Professional Documents
Culture Documents
Do Hipokrata
Do Hipokrata
Def. Istorija farmacije je primenjena istorija zdavstvene kulture, pa prema tome ona
predstavlja deo opste istorije covecanstva. je primenjena nauka koja se bavi
istra`ivanjem i izu~avanjem celokupne farmacije, farmaceutske struke
i svih njenih aspekata od najranijih tragova do danas, od zacetaka do
savramene farmaceutske struke.
Zadatak. Na nau~noj osnovi istra`i nastanak i razvoj farmacije sa
stru~nog, nau~nog, tehni~kog, pravnog, dru{tvenog i deontolo{kog
aspekta.
Oblasti izu~avanja:
1. istorijski razvoj farmaceutske struke
-nastanak I razvoj farmaceutske profesije
-nastanak I razvoj farmaceutske deontologije
-podru~ja rada farmaceuta kroz vekove
-eti~ki principi I eti~ki kodeksi farmaceuta
-uloga farmaceuta u zdravstvenoj za{titi
-razvoj stru~nih farmaceutskih asocijacija
-odnos farmaceuta prema drugim zdravstvenim
slu`bama
-organizacija farmaceutske slu`be kroz vekove
-nastanak I razvoj Ph I takse za lekove
-razvoj farmaceutskog pribora I utenzilija
2. istorija i razvoj apoteke
-osnivanje i razvoj apoteka kroz vekove
-vrste apoteka (gradske, manastirske, bolni~ke,
privatne, dr`avne, vojne)
-oprema i unutra{nji ure|aji apoteka
-pribor i aparatura
-apotekarske mere, tegovi i vage
-tehnol. Farmaceutskog rada
-farmaceutski I pomo}ni kadrovi koji rade u
apotekama
-zakonski propisi o apotekama, radu apoteka I
du`nostima farmaceuta u toku rada
-stru~na kontrola apoteka
-osnivanje, opremanje i razvoj galenskih
laboratorija i ostalih delova apoteka
-na~ini snabdevanja lekovima i
parafarmaceutskim sredstvima
-promet i trgovina lekovima
3. istorija lekova (MATERIA MEDICA):
-nastanak i istorijski razvoj od najjednostavnijih do
savremenih L
1
-pehemijatrija (15-16)
-ijatrohemija (16-17)
-mineralo-fizi~ka i bilolo{ka istra`ivanja
-sinteze u oblasti organke hem.
5. zlatno doba 18-19. veka
-otkri}a lekova imunostimulatora, vakcine, antitoksini,
antiinfektivi lekovi (21. vek)
-kvalitativna istra`ivanja u oblasti fitohemije- izolovanje akt
principa
-lekovi biolo{kog porekla i seroterapija
6. moderna farmacija 20-21. veka (industrijalizacija lekova i
sinteza)
-industrijalizacija farmac. hem. i nova otkri}a L
-sinteza lekova (anksiolitici, analgetici, antihipertenzivi,
antiaritmici, imunomodulatori..)
-u starim kulturama za~eci Mesopotamije i Egipta, pa u Evropi u
Gr~koj i Rimu, a Arapi kasnije osvajaju pola Evrope i sa~uvali tekovine
Gr~ke i Rimske medicine i farmacije (i tako objedinjuju saznanja
Evrope I dalekog I bliskog istoka).
Uloga farmacije u dru{tvu. ???
ZA^ECI I RAZVOJ FARMACIJE U STAROM VEKU
-lekovi dominantno biljnog porekla
-nije pravljena razlika izma|u hrane, leka I za~ina
-veliki uticaj religije
-interesovanje za eksperiment
4. Za~eci i razvoj farmacije kod isto~nih kulturnih naroda. Nastanak i
razvoj farmacije i medicine u Kini. Periodizacija istorije farmacije.
Dijagnoza i le~enje.
RELIGIJSKO shvatanje bolesti, teurgina medicina I farmacija. Kod
naroda dalekog I bliskog istoka I sredozemlja, u dolini reka, se razvijaju
POTAMSKE kulture u dolinama plodnih reka. Kineska, Indijska I
Mesopotamijska medicina I farmacija. Starojevrejska med I farmac,
zdravstvena kultura stare Persije I Egipta.
-lekovi dominantno biljnog porekla
-nije pravljena razlika izma|u hrane, leka I za~ina
-veliki uticaj religije
-interesovanje za eksperiment (kasnije koriste Grci I Rimljani)
eksperiment Grci, Rimljani
prete~a recepta Egipat
apoteke u jednoj ulici Mesopotamija
6
bolnice Indija
najranija knjiga o lekovima Kinezi
Kina 5.000
Huang-Ti Nei-ching
U~enje Huang-Tia o
internoj medicini
akupunkturasenzibilizacija ta~aka,
danas priznata
Shen-Nung
volovsko srce
70droga/dan, bog
zdravlja
Dijagnoza I le~enje:
Dg/ promena pulsa
pregled urina- organolepti~ki: boja, miris, ukus (sladak kod dijabetesa),
talog
Le~enje/
Zaustavljanje krvarenja- upotreba `elatine
U{ivanje rana- uhvati se tvrdokrilac, stavi na ranu, otkine mu se glava,
pusti kop~e i u{ije
Variolizacija
Akupunktura-senzibilizacija odre|enih ta~aka
Narkoza- pomo}u: Aconitum (jedi}a), Datura, Hyoscyamus
5. Starokineska farmakoTh. Lekoviti oblici. Apotekarski pribor.
Konfu~ije.
Biljne droge koje je Kina dala ~ove~anstvu (farmakoTh):
Rheum officinale
Camphora
Thea chinesis
Cortex Punicae Granati
Papaver Somniferum= OPIUM uzgajenje u V veku, zloupotreba u XVII
veku (`vakanje i pu{enje)
1. veda
(2.000-1.000 p.n.e)
2. predbudisti~ki period
(1.000-600 p.n.e)
3. budisti~ki period
(od 600 p.n.e)
vede= svete indijske knjige (veda=znanje). Sa~uvane su neke vede
od kojih su bitne:
RIGveda- najstarija sveta knjiga (2.000 p.n.e)
10
11
Papirus Ebers. Georg Ebers (1875) oko 1550 p.n.e, rolna 20,23m x
30cm
Delo je kolegijuma sve{tenika u Tebama. Knjiga po~inje re~ima: Ovde
po~inje knjiga o izradi lekova za sve delove ~ove~ijeg tela. Sadr`i
108 gusto ispisanih poglavlja, 829 Rp za pripremanje i upotrebu
lekova.
Ginekologija- Papirus Karsl-berg.
Utvr|ivanje trudno}e I uputstvo za odre|ivanje pola deteta:
mora{ p{enicu I je~am staviti u platnenu vre}icu, `ena mora po vre}ici
svakodnevno da pu{ta vodu. Ako I jedno I drugo seme proklija- rodi}e. Ako proklija
samo p{enica rodi}e de~aka, ako proklija samo je~am-devoj~icu. Ako zrna ne
proklijaju- ne}e roditi. (Kasnije je potvr|ena ta~nost metode???)
NAZIV
Hearst
LOKACIJA DANAS
Kalifornija (Berkli
univerzitet)
London
Chester-Beatty
Kahun
Ebers
Berlin
SADR@AJ
Lekovi za crevne parazite,
le~enje sr~anih oboljenja I
ujeda divljih `ivotinja
Lekovi I teh izrade lekovitih
oblika
Crevne bolesti I oboljenja
anusa
ginekologija
Zbirka recepata lekova I
metode le~enja
Lekovi za le~enje bolesti
krvnih sudova
12
13
14
15
17
18
21
Krv, sluz, crna `u~, `uta `u~, ovi `ivotni sokovi moraju biti u odre|
enom odnosu, ravnote`I (EU.KRAZIJA- ravnote`a, zdravlje; DIS.KRAZIJAnerav, bolest) da bi bili zdravi. Na ovu ravnote`u uti~e fizis- `ivotna
sila. Lekovi su tu da se pokrene fizis.
Podela lekova. lekovi koji hlade (laneno seme, kiselo vino)
lekovi koji greju (beli luk, sla~ica)
lekovi koji su{e, zasu{uju (med, masti)
lekovi koji vla`e (maj~ina du{ica) kao ekspektorans.
Tekst Hipokratove zakletve.
19.Gr~ki filozofi i njihova uloga u razvoju med misli u anti~koj Gr~koj.
(VII-V vek p.n.e)
Miletska {kola. -Tales,
-Anaksimander,
-Anaksimen,
-Leukip
Pitagorina {kola. -Pitagora,
-Alkemeon
Herakleid iz Efesa, Demokrit iz Abdena (Tasos).
Anaksimander. Postavio je materijalisit~ku teoriju o neuni{tivosti
materije. Pneuma- osnova `ivota! (pneuma se prvi put javlja oko 1.000
god ranije u Ebersovom papirusu-Egipat (~ist i prljav vazduh)).
Pitagorina {kola u Ju`noj Italiji, filozof, zalagao se za prevenciju i
dijetetiku.
Empedoklo. Filozof I lekaro-apotekar koji se smatra tvorcem teorije o 4
elementa: voda, vazduh, zemlja, vatra
Demokrit. Sve se sastoji iz pra~estica- atoma koji su u odre|enom
polo`aju. [ta }e biti materija zavisi od odnosa ~estica u slobodnom
prostoru. Ovo su prihvatili Arapi, na ~emu se i zasniva alhemija=>
otkriti silu koja utie na raspored ~estica I koja }e drvo da pretvori u
zlato.
23