Sveuilite u Mostaru

Fakultet strojarstva i raunarstva

Seminarski rad iz kolegija

EKO DIZAJN

Tema:

BIOMASA

Mentor: prof.dr.sc. Adisa Vuina

Student : Hrvoje Laki

MB : 8200

SADRAJ

1. Uvod

Poveanje emisija staklenikih plinova pokazuje veliku prijetnju klimatskim promjenama, s

potencijalno katastrofalnim posljedicama za ljude. Koritenje obnovljivih izvora energije,
zajedno s poboljanjem energijske efikasnosti u neposrednoj upotrebi, moe doprinijeti
smanjenju potronje primarne energije, ublaavanju emisija staklenikih plinova, i tako
sprijeiti opasne klimatske promjene. Neiskoriten potencijal biomase (kao i Suneve
energije, hidroenergije, energije vjetra i geotermalne energije) je jo uvijek visok. Upravo
zbog toga, tema ovog seminarskog rada je biomasa, koja za razliku od nabrojanih obnovljivih
izvora energije moe dati energiju i proizvode koji se proizvode koritenjem postojeih
fosilnih goriva. Zadnje poglavlje odnosi se biomasu koja se zapostavlja unato svojim
nevjerojatnim svojstvima, industrijskoj konoplji.

2. Definicija biomase

Prema definiciji koja je data u direktivi 2009/28/EK, biomasa je "biorazgradivi dio proizvoda,
otpada i ostataka biolokog podrijetla iz poljoprivrede (kako biljnog tako i ivotinjskog
podrijetla), umarstva i srodnih sektora kao to je ribarstvo i akvakultura kao i biorazgradivi
dio industrijskog i komunalnog otpada". Ovo znai da se uz odgovarajuu industrijsku
preradu, novodobivena biomasa moe pretvarati u prirodni plin i tekua i vrsta fosilna
goriva. Koritenjem razliitih procesa transformacije kao to je sagorijevanje, gasifikacija i
piroliza, biomasa moe da se transformira u bio-goriva za transport, bio-toplotnu energiju
ili bio-elektrinu energiju.

2.1. Biomasa i odrivost

Koritenje bioenergije je povezano sa uticajem na koritenje zemljita. Obnovljiv, niska
emisija staklenikih plinova i odriv nisu izrazi ije je znaenje sinonimno i moraju se
razmatrati zasebno u projektima vezanim za biomasu. Odrivost je ispunjena kada projekt
koji je baziran na obnovljivim izvorima ima negativan ili, barem, neutralan bilans CO2 tokom
ivotnog ciklusa.
Lanac biomase moe imati negativni bilans (neto uklanjanje CO2 iz atmosfere) kao i pozitivni
bilans ugljenika (neto dodatak CO2): to zavisi od prakse na terenu, transporta i tehnologije
obrade. Emisije staklenikih plinova predstavljaju jedan od kriterija okolia koji je sadran u
analizi odrivosti ali on nije dovoljan. Koncept odrivosti treba uzeti u obzir i druge razliite
aspekte kao to je ekoloki, kulturni, zdravstveni aspekt kao i da ih integrira sa ekonomskim
aspektom.

Slika 1. Opi koncept pristupa odrivosti (Adams W.M., 2006.)

Generalno, koncept odrivosti koji se primjenjuje na sektor bioenergije se zato ne moe

odvojiti od okolinog, ekonomskog i socijalnog aspekta kao to je prikazano na slici 1. Ako je
jedan od ovih aspekata izostavljen, on moe biti dio proporcionalnih, podnoljivih ili
izvodljivih uvjeta ali ne i odrivih. Stoga projekti koji se odnose na biomasu nee biti u
potpunosti uspjeni ako ne ukljuuju odrivo snabdijevanje biomasom, izvodljive poslovne
uslove i drutvenu podrku kako je prikazano u tablici 1. Prema direktivi RED, potrebno je
uiniti jedan korak vie u evaluaciji odrive biomase. Nije sva raspoloiva biomasa odriva.

Tablica 1. Hijerarhija mogunosti odrivosti za projekte biomase (Crucible Carbon, 2008)

3. Vrste biomase

Lanci bioenergije datog podruja se moraju realizirati uzevi u obzir tehnologije i vrste
biomase kako bi se postigli najbolji rezultati. Zato mora biti poznata klasifikacija i
specifinosti razliitih resursa biomase. Veina biomase koja je dostupna za bioenergiju se
dobiva iz materijala biljnog i/ili ivotinjskog podrijetla. U ovom poglavlju navedene su neke
od vanih karakteristika razliitih vrsta biomase. Prva se odnosi na podrijetlo biomase iz
sektora kao to su: poljoprivreda, umarstvo, industrija i komunalni sektor. Druga klasifikacija
je prema prirodi biomase koja moe biti energijski zasad, ostaci i otpad.

3.1. Biomasa iz energijskih zasada

Biomasa od energijskih zasada dolazi iz poljoprivrednog i sektora umarstva.
Jednogodinji travnati zasadi
Travnate (monokotiledone) biljke ine veinu moderne iroko rasprostranjene poljoprivrede.
Jednogodinji travnati zasadi ukljuuju itarice kao to je ito, jeam, zob, ra i druge itarice;
eerna repica, eerna trska, odreene vrste djeteline itd. Sjeme ovih itarica, korijen i stablo
drugih biljaka je obino dobar izvor kroba koji se moe koristiti u tehnolokim procesima za
proizvodnju biogoriva ili energije. Selektivni uzgoj (posebno za usjeve koji se ne koriste u
ishrani) se koristi za promjenu koeficijenta sjemena/biljke kod mnogih vrsta kod kojih
postoji veliko poveanje prinosa.

Viegodinji travnati zasadi

Ova vrsta biomase se moe koristiti kao hrana ukoliko to omoguavaju ekonomske prilike.
Trska i eerna trska koje brzo rastu su primjeri travnatih zasada koji mogu posluiti kao
dobar nutritijent za poveanje produktivnosti biomase; ali u isto vrijeme, neke druge

agronomske karakteristike predstavljaju samo nedostatke kao to je iscrpljivanje hranljivih

tvari iz zemljita, visoka cijena podizanja zasada, relativno slaba mehanizacija etve, visok
stupanj vlage za vrijeme etve i visok sadraj pepela. Artioka i miskantus su su drugi
energijski zasadi sa mediteranskim karakteristikama uzgoja sa malo vode: iz ovog razloga im
je posveeno veliko interesovanje i istraivanje u oblasti agronomije i genetike sa programima
za unaprijeenje.

Uljarice
Uljarice obuhvaaju jednogodinje zasade od kojih se iskoritava sjeme i viegodinje zasade
od kojih se iskoritava stablo.
Zasadi od kojih se iskoritava sjeme
Uljarice koje su najvie zastupljene u Europi su uljana repica i suncokret. Biljno ulje se
obino izdvaja pod presom i/ili otapalom i koristi se za pripremu hrane, sapuna i kozmetike.
Ulje iz ovih usjeva obino sadri druge elemente sjemena (proteine ili skrob) kao dio prinosa.
Lignocelulozni dio uljarica, koji se tradicionalno koristi kao zatitini prekriva oko biljke ili
stona hrana, se takoer moe spaljivati za dobivanje toplinske ili druge energije, dok se
biljno ulje moe koristiti za primjenu bioenergije vie vrijednosti, posebno kao zamjena za
dizel (Crucible Carbon, 2010). Biljna ulja dobivena iz ovih usjeva i modificirana u metilesterima se obino nazivaju biodizel i vrlo vjerovatno e postati alternativna goriva za dizel.
Zasadi od kojih se iskoritava stablo
Ulje se zapravo dobija iz nekoliko vrsta stabala: palma, kokosovo drvo i makadamija.
Palmino ulje se posebno koristi u razvijenim zemljama za proizvodnju jestivog ulja i
primarnih proizvoda za biodizel.
Meutim, iroka upotreba jestivih ulja moe prouzrokovati velike probleme kao to je glad u
zemljama u razvoju. Udvostruena upotreba palminih ulja poveava konkurenciju izmeu
trita jestivih ulja i trita biogoriva i uzrokuje poveanje cijena biljnog ulja u zemljama u
razvoju. Zasadi od kojih se iskoritava stablo sa niom hranljivom vrijednosti mogu biti resurs
za bioenergiju i kao viegodinji usjev obezbjeuju vodu i prednosti ponora ugljika. Nejestivi
usjevi takoer ne uzrokuju oscilacije u vrijednosti koja se odnosi na pitanja ponude i
potranje hrane. Mnoge vrste od kojih se dobija nejestivo ulje, kao to je Jatropha (u

suptropskim oblastima), mogu biti korisna za bioenergiju i esto se naglaava da se ne mogu

porediti sa jestivim zasadima. Meutim, ove vrste mogu imati dosta odlika karakteristinih za
korov i mogu biti zabranjene kako bi se ograniio rizik od zaraze (Crucible Carbon, 2008).
Kao problem se esto navodi stopa vegetativnog rasta i prinos usjeva (Balat M., 2010).

Tablica 2. Usporedba razliitih uljarica za proizvodnju biodiesela (Balat M., 2010.)

3.1. Biomasa iz ostataka i otpada

Analiza biomase iz ostataka i otpada je kompliciranija iz razloga sloenosti materijala kojima
se upravlja i razliitih sektora porijekla (tj.: od poljoprivrede do komunalnog sektora). Kao
prvo, direktiva EU 2008/98/EK definie razliku izmeu sporednog proizvoda i otpada:
Sporedni proizvod je svaki materijal koji se moe ponovo iskoristiti dok se otpad definira
kao materijal koji je dobiven na kraju ciklusa proizvodnje i ne moe se reciklirati (Castelli
S., 2010). Otpadni materijali se dobivaju u procesu proizvodnje, industriji i iz komunalnog
vrstog otpada; tipini sadraj energije je od 10,5 do 11,5 MJ/kg. Prakse upravljanja otpadom
u razvijenim zemljama se razlikuju od onih u zemljama u razvoju, kao i u urbanim od ruralnih
podruja i stambeni od industrijskih proizvoaa otpada. Poetna situacija upravljanja
otpadom zemlje u razvoju se razlikuje od one u industrijaliziranoj zemlji. Transfer dokazane
tehnologije od jedne do druge zemlje moe biti prilino neadekvatan iako tehniki izvediv i
priutiv. Vrlo je vano razumjeti lokalne faktore kao to su:
- Karakteristike otpada i promjene klime po godinjim dobima
- Socijalni aspekti, kulturna svijest i stav prema vrstom otpadu i politike institucije
- Svijest o sve oiglednijim ogranienjima resursa koja obino postoji.

Cilj odrivog upravljanja otpadom je smanjenje koliine otpada koji se izbacuje u okolinu
smanjenjem koliine otpada koji se proizvodi. Velike koliine otpada se ne mogu eliminirati.
Meutim, uticaj na okolinu se moe smanjiti odrivijim koritenjem otpada. To se naziva
hijerarhija otpada. Hijerarhija otpada se odnosi na smanjenje, ponovno koritenje i
recikliranje i klasifikaciju strategija upravljanja otpadom u zavisnosti od njihove
neophodnosti u pogledu minimizacije otpada. Cilj hijerarhije otpada je ostvariti maksimalne
praktine koristi od proizvoda i proizvesti minimalne koliine otpada (Demirbas A., 2010).
Dio biomase je takoer klasifikovan kao otpad dobiven iz industrijskih, poljoprivrednih,
umarskih i komunalnih aktivnosti: koncept hijerarhije otpada je lako primijeniti na svaki
otpad ili ostatke koji su ukljueni u sektor biomase kao to je navedeno u nastavku.
Potencijalni ostaci i otpad iz biomase obuhvaaju ostatke biljnog i ivotinjskog porijekla. To
su ostaci nastali u poljoprivrednim aktivnostima: slama, kora od voa/povra; ostaci iz sektora
umarstva i otpad kao to je lie i pilanski otpad i komponente biomase od komunalnog
vrstog otpada. Energija se moe proizvoditi od ovog otpada jer je u svijetu nekoliko milijardi
tona biomase sadrano u njemu. (Abbasi et al, 2009). Postoje razliiti naini pretvaranja
ostataka ili otpada u energiju. Tehnologije su sanitarne deponije, spaljivanje, piroliza,
gasifikacija, anaerobno truljenje i druge a izbor zavisi od vrste otpada, njegovog kvaliteta i
lokalnih uslova; meutim, klasifikacija razliitih vrsta otpada nije jednostavna.
Najbolji kompromis bi bio odabir tehnologije koja ima najnie trokove ivotnog ciklusa,
zahtijeva najmanju povrinu zemljita, ne izaziva praktino nikakvo zagaenje zraka i
zemljita, proizvodi vie energije uz manje otpada i uzrokuje maksimalno smanjenje
zapremine (Demirbas A., 2010). Danas je najvei izazov dobiti energiju na ist i efektivan
nain. U posljednje vrijeme proizvodnja energije iz otpada i ostataka postaje sve vanija u
smislu pozitivnih efekata na okoli i ekonomiju. Koritenjem organskog komunalnog otpada
za proizvodnju energije bi se izbjeglo irenje gradskih deponija pa tako i smanjila emisija
staklenikih plinova i zavisnost od fosilnih goriva. Na kraju, ali i ne manje vano je to da je
bitno prepoznati injenicu da otpad esto sadri i komponente energije i nutrijenata.
Osnovno pravilo za ekoloku odrivost je da energija moe da se dobije iz sistema
proizvodnje/potronje ali se nutrijenti moraju reciklirati.

4. Analiza i procjena proizvodnje biomase

Raspoloivost biomase na datom podruju omoguuje procjenu koja koliina bioenergije

moe doprinijeti isporuci energije. U ovom poglavlju je definiran potencijal i raspoloivost
biomase u uslovima odrivosti u nekoliko sektora (poljoprivreda, umarstvo, industrija i
otpad) kao to je prethodno navedeno. U preliminarnoj analizi koliina biomase se moe
pretvoriti iz tona godinje u energijsku jedinicu kao to je Joule ili kWh.

4.1. Klasifikacija biomase

Da bi se izvrila procjena potreba konkretnog podruja biomasa se prvo mora identificirati i
klasificirati.
Klasifikacija biomase je uraena na osnovu sektora koji su ranije navedeni kao to su:
poljoprivredni ostaci/usjevi, stoni otpad, umski ostaci, otpad iz industrije i komunalni otpad.
Svaka od ovih klasa obuhvaa razliite vrste biomase, od kojih su najvaniji proizvodi
(biomasa nastala tokom berbe/etve) i ostaci (sporedni proizvodi od obrade, berbe i prerade).
Korisno je prikupljati podatke o raspoloivosti biomase iz razliitih izvora izraene u
tona/god. Druga klasifikacija biomase obuhvaa pretvaranje biomase u pojedinana biogoriva.
U pogledu produktivnosti, indeksi proizvodnje se izraavaju prema vrsti biogoriva i to u
mjerama t/g, l/g i m3/g.
Takoer je vano razmotriti konverziju biogoriva u bioenergiju u pogledu proizvedene
energije i izraziti je u MJ ili kWh ili TOE proizvodnje u tonama, litrima ili m3 iskoritenog
goriva. Na kraju, korisno je uporediti rezultate koji se odnose na raspoloivost biomase (tj.
tona /god koja se moe konvertovati u MJ/god). Pregled klasifikacije biomase je dat u tabeli 5
materijala o biomasi.

4.2. Procjena potencijala biomase

Kljuni poslovni izazov potencijalnih projekata bioenergije je pokazati profitabilnost
bioenergijskih lanaca u usporedbi sa drugim upotrebama podruja u okviru analize cijelog
ivotnog ciklusa. To zahtijeva smanjenje trokova proizvodnje biomase i njenog transporta
kao i detaljniju procjenu potencijalne i raspoloive biomase na osnovu karakteristika date
teritorije. U ovom koraku je vano odrediti proizvodnju biomase za svaki navedeni sektor.
Selekcija vrsta je vaan faktor produktivnosti; meutim, ne treba zaboraviti da u svijetu
biljaka vladaju zakoni prirode. Ovi sistemi zahtijevaju odgovarajue zemljite i klimu da bi se
postigla visoka stopa rasta. Produktivnost definie povrinu na kojoj je mogue izvesti
bioenergijski projekt. Produktivnost biomase zavisi i od trokova etve/berbe, transporta i
logistike. Iz ovog razloga se preporuuje mapiranje biomase kod identifikacije prostorne
distribucije. Iako je sveprisutnost jedna od velikih prednosti biomase, ona je u isto vrijeme i
kljuni nedostatak. Skupo je sakupiti svu biomasu date teritorije u centralno postrojenje ali
skoncentrirana proizvodnja biomase i dobro skladitenje omoguuju ekonomiju obima u
fabrikama. Iako je resurs biomase "sveprisutan", ne moe se sva biomasa iskoristiti za
proizvodnju energije zbog nekoliko ogranienja. Jasno je da je potrebno uspostaviti pristup
biomasi u svrhu bolje teritorijalne strategije za procjenu snabdijevanja biomasom, a on
obuhvaa njen potencijal i raspoloive vrijednosti u uslovima odrivosti. Potencijal biomase
predstavlja cijelu koliinu izvora koja je prisutna na datoj teritoriji; potencijal biomase se
esto sagledava s razliitih aspekata: teorijskog, tehnikog, ekolokog i ekonomskog. U
praktinom smislu, stvarna raspoloiva biomasa za energiju rezultira iz primjene odreenih
ogranienja (tehnikih, okolinih, drugih ogranienja koja se odnose na konkurentne
alternative).

4.3. Izraunavanje potencijalne biomase

Kad su u pitanju resursi, posebno za sve vrste biomase na relativno velikim geografskim
oblastima, treba se fokusirati na dvije vrste problema kada su u pitanju raspoloivi resursi

(raspon i srednja prosjena vrijednost) i raspoloivost podataka. Ovaj problem je utoliko vei
to se raspoloivost esto razmatra u tehnikom i ekonomskom kontekstu.

4.4. Izraunavanje raspoloive biomase

Studije i procjene resursa biomase (posebno studije koje analiziraju sve vrste biomase za
relativno velika geografska podruja) se generalno suoavaju s problemom koji se odnosi na
pouzdanost podataka o postojeim ostacima, otpadu, potencijalnoj biomasi iz energijskih
zasada kao i na definiciju raspoloivih resursa kada tehnika i ekonomska ogranienja nisu
dovoljno poznata. Da bi se izvrila procjena raspoloive biomase, potrebno je u model
ukljuiti razliita ogranienja (koja se odnose na okoli, socijalne i ekonomske aspekta) koja
mogu uticati na raspoloivost. Kada se doe do biomase njeno koritenje moe biti samo
djelimino odrivo. Procjena "odrivog snabdijevanja biomasom" je mogua samo procjenom
i praenjem svih kljunih aspekata lanca bioenergije. U nastavku je prikazano izraunavanje
snabdijevanja

raspoloivom

biomasom

na

osnovu

snabdijevanja

potencijalnom

biomasom. Generalno, koliina materijala se moe procijeniti uz pomo dolje navedene

formule (koja pretvara raspoloive tone biomase godinje uzimajui u obzir navedene
pojedinane indekse biomase. Cilj je procijeniti koliinu biomase (kao primarni proizvod i
ostatke) koja se moe prikupiti u odreenoj oblasti.

Slika 2. Formula za izraunavanje raspoloive biomase

Slika 3. Komponente formule za izraunavanje raspoloive biomase

5. Industrijska konoplja

Od svih 300 000 vrsta biljaka na Zemlji, niti jedan drugi biljni izvor se ne moe usporediti sa
nutricijskim vrijednostima kanabisova sjemena. To je jedina biljka koja opskrbljuje kao izvor
broj jedan. Osim toga, ima savren balans esencijalnih aminokiselina i ulja sve u jednoj
biljci i obliku koji je najprirodniji za probavu. Mnogi vjeruju bi glad u svijetu bila potpuno
iskorjenjena kada bi se uzgoj konoplje mogao obavljati slobodno. Njeno sjeme dokazano
sadri jedan od najveih izvora proteina u prirodi. Konoplja ima masnih kiselina koje potpuno
iste tijelo od kolesterola. Ove masne kiseline ne nalaze se vie nigdje u prirodi. Iako zdravlje
nije tema koja se obrauje u ovom seminarskom radu, iskoritena je prilika da se taj dio
spomene u uvodu o konoplji, iako je to samo neznatni dio o moi konoplje kad je o zdravlju
rije. U daljnjem tekstu osvrt je iskljuivo na ekoloku i industrijsku primjenu Cannabis sative
sative, odnosno industrijske konoplje. Industrijsku konoplju esto veu sa indijskom
konopljom ali u daljnjem tekstu se vidi jasna razlika, ali i nejasne odluke pojedinaca.

5.1. Uzgoj konoplje u SAD-u

Uzgajanje konoplje kao i njena prerada nekada je bio jedan od najunosnijih poslova irom
svijeta, posebno u SAD. Konoplja je nazivana usjev od milijardu dolara. To je bilo vrijeme
kada je prodaja konoplje od jedne etve mogla zaraditi preko milijarda dolara i to esto u
gotovini. Konoplja je sve do 20. stoljea bila najisplativiji usjev na tritu. U Americi je
proizvodnja konoplje dostigla vrhunac 1850. u Kentucky-ju, kada je proizvedeno 40 000 tona.
Od 1631. do 1800. zakonsko sredstvo plaanja poreza u Americi bila je isporuka konoplje.
Koliko je konoplja bila vana za dravu pokazuje i podatak da su svi oni koji su odbijali
uzgajati konoplju u 17. i u 18. stoljeu dolazili pod udar zakona i oporezivani su dodatno. U

Virginiji se za izbjegavanje plaanja ovog poreza ilo i u zatvor. Onima koji su uzgajali
konoplju drava Virginija je davala posebne poticaje.
George Washington, Thomas Jefferson i mnogi drugi predsjednici USA bavili su se
uzgajanjam konoplje. Jefferson je ak krijumario sjeme konoplje iz Kine u Francusku, a
zatim u Ameriku. Jefferson je prvi patentirao specijalno konstruiranu mlatilicu za konoplju
kojom se razdvajala drka od korisne mase i vlakana, i to mnogo bre nego to je to runo
raeno moenjem.
Benjamin Franklin je bio vlasnik jedne od prvih tvornica za preradu konoplje u Americi.
Novinar i publicista, Dag Jurci, koji je sakupio mnoge od ovih zanimljivih podataka o
konoplji tvrdi i da je rat 1812. voen zbog konoplje, jer je Napoleon elio presjei izvoz
konoplje iz Rusije u Englesku. Zato je Englezima bila toliko potrebna konoplja? Prije svega,
zbog potreba mornarice. 4000 godina, 90 % svih brodskih veziva i jedara napravljeno je od
kanabisa, a Engleska bez brodova bila bi za Napoleona lak plijen.
Godine 1916. amerika vlada je izraunala da e do 1940. sav papir moi raditi se od konoplje
i da vie nee biti potrebno sjei drvee. Ista vladina studija je pokazala da se od jednog jutra
zasijanog konopljom dobije sirovine za papir koliko od 4,1 jutra zasijanog drvetom.
Uzgajanje i proizvodnja konoplje ne ugroava prirodnu okolinu, zapisano je u amerikom
biltenu br.404 koji izdaje ameriko ministarstvo za poljoprivredu.
Ako bi se svi plastini proizvodi, umjesto od naftnih derivata, radili pomou cijeenja ulja iz
konoplje, prirodno bi se razgraivali. Trebalo bi ih samo nakon upotrebe smrviti. Plastika od
naftnih derivata se ne razgrauje.
Dananja plastika od nafte zato teko zagauje okolinu, ali ekologija se oigledno ne uklapa u
biznis naftne oligarhije.
Kvalitene boje i lakovi napravljeni su od ulja konoplje sve do 1937. ak 58 000 tona
konopljinog sjemena koriteno je u SAD za proizvodnu boja do 1935. godine.
Lijekovi od konoplje su godinama bili podravani od Amerike Medicinske Asocijacije.
Danas se kanabis kao lijek daje samo malom broju ljudi, dok je veina natjerana da koristi
razne druge kemikalije. Ipak, samo je konoplja pouzdano blagotvorna za ljudsko tijelo.

5.2. Uzgoj konoplje u SAD-u

Zbog lobiranja naftne i farmaceutske oligarhije kojima uzgoj konoplje nije nikako iao u
prilog kao ni njemu samome koji je upravo uloio u tone i tone drva za papir za svoje
tiskovine, poznati ameriki mogul i nakladnik William Hearst je tokom 1934. do 1937.
naruio od svojih urednika vie prikladnih tekstova o opasnoj biljci marihuani. Rije
marijuana uzeli su iz meksikog slenga sa namjerom da sa njom upoznaju iru javnost.
Morali su izmisliti neko ime, jer sve ono loe i zastraujue to su planirali dovesti u vezu sa
ovom biljkom, nikako se nebi moglo povezati sa konopljom u to vrijeme. Izmiljeni novinski
lanci tako su teko klevetali Meksikance, Afroamerikance, jazz muziare i sve druge koji su
navodno koristili opojnu travu marihuanu. Posebno je na meti bio New Orleans, gde se
puenje marihuane navodno obilato upranjavalo meu crnakim veinskim stanovnitvom.
itaoci su zatim upoznavani sa pogubnim uticajem marihuane na ljudsku psihu. Ona je
navodno bila uzrok mnogih nerazjanjenih saobraajnih nesrea, ubojstava i samoubojstava, i
uzrok nemorala mnogih mladih ena.
U rujnu 1937. najkorisniji poznati usjev na svijetu postao je opasna opojna droga
marihuana.
Bio je to veliki dobitak za privatni korporativni biznis i ogroman gubitak za ameriki narod i
dravu.
Kada je Ameriko Ljekarsko Udruenje shvatilo da je marihuana u stvari pasivna konoplja
koju su koristili kao lijek preko stotinu godina ( i zbog njene psihoaktivne komponente Delta9-tetrahydrocannabinol ) bilo je previe kasno. Dr. James Woodward, ljekar i advokat, izjavio
je tek kasnije pred Kongresom ( kada je traeno da se zakon ukine ) da je samo to bio razlog
to se Asocijacija nije zaloila protiv donoenje tog zakona.
Zapravo samo nekoliko ljudi u SAD, u to vrijeme, shvatilo je prijevaru. Postojao je strah od
marihuane koji su Hearstovi mediji posijali.
Zakon je oporezivao stotinu dolara na jednu uncu konoplje te oporezivao bilo kakvu
komercijalnu prodaju, to je konoplju brzo uinilo nekompetitivnom na tritu.
Sva konoplja, koja je bila u Americi neophodna, morala se uvoziti.

5.3. Karakteristike i proizvodi od konoplje

Konoplja ima izuzetno dugaak i jak korijen (najdua i najvra vlakna od svih biljaka) koji
moe prodrijeti i do 150 cm u dubinu, te se esto sadila na tvrdim, nabijenim tlima kako bi ih
rahlila i pripremila za druge usjeve. Takoer, esto se sadila i na stepama kojima prijeti
pretvaranje u pustinju, jer bi svojim gustim liem i visinom zasjenila tlo. Konoplja je
obnovljivi resurs koji se moe proizvesti. Raste brzo, otporna je na biljne bolesti, zahtijeva
malo zaljevanja, uspijeva u veini klima i obogauje tlo. Anatomija stabiljke konoplje
presudna je za njenu kvalitetu. Od korijena, lista, stabljike, pa sve do cvijeta - cjelokupna je
biljka iskoristiva.
Ekoloki odriva konoplja ne zahtijeva nikakve herbicide i pesticide kod uzgoja. Stvara
humus, isti tlo od tekih minerala i upija enormne koliine ugljika iz atmosfere. Konoplja
moe dati 250 vie vlakana od pamuka i uz manju potronju vode te 600 posto vie vlakana
od lana na istoj povrini.
Od konopljinih vlakana mogu se izgraditi svi graevni materijali, ukljuujui lesonit,
materijale za pokrivanje krovova, materijale za podove, zidne ploe, brtvila, oplatu, boje,
ivericu, buku, perplou, armirani beton, izolaciju, cigle i biorazgradive plastine kompozite
koji su vri od elika.
Kada bi upotreba svih fosilnih goriva i njihovih derivata, kao i koritenje drveta za papir i
graevni materijal kako bi se spasio planet i unitio efekt staklenika te zaustavila
deforestacija, postojao bi samo jedan godinje obnovljiv prirodan izvor sposoban za davanje
ukupne veine svjetskog papira i tekstila uz istovremeno smanjenje zagaenja, obnovu tla i
ienje atmosfere.
Tkanine i ostali materijali od vlakana
Konopljino vlakno spominje i Herodot, a stari Grci i Egipani su se odjevali u odjeu
izraenu od konoplje. Stabljika konoplje se sastoji od dva dijela. Prvi dio je sr, drvenastog
materijala. Drugi dio je vlakno, koje moe biti preraeno u bilo koju vrstu tkanine i koje je
vrlo izdrljivo. Prve Levis hlae, napravljene su od konoplje, zbog njezine izdrljivosti, kao i
prva Amerika zastava. Upotreba konoplje za tkaninu vrlo je jednostavna: polje vrlo guste
konoplje raste sve dok ne otpadnu listovi. Tada je na redu etva, konoplja se posijee i ostavi
se da lei u polju neko vrijeme. Nakon to biva oprana kiom, preokrene se da bi se izloila
oba dijela stabljike. Tijekom tog vremena omeka i mnogo minerala se vrati nazad u zemlju.

Nakon toga, razdvajaju se dva dijela konoplje, vlaknasti koji se koristi za predenje i ostatak
koji moe koristiti kao humus.

Kao papir
Svijet je izgubio gotovo pola svojeg umskog podruja u posljednjih 8.000 godina, a veina
tog gubitka dogodila se u 20. Stoljeu. To se dogaa zbog upotrebe drvea za drvnu grau, ali
i za papir. No, davno prije za izradu papira se koristila konoplja. Do 13-tog stoljea nije bilo
ovladano tehnologijom izrade papira od drveta, ve se koristila konoplja, kao i stare krpe
( veinom od konoplje). Najstariji tiskani papir od konoplje koji postoji je kineski tekst iz
770. godine. Takoer je i tiskana poznata Gutenbergova Biblija na papiru od konoplje, 1455.
godine, a Amerika deklaracija o nezavisnosti iz 1776.godine je ouvana do danas, naravno,
jer je tiskana na neunitivom papiru od konoplje. Punih 150 godina Britanska enciklopedija se
tiskala na papiru od konoplje. Zapravo sve kolske knjige do 1880. bile su tiskane na papiru
od konoplje.
Slike Rembrandta, Tomasa Gainsborougha, Van Gogha kao i mnogih drugih slikara bile su
napravljene najee na platnu od kanabisa.
Konopljin papir ne uti i ne sadri u sebi nikakve kiseline. Konoplja se sastoji od 77%
celuloze i za razliku od drveta, ne zahtijeva otrovne kemikalije poput dioksina i kloroforma
da bi se napravio papir. Konoplja je odriva, godinja kultura koja je spremna za berbu nakon
samo 120 dana za razliku od drvea kojem treba na desetke ili stotine godina da dostigne
zrelost za sjeu. Nadalje, berba konoplje ne unitava prirodna stanita tisua ivotinjskih i
biljnih vrsta.
Kao gorivo
Kroz stoljea, ulje konoplje je koriteno kao gorivo za uljane lampe. To je potisnuto kada je
1870. godine proizveden petrolej. Takoer, tu se i uplela nafta i naftaki lobiji kojima je jedini
interes profit, a ne dobrobit ljudi i svijeta u kojem ivimo. Danas bi mogli od tog ulja raditi
pogonsko gorivo za dizelske motore. Za razliku od fosilnih goriva, konopljino ulje je
obnovljivo i proizvodi manje otroovnih plinova koji zagauju planetu (80% manje emisija
ugljinog dioksida, a gotovo 100% manje sumporovog dioksida).
Kao alternativa plastinim materijalima

Dananja plastika se radi od fosilnih goriva i toksinih dodataka. Danas je sve prepuno
plastike, celofana i najlona, a osim to su tetni za na organizam, osiromauju nau planetu i
bio su nerazgradljivi.
Henry Ford je 1941. godine, odrao medijski dogaaj gdje je zamahnuo sjekirom po prototipu
automobila izraenom od konoplje i drugih biljnih materijala da dokae snagu tog vozila.
Tehnologija naravno nije nikada stavljena u masovnu proizvodnju. Plastika izraena od
konoplje je dva i po puta tvra i jaa od plastike izraene od polipropilena, te se nee troiti
tamo gdje je uvrena vijcima i nee se pojavljivati plijesan kao kod staklenih vlakana, te ne
predstavlja opasnost po sigurnost i zdravlje. Njene komponente se mogu preraivati, a od
jedne biljke se moe iskoristiti preko 80% njene teine. Sve ove znaajke ine je pogodnom
za proizvodnju trajnih proizvoda.
Kao graevni materijal
Materijali na bazi konoplje mogu zamijeniti drvo i druge materijale koji se koriste za
izgradnju kua i drugih graevina, ukljuujui temelje, zidove, krovove, oplate, cijevi i boje.
Most ojaan konopljom iz estog stoljea u Francuskoj je svjedoanstvo o vrstoi i
izdrljivosti ovog materijala, koji se naziva hempcrete. Madame France Perrier gradi oko
300 kua godinje od konoplje u Francuskoj. Godinama je istraivala naine kako okameniti
biljnu materiju. Tijekom istraivanja je pronala dokaze u starim egipatskim arheolokim
nalazitima o betonu na bazi konoplje. Kad je otkrila sastojke mjeavine, ona ju je jo
unaprijedila. Tako je pomijeala unutarnje vlakno s vapnencom i vodom, to uzrokuje da
konoplja otvrdne u tvar jau od cementa, a sa samo estinom teine. Taj materijal, isochanvre,
je fleksibilniji od betona, dajui mu veliku prednost u odnosu na konvencionalne graevinske
materijale, posebno u podrujima irom svijeta koji su sklonija potresima.

6. Zakljuak
Na temelju istraenog, doao sam do novih zakljuaka i potvrdio neke stare. ovjeanstvo
ivi od prirode ali se ponaa kao da ni ne zna ta je to. Po svim saznanjima koje sam stekao
zakljuak je da priroda stvarno jest naa majka. U njoj nalazimo hranu, vodu i zrak. Ili jednom
rijeju, egzistenciju. Problem je sljedei, ono to uzimamo esto biva iskoriteno na krivi
nain i u krive svrhe. Uzrok tome je munjevit rast tehnologije ali i nemar i neosvijetenost
koju imamo prema prirodi.
Ekoloko osvijetenje je prvi korak prema kvalitetnom eko dizajnu i ono treba biti iskreno i
usmjereno samo ka jednom, ouvanju prirode koja e nam sigurno vratiti, i vie nego to smo
zasluili.

7. Zakljuak
1. http://www.ener-supply.eu/
2. http://epp.eurostat.ec.europa.eu/portal/page/portal/eurostat/home/
3. http://www.google.com/