Professional Documents
Culture Documents
Diagnostika 2
Diagnostika 2
Vie od polovine asova odravanja je potroeno na reaktivan nain, vrei hitne popravke u
neplanskom periodu.
Na osnovu ovih podataka moe se videti da postupci odravanja jo uvek nisu sistemski doli do
poslednjeg kvartala 20. veka, a kamoli uli u 21. vek. Razumno je da savremeni program
odravanja celokupne rudarske opreme obuhvati elemente svih ovih tehnika, a razlog za to je,
izmeu ostalog, i ekonomske prirode.
maina, ija popravka ili zamena nije skupa. Kada se jedna pokvari, angauje se druga maina, a
proizvodnja ne trpi mnogo.
1.2.2. Periodino preventivno odravanje
U odnosu na "rad do otkaza" uinjen je napredak ka preventivnom odravanju, koji se ponekad
naziva i "istorijsko" odravanje. Vri se analizira istorija svake maine, a periodini remonti se
planiraju tako da se pre obave statistiki oekivane pojave problema. Ve dugo vremena je poznato
da e veina grupa slinih maina ispoljiti intenzitet otkaza koji je delimino predvidljiv, pod
uslovom da je ostvaren prosek u dugom vremenskom intervalu.
Preventivno odravanje obuhvata i takve aktivnosti kao to je zamena maziva i filtera, periodina
ienja i kontrole itd. Aktivnosti odravanja mogu biti planirane na osnovu kalendarskog vremena,
radnih asova maine, broja proizvedenih delova i dr.
Preventivno odravanje je postalo veoma popularno ranih 1980-ih kada su poeli da se primenjuju
mali raunari za potrebe planiranja i evidencije poslova odravanja. U studiji preventivnog
odravanja (United American Airlines) otkriveno je da se za velike klase rotacionih maina
intenzitet otkaza znaajno poveava upravo posle periodinog remonta drugim reima, remont je
smanjio pouzdanost maina. Izgledalo je kao da se maina vraa na poetak ''krive kade'' (slika)
posle svakog remonta.
Ova studija, kao i kasnija posmatranja, pokazala su da periodini remonti izazivaju 20 do 25%
otkaza kod startovanja. Oko 10% ovih otkaza pripisano je defektnim novim leajevima. Oigledno
je da preventivno odravanje nije efikasno kod iskorienja resursa veine maina. Meutim,
postoje sluajevi kada se moe iskoristiti sa dobrim rezultatima. Primeri su maine koje ispoljavaju
habanje u zavisnosti od vremena upotrebe (npr. drobilice) kao i maine koje su izloene koroziji
(maine za manipulaciju agresivnim supstancama).
Slika 1.1. Kriva kade hipotetiki prikaz kretanja stope kvarova u vremenu (eng. The Bathub curve), prikazuje tri
perioda u eksploataciji tehnikog sistema:
I faza Razrada (deije bolesti), opadanje stope kvarova (eng. Infant mortality);
II faza Normalni rad, niska konstantna vrednost stope kvarova (eng. Normal life (useful life));
III faza Kraj ivotnog veka, porast stope kvarova tj. poveana frekvencija kvarova zbog dotrajalaosti tehnikog
sistema (eng. End of life wear-out).
2. TEHNIKA DIJAGNOSTIKA
2.1. Uvod
Re dijagnoza vezuje se za medicinu i oznaava utvrivanje od ega bolesnik boluje.
Potie od grke rei diagnosis prepoznavanje (zakljuivanje) i (pr)ocenivanje.
Isto to znai i u tehnici tehnika dijagnostika.
Utvrivanje stanja maine je jedan od kljunih problema u procesu njenog odravanja.
Potrebno je pratiti promenu stanja pojedinih parametara sklopova i elemenata koji vremenom
dovode do slabljenja, a ako se nita ne preduzima i do kvara, odnosno prekida rada.
Takoe je urgentno da se u sluaju iznenadnog kvara otkrije ta je uzrok, u emu je kvar i kako ga
treba otkloniti.
Pored napretka savremenih sredstava tehnike dijagnostike uvek e biti dragocena znanja
eksperata, koji mogu bez posebnih sredstava da pokau u emu je problem (vetaka inteligencija).
Ipak se u ovom sluaju individualne ekspertske dijagnostike, postavlja pitanje verodostojnosti
postavljene dijagnoze, dijagnoza mora biti postavljena tano, to podrazumeva najee
kombinaciju ocene eksperta i primenu tehnikih sredstava dijagnostike.
Sve aktivnosti koje se sprovode sa ciljem ocene trenutnog tehnikog stanja sistema (sa
rastavljanjem i bez rastavljanja sistema) radi preduzimanja planiranih aktivnosti odravanja ili
davanja prognoze tehnikog sistema u budunosti.
Tehnika dijagnostika, kao sastavni deo procesa odravanja prema stanju, treba da utvrdi
tehniko stanje sastavnog dela sistema sa odreenom tanou u odreenom trenutku vremena
nauka koja se bavi prepoznavanjem tehnikog stanja sistema.
Dijagnoza je prva faza u svakom postupku odravanja. Dijagnoza moe da se uradi na dva razliita
nivoa:
Uzajamno povezani parametri koji odreuju tehniko stanje sistema su pouzdanost i dijagnostika,
to je definisano na sledeoj slici 2.1.
Na radnu sposobnost jednog tehnikog sistema utiu kako spoljanja tako i unutranja dejstva,
odnosno tehniki sistem je u takvom okruenju da njegov ispravan i kvalitetan rad zavisi od
njegovog okruenja.
Na taj nain, u toku eksploatacije tehnikog sistema, mogu nastati posledice (ak i havarijske,
nepopravljive prirode) zbog ispada sistema iz procesa rada.
Postoje tri osnovna izvora dejstva na tehniki sistem:
1. Energija okolne sredine, ukljuujui rukovaoce i odravaoce,
2. Unutranji izvori energije, povezani sa radnim procesima ali i sa radom pojedinih sastavnih
delova sistema,
3. Potencijalna energija koja je sakupljena u obraivanim materijalima u procesu njihovog
korienja (montani naponi unutranje sile, unutranji naponi (sile) u odlivcima, itd.
7
Kao to je poznato, na izmenu radne sposobnosti jednog tehnikog sistema pri njegovoj
eksploataciji, utiu sledei oblici energije:
1. Mehanika,
2. Toplotna,
3. Hemijska,
4. Elektromagnetna, itd.
Svi ovi oblici mogu da izazovu neeljene procese pri tom pogoravajui tehnike karakteristike
predmetnih tehnikih sistema. Oni mogu da izazovu: deformacije, habanje, lom, koroziju itd., to
dovodi do otkaza sistema.
Procese koji menjaju parametre, u osnovi moemo podeliti na dve grupe:
1. Koji privremeno menjaju parametre sistema ili njegovih sastavnih delova bez progresivnog
pogoranja (elastine deformacije, temperaturne deformacije, itd.),
2. Koji trajno menjaju parametre sistema ili njegovih sastavnih delova, koji vremenom dovode
do progresivnog pogoranja (habanje, korozija, zamor, unutranji naponi, itd.).
Po brzini proticanja, procesi koji menjaju radnu sposobnost sistema mogu se podeliti:
1. Brzo prolazee (usled vibracija, promene sile trenja, kolebanja radnih optereenja itd.),
2. Srednje prolazee (usled izmene temperature, habanja i dr.),
3. Sporo prolazee (usled preraspodele unutranjih napona sila, zaprljanja delova, trenja,
korozije i dr.).
Razlog zamene:
- Sluajni otkaz, Dugo nekorienje, Otkaz usled starenja, Nepridravanje uputstava za
rukovanje, Loe osnovno odravanje, Loe izvedena preventivna opravka (remont), Loe
obezbeenje od klimatskih uticaja, Slab kvalitet montae i dr.
Parametri radnih
procesa
Parametri propratnih
procesa
Geometrijski
parametri
Po principu
obrazovanja
Kompleksni
Lokalni
Po obliku
informacija
Diskretni (promenljivog
ili relejnog tipa
Po radnoj
funkciji
11
Po funkciji
strukturnog
parametra
Vrsta parametra
Parametri
Kinematicki
Geometrijski
Staticki i dinamicki
Mehanicke i molekularne
osobine materije
Toplotni
Akusticki
14
Pri projektovanju i izgradnji tehnikih sistema nivo pogodnosti kontrole treba da raste po sledeem
redosledu:
1. Elementi tree kategorije (vrenje pomonih funkcija),
2. Elementi druge kategorije (ispunjavanje osnovnih funkcija objekta u rangu projektovanih
veliina),
3. Elementi prve kategorije (sigurnost, protivpoarna zatita i zatita na radu, zatita okoline).
Poveanje pogodnosti se postie poboljanjem sledeih faktora:
- Unutranju arhitekturu sistema treba prilagoditi uslovima merenja i dijagnostikovanja,
- Pri projektovanju sistema treba projektovati i najpovoljnije uslove kontrole,
- Usavravati merne mogunosti (princip, strategija, metoda oitavanja, predstavljanje mernih
veliina, kalibracija, propisi o merenju, merni davai itd.),
- Automatizovati merenja (prenos i obrada podataka, programiranje, izrada testova i slino),
- Povisiti nivo znanja iz oblasti opte i konkretne dijagnostike.
Zahtevi koji se nameu specijalisti (dijagnostiaru):
Ulazne veliine:
Smetnje
- energija,
- materijal,
- informacije.
Sastavni deo ili sistem Merna
(merni objekat)
veliina
Izmerena
veliina
po
la
ro
nt
e
ko
nj
va
a
de
ru
ko
va
nj
e
ko
nt
ro
la
Merni instrument
Specijalista
dijagnostiar
Nivo zahteva:
- pojedinana kontrola,
- jednostavni merni instrumenti,
- sloeni merni instrumenti.
15
obrada
zakljuivanje
Za svaki kontrolisani parametar (vibracije, buka, produkti habanja u ulju itd.) potrebno je odrediti
granice otkaza, imajui na umu sledee:
1. Preporuke proizvoaa opreme,
2. Norme JUS, ISO, VDI, BS, API, itd.,
3. Dijagrame preporuene od proizvoaa instrumenata za dijagnostiku,
4. Iskustvo slinih i specifinih sistema i sl.
Ocena granica dijagnostikovanih veliina se u principu moe izvesti na dva naina:
- Alternativna ocena,
- Prognoza rezerve upotrebljivosti (period preostalog korienja).
Kriterijumi za utvrivanje granica su:
a) tehniko-tehnoloki (proizvodni, montani i dr.),
b) Ekonomski (cena zamene, rizika i dr.),
c) Sigurnosno-bezbedonosni,
d) Ergonomski i dr.
Odreivanje granine vrednosti parametara tehnikog stanja moe se izvriti na osnovu:
1. Empirijskih iskustava / postupaka,
2. Eksperimentalnih istraivanja,
3. Ispitivanja na opitnim modelima,
4. Teorijskih prorauna.
Postavljanje dijagnoze pri utvrivanju dijagnoze kod jednostavnih tehnikih sistema (u sluaju
kada se kontrolie samo jedan parametar), dijagnoza se svodi na utvrivanje veliine dijagnostikog
parametra i uporeenjem sa normativom. Kod sloenih sistema, ako je broj parametara merenja n,
broj moguih stanja dijagnostikovanog sistema je 2n sloeno postavljanje dijagnoze. Iz niza
moguih stanja treba izdvojiti ono stvarno.
Greke u procesu dijagnoze tehnikog stanja. Smetnje izazivaju greke:
Nastajanje mernog signala na mestu dijagnoze greke se mogu sagledati kroz sledee
uzroke:
- Nepoznate komponente uslova dijagnoze,
- Netanost pri merenju specijalnih uslova dijagnoze,
- Vremenska promenljivost uslova dijagnoze, i
- Vremenska promenljivost dijagnostikih parametara stanja.
Prenoenje mernog signala od mesta dijagnoze do mernog instrumenta greke su usled
smetnji u kanalima za prenos signala:
- Nepoznat sastav ili graa kanala dijagnoze,
- Umnoavanje kanala dijagnoze pojavom slinih struktura.
Merno-tehnika obrada dijagnostikih signala (merni instrument, dava, pojaiva i
filter mernog signala):
- Greka mernih ureaja je podudarna sa podacima u literaturi, koji prati ove ureaje.
Ocena mernog signala radi saznanja stanja tehnikog sistema greke su usled:
- Uticaj parametara stanja i uslova dijagnoze koji nisu u procesu dijagnoze uzete u
obzir,
- Subjektivne greke ljudi koji registruju merne veliine,
- Netano ponavljanje zakonitosti stvaranja signala,
- Ocenjivanje signala.
Dijagnostika u procesu projektovanja tehnikih sistema.
Kostruktivna reenja podesna za dijagnozu.
Metodika konstruisanja tehnikog sistema podesnog za dijagnozu.
16
1. Subjektivni postupci
2. Objektivni postupci
3. Ostali postupci (opti, lokalni,
specijalni, laboratorijski i dr.)
Ispitivanje uma
Vizuelne kontrole
Kontrola termikog stanja
Kontrola troenja delova sistema (ferografija)
Kontrola korozije
Postupci bez razaranja (magnetska metoda, penetranti, ultrazvuk, radiografija)
Kontrola vibracija i buke (nivoi vibracije, udarni impuls SPM)
Utvrivanje dimanzija (geometrijska kontrola)
Elektrine kontrole
Standardne kontrole (merenje) radnih parametara: broja obrtaja, pritiska, protoka, obrtnog
momenta, snage i vremena i dr.
Objektivni postupci
2. Vibroakustiki postupak
3. Postupci kontrole produkata habanja i sagorevanja (kontrola hem. sastava)
4. Postupci geometrijske kontrole (utvrivanje dimenzija)
5. Postupci ispitivanja (kontrole) bez razaranja
6. Postupci ispitivanja (kontrole) korozije
7. Postupci elektrine kontrole
8. Ostali postupci (opti, lokalni, specijalni, laboratorijski i dr.)
18
Zakljuak o tehnikom stanju jednog sistema ili njegovog sastavnog dela ne sme zavisiti od
subjektivne ocene specijaliste za dijagnostiku i drugih spoljnih uticaja.
Prikljuni
Stacionarni
KO
treba da izvri rad
(izvrilac)
OSNOVNI PODACI
ZA IZVOENJE
TEHNIKE
DIJAGNOSTIKE
KAKVA
je koordinacija
potrebna
KOLIKO
vremena treba da
radi
TA
treba da
se uradi
KAKO
treba da se radi
(nain)
KAKAV
alat i materijal
treba za izvrenje
20