Univerzitet u Novom Sad

Fakultet tehnikih nauka

Biomedicinsko inenjerstvo

SEMINARSKI RAD
TEMA: Laseri
Predmet: FIZIKA

Mentor: doc. dr Selena Gruji

Poglavlja:

- Zakon refleksije svjetlosti

- Razvoj kroz istoriju

- O LASER-u

- Klasifikacija LASER-a

- Primjena LASER-a

- Reference

Student: Aleksandar Jovi BI 22/14

-Zakon refleksije svjetlosti

Zakon koji je povezan sa dejstvom laserske svjetlosti je zakon refleksije

svjetlosti.
Zakon refleksije svjetlosti Kada svjetlosni snop djeluje na ravno ogledalo, on e
se odbiti. Refleksija podrazumijeva promjenu pravca svjetlosnog snopa. Ugao koji
svjetlosni snop gradi sa normalom na reflektovano ogledalo se naziva upadni
ugao, a reflektovani snop svjetlosti sa tom normalom gradi reflektovani ugao.
Ovaj zakon kae da upadni i reflektovani ugao moraju biti isti.

-Razvoj kroz istoriju

Razvoj laserske tehnologije poinje 1951. godine. U to doba, arls Tauners je

radio mikrotalasnu spektroskopiju i elio je koristiti talase kraih talasnih duina.
Kao rezultat istraivanja na tom polju, pojavila se naprava koju je Tauners nazvao
MASER, pojaalo mikrotalasa stimulisanom emisijom zraenja. Kako je Tauners
dalje nastavljao eksperimente sa MASER-om, bilo je sve jasnije da do stimulisane
emisije moe doi i na mnogo kraim talasnim duinama kao to su infracrveno
talasno podruje ili ak vidljiva svjetlost.
Rije LASER (engl. Light Amplification by Stimulated Emission of Radiation ili u
prevodu pojaanje svjetlosti pomou stimulisane emisije zraenja) nastala je za
jednu takvu napravu.
1960. god. fiziar Teodor Maiman, uspio je napraviti laser koristei sintetiki
rubin.

-O LASER-u
Laser je izvor svjetlosnog zraenja, koji emituje koherentan snop fotona. Kao izvor
stabilan je po frekvenciji, talasnoj duini i snazi. Za razliku od svjetlosti koju
emituju uobiajeni izvori, kao to su sijalice, laserska svetlost je uglavnom
monohromatska, tj. samo jedne talasne duine i usmjerena je u uskom snopu. Zrak
emitovan laserom mnogo je bolje fokusiran nego zrak koji emituje bilo koji drugi
izvor svjetlosti. Snop je koherentan, to znai da su elektromagnetni talasi
meusobno u istoj fazi i ire se u istom smjeru.

Sastavni dijelovi lasera su: aktivna sredina, sistem pobude i rezonator.

Laser se puta u rad tako to se ukljui sistem pumpe (pobuda), time nastaje
inverzija naseljenosti radnih nivoa, ime se stvaraju uslovi za stimulisanu emisiju
unutar aktivne sredine. Da bi se ponaao kao generator, jo je potrebno da radi u
reimu povratne sprege, to se realizuje uz pomo rezonatora. Laserski zrak se
proizvodi fenomenom stimulisane emisije. Kao prvi uslov emisije fotona je Borov
uslov: tj. laserski medijum mora imati eneretske nivoe ija energija odgovara
energiji emitovanih fotona. Drugi uslov je da veina atoma (ili molekula) bude u
pobuenom stanju. U laserskom medijumu mogu se dogaati razliiti procesi
interakcije elektromagnetnog zraenja i materije: najvie dolaze do izraaja
apsorpcija i spontana emisija zraenja I ukoliko se dovede dio atoma (ili
molekula) laserskog medijuma u pobueno stanje, oni e emitovati fotone
spontanom emisijom. Ti fotoni se dalje mogu apsorbovati na nepobuenim
atomima, ili izazavati stimulisanu emisiju na preostalim pobuenim atomima.

Laserski zrak se moe proizvesti jedino ako je stimulisana emisija izraenija u

odnosu na apsorpciju i spontanu emisiju zraenja. To se postie inverzijom
naseljenosti atoma (ili elektrona) u laserskom medijumu: broj atoma u pobuenom
stanju mora biti vei od broja atoma u osnovnom stanju. Inverzija naseljenosti se
moe postii samo u specifinim sluajevima, pa se samo rijetki materijali mogu
iskoristiti kao laserski medijumi. Inverzija naseljenosti se moe postii ako u
materijalu postoji metastabilno stanje.

Metastabilno stanje je pobueno stanje u kojem se atom (ili molekul) zadrava

due nego u normalnim pobuenim stanjima. U laserskom medijumu mora
postojati jo barem jedno pobueno stanje, to sa osnovnim stanjem ini sistem od
tri energetska nivoa - tronivoski laser. U laserskom sistemu sa tri nivoa, atomi
(molekul ili elektroni) se odreenim nainom pobuuju u pobueno stanje.
Pobueno stanje, traje vrlo kratko i brzo se relaksira u neto nie metastabilno
stanje. Atomi (molekuli) se ne mogu brzo relaksirati u osnovno stanje, pa laserskim
medijumom poinju da dominiraju atomi u metastabilnom stanju. Inverzija
naseljenosti se postie izmeu metastabilnog i osnovnog stanja, pa se lasersko
delovanje postie prelazom izmeu ta dva stanja. Pobueno stanje koje se koristi
za popunjavanje metastabilnog stanja ne mora biti jedno stanje, ve se moe
koristiti niz energetski stanja. Postoje i laseri koji rade na principu etiri nivoa
etvoronivoski laseri.

ema rubinskog lasera: 1. Izlazni laserski snop; 2. Optika pumpa; 3. Izvor zraenja
(rubin); 4. Visoko reflektivno ogledalo; 5. Rezonator; 6. Propusno ogledalo

Laserski medijum je smeten izmeu dva paralelna ogledala, tako da svetlosni

snop koji prolazi izmeu dva ogledala formira stojei talas. Prostor izmeu dva
ogledala se naziva i laserska upljina, rezonantna upljina ili rezonator.

Fotoni koji nastaju spontanom emisijom u laserskom medijumu emituju se u svim

smjerovima, ali samo oni koji su emitovani u smjeru ogledala e se reflektovati
izmeu ta dva ogledala i biti zarobljeni u laserskoj upljini. Ti fotoni, koji veliki
broj puta prolaze kroz laserski medijum, e izazivati stimulisanu emisiju. Jedno od
dva ogledala se obino napravi tako da nema koeficijent refleksije 100%, ve da
proputa odreenu koliinu svjetla pa fotoni mogu izai iz laserske upljine. Na taj
nain laserski snop sadri skup koherentnih fotona, to joj daje veliki intenzitet.

-Klasifikacija LASER-a
1) Prema vrsti materijala od kojeg je napravljen izvor:
- vrstotelni (koriste se za rezanje, buenje I varenje)
- poluprovodniki

- teni
- hemijski laseri
- laseri na bojama
- laseri na parama metala
- laseri na slobodnim elektronima
2) Prema reimu rada:
- kontinualni
- impulsni
3) Prema vrsti pumpe koja se koristi:
- optiki pumpan
- pumpan elektricnim putem( jednosmjernim, naizmjenicnim naponom)
- pumpan hemijskim reakcijam
- nuklerano pumpan ( i estice, zraenje i neutroni)
4) Prema oblasti spektra u kojoj emituje svjetlost:
- laseri u vidljivom dijelu spektra
- laseri u bliskoj infracrvenoj oblasti
- laseri u dalekoj infracrvenoj oblasti -X laseri, zraenje u X oblasti

-Primjena LASER-a
Laseri, zbog kvaliteta svjetlosti koju proizvode, su nali iroku primjenu u skoro
svim ljudskim djelatnostima (industriji, telekomunikacijama, mjernim tehnikama,

vojnoj tehnici, stomatologiji itd). Laserima je mogue ak i spaliti mastilo na

papiru, a ostaviti papir neoteen.
Brzina svjetlosti se mjeri pomou lasera. Koriste se i za novu definiciju metra.
Laseri se koriste za optiko skladitenje i oitavanje podataka na razliitim
medijumima CD, DVD, Blue Ray, takoe se koriste i u laserskim tampaima.

Primjena u medicini

Industrijska primjena lasera

Zbog svojih osobina laser je vrlo brzo naao mjesto u medicini. Laseri znaajno
skrauju vrijeme lijeenja, mogu se primjenjivati u akutnoj fazi jer je atermika
procedura (ne zagrijava tkiva), imaju pozitivan uticaj na regeneraciju kostiju,
regeneraciju perifernih nerava, miinih vlakana i koe. Koriste se u oftalmologiji,
hirurgiji, gastroenterologiji, otorinolaringologiji, ginekologiji, neurohirurgiji,
urologiji, fizikalnoj medicini, traumatologiji, dermatologiji itd.
Laserska svjetlost moe se precizno fokusirati na tkivo, na jednu taku, uz veliku
koncentraciju energije. Tkivo tu energiju apsorbuje i ona se pretvara u toplotu.
Konani rezultati su izazivanje opekotine, koagulacije, vaporizacije, karbonizacije
ili rezanje tkiva, zavisno od koliine apsorbirane energije. Zahvaljujui tome to je
lo provodnik toplote, okolno tkivo ostaje neoteeno.
Mogue je laserom obraditi kapilar u oku bez oteenja okolnog tkiva i bilo kakve
operacije na oku. Laserima se moe lijeiti i kratkovidost i dalekovidost, obradom

onog soiva. Laser je odlian terapijski izbor kod sportskih povreda, kao i kod
rana koje sporo zarastaju.
Meutim, postoje i zdravstvena stanja u kojima je primjena lasera
kontraindikovana. Kontraindikacije za njegovu primjenu jesu malobrojne, ali su
vrlo vane, jer se radi o malignim oboljenjima.

-Referencehttp://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%9B
%D0%B0%D1%81%D0%B5%D1%80
http://eskola.hfd.hr/clanci/50_godina_lasera_Natasa
_Vujicic.pdf
https://www.scribd.com/collections/2970235/laserprezentacija