Izvor
sredstava
Mogui izvor
sredstava iz
meunarodnih
fondova
ustanova
7.2.12.4
7.2.12.5
7.2.12.6
7.2.12.7
2010.
Federalno
ministarstvo okolia i
turizma u saradnji sa
Federalnim
ministarstvom
zdravstva i
individualnim
konsultantima
70.000
Federalni
proraun
2010.
130.000
Federalni/ka
ntonalni
proraun
2010.
Kantonalna
ministarstva zdravstva
u saradnji sa
konsultantskim
kuama, a pod
nadzorom Federalnog
ministarstva zdravstva
Kantonalna
ministarstva
poljoprivrede,
vodoprivrede i
umarstva u saradnji
sa konsultantskim
kuama, a pod
nadzorom Federalnog
ministarstva
poljoprivrede,
vodoprivrede i
umarstva
Registrirane
medicinske i
60.000
Federalni/ka
ntonalni
proraun
Federalni/ka
ntonalni
2010-2014.
185
Br.
Mjera
Vrijeme
izvrenja
Odgovornost
Iznos
sredstava (KM)
Mogui izvor
sredstava iz
meunarodnih
fondova
proraun
veterinarske ustanove
na teritoriji FBiH
Ukupno 7.2.12
UKUPNO 7.2
Izvor
sredstava
340.000 KM
5.305.000 KM
0 KM
2011.
Kantonalna ministarstva
nadlena za okoli i
Federalno ministarstvo
Ukupno 7.4.1
1.000.000
Kantonalni
proraun
Federalni
proraun
1.300.000 KM
7.4.2 Osigurati sve resurse (ljudske i tehnike) na Federalnom nivou za obradu podataka o otpadu i izraunavanje indikatora
7.4.2.1
Referira na 7.4.1.1
IPA
186
Br.
Mjera
7.4.2.2
7.4.2.3
Referira na 7.4.1.2
Referira na 7.4.1.3
Vrijeme
izvrenja
Odgovornost
Ukupno 7.4.2
Ukupno 7.4
UKUPNO 7
Iznos
sredstava (KM)
Izvor
sredstava
0 KM
1.300.000 KM
162.755.000 KM
UKUPNO 295.236.000 KM
Mogui izvor
sredstava iz
meunarodnih
fondova