DIJAPSORA BOSNE I HERCEGOVINE

Uvod u problematiku iseljavanja

Svaki prisilni (nasilni) odlazak i naputanje domovine, povezan odreenim razlogom i
uzrokom, bolan je, pa i traumatski doivljaj. Aspekti su mnogostruki i kompleksnost istih je u
viestrukoj direktnoj vezi sa iseljenicima i iseljenitvom prema naputenoj zemlji, a svi oni
nauno jo nisu dovoljno objanjeni.
Rije dijaspora, sama po sebi ne zvui milo niti je kao takva posebno omiljena, kako kod
domaeg stanovnitva, tako i iseljenika. Ipak, rije je o istim ljudima koji su djeca, sestre i
braa, keri i sinovi oeva i majki, keri i sinovi domovine i onih u domovini, koji su silom
prilika bili prinueni da napuste domovinu, privremeno ili stalno. Rije dakle, nije o stranim
ljudima ve naprotiv, onim domaim, istim kao i u domovini, samo to su iz bilo kojih
razloga i onih koji emo jo navesti, promijenili adresu stanovanja.
Dijaspora na starogrkom oznaava, rasutost, rasprostranjenost stanovnika jedne zemlje ili
regije, a moe oznaavati status manjine, kao to je to sluaj sa nekim vjerskim grupama.
Po nekim statistikim podacima Svjetske banke o migraciji stanovnitava u svijetu, ukoliko su
oni ispravni, skoro svaki peti stanovnik nae planete nije tamo, gdje je roen.
Vie je razloga zbog ega ljudi naputaju kuni prag.
Migracija stanovnitva je pojam koji oznaava promjenu mjesta boravka na dui period ili za
stalno. Promjena mjesta boravka je esto i promjena ivotnih uslova pojedinca ili grupe,
povezana sa promjenom ivotnih navika, u drutvenom, socijalnom i geografskom smislu.
Migracija znai promjenu mjesta boravka iz jedne drave u drugu, ali esto i sa jednog
kontinenta na drugi. Na ovaj nain je i dolo do stvaranja novih kvalitativnih pojmova, gdje se
moe ve govoriti o Svjetskoj ili internacionalnoj migraciji i stvaranju multikulturnih
drutava. Najei oblik migracije je elja za boljim ivotom i skoro polovinu svih migranata
ine ene. Dok je prije bilo primjetljivo jug-jug migraciono kretanje, nakon 2007 ono je
preuzelo drugaiju liniju, naime jug-sjever, gdje sve vie svijeta migrira u Sjeverne zemlje.

Jo uvijek su Sjeverna Amerika i Njemaka zemlje u koju se najvie iseljava, na drugoj strani
su Meksiko i Rusija zemlje iz kojih se iseljava. U Evropi devedesetih godina prolog stoljea,
znog agresije, najvei procenat iseljavanja definitivno pripada Bosni i Hercegovini. Za razliku
od ekonomskih razloga iseljavanja, u svijetu je primjeen trend iseljavanja u susjedne zemlje.
Po statistikim podacima (IOM) International Organization for Migration, danas ak oko 200
miliona ljudi ne ive u svojoj prvobitnoj domovini, a to je oko 3% svjetske populacije.
Na meunarodnom nivou, Globalna razvojna mrea, Meunarodna organizacija za migracije
i Svjetska banka rade istraivanja o razvojnom uticaju migracije. Globalna komisija o
meunarodnim migracijama (GCIM) osnovana na inicijativu Generalnog sekretara
Ujedinjenih naroda 2003. godine u svom izvjetaju iz 2005. godine daje preporuku da bi
meunarodne migracije trebale postati sastavni dio nacionalnih, regionalnih i meunarodnih
strategija ekonomskog rasta i u razvijenom i u nerazvijenom svijetu.
Iseljavanje je povezano sa stalnom promjenom mjesta boravka u koju ne spada i privremena
promjena istog. Vezivanjem ovih pojmova zu turizam i saobraaj, iseljavanje postaje
okosnica novih kvalitativnih pojmova savremenog drutva i drutvenog kretanja u punom
smislu te rijei, koja sve vie podrazumijeva prostornu ili geografsku pokretljivost drutva.
Pojam internacionalnog iseljavanja oznaava se kao Emigracija, a useljavanja kao Imigracija,
pri emu se ne smije gubiti iz vida i pojam samo u prolazu, to oznaava krae zadravanje,
ali ne i trajni ostanak u jednoj dravi.
Razlozi pojave iseljavanja i pojave izbjeglica
Faktori koji izazivaju kretanja ove vrste u drutvu mogu biti nezaposlenost, politika
nestabilnost, siromatvo, male plae, strah za egzistenciju, djelovanje razaranja, potresa,
vulkana, poara, poplava, klizita, zagaivanja okoline i svih drugih velikih teta
nastalih prirodnim ili drugim djelovanjima, kao i onih izazvanih najnovijim klimatskim
promjenama.
Kao to postoji ekonomska migracija, tj. migracija ili iseljavanje po ekonomskom osnovu,
kako bi se kod nas u narodu reklo trbuhom za kruhom, gdje prije svega postoji jedna vrsta
samoinicijativnog, ipak nevoljnog oblika naputanja ognjita, postoje i izvanredni uslovi koji
uslovljavaju prisilno naputanje kunog praga, gdje se nasilnim putem, dakle zu primjenu sile,
vri promjena demografske slike jednog drutva i koje nikako nije u vezi sa ve spomenutom,
ekonomskom stranom.
Ovdje prije svega, spadaju ratovi kao uzroci demografskih promjena u drutvu nasilnim
putem, genocid, muenja, silovanja, protjerivanje i progon zbog pripadosti odreenoj grupi,
na rasnoj, vjerskoj, nacionalnoj, politikoj i svakoj drugoj osnovi, koja nije u skladu sa
zakonima i meunarodnom Poveljom o ljudskim pravima, pa ni obiajima ratovanja.
Nisu rijetki sluajevi da se izbjeglice nau bez pripadnosti jednoj dravi, to zakonski ne bi
smjelo da se dogodi, a ipak se dogaa. Ta pojava nastaje kao posljedica navedenih razloga,
gdje se izbjeglice nau van granica svojih drava, koje nisu u stanju da im prue zatitu, a ne
vraaju se u nju, iz straha da e biti progonjeni ili su ve to bili.

Ovdje nastaju novi kvalitativni pojmovi Izbjeglitva i Izbjeglica, radi ije line zatite su
doneseni mnogi zakoni i konvencije (enevska konvencija iz 1951. godine o izbjeglicama.
Konvencija o statusu izbjeglica iz 1951. g. je osnovni pravni dokument o tome ko je
izbjeglica, koja su njihova prava, a koje su pravne obaveze zemalja potpisnica konvencije.
Od 2001. godine, 20. juni je proglaen Danom izbjeglica).
Zabiljeeno je, da se na geografskim prostorima, prije ili u toku stvaranja kriznih arita,
pojavljuju dvije vrste izbjeglica sa kojima se svijet sve vie suoava, a to su migracije
slojeva onih, stvarno siromanih i u bijegu i onih koje slobodno moemo nazvati elitom
i ekspertima, a ukljuuju odreeni imuniji i visokoobrazovaniji profili i kadar.
U svijetu je poznato, dok izbjeglice stvarno i dobiju status da su izbjeglice, oni se tretiraju kao
azilanti ili oni koji trae azil. Ukoliko im se status potvrdi i prizna, dobivaju politiki azil koji
im omoguava dobijanje putnikih isprava za izbjeglice ime stiu pravo zadravanja i
ostanka u jednoj dravi, ali i pravo na rad. O tome, kako je stvarno stanje u odreenim
dravama, stoji u nekim od godinjih Amnesty International izvjetaja.
Zbog sve veeg problema izbjeglica, enevskom konvencijom je stvoren i dat mandat
Visokog komesarijata za izbjeglice pri UN (UNHCR), ija je osnovna misija, zatita istih.
Da problem nije samo lokalnog karaktera pokazuje, ne samo veliki broj izbjeglica nastao zbog
ratnih sukoba, ve sve vei broj izbjeglih zbog klimatskih promjena, ali kao i najnoviji talas
nevjerovatnih razmjera, kao ovaj uzrokovan potresom na Haitiju.
Popis kriznih arita je iz godine u godinu sve dui, pa se na krize u Sudanu, (Darfuru), adu,
Etiopiji, Jemenu, kasnije Iraku, Avganistanu, Pakistanu, nadovezuju nove, kao ova u Somaliji
ili na Haitiju.
Migraciona politika
Nabrojana kretanja u svijetu, pred drave i njihova politika vodstva pogoena kretanjem
masa ovolikih razmjera, postavljaju ogroman politiki i openito, sve drutveni izazov. Ovdje
bih zbog irine, izbjegao ulazak u problematiku migracione politike Evropske unije i
ograivanja iste, od sve vie narastajueg problema izbjeglica sa afrikog kontinenta.
Iz razloga smanjivanja ivotnog prostora, onom dijelu koji se smatra domaim
stanovnitvom, kretanja irih razmjera direktno pogaaju iste, to se odraava, ogleda i
manifestuje u kvaliteti zajednikog ivota. Takoer, ivota i prilika vlastitih narataja, silom
prilika uslovljenih i nedostatkom prostora za stanovanje, koje tjeraju cijene u vratolomne
visine. Kvaliteta ivota se ne poboljava, ve i sama trpi, a onda se takvo stanje oituje u
tenzijama u sredinama gdje se ivi i radi, od djeijih vrtia, kola i mjesta za obrazovanje, do
prave borbe za radna mjesta. Rezultati svega reenog je pojava asimetrine netrpeljivosti,
nacionalizma, pa i mrnje. Neredi nisu, takoer iskljueni.
Zbog sve vee ugroenosti i onako ugroene grupacije kojoj pripadaju, zabiljeen je porast
suicida upravo kod izbjeglica, azilanata, stranaca, to se jednim dijelom pripisuje, ne gore
navedenim primjerima, ve traumatskim doivljajima, depresiji i poslijeratnom sindromu.

Dok je 2007. godine broj protjeranih

bio 31.6 milion, 2008. godine je
silom protjerano 42 miliona
stanovnika irom svijeta, od ega je
pridodat broj od 15.2 miliona
izbjeglica i zabiljeen rast od 827.000
onih, koji su odmah zatraili azil.
Kako su migraciona kretanja u novije
vrijeme, izazvana optom
ekonomskom krizom uzela maha, ak
u normalnim uslovima, godinje u
Evropsku uniju useli 1.5 milion
stanovnika i taj broj je iz godine u godinu u porastu, time raste i sve vea potreba, da se ovom,
sve izraenijem problemu, pone sistematski prilaziti i na globalnom planu. Ovdje je rije o
migracionoj politici veine zemalja koje su direktno suoene sa ovim problemom.
Dok je kod jednih problem potraga za politikim azilom, u drugim zemljama se moe govoriti
o strancima koji iz bilo kjeih razloga dobiju tek pravo boravka i to se pravo moe produavati
svake godine, dok se ne steknu prava za dobijanje stalnog boravka ili dravljanstva. U prvom
redu je rije o strancima i njihovom boravku zbog svoje strunosti. Na drugoj strani, veliki
problem je za drave iz kojih se vri odliv mozgova tj. strunog kadra, kojeg zemlje iz kojih
dolaze nikada ne mogu da nadoknade. Na alost, ovaj primarni problem, nije tako bezazlen u
odnosu, kako se drutvo prema njemu odnosi i kako se na njega openito gleda.
Kolonizacija se takoer smatra migracijom stanovnitva, ali se koristi u drugom kontekstu.

BOSNA I HERCEGOVINA
UNHCR za Bosnu i Hercegovinu (2010)
Jedno od najveih talasa izbjeglica sa
naih prostora poinje agresijom na
suverenu dravu Bosnu i
Hercegovinu 1992-1995 godine. I
danas nisu poznati svi parametri i
injenice, ali se zna, da je tada
pokrenut nevien i ogroman talas
iseljavanja nakon Drugog svjetskog
rata, koji je odjednom i direktno
obuhvatio oko 2 miliona stanovnika
BiH. Za razliku od dijaspore bivih
generacija, posebno uzimajui u
obzir onu ekonomsku, ovog puta se
radi, o relativno mladoj populaciji
stanovnitva, ne starijoj od 40 godina
i dobrim dijelom, rije je svakako o
visokoobrazovanim graanima i
kadrovima raznih profila. Procjene, o

priinjenoj teti dravi, samo na ovakav nain, nesagledive su, posebno ako se uzme u obzir,
da se radi o jednoj maloj dravi, sa tako malim broj stanovnika, kao to je to Bosna i
Hercegovina.
Mnogi koji su se htjeli vratiti, vratili su se. Drugi, dok traje vrijeme kolovanja njihove djece,
kao i trajanja njihovog radnog vijeka, vrijeme njihovog povratka u domovinu jo nije na
dnevnom redu, ali prihvat i povratak svakog svog graanina, treba da bude razraen i sa
konceptom. Osim toga, drava treba sama da inicira na povratak, jer on nije neto, to se
podrazumijeva, pa sa tog aspekta, od strane drave, treba da bude na odreen nain planirano
ohrabrivan i nagraivan. Da je rije i o direktnom dolasku kapitala, ne treba posebno
naglaavati.
Prema podacima Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, u 100 zemalja irom
svijeta i danas, 15 godina od Dejtona, boravi jo uvijek, vie od pola miliona (500.000) osoba
i graana BiH, koje su zemlju napustile zbog ratnih dejstava na ovim prostorima.
Prema procjenama Svjetskog saveza dijaspore Bosne i Hercegovine u dijaspori ivi vie
od 1,3 miliona naih graana u skoro svim dravama svijeta, to predstavlja jednu treinu
ukupne populacije drave, a to za ovako malu dravu od nekih 4 miliona stanovnika, nije mali
broj. Po zvaninim podacima, BiH je ve izgubila oko 60 000 svojih graana, koji su se
ispisali iz njenog dravljanstva i uzeli dravljanstva drugih drava. Ukoliko domai politiari
neto hitno ne preduzmu, taj broj e permanentno biti u porastu.
Prema procjenama Svjetske Banke skoro 37% stanovnitva Bosne i Hercegovine ivi van
njenih granica.
Status raseljenih osoba u BiH trenutno ima oko 39.000 porodica, odnosno 117.000 osoba. U
posljednjih 14 godina, smatra se, da je skoro sva zauzeta imovina vraena predratnim
vlasnicima, te je od 450.000 unitenih kua obnovljeno njih 320.000. Osim toga, procjenjuje
se da oko 2.700 osoba ivi u kolektivnim smjetajima irom BiH. Trae se mogunosti da se
izvri implatacija trajnih rjeenja za oko 7.000 izbjeglica koji se jo i danas nalaze u susjednoj
Republici Hrvatskoj.
Ovo su trenutno, samo izvodi navoda iz Univerzalnog periodinog pregleda o stanju
ljudskih prava u BiH, sainjenom krajem 2009. godine.
U izvjetaju se kae i to da je BiH zemlja s najizraenijim izbjegliko-raseljenikim
problemom u Evropi. S priznatim izbjeglikim statusom u naoj zemlji boravi oko 187 osoba,
dok je, prema evidenciji Ministarstva sigurnosti BiH, izdato oko 250 izbjeglikih kartona.
Svakako da su brojke u na terenu drugaije i pretpostavlja se, da su one neuporedivo vee, te
samo sebi svojstvenim jezikom, jezikom prognanih, govore i potvruju svoju gorku sudbinu
ivota u izbjeglitvu, a esto je rije o povratnicima i njihovim jo uvijek i nakon toliko
godina, nerjeenim statusom u svojoj zemlji. Etnika, nacionalna i vjerska, ali i dnevnopolitika poigravanja sa sudbinama ljudi, est su razlog nerjeenih pitanja ovih, duboko
unesreenih ljudi na prostoru svojih optina, esto mjesta roenja, a zatim i boravka.
Povratak na svoje, stalna je elja jednih i obaveza drugih, sve sa ciljem da se ova mala
napaena zemlja pokrene na putu ka integraciji u Evropsku uniju.
Bosna i Hercegovina ima kompleksnu politiku strukturu (2010). To je drava koja ima,

smatra se, oko 4 miliona stanovnika, a koja raspolae sa 13 Ustavnih odredbi, 14

pravnih sistema, 13 ministara na dravnom nivou i sa vie od 140 razliitih
ministarstava. Zemlju i nakon vie od 15 godina od zavretka ratnih dejstava, odreuju
i definiu etniko-nacionalni principi, odnosi i stranke.
BiH je jedina zemlja u svijetu koja nema svoju Maticu iseljnika, zbog neizglasanog zakona
o dijaspori. Van BiH ve postoji krovna organizacija dijaspore BiH pod nazivom Svjetski
savez dijaspore Bosne i Hercegovine. Osim ove organizacije, postoje brojne druge
organizacije i udruenja, ali i pojedinane vrijedne inicijative, koje se neovisno jedne od
drugih, bave istom problematikom, a koje se tiu poboljavanja uslova ivota graana,
dijaspore u sredinama u kojima ive i gdje se u potpunosti i opravdano osjeaju
zapostavljene i naputene od matine drave, od domovine i konkretnije, od institucija u
kojima na kraju sjede konkretno zadueni ljudi, sa konkretnim imenima i prezimenima.
Kronino pitanje nepostojanje kola na bosanskom jeziku, dopunskih kola, ali i pitanja o
priznavanju diploma steenih u inostranstvu, posebno zapoljavanja kadrova koji su
zainteresovani da rade u domovini, iako prekvalifikovani, ne mogu da nau zaposlenje. Tu
spadaju pitanja informisanja, pomanjkanje, djelomini ili totalni izostanak TV programa,
problematika dvojnog dravljanstva, te posebno izraenog problema glasanja, uslovi, nain,
dokumentacija i isprave koje vani svi nemaju pri ruci. Tako nedovoljna obostrana priprema
rezultira slabim odazivom, kao na zadnjem glasanju, gdje je procenat iznosio alosnih 2%.
Nije teko pogoditi, na iju tetu.
Osim toga postoje i odreeni problemi, tehnike i politike prirode, od kojih treba naglasiti
otvoreno pitanje i izraenu potrebu dijaspore za stvaranjem ministarstva za dijasporu, koja je
pitanje vie politike volje domaih politiara, ukoliko se zanemare problemi vezani za tenju
da se nad dijasporom pokuavaju vrti odreeni politiki, stranaki utjecaji i manipulacije.
Znaaj i potencijal dijaspore
Stvarni ekonomski potencijal i jainu dijaspore, mnogi domai mediji, medijske kue, domaa
javnost, a posebno domai politiari, uope nisu u stanju realno da ocijene, kao niti sav njihov
znaaj.
Spomenimo podatak Svjetske banke, da je dijaspora i oni koji se smatraju migrantima
2008. godine poslala u zemlje razvoja 300 milijardi amerikih dolara!, ime daleko
prelaze granice pomoi za razvoj industrijskim zemljama. Ukoliko se pridrue sume
novca koje se godinje unose periodinim posjetama domovini, onda bi skrivanje pogleda od
ove vrste ekonomskog jaanja svoje zemlje, vie nego eklatantan primjer pomanjkanja
politikog, ali i svakog drugog oblika realnosti, pa i mudrosti. Nije teko pogoditi, na iju
tetu.
Upavo na ovom primjeru, rekao bih, postavlja se ispit zrelosti drutva, javnosti i politike,
kako ispravno gledati na pitanje i problem dijaspore, da li kao na opasnost ili kao ansu. Izbor
je va, uje se sve glasnija poruka mladih iz dijaspore, to je potpuno opravdano, ako se
izuzme ton glasa, koji je zapravo vie provokativan iz razloga, da se krene u akciju. Mladi su
uvijek spremni i eljni da pomognu svojoj domovini. Domai su, po svoj prilici i na alost,
gledajui na izostanak eljenih i navedenih rezultata, jo uvijek drugaijeg miljenja.
Postojanje odreenog straha od dijapsore je ne/opravdano, ako se ima na umu, da u svakom
pogledu, ista eli svojim iskustvom steenim u demokratskim i visokorazvijenim zemljama

svijeta i svojim ogromnim ekonomskim potencijalom i znanjem pomoi svojoj domovini, dok
domae politike strukture uporno odbijaju tu pomo, to se ogleda u nepostojanju pomenutih
resora ve due vrijeme, kroz ije institucije dijaspora jedino ispravno moe da funkcionie.
Ozbiljnost trenutka, pokazuju i izjave meunarodnih politiara, da dijaspora moe puno da
pomogne BiH na putu ka EU, dajui na znanje svima i vjerovatno znajui bolje od svih drugih
koje su njene stvarne mogunosti. Na kraju, pomenimo takoer i najnoviji projekat Instituta
za istraivanje zloina pri Univerzitetu u Sarajevu, pod nazivom Emigracija,
iseljavanje i deportacija bh. graana u zapadne zemlje i mogunost povratka , kojim je
takoer oigledno shvaena navedena ozbiljnost trenutka. Projekat je pokrenut marta 2009.
godine od strane direktora Instituta prof. dr. Smaila ekia i mr. Alage Dervievia, kao
rukovodioca ovog vrijednog projekta.

- Kraj -

Literatura i izvori
-

Godinji izvjetaj UHNCR pri UN

Univerzalni periodini pregled o stanju ljudskih prava u BiH, 2009.
Internacionalna organizacija za izbjeglice (IOM)
Njemaki Institut za ljudska prava (2008),
Godinji izvjetaj o ljudskim pravima sa akcentom na temu: Robovanje danas.
Godinji izvjetaj Instituta za ljudska prava (2008),
enevska konvencija za izbjeglice

vicarska, dana 22.02.2010

Prof. Hamdo amo