28 02 2014 Zavrsni Rad - Hajdarovic Perica

SVEUILITE U ZAGREBU
FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE
ZAVRNI RAD
Perica Hajdarovi
Zagreb, 2014.
SVEUILITE U ZAGREBU
FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE
ZAVRNI RAD
Mentor:
Student:
Doc. dr. sc. Dragan eelj
Perica Hajdarovi
Zagreb, 2014
Izjavljujem da sam ovaj rad izradio samostalno koristei steena znanja tijekom studija i
navedenu literaturu.
Zahvaljujem svome mentoru doc. dr. sc. Draganu eelju na strpljenju, korisnim savjetima
te poticanju na samostalni rad.
Takoer, zahvaljujem obitelji, kolegama i prijateljima na podrci i razumijevanju tijekom
preddiplomskog studija.
Perica Hajdarovi
Perica Hajdarovi
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Ureaj za mjerenje zakretnog momenta pri poprenom rezanju
Perica Hajdarovi
SADRAJ
SADRAJ .............................................................................................................................. I
POPIS SLIKA ....................................................................................................................... II
POPIS TABLICA .................................................................................................................IV
POPIS TEHNIKE DOKUMENTACIJE .............................................................................. V
POPIS OZNAKA .................................................................................................................VI
SAETAK ...........................................................................................................................IX
1. UVOD ............................................................................................................................. 1
2. DRVO.............................................................................................................................. 2
2.1. Openito o drvu ........................................................................................................2
2.2. Graa i svojstva drva ................................................................................................3
2.3. Svojstva drva koja utjeu na proces rezanja ...............................................................6
3. OTPORI REZANJU....................................................................................................... 11
4. PILE .............................................................................................................................. 21
4.1. Geometrija otrice ................................................................................................... 22
4.2. Materijal otrice ......................................................................................................24
4.3. Pritezanje lista pile .................................................................................................. 26
5. POSTOJEA RJEENJA .............................................................................................. 28
5.1. Odreivanje sila rezanja pri obradi drvnih materijala............................................... 28
5.2. Prouavanje pojedinih parametara reznih sila kod rezanje drva krunom pilom ....... 31
6. KONCIPIRANJE UREAJA ........................................................................................ 34
6.1. Funkcijska struktura ................................................................................................ 34
6.2. Morfoloka matrica ................................................................................................. 35
6.3. Razrada ureaja ......................................................................................................36
7. PRORAUN.................................................................................................................. 38
7.1. Promjer pile ............................................................................................................ 38
7.2. Promjer prirubnice .................................................................................................. 39
7.3. Snaga elektromotora za rezanje ............................................................................... 41
7.4. Senzor za mjerenje momenta .................................................................................. 51
7.5. Proraun remena i remenice .................................................................................... 52
7.6. Proraun vratila....................................................................................................... 54
7.7. Vreteno i elektromotor za dobavni dio .................................................................... 69
7.8. Vreteno za stezanje ................................................................................................. 72
8. ZAKLJUAK ................................................................................................................ 74
LITERATURA ..................................................................................................................... 75
PRILOZI .............................................................................................................................. 77
Perica Hajdarovi
POPIS SLIKA
Slika 1. Drvene grede [9] ........................................................................................................2
Slika 2. Popreni, radijalni i tangencijalni presjek drva [8]......................................................3
Slika 3. Osnovni presjeci u drvu [1] ........................................................................................6
Slika 4. Prikaz osnovnih smjerova rezanja: .............................................................................7
Slika 5. Oblik odvojene estice pri tangencijalnom rezanju[1] ................................................7
Slika 6. Oblik odvojene estice pri poprenom rezanju[1] .......................................................8
Slika 7. Oblik odvojene estice pri uzdunom rezanju[1] ........................................................9
Slika 8. Otvoreni rez [1] .........................................................................................................9
Slika 9. Zatvoreni rez [1] ......................................................................................................10
Slika 10. Referentne vrijednosti jedininog otpora rezanja u ovisnosti o smjeru rezanja [1] .. 13
Slika 11. Ovisnost jedininog otpora rezanja o debljini odvajanih estica [1] ........................ 14
Slika 12. Utjecaj kuta rezanja na jedinini otpor rezanja [1] ................................................. 16
Slika 13. Utjecaj stranjeg kuta na jedinini otpor rezanja [1] .............................................. 17
Slika 14. Ovisnost sile rezanja o temperaturi drva [1] .......................................................... 19
Slika 15. Kruna ploa [10] .................................................................................................. 21
Slika 16. Geometrijski elementi otrice alata......................................................................... 22
Slika 17. Shematski prikaz zahvata krune pile [1] ............................................................... 26
Slika 18. Shematski prikaz pritezanja lista pile na radno vratilo [1] ....................................... 26
Slika 19. Shematski prikaz nekih sredinjih provrta krunih pila [1] ..................................... 27
Slika 20. Shematski prikaz ureaja za odreivanje sila rezanja [5] ........................................ 28
Slika 21. Usporedba momenta rezanja [5] ............................................................................. 30
Slika 22. Relativni porast sile rezanja[5] ............................................................................... 30
Slika 23. Usporedba momenta rezanja [6] ............................................................................. 31
Slika 24. Vrijednost snage rezanja pri rezanju krunom pilom od brzoreznog elika [6]........ 32
Slika 25. Vrijednost snage rezanja pri rezanju krunom pilom s ploicama od karbida [6] .... 32
Slika 26. Funkcijska struktura ............................................................................................... 34
Slika 27. Prikaz ureaja ........................................................................................................ 37
Slika 28. Prikaz ureaja ........................................................................................................ 37
Slika 29. Pila 81 20 WZ [12] ................................................................................................ 38
Slika 30. Prirubnice .............................................................................................................. 39
Slika 31. Prirubnica za stezanje krunih pila [13] .................................................................. 40
II
Perica Hajdarovi
Slika 32. Sile rezanja kod krunih pila [14] ...........................................................................41

Slika 33. Dijagram za odraivanje brzine rezanja [13] .......................................................... 43
Slika 34. Specifini rad rezanja [4] ....................................................................................... 44
Slika 35. Korekcijski faktor za vrstu drva [4] ........................................................................ 44
Slika 36. Korekcijski faktor za vlanost drva [4] ................................................................... 44
Slika 37. Korekcijski faktor korekcijski faktor za zatupljenost rezaa [4] .............................. 45
Slika 38. Pila 81-35 WZ [12] ................................................................................................ 46
Slika 39. Pila 600 x 2.8 x 30 [16] .......................................................................................... 48
Slika 40. Karakteristike elektromotora [17]...........................................................................50
Slika 41. Beskontaktni senzor [18]........................................................................................ 51
Slika 42. Dimenzije normalnih i uskih klinastih remena [19] ................................................ 52
Slika 43. Shema prijenosa klinastim remenjem [19] .............................................................. 52
Slika 44. Horizontalna ravnina vratila 1 ................................................................................ 55
Slika 45. Vertikalna ravnina vratila 1 .................................................................................... 56
Slika 46. Leajno mjesto SKY 507 [21] ................................................................................ 57
Slika 47. Konstrukcijske duine i promjeri vratila 1 .............................................................. 58
Slika 48. Sile na vratilu 2 ......................................................................................................63
Slika 48. Konstrukcijske duine i promjeri vratila 2 .............................................................. 64
Slika 46. Tablica kuglinih vretena [22]................................................................................ 70
III
Perica Hajdarovi
POPIS TABLICA
Tablica 1. Tvrdoa drva ispitana pri 15 % vlanosti [3] ..........................................................4
Tablica 2. vrstoa nekih vrsta drva [2] ..................................................................................5
Tablica 3. Sustavi referentnih vrijednosti utjecajnih parametra [1] ........................................ 12
Tablica 4. Referentne vrijednost jedininog otpora rezanja
u osnovnim smjerovima rezanja [1] .................................................................... 13
Tablica 7. Vrijednosti kutova zuba krune pile [11] .............................................................. 22
Tablica 8. Pojedine skupine materijala i njihove osnovne karakteristike [11] ........................ 25
Tablica 9. Morfoloka matrica .............................................................................................. 35
IV
Perica Hajdarovi
POPIS TEHNIKE DOKUMENTACIJE

PH-ZR-00-00
PH-ZR-01-00
Rezni stol
PH-ZR-02-00
Dobavni stol
PH-ZR-03-00
Vratilo 1
PH-ZR-10-00
Vratilo 2
Perica Hajdarovi
POPIS OZNAKA
Oznaka
Jedinica
as
mm
Opis
udaljenost stola od sredine pile
a'
mm
iskustveni osni razmak remenica
mm
osni razmak remenica
ao
mm
irina obratka
mm
irina propiljka
b1
faktor veliine strojnog dijela
b2
faktor kvalitete povrine
dinamika optereenost
Cvr
korekcijski faktor za vrstu drva
Cz
korekcijski faktor za zatupljenost otrice
Cw
korekcijski faktor za vlanost drveta
c2
faktor optereenja
c3
faktor duljine za uske klinaste remene
mm
promjer pile
dr1
mm
promjer remenice
d1
mm
promjer prirubnice
d3
mm
promjer jezgre vretena
N/mm2
FA
aksijalna sila kod rezanja
Fo
obodna sila
Fp
sila u pravcu pomonog kretanja
fp
faktor stanja pogona
Fr
radijalna komponenta sile rezanja
Fk
kritina sila izvijanja
Ft
tangencijalna komponenta sile rezanja
Fm
srednje promjenljivo optereenje
modul elastinosti
m/s2
gravitacijsko ubrzanje
mm
visina reza
hv
mm
korak kuglinog vretena
VI
Perica Hajdarovi
i
Imin
mm4
prijenosni omjer
najmanji aksijalni moment tromosti
N/mm2
specifini otpor rezanju
KT
N/mm2
specifini rad rezanja
N/mm2
jedinini otpor rezanju
mm
duljina
lo
mm
slobodna duljina izvijanja
okretaja
vijek trajanja mehanizma
Lh
iskustveno vrijeme rada
LR
mm
standardna duljina remena
L'
mm
priblina aktivna duljina remena
Nm
moment
min-1
broj okretaja
nvm
min-1
srednja vrzina vrtnje
kW
snaga za pogon
PM
kW
potrebna snaga motora
PN
kW
nazivna snaga klinastog remena
P0
kW
snaga za prazni hod
Pr
kW
snaga rezanja
PrL
Pp
kW
snaga pomonog rezanja
mm
debljina odvojene estice
sigurnost protiv izvijanja
Spost
stvarni koeficijent sigurnosti
ekvivalentno dinamiko optereenje leaja
posmak po zubu
sz
mm/zub
Nm
moment na remenici
Tv
Nm
moment vrtnje vratila
m/s
brzina rezanja
vp
m/min
posmina brzina
vR
m/s
brzina remenice
broj zubi
zr
broj remena
z'
broj remenica
VII
Perica Hajdarovi
mm
potreban pomak za natezanje remena
mm
potreban pomak za montau remena
vlanost
stranji kut
faktor vrstoe materijala
kut klina
obuhvatni kut remena
kf
faktor zareznog djelovanja kod savijanja
kt
faktor zareznog djelovanja kod uvijanja
prednji kut
kut rezanja
stupanj djelovanja leaja
stupanj djelovanja remena
S
v
stupanj djelovanja spojke
stupanj djelovanja vretena

faktor trenja
3
kg/m
gustoa
N/mm2
naprezanje
fDN
N/mm2
trajna dinamika vrstoa
N/mm2
torzijsko naprezanje
tDI
N/mm2
trajna dinamika vrstoa
kut zahvata
s-1
uestalost savijanja
kut izmeu reznog brida i drvnih vlakanaca
kut izmeu vektora brzine i drvnih vlakanaca
VIII
Perica Hajdarovi
SAETAK
Popreno rezanje drva je najraireniji postupak u procesu eksploatacije uma; koristi se
kod ruenja drva, skraivanja debla i izrade proizvoda. Znanje o poprenom rezanju drva i
odabir odgovarajuih parametra i reznih alata pridonosi smanjenju trokova i utedi energije.
Svojstva drvenih greda, odnosno trupaca ovise o velikom broju faktora: o anatomskoj grai,
kemijskom sastavu, sadraju vlage, smjeru vlakana, gustoi, nainu uzgoja drveta, starosti,
grai godova, itd. Zbog tih razloga je teko formulirati analitiki izraz za reznu silu. Stoga je
u ovom zavrnom radu opisan ureaj pomou kojeg bi se mjerenjem momenta sa variranjem
pojedinih parametara mogli stvoriti preduvjeti za formulaciju analitikog izraza za reznu silu.
U uvodnom dijelu zavrnog rada openito se opisuje drvo, svojstva drva koja utjeu na
proces rezanja, otpori rezanju. Zatim se opisuju pile te njihov utjecaj na rezanje i neka od
postojeih rjeenja zadanog problema. Drugi dio zavrnog rada bavi se koncipiranjem i
konstrukcijskom razradom samog ureaja. Proraun obuhvaa odabir pila za rezanja, motora
za rezanja kao i motora za posmino gibanje, proraun vratila i vretena za posmino gibanje.
Takoer se odabire senzor za mjerenje momenta. Za dani ureaj izraena je i tehnika
dokumentacija.
Kljune rijei: popreno rezanje, rezna sila, mjerenje momenta, kruna pila
IX
Perica Hajdarovi
1. UVOD
Rezanja drva je tehnoloki proces koji se sastoji od nekoliko povezanih i relativno
nerazdvojivih dijelova. Tehnoloki sustav zvan proces rezanja sastoji se od etiri
podsustava:
-
radni komad (vrsta drva, vlanost drva, gustoa, ilavost, elastinost, temperatura
dimenzije),
rezni uvjeti (predstavljaju sumu uvjeta koji se odnose na radni komad, rezni alat i
rezni mehanizam, a koji su potrebni za poetak procesa rezanja),
rezni mehanizam/ureaj (sustav za glavno kretanje, debljina i irina sloja koji se

ree, kut rezanja, brzina reznog kretanja i dobave, sile rezanja i sile trenja,
karakteristike motora) i
rezni alat (kut klina, broj zubaca, svojstva materijala, hrapavost povrine, duljina
reznog brida ).
Krune pile najee se upotrebljavani strojevi u mehanikoj preradi drva.
Upotrebljavaju se u svim fazama prerade drva pa se prema mjestu primjene mogu podijeliti
na:
-
krune pile u primarnoj pilanskoj preradi za popreno i uzduno prerezivanje

tzv. trupare
rastrune krune pile za uzduno piljenje
jednolisne i vielisne krune pile u doradnoj pilanskoj preradi
krune pile u doradnoj pilanskoj preradi za popreno prerezivanje piljenica:
pravocrtne
klatne (njihalne).
Smanjenje potronje materijala i energije je cilj kojem teimo ili bi trebali teiti.
Problem rezanja drva je to je drvo samo po sebi nepoznanica, tj. po svojoj grai nije
homogeno pa nam na reznu silu utjee velik broj parametara: tvrdoa drva, gustoa, vlanost,
poloaj vlakna s obzirom na smjer rezanja, vorovi u drvetu, itd. Zbog toga je strojeve za
rezanje drva teko dimenzionirati da bi troili to manje energije, a da bi mogli raditi u
najteim uvjetima. Poznavanjem rezne sile za razliite uvjete rezanja mogli bi dimenzionirati
strojeve koji bi bili efikasniji.
Perica Hajdarovi
2. DRVO
2.1.
Openito o drvu
Slika 1. Drvene grede [9]
Drvo je prirodni konstrukcijski materijal koji se primjenjuje u:

-
neobraenom stanju
mehaniki obraenom stanju (tesanjem, cijepanjem, piljenjem, blanjanjem,

tokarenjem, mljevenjem, spajanjem).
Osim toga, drvo se prerauje kemijskim procesima: ekstrakcijom, suhom destilacijom,

koksiranjem, kemijskom razgradnjom, hidrolizom itd.).
Razlikuju se tri osnovne vrste drveta:
-
liari (drvo bjelogorice)
etinari (drvo crnogorice)
strana (egzotina), finija drva.
Liari mogu biti tvrdi (hrast, bukva, cer, brijest, grab, jesen, javor, orah, bagrem, klen,
trenja, kruka, dud, ljeska itd.), meki (breza, lipa, topola, joha, divlji kesten, vrba itd.).
etinari su ari, bor, jela, smreka, tisa, empres, itd., a egzotina drva su mahagonij
(tamnocrveno drvo), cedar (crvenkasto), abonos (crno), palisandar, itd.
Perica Hajdarovi
2.2.
Graa i svojstva drva

Pod drvom se razumijeva stablo (deblo), grana, i korijen nakon skidanja kore. Po
svojoj grai drvo nije homogeno. To se moe utvrditi i makroskopskim promatranjem (golim
okom) na presjeku stabla. Presjek stabla moe biti poprean (okomit na dulju os stabla),
radijalan (po duljoj osi promjera) i tangencijalan (paralelan sa duljom osi).
Slika 2. Popreni, radijalni i tangencijalni presjek drva [8]
Drvo se preteno sastoji od celuloze, lignina i smola. Promatra li se struktura drva,

uoavaju se celulozna vlakna, vezivo (lignin) i praznine. U ivuoj biljci ova struktura ima
trostruku ulogu: vodi produkte izmjene tvari, uva te tvari te deblu biljke daje potrebnu
mehaniku vrstou. Celuloza se nalazi u stjenkama stanica. Stanice su veinom cjevastog
oblika te su na krajevima zailjene. One tvore usmjerena vlakna koja su meusobno povezana
ligninom, tvari koja slii duromernim smolama. Celulozne molekule stjenka stanica
rasporeene su tako da mogu preuzeti razliita naprezanja. esto su rasporeene u stjenci
cijevi u obliku dvostrukih spirala kako bi se mogla preuzeti i smina naprezanja. Unutranjost
cijevi najee nije ispunjena vrstom tvari. Promjer stanica kree se izmeu 10 -4 i
0.510-3 mm. Iz navedenog proizlazi da je drvo vlaknaste strukture te da se sastoji od stanica
koje su smjetene radijalno u odnosu na os debla. Razliite brzine rasta u pojedinim godinjim
dobima daju u proljee mekane, svijetle, u ljeti i jeseni tamnije i tvre stanice (godove). U
unutranjosti debla smjeteno je odumrlo jezgreno drvo okrueno je slojevima koji provode
sokove.
Perica Hajdarovi
U svojstva drva ubrajamo:

-
mehanika svojstva (tvrdoa, vrstoa na tlak, vrstoa na vlak, vrstoa

na savijanje, elastinost, ilavost),
fizikalna svojstva (teina, vlanost, bubrenje i sakupljanje, zvuna,

elektrina i toplinska vodljivost, proputanje svjetlosti),
fizikalno-kemijska svojstva (trajnost, kalorina vrijednost itd..).
Tvrdoa ovisi o anatomskoj grai, kemijskom sastavu i sadraju vlage. to je vea

koliina suhe tvari u odreenom volumenu drveta, to je vea masa, a time i tvrdoa.
Tablica 1. Tvrdoa drva ispitana pri 15 % vlanosti [3]
Vrsta drva
Brinellova tvrdoa, N/mm2

U smjeru paralelnom s U smjeru okomitom
vlakancima
na vlakanca
Vrba
Lipa
Topola
Jela
Smreka
Bor
Javor
Breza
Ari
Orah
Hrast
Bukva
Jasen
Kruka
ljiva
Grab
Bagrem
Trenja
Zimzelen
Stupanj tvrdoe
od 10 do 40
od 5 do 20
Vrlo mekano
od 20 do 60
od 10 do 30
Mekano
od 40 do 65
od 20 do 40
Srednje tvrdo
od 60 do 100
od 30 do 60
Tvrdo
od 100 do 130
od 50 do 80
Vrlo tvrdo
Mehanika svojstva drva vrlo su anizotropna. Vlana vrstoa u smjeru vlakana

prilono je dvostruka u odnosu na tlanu vrstou budui da vlakna pod tlanim optereenjem
zbog izvijanja pucaju. Usprkos tome, drvo je uslijed povoljnog omjera vrstoe prema gustoi
omiljeni konstrukcijski materijal u graevinarstvu. Vrlo guste, a time i vrste vrste drva uz
posebne uvjete obrade i prerade slue u strojarstvu, brodogradnji i zrakoplovstvu (npr. klizni
Perica Hajdarovi
leajevi valjaonikih stanova i leajevi brodskih vijaka). Drvo se odlikuje malom gustoom,
razmjerno viskom vrstoom i lakom obradom.
vrstoa uvelike ovisi o smjeru vlakana. Prilikom optereenja u smjeru vlakana
postiu se najvie, a okomito na taj smjer najmanje vrijednosti vlane vrstoe. vrstoa se
smanjuje povienjem sadraja vlage. Zbog izvijanja vlakana tlana vrstoa iznosi samo oko
polovice vlane vrstoe.
Pri sminom optereenju oito je da e vie vrijednosti biti dobivene za smjer
optereenja koji je okomit na smjer vlakana. Zbog moguih neujednaenosti kod drva
uporabljivog u konstrukcijske svrhe doputena se naprezanja odreuju uz primjenu relativno
visokih faktora sigurnosti.
Vlana vrstoa pojedinih vrsta drva razmjerna je gustoi. U proljee raste rano drvo
irokih pora, u ljeti kasno drvo uskih pora. Tako nastaju godovi koji karakteriziraju grubu
strukturu drva. Budui da drvo raste iz unutra prema van, u vanjskim stanicama nastaju
napetosti koje djelomino kompenziraju deformiranjem i dijeljenjem stanica. U kori radi tih
napetosti dolazi do pukotina. Iz makroskopski nehomogene grae drva slijedi da se niti ne
mogu oekivati jednolina svojstva, kao to je npr. sluaj kod umjetni dobivenih materijala.
Tablica 2. vrstoa nekih vrsta drva [2]
Vrsta
drva
Gustoa
kg/m3
BUKVA
500 do 900
HRAST
400 do 950
ORAH
600 do 750
BOR
300 do 900
JELA
300 do 700
SMREKA
300 do 700
BRIJEST
500 do 850
GRAB
500 do 850
JASEN
500 do 900
Smjer s obzirom na
vlakna
=
Vlak
60 do 180
7
50 do 180
5
100
4
40 do 190
3
50 do 120
2
400 do 240
3
60 do 120
4
50 do 200
6
30 do 220
7
vrstoa, N/mm2
Tlak
Savijanje
40 do 80 60 do 180
10
40 do 60 70 do 100
10
40 do 70 80 do 140
10
30 do 80 40 do 200
10
90
30 do 50 40 do 100
4
30 do 70 40 do 120
5 do 10
30 do 60 50 do 160
10
40 do 80 50 do 140
10
30 do 60 50 do 180
10
-
Odrez
5 do 20
35
5 do 15
30
5 do 15
20
5
25
5 do 10
25
7
25
10
30
7
-
Perica Hajdarovi
Mehanika svojstva drva ovise o stupnju njegove vlanosti. Na zraku sueno drvo ima
oko 10 (12) do 15 (20) % vlage. Povienjem sadraja vlage vrstoa se osjetno smanjuje.
Gustoa ovisi o vrsti drva, debljini stjenke celulozne cijevi, o nainu uzgoja, starosti, grai
godova, vlazi.
S obzirom na sadraj vlage razlikujemo:
2.3.
sirovo (zeleno) drvo bez ogranienja vlage,
polusuho drvo s najvie 35% vlage,
presueno drvo s najvie 20% vlage,
suho drvo s najvie 15% vlage.
Svojstva drva koja utjeu na proces rezanja

Za razliku od obrade metala gdje se, s izuzetkom nekih posebnih sluajeva, u svim
smjerovima rezanja pojavljuju podjednaki otpori rezanju, pri obradi drva otpor se rezanju
znatno mijenja s promjenom smjera rezanja. Razlog tome uglavnom u razliitosti grae drva u
pojedinim smjerovima. Razliitost grae naroito se oituje u tri osnovna smjera: o smjeru osi
debla, u poprenom odnosno radijalnom smjeru i smjeru tangencijalno na godove.
Slika 3. Osnovni presjeci u drvu [1]
Drvo ima tri osnovna, meusobno okomita smjera u kojima se fizikalna i mehanika
svojstva razlikuju, te ga neki autori smatraju ortotropnim, a ne anizotropnim materijalom.
Osim razliitosti grae u razliitim smjerovima, kod drva se oituje i slojevitost. Slojevitost
drva ovisi o nainu godinjeg prirasta, i to kao rano, proljetno i kasno, jesensko drvo. Zbog
razliita prirasta tijekom proljetnog odnosno jesenskog razdoblja fizikalna se i mehanika
svojstva drva razlikuju i unutar jednog goda. Spomenute razlike u pogledu fizikalnih i
Perica Hajdarovi
mehanikih svojstava u razliitim smjerovima te unutar istoga goda imaju posljedicu i veoma
razliite otpore pri rezanju. Zbog toga je potrebno definirati pojedine smjerove gibanja reznog
brida obzirom na smjer drvnih vlakanca te na smjer toka godova.
Postoje tri osnovna smjera gibanja reznog brida, tri prijelazna smjera i jedan opi
smjer. Tri osnovna smjera gibanja reznog brida ujedno su i najjednostavniji smjerovi rezanja.
Pri odreivanju smjera rezanja kao osnova se uzima smjer drvnih vlakanca. Smjer brzine
rezanja, poloaj glavnog reznog brida te poloaj ravnine rezanja prema smjeru drvnih
vlakanca odrauje sve osnovne i sve prijelazne smjerove rezanja te opi smjer rezanja.
Slika 4. Prikaz osnovnih smjerova rezanja:

a tangencijalni, b popreni, c - uzduni [1]
Tangencijalni smjer rezanja

Kod ovog smjera je glavni rezni brid paralelan sa smjerom drvnih vlakanca te se moe
rei da je 0=0. Meutim, smjer napredovanja glavnog reznog brida okomit na smjer vlakanca
pa je v= /2. Ravnina rezanja je paralelna s drvnim vlakancima. vrstoa je meu drvnim
vlakancima u ovom smjeru najmanja. Stoga se estice pri rezanju lako odvajaju pa je i otpor
rezanja malen. Osim toga odvojena se estica lako razdvaja i na manje elemente. Njezin je
oblik za ovaj smjer rezanja prikazan na slici 5.
Slika 5. Oblik odvojene estice pri tangencijalnom rezanju[1]
Perica Hajdarovi
Popreni smjer rezanja

Iz prikaza na slici 4., mogu se lagano razabrati vrijednosti osnovnih kutova koji
odreuju pojedine smjerove rezanja. Glavni rezni brid je okomit na smjer drvnih vlakanca te
je 0 = /2. Isto tako je smjer gibanja glavnog reznog brida, odnosno vektor brzine rezanja,
okomit na smjer drvnih vlakanca pa je v = /2. Oblik odvojene estice koji pri tome nastaje
prikazan je na slici 6.
Slika 6. Oblik odvojene estice pri poprenom rezanju[1]
Za razliku od tangencijalnog reza gdje nastaje duga svinuta strugotina kod poprenog
reza nastaju sitno lomljene odvojene estice. Kad zapone rezanje drvnih vlakanca u
poprenom smjeru, prednja ploha smino optereuje vezu meu drvnim vlakancima, a kako je
smina vrstoa u tom smjeru veoma mala, odvojene se estice lome u veoma sitne elemente.
U tome smjeru rezanja rezni brid presijeca vlakanca, a ispod stranje strane redovito ostaju
kratke pukotine. Pri ovom smjeru rezanja pojavljuju se najvei otpori.
Uzduni smjer rezanja
Promatrajui kutove koji odreuju osnovne smjerove rezanja na slici 4., moe se
zakljuiti da je kod uzdunog reza rezni brid okomit na smjer drvnih vlakanca, ali je smjer
njegova gibanja u smjeru drvnih vlakanca. Stoga je i vrijednost kuta 0 = /2, a vrijednost
kuta v=0. Uz ovakav osnovni smjer rezanja otpori su rezanja manji od otpora rezanja pri
poprenom rezu, ali su vei od onih pri tangencijalnom rezu. Odvojena estica moe imati
razliite oblike; od dugih neprekinutih do kratko lomljenih. Oblik odvojene estice najvie
ovisi od dva utjecajna parametra: o debljini odvojene estice s i o kutu rezanja . Uz jako
male debljine odvajanih estica nastaju dugake kovrave, neprekinute odvojene estice. Isto
tako neprekinute odvojene estice nastaju uz male kutove rezanja. Dva osnovna oblika
odvojene estice pri uzdunom rezu prikazuje slika 7.
Perica Hajdarovi
Slika 7. Oblik odvojene estice pri uzdunom rezanju[1]
Do odreene debljine odvojene estice za njen je oblik presudan omjer izmeu

debljine odvojene estice i kuta rezanja, s/. Za male vrijednosti tog omjera stvarat e se
dulje neprekinute odvojene estice, a za vee vrijednosti kratke izlomljene.
Ovisno o odnosu duljine rezne otrice prema irini obratka te o poloaju krajnje toke
reznog brida prema obratku treba razlikovati:
a) otvoreni rez
Otvoreni rez nastaje kada se obrauje samo jednom otricom kojoj je duljina b vea od
irine obratka. Otvoreno se rezanje rjee susree pri obradi drva. Tipian predstavnik
otvorenog rezanja jest blanjanje.
Slika 8. Otvoreni rez [1]

Perica Hajdarovi
b) zatvoreni rez
Zatvoreni rez nastaje u sluaju kada je duljina rezne otrice manja od irine obratka.
Ovakav nain rezanja mnogo je ei od otvorenog reza (sve vrste piljenja).
Slika 9. Zatvoreni rez [1]
Osim otvorenog i zatvorenog reza mogu je sluaj i poluzatvorenog reza pri emu rezni
brid izlazi van irine obratka samo s jedne strane.
10
Perica Hajdarovi
3. OTPORI REZANJU
Na jedinini otpor rezanja pa tako i na sve veliine koje iz njega potjeu, utjeu razliiti
parametri. Vanost pojedinih utjecajnih parametara i smjer njihova djelovanja su razliiti.
Obradit e se utjecaj najznaajnijih parametra, a to su:
-
kut izmeu brzine rezanja i smjera drvnih vlakanca,
vrsta drva,
debljina strugotine,
zatupljenje otrice,
kut rezanja,
kut nagiba stranje plohe,
brzina rezanja,
vlanost drva,
temperatura drva,
trenje na otrici,
deformiranje plohe obrade prije nailaska otrice.
Bez obzira na to s kolikom se preciznou ulazilo u proraun vrijednosti jedininog

otpora rezanja i drugih vrijednosti koje iz njega proizlaze te unato odravanju svih
utjecajnih parametara konstantnima, moe se dogoditi da se pri obradi jedne piljenice zbog
promjenljivih svojstava drva izmjeri jedinini otpor rezanja s odstupanjima i do 25 %.
Pri obradi problema jedininog otpora polazi se od tzv. referentnog jedininog otpora rezanja
koji je izmjeren u tono definiranim i kontroliranim uvjetima. Referentni jedinini otpor
rezanja ponekad se naziva i uvjetni jedinini otpor rezanja. Pri tome se redovito polazi od
definiranog smjera rezanja s obzirom na smjer drvnih vlakanaca jer se smjer rezanja pokazao
kao najutjecajniji parametar na vrijednost jedininog otpora rezanja. Uvjetni odnosno
referentni jedinini otpor rezanja oznait e se sa K pri emu se odnosi na kut izmeu toka
drvnih vlakanca i pravca gibanja otrice. Svi ostali utjecajni parametri su poznati, a
vrijednosti koje imaju pri mjerenju jedininog otpora rezanja nazivaju se referentnim
vrijednostima utjecajnih parametra. Postoje dva sustav referentnih vrijednosti utjecajnih
parametra. Sustavi su dani u tablici 3. Izmeu ta dva sustava vidi se razlika u debljini
odvojene estice s. Vea debljina odvojene estice obino je posljedica manjih brzina rezanja
ili rezanja s manjim brojem otrica.
11
Perica Hajdarovi
Tablica 3. Sustavi referentnih vrijednosti utjecajnih parametra [1]
Utjecajni parametri
Vrsta drva
Debljina strugotine, mm
Zatupljenje otrice, m
Kut rezanja,
Brzina rezanja, m/s
Vlanost drva, %
Tip reza
Sustav 1
Bor
1
4-5
45
< 10
10-15 %
Otvoreni rez
Sustav 2
Bor
0,15
4-5
60
< 10
13 %
Zatvoreni rez
Promjena vrijednosti bilo kojeg utjecajnog parametra s obzirom na referentnu

vrijednost utjecat e na promjenu vrijednosti jedininog otpora rezanja. Stoga pri
izraunavanju sile rezanja, te svih ostalih veliina koje ovise o vrijednosti jedininog otpora
rezanja treba uvesti odreene korekcije. Te se korekcije uvode pomou tzv. korekcijskih
faktora. Vrijednosti korekcijskih faktora dobivaju se iz omjera otpora rezanja i izmjerenog
otpora rezanja u stvarnim uvjetima. Pretpostavi li se da se u stvarnom primjeru promijenila
samo debljina strugotine s obzirom na jedan od sustava referentnih vrijednosti, te je pritom
izmjeren jedinini otpor rezanja uz izraunan omjer stvarnog jedininog otpora i referentnog
jedininog otpora rezanja dolazi se do korekcijskih faktora za promjenu debljine strugotine.
Sustavnim ispitivanjem utjecaja promjene debljine strugotine na vrijednost jedininog otpora
rezanja utvrdile su se odreene zakonitosti koje treba ukljuiti u proraune vezane uz
odreenu obradu kod koje se debljina strugotine razlikuje od referentne vrijednosti. Isto valja
ponoviti i za ostale utjecajne parametre. Na taj nain se utvruje niz korekcijskih faktora koji
ovise o promjenama i vrijednostima pojedinih utjecajnih parametra s obzirom na referentne
vrijednosti. Tako se za promjenu utjecajnih parametra s obzirom na referentne vrijednosti
uvodi sljedei korekcijski faktori:
-
promjene vrste drva,
promjene debljine strugotine,
promjene zatupljena otrice,
promjena kuta rezanja,
promjena kuta nagiba stranje plohe,
promjena brzine rezanja,
promjena vlanosti drva,
promjena trenja na otricu,
plastina deformacija ravnine obrade.
12
Perica Hajdarovi
Referentne vrijednosti jedininog otpora rezanja K za oba sustava i sva tri osnovna
smjera rezanja dane su u tablici 4.
Tablica 4. Referentne vrijednost jedininog otpora rezanja u osnovnim smjerovima rezanja [1]
Smjer rezanja
Tangencijalno
Popreno
Uzduno
Oznaka
II
Sustav 1
5
20
7
Sustav 2
12
53
22
Bolji pregled daje dijagram:
1- Meko drvo
2- Tvrdo drvo
Slika 10. Referentne vrijednosti jedininog otpora rezanja u ovisnosti o smjeru rezanja [1]
Podaci u tablici 4., i na dijagramu na slici 10., dobiveni su pri rezanju u drugom
referentnom sustavu, s tim da se rezalo i tvrdo drvo. Pod referentnim sustavom se razumijeva
vlanost 13%, kut rezanja 60 , debljine strugotine 0,15 mm, te otvoreni rez s brzim manjom
od 10 m/s.
13
Perica Hajdarovi
Djelovanje pojedinih utjecajnih parametara na jedinini otpor rezanja:

a) Utjecaj vrste drva
Razliite vrste drva imaju i razliita mehanika i fizikalna svojstva. Stoga se potpuno
razumljivo oekuje da e pri rezanju pokazati i razliita svojstva. Kao referentna vrijednost
uzima se jedinini otpor rezanja izmjeren pri rezanju bora, pa e faktor pri rezanju bora biti
jednak 1. Iz podataka u tablici 5., vidi se da je najvii korekcijski faktor 2,5 puta vei od
najnieg. To znai da e se meusobno jednako tako odnositi i ostale veliine koje su izravno
razmjerne jedininom otporu rezanja, a to su sila rezanja, rad rezanja, snaga rezanja i jedinini
energetski normativi.
Vrsta mekog drva

Lipa
Joha
Smreka
Jela
Ari
Faktor
0,8
0,85
0,9-1,0
1,0-1,05
1,05-1,1
Vrsta tvrdog drva

Breza
Bukva
Hrast
Jesen
Faktor
1,2-1,3
1,3-1,5
1,5-1,6
1,5-2,0
b) Utjecaj debljine strugotine

Ve prema vrsti obrade, pri rezanju drva mogu se stvarati strugotine veoma iroka raspona
debljina. Pri obradama s velikim frekvencijama vrtnje alata pojavljuju se strugotina debljine
od svega nekoliko m dok se pri nekim drugim obradama stvara strugotina debljine i do
nekoliko mm. Debljina strugotine ima znaajan utjecaj na vrijednost jedininog otpora
rezanja. Male vrijednosti debljine strugotine obino su posljedica malih posminih brzina.
Izbor debljine strugotine je vrlo utjecajan parametar iju je vrijednost lako mijenjati. Izbor
veih debljina strugotina ogranien s jedne strane raspoloivom snagom za neposredno
rezanje, a s druge strane kvalitetom obraene plohe.
1 - Popreni smjer rezanja
2 - Uzduni smjer rezanja
3 - Tangencijalni smjer rezanja
Slika 11. Ovisnost jedininog otpora rezanja o debljini odvajanih estica [1]
14
Perica Hajdarovi
Rezultati prikazani na slici 11., dobiveni su mjerenjima uz sljedee uvjete rezanja:

obraivala se borovina s 10 % vlage, kut rezanja rezne otrice = 50, brzina rezanja
v = 0,1 m/s i polumjer zaobljenja rezne otrice = 4 m.
c) Polumjer zaobljenja rezne otrice
S porastom efektivnog vremena rada alata poveava se i polumjer zaobljenja reznog brida.
Vei polumjer zaobljenja raznog brida uzrokuje i vei otpor rezanja. Pritom rastu sve tri
komponente sile otrice, iako ne ravnomjerno. Posebice rastu komponente koje su okomite na
pravce gibanja rezne otrice, a to su odrivna i bona sila na otrici.
Stanje otrice
Polumjer zaobljenja reznog brida , m
Otra
2-25
Srednje otra
26-40
Zatupljena
41-50
Tupa
51-60
d) Kut rezanja
Kut rezanja ima znatan utjecaj na vrijednost jedininog otpora rezanja. Meutim, osim na
vrijednost jedininog otpora rezanja kut rezanja utjee i na kvalitetu obraene plohe, a isto
tako i oblik odvojene estice. Smanjenjem kuta rezanja tako da se smanjuje aktivni presjek
otrice dovodi do smanjenja krutosti otrice. To obino uzrokuje poveane vibracije otrice u
radu te se time izravno smanjuje kvaliteta obraene plohe. U pravilu se smanjenjem kuta
rezanja smanjuje i jedinini otpor rezanja. Smanjenje kuta rezanja dovodi ili do smanjenja
stranjeg kuta ili do smanjenja aktivnog presjeka otrice. To naravno ovisi o nainu na koji
smanjujemo kut rezanja.
Smanjenjem stranjeg kuta poveava se otpor rezanja, a smanjenjem aktivnog presjeka
otrice, odnosno smanjenjem kuta klina smanjuje se postojanost otrice. To se posebno
odnosi na rezanje tvrdih vrsta drva te na rezanje u smjerovima u kojima se pojavljuju vee
vrijednosti jedininog otpora rezanja. Stoga kut rezanja treba oprezno birati.
15
Perica Hajdarovi
Optimalne vrijednosti kuta rezanja odreene su teorijski i eksperimentalno i kreu se u

veoma velikom rasponu. Obino se u praksi primjenjuju sljedee vrijednosti kuta rezanja:
-
pri poprenom rezu kut rezanja obino je u rasponu od 70 80,
pri uzdunom rezu je optimalna vrijednost kuta rezanja 50 60,
za tangencijalni rez su preporuljive vrijednosti kuta rezanja od 15 30.
Poveanje jedininog otpora rezanja pri poveanju kuta rezanja nije razmjerno jednako u
svim smjerovima rezanja. Najintenzivniji je porast jedininog otpora rezanja zbog porasta
kuta rezanja kod uzdunog reza, a najslabiji je kod poprenog reza.
Slika 12. Utjecaj kuta rezanja na jedinini otpor rezanja [1]
Rezultati su dobiveni pri rezanju borovine vlanosti 10 % uz debljinu strugotine od 0,1 mm.
e) Stranji kut
Pokazano je da smanjenjem stranjeg kuta vodi veim vrijednostima jedininog otpora
rezanja i obrnuto. Jedna komponenta sile rezanje nastaje na stranjoj strani alata, a posljedica
je pritiska plohe rezanja i sile trenja na stranju stranu otrice . Smanjenjem stranjeg kuta
poveava se povrina stranje plohe alata koja sudjeluje u definiranju plohe rezanja.
Razumljivo je da e se time poveati normalna sila na stranju plohu alata, s njom direktno
proporcionalno i sile trenja izmeu stranje plohe i plohe rezanja. Poveanjem stranjeg kuta
postiu se suprotni uinci. Smanjenje jedininog otpora je jako izraeno u podruju poveanja
stranjeg kuta od 0 do 10. Neto blai pad vrijednosti uoava se od 10 15 .
Nakon toga gotovo da i nema promjena.
16
Perica Hajdarovi
Stoga se stranji kut nikada ne uzima manji od 5 ni vei od 10 - 15. Poveanjem stranjeg
kuta, uz zadravanje vrijednosti kuta rezanja, smanjuje se aktivni presjek klina otrice
odnosno kut otrenja. Time se smanjuje postojanost otrice, a i njezina krutost, pa otrica
postaje podlona vibracijama. To na kraju moe dovesti do znatno nie kvalitete obraene
plohe.
Slika 13. Utjecaj stranjeg kuta na jedinini otpor rezanja [1]
Rezultati su dobiveni pri rezanju borovine vlanosti 10 % uz debljinu strugotine od 0,1

mm i pri brzini rezanja 0,1 m/s.
f) Brzina rezanja
Za utjecaj brzine rezanja na vrijednost jedininog otpora rezanja postoje razliiti podaci.
Taj utjecajni faktor nije jo dovoljno istraen. Kod Postnikova [26] korekcijski faktor raste
linearno do brzine rezanja 50 m/s. S daljnjim poveanjem brzine rezanja vrijednost
korekcijskog faktora raste znatno sporije. Prema Jakuninu [27] s porastom brzine rezanja od
10 m/s do 50 m/s jedinini otpor rezanja pada. Pri brzini rezanja 50 m/s poprima minimalnu
vrijednost da bi s daljnjim porastom brzine rezanja jedinini otpor rezanja poeo naglo rasti.
Kod Manosa [28] porast brzine rezanja od 10 m/s do 40 m/s ne izaziva nikakve promjene
jedininog otpora rezanja. Promjene nastupaju tek pri brzini od 50 m/s. Primjerice,
korekcijski faktor pri porastu brzine od 40 m/s na 50 m/s iznosi 1,25. To znai da e pri
rezanju brzinom od 50 m/s sila rezanja biti 25% vea, uz zadravanje ostalih utjecajnih
parametra konstantnima. Porast brzine od 40 m/s na 60 m/s, prema Manou izaziva porast
jedininog otpora rezanja od 50 %.
17
Perica Hajdarovi
Neki autori tumae tu pojavu brzinom stvaranja i napredovanja pukotine ispred otrice. Ta
brzina iznosi neto manje od 50 m/s. Stoga se pri brzini rezanja od 50 m/s otrica giba
brzinom veom od brzine napredovanja pukotine, to za posljedicu ima dodatne otpore
rezanja. Poveanjem brzine izazvati e razliita poveanja jedininog otpora rezanja i u
ovisnosti o nekim svojstvima drva. Tako npr. Koch [29] navodi gustou drva koja u
uzajamnom djelovanju brzinom rezanja moe izazvati promjene jedininog otpora rezanja
razliita intenziteta.
Pri rezanju drva male gustoe poveanjem brzine rezanja do 150 m/s izaziva promjenu
jedininog otpora rezanja svega 5%. Pri obradi drva vee gustoe jedinini se otpor rezanja u
istom rasponu brzina poveava 20%.
Oito je, meutim da postoji odreeni broj utjecajnih faktora koje nije mogue drati pod
kontrolom, a njihove promjene u uzajamnom djelovanju s promjenom brzine rezanja daju
naoko neobine rezultate.
g) Vlanost drva
S porastom vlanosti drva mijenjaju se i njegova mehanika svojstva. Promjena
mehanikih svojstva ima kao posljedicu i promjenu sile rezanja pa je razumljivo da e se
mijenjati
i jedinini otpor rezanja. Promjene jedininog otpora rezanja treba razliito
promatrati kod otvorenog i zatvorenog reza. Budui da se mehanika svojstva drva s prostom
vlage smanjuju, kod otvorenog e se reza s porastom vlage smanjiti i sila rezanja, a s time i
jedinini otpor rezanja.
Kod zatvorenog reza stvari su neto drugaije. Naime odvojena e estica izazvati to veu
silu trenja na bonim ravninama obrade to je vea vlanost. Sile su trenja na bonim
ravninama vee nego to su razlike mehanikih svojstava suhog i mokrog drva pa se kao
konani efekt pojavljuje vei jedinini otpor rezanja. To bi bilo pojednostavljeno tumaenje.
U stvarnosti bi osim vlanosti drva trebalo uzeti u obzir i debljinu strugotine, duljinu puta
zahvata, zapunjenost slobodnog prostora za smjetaj strugotine, to sve skupa ima veoma
bitan utjecaj na veliinu sila trenja na bonim ravninama obrade, a s time i na jedinini otpor
rezanja.
18
Perica Hajdarovi
h) Temperatura drva
Eksperimentalno je utvren lagani pad vrijednosti jedininog otpora rezanja s porastom
temperature drva i obrnuto. Ako se drvo zagrijava pomou pare ili vrele vode, onda je pad
vrijednosti jedininog otpora s porastom temperature izrazitiji.
Pri sniavanju temperature drva uoava se nagli skok vrijednosti jedininog otpora rezanja na
temperaturi 0C.
Utjecaj temperature drva na jedinini otpor rezanja u znatnoj je mjeri povezan i s
vlanou drva. Pri sputanju temperature ispod 0 C slobodna voda u drvu prelazi u led, pri
emu dolazi do bitnih promjena fizikalnih i mehanikih svojstva drva.
Pri rezanju smrznutog drva jedan se dio toplinske energije, nastale pretvorbom
mehanike energije troi na otapanje leda, to moe kao posljedicu imati niu temperaturu na
mjestu reza.
Meutim, led koji se pojavljuje u drvu izaziva i dopunske otpore rezanju te je konani
rezultat znatno poveanje sila rezanja.
Slika 14. Ovisnost sile rezanja o temperaturi drva [1]
i) Trenje na otrici
Trenje e biti vee to su hrapavije plohe alata (prednje i stranje) odnosno ploha
rezanja. Meutim, osim stanja plohe alata i plohe rezanja veoma bitan utjecaj na otpore pri
rezanju ima i trenje odvojenih estica na bonim plohama obrade. Obujam odvojenih estica
nastalih rezanjem u rastresitom je stanju mnogo vei od obujma kompaktnog drva od kojega
su nastale. Odvojene estice smjetaju se u za to predvieni prostor na alatu.
19
Perica Hajdarovi
Kod veih duljina zahvata i veih debljina odvojenih estica obujam e rastresitih
estica prelaziti obujam prostora u alatu koji je predvien za njihov prihvat. Stoga e doi do
trenja odvojenih estica o bone obraene plohe i do njihova postupnog sabijanja u prostoru
za prihvat. Sve e to za posljedicu imati poveanje otpora rezanja, ali i poveanje temperature
rezanja. Budui da se radi o zatvorenom rezu, te e i hlaenje otrice biti znatno oteano, to
e razumljivo utjecati i na njezinu postojanost.
Zbog svega toga treba pri rezanju u zatvorenom rezu uvesti korekcijski faktor trenja.
Budui da trenje odvojenih estica odvojenih estica ovisi o mnogo emu dat e se samo
orijentacijske vrijednosti korekcijskih koeficijenata za pojedine vrste obrade.
j) Plastina deformacija ravnine obrade
Kao posljednji utjecajni parametar na vrijednost jedininog otpora rezanja spomenut e se
utjecaj sabijanja ili tlaenja drva na dijelu plohe prije nailaska otrice. Pri tome dolazi do
plastine deformacije slojeva drva ispod plohe obrade, to mijenja njihova mehanika i
fizikalna svojstva. Razumljivo je da e jedna od posljedica biti i promjena otpora pri rezanju
odnosno promjenama jedininog otpora rezanja. Plastina deformacija plohe obrade redovito
se provodi radi dobivanja neprekinute strugotine, kao primjerice, pri rezanju neravnina,
odnosno manjom hrapavou. Plastina deformacija plohe obrade obino se postie posebnim
kliznim ili rotacijskim pritiskivaima.
20
Perica Hajdarovi
4. PILE
Kao alat za krune pile koristi se kruna ploa nazubljena po obodu. Vrlo rijetko, za sve
posebne namjene, susree se alat u obliku nazubljene kalote ili nazubljenog cilindra.
Slika 15. Kruna ploa [10]
Alat krunih pila ima velik broj vanih svojstava po kojima se meusobno razlikuju. U
sredini diska izrauje se provrt razliitih oblika radi postavljanja i pritezanja alata na radno
vratilo. U sredinjem dijelu nalazi se vijenac na kojem se katkad izrauju utori za rastereenje
temperaturnih naprezanja koja se pojavljuju tijekom piljenja. Na obodu lista nalazi se
ozubljenje. Zubi se izrauju razliitih profila, iako najee prevladavaju KV i PV oblici.
Zub krune pile koji prodire u drvo uzrokuje povratno djelovanje sile izmeu drva i
reznog brida. Rezni klin pritie drvo. Rezultat je optereenje prednje i stranje povrine
reznog klina. Rezni otpor je otpor koji se stvara na strugotini odvojenoj pomou klina.
Svi otpori koji djeluju na rezni klin krune pile imaju rezultantu F koja se zove otpor
rezanju.
Sastoji se od sljedeih dijelova:
-
sile potrebne za rezanje radnog komada reznim klinom tijekom deformacije mase u
okruenju reznog brida,
sile potrebne za otklanjanje strugotine i savladavanje trenja strugotine koje djeluju na

prednji rub zuba,
sile potrebne za savladavanje trenja na stranjoj i prednjoj povrini koje djeluju na

obraivanu povrinu.
21
Perica Hajdarovi
4.1.
Geometrija otrice
Budui da je brzina rezanja po smjeru i intenzitetu priblino jednaka obodnoj brzini,
geometrijski elementi otrice raznih tipova ozubljenja mogu se definirati prema slici.
Slika 16. Geometrijski elementi otrice alata
Geometrija otrica ovisi o vie parametra kao to su: oblik ozubljenja, vrsta drva,
stanje vlanosti itd. Bez obzira na oblik ozubljenja optimalna se vrijednost stranjeg kuta
kree od 10 do 15. Optimalne vrijednosti prednjeg kuta razni autori navode u irokim
granicama od 20 do 45. Preporuene vrijednosti ovise o velikom broju utjecajnih parametra.
Kao optimalni prednji kut pri rezanju tvrdog drva najee se daje vrijednost od 30, dok se
pri rezanju mekog drva ta vrijednost kree u rasponu 35- 40. Iz optimalnih vrijednosti
prednjeg i stranjeg kuta proizlazi da e kut klina imati vrijednost 40 - 45 pri rezanju mekog
drva, a 50 - 55 pri rezanju tvrdog drva. Krivi kutovi rezanja mogu smanjiti kvalitetu
povrine, ubrzati zatupljivanje i smanjiti radni vijek alata, poveati rezni otpor i utjecati na
radni vijek stroja i efikasnost postupka.
Tablica 7. Vrijednosti kutova zuba krune pile [11]
Kut zuba
Prednji kut
Kut klina
Stranji kut
Efekti kutova
Poveanjem prednjeg kuta smanjuju se
rezne sile i potronja energije
Poveanjem kuta klina smanjuje se
vrstoa i krutost zuba.
Minimalan iznos je potreban da se
zaustavi struganje po stranjoj povrini
zuba.
Vrijednosti
20
30
62
48
12
22
Perica Hajdarovi
Ipak treba napomenuti da e geometrija otrice znatno ovisiti o obliku ozubljenja.

Stranji kut kod zubi s ravnom stranjom plohom mora biti znatno vei nego kod zubi s
izlomljenom stranjom plohom kako bi se dobila potrebna povrina prostora za smjetaj
strugotine. Naravno da bi zadravanje optimalne vrijednosti prednjeg kuta mnogo oslabilo
otricu zbog smanjenja presjeka. Stoga se za takvo ozubljenje uzimanju manje vrijednosti
prednjeg kuta (oko 20).
Prema uvjetima treba teiti to manjem promjeru alata krune pile iz vie razloga:
-
smanjuje se kut prerezivanja vlakanca (pri rezanju posminom brzinom u

smjeru drvnih vlakanaca); rezni brid odvaja estice vie u uzdunom smjeru,
ime se smanjuje potrebna snaga rezanja,
smanjuje se debljina odvojene estice pa se postie bolja kvaliteta bonih

ploha,
smanjuje se i potrebna debljina lista te veliina tlaenja; time se smanjuju

jedinini energetski normativi, a raste obujamno iskoritenje sirovine,
pile manjih promjera imaju veu bonu stabilnost pa e stoga i kvaliteta

piljenih ploha biti bolja, a energetski normativi nii,
sniava se razina buke,
to je manji promjer alata, to su vie rezonantne frekvencije i kritini brojevi

okretaja,
manji se alat uza sve to lake otri, tj. trokovi su odravanja nii.
Izbor promjena uglavnom e ovisiti o visini rezanja. Budui da je podruje primjene krunih
pila veoma iroko, to se i promjeri listova kreu u veoma irokom rasponu od 50 mm do
preko 1500 mm.
23
Perica Hajdarovi
4.2.
Materijal otrice
Za izradu alata mogu se izabrati razni materijali. Izbor se pri obradi drva dodatno
poveava injenicom da se obrauje materijal relativno niskih vrijednosti mehanikih

svojstva. Pri izboru materijala za izradu alata mora se voditi rauna o cijeni alata s jedne
strane, a s druge strane maksimalno poveati postojanost. Takoer se eli da taj alat ima
visoku otpornost prema habanju, ali istovremeno i ilavost. Stoga je prilikom izbora
materijala za izradu alata potrebno izvriti analizu nunih i poeljnih svojstava to ih izabrani
materijal treba imati.
Od samog se alata trai da ima sljedee karakteristike:
-
dovoljna vrstoa i ilavost kako bi se mogao suprotstaviti mehanikim

naprezanjima statike i dinamike naravi,
vrstou i tvrdou takvu da se moe suprotstaviti mehanikom troenju

otrice,
dovoljnu tvrdou, vrstou i kemijsku otpornost pri povienim temperaturama,

odnosno da ima dovoljno veliku termiku i kemijsku postojanost,
prihvatljivu cijenu .
Izbor materijala ima veliki utjecaj na ukupno vrijeme obrade, pa je time i njegov utjecaj
na trokove proizvodnje veoma znaajan. Materijali koji nam stoje na raspolaganju za izradu
reznog dijela alata svrstavaju se po razliitim njihovim radnim svojstvima, preteno po
tvrdoi i postojanosti na sljedee skupine:
-
alatni elici (nelegirani i nisko legirani),
brzorezni elici,
tvrde legure,
tvrdi sinterirani karbidi,
materijali od sinteriranih oksida,
dijamanti,
tvrdi materijali od raznih kemijskih spojeva.
Kao to je ve spomenuto, jedno od osnovnih svojstava koje se prvo uzima u razmatranje

pri izboru materijala za alat jest njegova tvrdoa, preko koje se oituje otpornost prema
habanju, a time i postojanost otrice. Povrinski slojevi otrice pri rezanju zagrijavaju se na
temperature znatno vee od okolne temperature. Stoga je od velike vanosti i zadravanje
mehanikih svojstava pri tako povienim temperaturama.
24
Perica Hajdarovi
Tablica 8. Pojedine skupine materijala i njihove osnovne karakteristike [11]
Materijal
Alatni elici
Indukcijsko
kaljenje ili kaljenje
pomou plazme
Tvrdi metali
Karbid
Materijali od
sinteriranih oksida
Dijamant
Otpornost
na
troenje
Opis i svojstva
elik vrlo visoke vrstoe,

legiran s ostalim elementima
s ciljem poveanja vrstoe
pri povienim
temperaturama i poveanja
otpornosti na zamor
materijala.
Za jeftine pile, ili za

zube koji su esto
oteuju.
2-3.5
Kaljenje tankog sloja

elinog vrha brzim
zagrijavanjem i hlaenjem.
Jednostavna metoda za
poboljavanje otpornosti
na troenje vrhova
eline pile.
5-12
Legura kobalta i kroma.

Legura je meka od karbida,
ali zadrava tvrdou na
povienim temperaturama
(700 C) to je vieno na
povrini zuba.
Tvrdo i vrsto. Mogu se

koristiti vei prednji
kutovi. Poboljana
otpornost na kemijsko
troenje kada je prisutna
voda (npr. mokro drvo).
6-20
Tvrd wolframov karbid u

mekom kobaltovom vezivu.
Krhak i lako se usitnjava.
Poveanjem sadraja kobalta
smanjuje se krhkost i
otpornost na troenje.
Visoka otpornost na
troenje, ali kobaltovo
vezivo moe korodirati u
dodiru s kiselinama (npr.
mokar crveni cedar).
>20
Aluminijev oksid, cirkonij

Titanijev karbid ili titanijev
nitrid, volframov karbid.
Bolja otpornost na
troenja, ali krhkije.
>1000
Krhki sloj sintetikog

dijamanta na karbidnoj
podlozi. Vrlo skupo.
Svojstvo samo-otrenja. Sloj
sintetikog dijamanta
nanesen na vrh ili rub zuba u
svrhu samo-otrenja.
Vrlo velika otpornost na

troenje prilikom rezanja
kompozitnih drvenih
materijala.
Prednosti i upotreba
25
Perica Hajdarovi
4.3.
Pritezanje lista pile

Pila se na radno vratilo pritee na razliite naine. Pritegnuta pila mora uravnoteiti
zakretni moment koji e se pojaviti pri pokretanju i zaustavljanju radnog vratila te tijekom
rezanja. Bez obzira na oblik provrta u sredini lista, pila se na radno vratilo uvijek pritee
prirubnicom. Zahvat alata krune pile s okratkom moe se za sve tipove krunih pila u kojih
se os alata nalazi ispod obratka shematski prikazati kao na slici 17.
Slika 17. Shematski prikaz zahvata krune pile [1]
List pile pritee na radno vratilo s vrstim poloajem u aksijalnom smjeru i s

promjenljivim poloajem. Zakretni moment koji nastaje tijekom piljenja mora se uravnoteiti
silom trenja izmeu lista pile i prirubnice, da se onemogui proklizavanje lista i razvijanje
topline zbog trenja izmeu lista i prirubnice, to bi moglo dovesti i do zavarivanja prirubnice
na list. Promjer se prirubnice obino odreuje prema promjeru lista. Tako se preporuuje
odreivanje promjer prirubnice prema relaciji:
d1 = 5
Slika 18. Shematski prikaz pritezanja lista pile na radno vratilo [1]
26
Perica Hajdarovi
Unutarnji se provrt izvodi na razliite naine, to uglavnom ovisi o dimenzijama lista.

S porastom promjera lista raste i zakretni moment koji nastaje tijekom piljenja. Kod veih
dimenzija poveava se opasnost od proklizavanja izmeu lista pile i prirubnice pa je potrebno
prijenos gibanja i snage s radnog vratila na list osigurati i na druge naine. Kod veih
dimenzija se zakretni moment prenosi dijelom pomou pera, pomou nazubljenog vratila i
pomou svornjaka. Prema tome se izrauje razliiti unutarnji promjeri lista pile.
Slika 19. Shematski prikaz nekih sredinjih provrta krunih pila [1]
Na slici 19 pod a) prikazan je cilindrini oblik provrta. Zakretni se moment prenosi

iskljuivo trenjem izmeu lista i prirubnice.
Na slici 19 pod b) zakretni moment dijelom se prenosi pomou klina, a pod c) pomou
nazubljenog vratila.
Na slici 19 pod d) uz cilindrini provrt u sredini lista izrauje se i niz provrta po krunici sa
sreditem u osi lista u koje se stavljaju svornjaci koji dijelom preuzimaju zakretni moment.
Svornjacima se ujedno i centrira list.
27
Perica Hajdarovi
5. POSTOJEA RJEENJA
5.1.
Odreivanje sila rezanja pri obradi drvnih materijala

Na odjelu za umarstvo i tehnologiju umarskih proizvoda Mendelova sveuilita
poljoprivrede i umarstva u Bernu napravili su ureaj na kojem su obavljali mjerenja sile i

momenta pri rezanju drvnih materijala.
Tim su ureajem htjeli provjeriti teorijske metode prorauna za utvrivanje sile rezanja
i otpore. Takoer su odluili provesti istraivanje i usporedbu sila rezanja aglomeriranog
materijala. Oekivanja su bila da e rezultati pomoi u dimenzioniranju strojeva i alata za
rezanje drveta, te bi se tako mogla smanjiti nepotrebna potronja energije.
Ureaj je bio opremljen senzorom momenta, brzine vrtnje vratila, te senzorom za mjerenje
sile dobave. Izmjerene vrijednosti biljeile su se pomou ureaja za biljeenje podataka
Spider 8.
1- materijal
2- kolica
3- privrenje
materijala
4- kuglino vreteno
5- senzor sile
6- reetka
7- kruna pila
8- vratilo
9- senzor momenta
10- Spider 8
11- elektromotor
Slika 20. Shematski prikaz ureaja za odreivanje sila rezanja [5]
Ureaj omoguuje konstantnu promjenu brzine otrice i dobavu materijala. Vratilo

pile je pogonjeno istosmjernim motorom ija je brzina rotacije kontinuirano mijenjana sa
Leonard setom izmeu 0 i 11 500 okr/min s maksimalnim momentom od 14 Nm. Pomak
trake do mjesta fiksiranja izveden je kuglinim vretenom pognojenim asinkronim motorom s
frekvencijskim pretvaraem. Stoga brzina pomaka moe biti vp = 3 5 m/min. Brzina i
moment pile mjerene su sa beskontaktnim senzorom T34 FN HBM, a sila dobave
materijala odreena je sa Tensometricaly S2 HBM senzorom. Signali koji se javljaju na
senzoru su prikupljeni sa Spider 8 mjernim pojaalom. Mjerno pojaalo podatke isporuuje
raunalu, a program Conmes Spider ih prikuplja i pokazuje u formi dijagrama.
28
Perica Hajdarovi
U okviru istraivanja bolja i opsenija istraivanja momenta, snage i sile rezanja bila
su provedena na vrstom drvetu i aglomeriranom materijalu.
Obraeni su sljedei materijali:
-
Smreka h = 18 mm, l = 1 m, w = 15 % ,
Bukva h= 18 mm, l = 1 m, w = 8 % ,
Laminirana iverica standardne kvalitete h = 18 mm, l = 1 m, w = 7 % ,
Neobraena iverica h = 18 mm, l = 1 m, w = 7 % ,
Sedmeroslojna perploa h = 18 mm, l = 1 m, w = 7 % ,
OSB ploa h = 18 mm, l = 1 m, w = 7 % ,
HOBRA vlaknatica h = 18 mm, l = 1 m, w = 7 % ,
Peteroslojna perploa h = 18 mm, l = 1 m, w = 7 % .
U istraivanju su koritena dva alata:

A) kruna pila Pilana 22 5380 40 FZ ,
B) kruna pila Pilana 22 53 97 11 TFZ L .
Mjerenja su provedena u standardnim reznim uvjetima. Brzina rotacije obiju pila je
bila postavljena na 3500 okr/min. To odgovara brzini rezanja 64 m/s. Brzina dobave drva bila
je postavljena pomou frekvencijskog pretvaraa na 5 m/min.
Studija je prvenstveno bila usmjerena za provjeru mjerenja senzitivnosti ureaja. Senzitivnost
ureaja za mjerenje bila je testirana mjerenjem dinamikih procesa rezanja smrekovine i
ukljuujui mjerenje kroz slojeve u drvetu.
Najvei moment je bio postignut za rezanje OSB ploe sa pilom B. Prilikom koritenja pile A
moment je bio 25 % manji. Sa stajalita energije bolja je pila A, a za kvalitetu povrine pila B.
29
Perica Hajdarovi
1 OSB ploa s orijentiranim iverjem

2 P7S vodootporna sedmeroslojna
ploa s folijom
3 UMDF neobraena ploa srednje gustoe
4 IFH izolacijska vlaknatica Hobra
5 LMDF laminirana ploa srednje gustoe
6 P5S peteroslojna perploa
Slika 21. Usporedba momenta rezanja [5]
Najnii relativni porast sile rezanja bio je zabiljeeno na OSB ploi (25 %) dok je
najvea sila bila zabiljeena na 5 slojnoj perploi (44 %).
Slika 22. Relativni porast sile rezanja[5]
Nakon kompletnog eksperimenta i usporeivanja dijagrama koji pokazuje parametre

momenta i sile rezanja izraunali su da dobiveni rezultati induciraju da je osjetljivost ureaja
bila dobra. Pri rezanju aglomeriranog materijala evidentirana je harmonija meu linijama u
dijagramu za sve tipove materijala osim Hobra vlaknatice; parametri su drugaiji.
30
Perica Hajdarovi
5.2.
Prouavanje pojedinih parametara reznih sila kod rezanje drva krunom pilom
Na fakultetu okolia i proizvodne tehnologije, sveuilita u Zolvenu u Slovakoj
razvijen je pokusni ureaj za mjerenje parametra kod poprenog rezanja drva. Njegova skica
prikazana je na slici. Oprema za mjerenje sastoji se od dva djela, reznog i dobavnog. Rezni
dio omoguava stvaranje i prijenos okretnog momenta na alat. Dobavni dio omoguuje
stezanje radnog komada i dobavu drva na otricu.
1- rezni stol
2- dobavni stol
3- materijal
4- remenski prijenos
5- elektromotor
6- leajno mjesto
7- elektromotor
8- vratilo
9- kruna pila
10- senzor za mjerenje
momenta
11- spojka
12- senzor sile
Slika 23. Usporedba momenta rezanja [6]
Kao to je prikazano na slici 23., koristi se trofazni asinkroni elektrini motor od

7,5 kw. Njegov moment prenosi se pomou vratila na alat. Drvo je fiksno na ploi pomou
sustava poluga koje osiguravaju sigurnost privrenja. Poprena dobava radnog komada
omoguena je 5,5 kw elektrinim elektromotorom pomou sigurnosne spojke i dobavnog
vretena. Senzor sila HBM S2 je smjeten izmeu glave i ploe. ice prenose izmjerene
signale sile i momenta na mjerno pojaalo Spider 8 koje je spojeno na raunalo. Senzor
momenta HBM T20WN omoguuje biljeenje broja okretaja krune pile. Broj okretaja i
snaga podeavaju se frekventnim pretvaraem.
U testiranju su koriteni trupci promjera 180 mm i duljine 1,5 m. Uzorci su bili od
bukve, hrasta i smreke. Njihova vlanost bila je oko 45 % kod smreke te 50-60 % kod bukve i
hrasta. Uzorci su bili rezani krunom pilom s ploicama od tvrdog metala i ploama od
brzoreznog elika. Rezanje bukve i hrasta obavljeno je na krunoj pili s 1900 okr/min pri
brzini 59,66 m/s i dobavom 152 mm/s. Kod smreke je smanjena dobava na 103 mm/s.
31
Perica Hajdarovi
Djelomina svrha pokusa bila je odreivanje utjecaja veliine prednjeg kuta na

veliinu momenta i sile pritiskivanja na rez. Prednji kut je utjecao na otpornost rezanju i na
cijeli proces poprenog rezanja. Rezultati su obraeni pomou programa Conmes Spider.
Iz pravca momenta Mk kod rezanja bukve krunom pilom s ploicom od tvrdog metala
moe se vidjeti veliko poveanje njegove veliine kod prodiranja alata (krune pile) u rez,
nakon toga dolazi do odreenog smanjenja koje je uzrokovano inercijom krune pile te
smirivanjem procesa rezanja. Nakon toga se proces rezanja odvija pri odreenoj konstantnoj
vrijednosti (vrijednost momenta se jako malo mijenja), jedino pri kraju dolazi u stanje pri
kojem pila rotira bez ikakvog optereenja. Pravac momenta Mk kod rezanja krunom pilom od
brzoreznog elika obiljeen je velikim poveanjem do maksimalne vrijednosti, malim
smanjenjem do odreene vrijednosti te drastinog pada koji je uzrokovan prerezivanjem drva.
Slika 24. Vrijednost snage rezanja pri rezanju krunom pilom od brzoreznog
elika [6]
Slika 25. Vrijednost snage rezanja pri rezanju krunom pilom s ploicama od
karbida [6]
32
Perica Hajdarovi
Iz ulaznih faktora procesa rezanja (vrsta drva, prednji kut, vrsta krunih pila) mogue je
zakljuiti sljedee:
-
vrsta drva je vaan faktor koji utjee na potronju energije u procesu rezanja i na
snagu rezanja,
prednji kut je isto vaan faktor koji utjee na snagu rezanja,
od svih tih parametra najvei utjecaj na snagu rezanja ima promjena vrsta krune pile
(s istom geometrijom),
Procjene gore spomenutih statistikih rezultat mjerenja za vrijednosti sile rezanja Pc pri
pojedinim prednjim kutovima krune pile, vrsti drva i vrsti krune pile potvrdile su da su
najpovoljnije vrijednosti prednjeg kuta kod rezanja drva krunom pilom sa ploicom od
tvrdog metala ili krune pile od brzoreznog elika kad je prednji kut pozitivan.
33
Perica Hajdarovi
6. KONCIPIRANJE UREAJA
6.1.
Funkcijska struktura
Slika 26. Funkcijska struktura

34
Perica Hajdarovi
Generiranje koncepta kod razvoja proizvoda radi se prema funkcijskoj strukturi i

morfolokoj matrici.
Prethodno zadani zahtjevi ureaja se pomou funkcijske strukture
preslikavaju u opis traene funkcionalnosti proizvoda kako bi se definirale granice konanog

rjeenja, te osiguralo vie traenih rjeenja za zadani problem.
6.2.
Morfoloka matrica
U funkcijskoj strukturi postoje funkcije koje su unaprijed odreene prema zahtjevima
zadatka. Pogon reznog alata mora se ostvariti pomou elektromotora pa zato tu funkciju neu
uzimati u morfolokoj matrici i za nju traiti vie rjeenja. S obzirom da se pogon ureaja
ostvaruje pomou elektromotora, a i ureaj je namijenjen za ispitivanje odlueno je da e se
regulacija broja okretaja regulirati pomou frekvencijskog pretvaraa. Pogon za linearni
pomak takoer je odreen u zahtjevima zadatka, tj. trai se da se linearni pomak ostvaruje
pomou istog energenta kao i pogon reznog alata.
Tablica 9. Morfoloka matrica
Prirubnica
Prirubnica s konusom
Ekscentar
Vreteno
Klizne vodilice
Zubna letva
Prihvat reznog alata omoguiti
Prihvat obratka omoguiti
Translaciju obratka omoguiti
Korisnika zatititi
35
Perica Hajdarovi
Beskontaktni senzor
Senzor sile
Mjerenje momenta omoguiti
6.3.
Razrada ureaja
Na temelju gore navedene funkcijske strukture i morfoloke matrice razradili smo
ureaj do razine radionikih crtea. Tijekom razrade ureaja nailazili smo na niz problema
koje smo neke vie, a neke manje uspjeno uklonili.
Sam ureaj se sastoji od dva dijela: reznog i dobavnog. Rezni se dio sastoji od krune
pile, vratila, senzor za mjerenje momenta, elektromotora i remenskog prijenosa. Moment s
elektromotora na vratila te zatim i na krunu pilu prenosi se preko remenskog prijenosa
kojemu je prijenosni omjer jednak jedinici i slui nam kao neka vrsta zatite u sluaju da
neto krene po zlu kod rezanja. Za mjerenje momenta odabrali smo beskontaktni senzor jer se
vrlo jednostavno ugrauje, daje kvalitetne podatke mjerenja, malih je dimenzija i jednostavno
se povezuje sa raunalom preko mjernog pojaala Spider 8.
Najvei problem koji smo imali kod reznog dijela i koji moda i nije najbolje rijeen je
zatita krune pile. Problem se javlja zbog toga to se radi o dva stola koji nisu na istoj razini
pa je zbog toga zatitu krune teko izvesti da bude to jednostavnija i jeftinija i da se
prilikom rezanja ona otvori. Zatita je ostvarena na nain da su pleksiglas ploe privrene
na cijev. Prilikom pomaka materijala cijela se konstrukcija die prema gore i na taj nain se
omoguuje rezanje. Time nismo dobili zatien prednji dio pile, ali kako se radi o
ispitivakom ureaju na kojem e raditi struna osoba smatram da to ne bi smjelo
predstavljati problem. Prilikom obrade drva javlja se velika koliina odvojenih estica, tj.
piljevine. Zbog toga je donja polovica krune pile zatvorena oplatom koja na stranjoj strani
ima otvor na koji se moe spojiti cijev usisavaa koji bi usisavao nastalu piljevinu.
Dobavni dio se sastoji od postolja na kojem se postavljaju i privruju ispitni uzorci,
tj. grede koje se pomou motora preko kuglinog vretena mogu primicati krunoj pili i na taj
nain se omoguuje njihovo rezanje. Cijela konstrukcija je postavljena na klizne vodilice koje
su privrene za dobavni stol. Najvei problem kod dobavnog dijela je bio stezanje ispitnih
uzorka. Poetna ideja je bila da se stezanje izvede preko ekscentra, ali javlja se problem
36
Perica Hajdarovi
stezanja u dvije ravnine jer kad bi pritegnuli za donju plou teko je jo dodatno pojaati
pritisak na gredu jer se javlja trenja podloge. Pritezanjem samo silom u vijku ne moemo
dobro stegnuti gredu jer tada gredu treba rukom pritisnuti da bi ostvarili silu stezanja. Zbog
toga je stezanje izvedeno na nain da imamo stezanje vijkom i vretenom. Najprije se cijelim
steznim dijelom pribliimo gredi i privrstimo za podlogu, a zatim vretenom pojaamo silu
pritiska na gredu. Na taj nain smo osigurali stezanje u dvije ravnine, a stezanje je bre nego
kad bi imali samo vreteno. Dodatno smo pomou unutarnjih rebara osigurali izbacivanje
grede s postolja.
Slika 27. Prikaz ureaja
Slika 28. Prikaz ureaja
37
Perica Hajdarovi
7. PRORAUN
Zadani podaci:
obrada drvenih greda u podruju mjera poprenog presjeka od 150 x 150 mm do
300x150, odnosno trupaca do promjera 220 mm,
broj okretaja reznog alata treba biti do 2900 min-1.
7.1.
Promjer pile
Maksimalna visina rezanja prema [1], str. 185, iznosi:

hmax = (0,35 do 0,4) D.
Prema tome slijedi najmanji i najvei potreban promjer krune pile za zahtjeve iz naeg
zadatka:
Dmin =
Dmax =
min
max
0,375
=
=
150
0,375
220
0,375
= 400 mm,
= 586 mm.
Odabrani su standardni promjeri pile proizvoaa Pilana [12]:
Slika 29. Pila 81 20 WZ [12]
D = 400 mm,
D = 500 mm,
D = 600 mm.
38
Perica Hajdarovi
Ravne krune pile se postavljaju na strojeve pomou prirubnica razliitih oblika.
Slika 30. Prirubnice [14]
Obina prirubnica prikazana na slici 30 pod a) koristi se kada je promjer krune pile
jednak promjeru vratila na koje se pritee. Dozvoljeni zazor ne smije biti vei od 0,1 mm.
Kada je promjer otvora alata vei od promjera vratila koriste se ahure ili prsteni za
prilagoavanje dimenzija otvora alata dimenziji vratila. Sigurniji je nain postavljanja alata
kada je promjer otvora vei od promjera vratila primjena samopodesivih prirubnica. Kod
ovakvih je prirubnica prsten alata konusni i s tim konusnim dijelom ulazi u unutranji otvor
alata. Za postavljanje alata velikog promjera koriste se prirubnice sa svornjakom.
7.2.
Promjer prirubnice
Promjer prirubnice izraunava se prema [1], str. 211:

d1 = 5 .
Promjeri prirubnice za pilu promjera 400 i 600:
d1 (400) = 5 =5
d1 (600) = 5 =5
= 100 mm,
= 122,48 mm.
39
Perica Hajdarovi
Uzimamo standardnu prirubnicu prema [13]:
Slika 31. Prirubnica za stezanje krunih pila [13]
Odabrana prirubnica promjera:

d1= 125 mm.
Najvea visina rezanja koja se moe ostvariti krunom pilom jednaka je polumjeru
pile umanjenom za polumjer prirubnice pa iz toga moemo zakljuiti da pilom promjera 400
mm neemo moi ostvariti uvjete zadatka, jer ne moemo rezati grede visine 150 mm.
Prema slici 32 slijedi:
- d1
2
400 - 125
2
= 137,5 mm.
Sa pilom promjera 400 moemo rezati maksimalno grede visine 128 mm zbog
potrebnog razmaka e1 prema slici 32.
Zbog toga emo uzeti prvi sljedei vei promjer pile prema tablici na slici 29, a to je
promjer 450 mm:
- d1
= 162,5 mm.
Promjerom 450 moemo rezati grede visine 150 mm.

Odabrana 3 standardna promjera alata kojima se moe vriti ispitivanje:
D = 450 mm,
D = 500 mm,
D = 600 mm.
40
Perica Hajdarovi
7.3.
Snaga elektromotora za rezanje
Proraun sila rezanja, kao i snage elektromotora vri se prema [14], str 147.
U proraun ulazimo s pilom promjera D = 600 jer nam za nju treba najvea snaga.
Ukupna snaga potreba na pogon:
P = P0 +Pr + Pp
Snaga potrebna za prazan hod:
P0 =
kW
U proraun neemo ii sa maksimalnim brojem okretaja od 2900 min -1 zbog toga to nam je
tada brzina rezanja vea od preporuene brzine proizvoaa.
Uzimamo:
n = 1910 min-1
v = 60 m/s.
Snaga za prazni hod:
P0 =
= 1 kW.
Snaga pomonog kretanja:

Pp =
kW.
Sila u pravcu pomonog kretanja:

Fp = Ft cos + Fr sin N.
d1= 125 mm
as=72 mm
h=220 mm
D=600 mm
Slika 32. Sile rezanja kod krunih pila [14]
41
Perica Hajdarovi
Kut zahvata:
= arccos
= arccos
= 52,65
Radijalna komponenta sile rezanja:
Fr = (0,35 - 0,5)Ft N
Tangencijalna komponenta sile rezanja:
Ft =102
Snaga rezanja:
Pr =
kW
Brzina posmaka:
vp = 10 m/min = 0,1667 m/s.
Broj zubi pile:
z = 90.
irina propiljka:
b = 5 mm.
Visina reza:
h = 220 mm.
42
Perica Hajdarovi
Slika 33. Dijagram za odraivanje brzine rezanja [13]
43
Perica Hajdarovi
Na temelju broja zubi broja okretaja i brzine posmaka iz dijagrama na slici 33., oitamo
posmak po zubu:
sz = 0,04 mm/zubu
Specifini otpor rezanja se rauna prema [4], str 284:
K = KTCvrCwCz N/mm2
Slika 34. Specifini rad rezanja [4]
Specifini se rad rezanja odreuje na temelju posmaka po zubu i irine propiljka prema slici:
KT = 62 N/mm2
Slika 35. Korekcijski faktor za vrstu drva [4]
Kao to smo ve ranije rekli na snagu rezanja veliki utjecaj ima vrsta drva, a u naem sluaju
se radi o ispitnom ureaju mi emo uzeti najvei korekcijski faktor da bi se moglo ispitivati i
u najteim sluajevima:
Cvr = 2
Slika 36. Korekcijski faktor za vlanost drva [4]
44
Perica Hajdarovi
S porastom vlanosti drva mijenjaju se i njegova mehanika svojstva. Promjena mehanikih

svojstva ima kao posljedicu i promjenu sile rezanja pa je razumljivo da e se mijenjati i
jedinini otpor rezanja. Zbog tog razloga uzimamo najvei faktor za vlanost drva jer elimo
ispitivati i drva s najveom vlanou:
Cw = 1,15
Slika 37. Korekcijski faktor korekcijski faktor za zatupljenost rezaa [4]
Pretpostavka je da e se raditi sa novom pilom ili sa pilom koja je tek naotrena pa prema
tome slijedi:
Cz = 1,1
Specifini otpor rezanja:
K= 62 2 1,15 1,1 =156,86 N/mm2
Snaga rezanja:
Pr =
143,893,52200,16
= 27,6 kW
1000
Da bi smanjili potrebnu snagu rezanja smanjimo posmak:

vp = 5 m/min = 0,083 m/s
Prema dijagramu na slici 33., slijedi:
sz = 0,027 mm/zubu
Prema tablici na slici 34., slijedi:
KT = 67 N/mm2
K = 67 2 1,15 1,1 =169,5 N/mm2
Snaga rezanja:
Pr =
= 15,47 kW
Smanjimo broj okretaja i brzina rezanja:

n = 1590 m/min
v = 50 m/s
vp = 5 m/min = 0,083 m/s
45
Perica Hajdarovi

sz = 0,035 m/min
KT = 65 N/mm2
K= 65 2 1,15 1,1 =164,45 N/mm2
Slijedi snaga rezanja:
Pr =
164,4552200,083
= 15,01 kW
1000
Iz prorauna se moe zakljuiti da je za snagu motora vaan faktor vrsta pile, njezina debljina
kao i broj zubi.
Snaga motora moe se smanjiti tanjom pilom sa manjim brojem zubi, ali veeg promjera:
Slika 38. Pila 81-35 WZ [12]
Pila Pilana 22 5381 35 WZ :

Promjer pile:
D =700 mm
Broj okretaja i brzina rezanja:
n = 1470 min-1
v =50 m/s
Snaga potrebna za prazni hod:
P0 =
= 0,9 kW
46
Perica Hajdarovi
Kut zahvata prema slici 32., slijedi:

= arccos
= arccos
=58,66
Snaga rezanja:
Pr =
kW
Brzina posmaka:
vp = 5 m/min = 0,083 m/s
sz=0,055 m/min.
KT = 59 N/mm2
K= 59 2 1,15 1,1 =149,27 N/mm2
Snaga rezanja:
Pr =
= 13,44 kW

Ft =
F t = 27,42 daN
Fr = (0,35-0,5) Ft
Fr = 0,425 27,42 = 11,66 daN
Fp = Ft cos + Fr sin
Fp = 27,42 cos(58,66) + 11,66 sin(58,66) = 24,22 daN
Pp =
= 0,02 kW
Ukupna snaga za pogon:

P = P0 +Pr + Pp = 0,9 + 13,44 + 0,02= 14,36 kW
Odabirom tanje pile s manjim brojem zubi dobili smo manju snagu potrebnu za rezanje, ali
kad se uraunaju gubici snaga e prelaziti 15 kW pa e trebati snaniji motor.
47
Perica Hajdarovi
Odabiremo pilu proizvoaa KORDUN:
Slika 39. Pila 600 x 2.8 x 30 [16]
Promjer pile:
D = 600mm
Broj zubi:
z = 56
Proizvoa za pilu promjera D = 600 preporua optimalnu brzinu rezanja:
v = 68 m/s.
Broj okretaja:
n = 2165 min-1.
Snaga potrebna za prazni hod:
P0 =
= 1,14 kW
Kut zahvata prema slici 32., slijedi:

=52,65
Snaga rezanja:
Pr =
kW
Brzina posmaka:
vp = 5 m/min = 0,083 m/s
48
Perica Hajdarovi

sz = 0,04 m/min
KT = 78 N/mm2
K = 59 2 1,15 1,1 =197,34 N/mm2
Snaga rezanja:
Pr =
= 12,61 kW

Ft =
Ft = 18,92 daN
Fr = (0,35-0,5) Ft
Fr = 0,425 18,92 = 8,1 daN
Fp = Ft cos + Fr sin
Fp = 18,92 cos(52,65) + 8,1 sin(52,65) = 17,92 daN
Pp =
= 0,015 kW
Ukupna snaga za pogon:

P= P0 +Pr + Pp = 1,14 + 12,61 + 0,015= 13,76 kW
Gubici na pojedinim dijelovima (orijentacijske vrijednosti):
-
leaj: L = 0,99
spojka: S = 0,98
remenski prijenos: R = 0,94
Potrebna snaga motora:

PM =
= 15,86 kW
49
Perica Hajdarovi
Odabirem elektromotor sa frekvencijskim pretvaraem proizvoaa WATT DRIVE [17]:
Slika 40. Karakteristike elektromotora [17]
Snaga motora: 18,5 kW

Brzina vrtnje: 2930 min-1
Frekvencijski pretvara tip: UDGVFD-185B43A. [17]
50
Perica Hajdarovi
7.4.
Senzor za mjerenje momenta
Motor na vratilu moe isporuiti moment od 60 Nm, a mi emo odabrati remenski prijenos
prijenosnog omjera 1 pa prema tome neemo imati rast momenta.
Odabrao sam beskontaktni senzor T20WN proizvoaa HBM [18] koji moe mjeriti
moment 100 Nm.
Slika 41. Beskontaktni senzor [18]

51
Perica Hajdarovi
7.5.
Proraun remena i remenice
Proraun remena slijedi prema [19]:

Faktor optereenja c2 za pogon s klinastim remenjem prema HRN G.E2.063 :
c2 = 1,1
Prema brzini vrtnje remenice i snazi motora odabran je uski klinasti remen (HRN G.E2.063)
za ope strojarstvo i za motorna vozila SPA:
Slika 42. Dimenzije normalnih i uskih klinastih remena [19]
Iskustveni osni razmak prema [19]:

a' = (0,72,0) (dr1 +dr2)
a' = 1,5 (160 +160) = 480 mm
Priblina aktivna duljina remena:
L'= 2a'cos + (dr1+dr2) + (dr2 - dr1) mm
Slika 43. Shema prijenosa klinastim remenjem [19]
52
Perica Hajdarovi
U naem se sluaju radi o remenskom prijenosu sa prijenosnim omjerom i = 1 pa prema tome

slijedi obuhvatni kut remena r = 0.
Priblina aktivna duljina remena:
L'=
(dr1+dr2) = (160+160) = 1462,65 mm
Odabiremo standardnu duljinu remena prema [19]:

LR= 1400 mm
Faktor duljine za uske klinaste remene prema [19]:
c3 = 0,91
Stvarni osni razmak (s dovoljnom tonou) slijedi prema [19]:
a = a'+
= 511,3 = 512 mm
Brzina vrtnje remenice:

vR =
= 25 m/s
Nazivna snaga za klinasti remen profila SPA slijedi prema [19]:

PN= 9,3 kW
Potreban broj remena:
zr = P
Pc2
N c1 c3 c4 c5
= 2,26
Odabrano:
zr = 3
Uestalost savijanja slijedi prema [19]:
B = z'
=2
= 35,71 s-1
Bdop = 100 s-1 (zadovoljava)

Potreban pomak za natezanje remena slijedi prema [19]:
x 0,02 L = 0,02 1400 =28 mm
Potreban pomak za montau remena slijedi prema [19]:
y 0,015 L = 0,015 1400 = 21 mm
53
Perica Hajdarovi
7.6.
Proraun vratila
Snaga elektromotora:
PM = 18,5 kW
Promjer remenice:
dr1 = dr2= 160 mm
i=1
Obodna sila na remenici:
Fo =
Brzina remenice:
vR = 25 m/s
Fo =
= 740 N
Moment na remenici 1:
T1 = Fo
= 740
= 59200 Nmm
Moment na remenici 2:
T2 = T1 R = 59200 0,94 = 55650 Nmm
54
Perica Hajdarovi
VRATILO 1
Moment vrtnje vratila:
Tv=T2 = 55650 Nmm
HORIZONTALNA RAVINA
Fr = 80 N
Slika 44. Horizontalna ravnina vratila 1
Komponente horizontalnih reakcija u A i B:

MAH = 0 => FBH lo Fr l= 0
FBH =
FBH =
FBH = 116,6 N
FzH = 0 => - FAH + FBH - Fr = 0
FAH = FBH - Fr
FAH = 36,6 N
55
Perica Hajdarovi
VERTIKALNA RAVNINA
Slika 45. Vertikalna ravnina vratila 1
Komponente vertikalnih reakcija u A i B:

MAV = 0 => FBV l o - Ft l= 0
FBV =
FBV =
FBV = 260,4 N
FiV = 0 => - FAV + FBV - Ft = 0
FAV = FBV - Ft
FAV = 260,37-190
FAV = 70,4 N
Rezultante radijalne reakcije u A i B:
FA=
FB=
= 80 N
= 285,3 N
Dimenzije vratila odraene su prema konstrukcijskim i tehnolokim razlozima. Potreban

promjer vratila prema promjeru otvora pile i prirubnice je 30, pa je prema tome odabran
sljedei standardni promjer vratila 35 za leajno mjesto, a naslon za leaj odabran je prema
normiranom naslonu za leaj.
56
Perica Hajdarovi
Izbor i proraun leajnog mjesta:

Leajno mjesto B:
PrL = FB = 285, 3 N
Dinamika optereenost leaja:
C1 =PrL (
C1 = 285,3 (
)
)
C1 = 3193,35 N
Odabrano leajno mjesto SKY 507 prema [21]:
Slika 46. Leajno mjesto SKY 507 [21]
Dinamika optereenost leaja:

C = 25000 N > C1 =3200 N (zadovoljava)
57
Perica Hajdarovi
Slika 47. Konstrukcijske duine i promjeri vratila 1
Faktor vrstoe materijala vratila obzirom na nain njegova optereenja, odnosno naprezanja
prema [20]:
o =
Za materijal vratila S355 JR prema [20] slijedi:
fDN = 240 [N/mm2]

tDI = 160 [N/mm2]
o =
0.73
Kontrola pojedinih presjeka:

Presjek 1-1
M1 =
Nmm
Faktor zareznog djelovanja kod uvijanja slijedi prema [20]:

kt= 1+c2 (kt2 -1)
Prema konstrukcijskom oblikovanju vratila, skica na slici 47.:
D = 35mm
d = 28 mm
= 1mm
58
Perica Hajdarovi
Za
= 0,035
= 1,25
i Rm=500 N/mm2 prema [20], str 36., dijagram 5., slijedi:

kt2= 1,62
Za D/d prema [20], str 36., dijagram 5., slijedi:

c2=0,9
Faktor zareznog djelovanja:
kt = 1 + 0,9 (1,62-1) = 1,56
M1 =
= 54883,7 Nmm
Stvarni koeficijent sigurnosti:

Spost =
1 =
Moment otpora:
W1=
1 =
= 2155,13 mm3
= 25,47 N/mm2
Faktor veliine b1=f(d) prema [20], str 35, dijagram 2., slijedi:
b1=0,91
Faktor kvalitete povrine b2 = f(Rm,Ra) prema [20], str 35, dijagram 3., slijedi:
b2= 0,94
Stvarni koeficijent sigurnosti:
Spost1 =
= 8,1 > Spotr = 1,5 (zadovoljava)
59
Perica Hajdarovi
Presjek 2-2:
Mred2 =
Nmm
M2 = FA l2 = 80 17,5= 1400 Nmm

Faktor zareznog djelovanja kod savijanja slijedi prema [20]:
kf = 1+c1 (kf2 -1)
Prema konstrukcijskom oblikovanju vratila, skica na slici 47.:
D = 46 mm
d = 35 mm
= 1mm
= = 0.0285
=
=1.32
i Rm=500 N/mm2 iz dijagrama prema [20], str 36., dijagram 4., slijedi:
Prema
kf2 = 2,2
Prema D/d iz dijagrama prema [20], str 36., dijagram 5., slijedi:
c1=0,61
Faktor zareznog djelovanja kod savijanja:
kf = 1 + 0,61 (2,2-1) = 1,73
kt = 1+c2 (kt2 -1)
kt2= 1,7
c2=0,9
kt = 1 + 0,9 (1,7-1) = 1,33
Mred2 =
= 46854,5 Nmm
Spost =
red2 =
W2 =
red2 =
= 4209,2 mm3
= 11,13 N/mm2
b1 = 0,875
b2 = 0,97
60
Perica Hajdarovi
Spost2 =
Presjek 3-3
Mred3 =
Nmm
M3 = FAl3 = 80 117,5= 9400 Nmm

kf = 1+c1 (kf2 -1)
D = 46 mm
d= 35 mm
= 1mm
=
= 0.0285
kf2 = 2,2
=
=1.32
c1=0,61
kf = 1 + 0,61 (2,2-1) = 1,73
kt = 1+c2 (kt2 -1)
kt2= 1,7
c2=0,9
kt = 1 + 0,9 (1,7-1) = 1,33
Mred3 =
= 49537,17 Nmm
Spost3 =
red3 =
W3= W2 = 4209,2 mm3
red3 =
= 11,76 N/mm2
b1 = 0,875
b2 = 0,97
61
Perica Hajdarovi
Spost3 =
Presjek 4-4
Mred4 =
Nmm
M4 = FAl4 FB32,5 = 80 167,5 285,332,5 = 4127,8 Nmm

kf = 1+c1 (kf2 -1)
D = 35 mm
d = 30 mm
= 1mm
=
= 0.033
kf2 = 2
=
= 1.16
c1 = 0,38
kf = 1 + 0,38 (2-1) = 1,38
kt= 1+c2 (kt2 -1)
kt2= 1,3
c2=0,7
kt= 1 + 0,7 (1,3-1) = 1,21
M4 =
= 42949,5 Nmm
Spost4 =
4 =
W4 =
red =
= 2650,71 mm3
=16,2 N/mm2
b1 = 0,9
b2 = 0,92
Spost4 =
62
Perica Hajdarovi
VRATILO 2
Obodna sila na remenici:
Fo= 740 N
Moment vrtnje vratila 2:
Tv = T2 = 55650 Nmm
Slika 48. Sile na vratilu 2
MB = 0 => -FA lo + F0 l = 0
FA =
FA=
FA = 1180 N
FzH = 0 => FA - FB - Fo = 0
FB = FA Fo
FB = 1180 740
FB = 440 N
Vratilo 2 je zbog konstrukcijskih razloga dimenzionirano prema dimenzijama vratila 1. To je
uinjeno iz razloga jer leajno mjesto za promjer 30 ima visinu na kojoj dolazi vratilo manju u
odnosu na leajno mjesto za promjer 35. Zbog tog razloga bi na stol bilo potrebno podlagati
leajno mjesto da budu u jednakoj visini.
63
Perica Hajdarovi
Slika 49. Konstrukcijske duine i promjeri vratila 2
Kontrola pojedinih presjeka:

Presjek 1-1
M1 =
Nmm
Faktor zareznog djelovanja kod uvijanja prema [20], str 38:

kt = 1,9
M1 =
= 66845,5 Nmm
Spost1 =
1 =
W=
1 =
= 2155,13 mm3
= 31, 1 N/mm2
b1= 0,91
b2= 0,94
Spost1 =
64
Perica Hajdarovi
Presjek 2-2
Mred =
Nmm
M2 = Fo l2 = 74025= 18500 Nmm

kf = 1+c1 (kf2 -1)
D = 35 mm
d = 28 mm
= 1mm
=
= 0.035
kf2 = 2,1
=
=1,25
c1=0,55
kf = 1 + 0,55 (2,1-1) = 1,61
kt = 1+c2 (kt2 -1)
kt2= 1,62
c2=0,9
kt = 1 + 0,9 (1,62-1) = 1,56
Mred2 =
= 62445Nmm
Spost2 =
red2 =
W2=
red2 =
= 2155,13 mm3
= 29 N/mm2
b1= 0,91
b2 = 0,94
Spost2 =
65
Perica Hajdarovi
Presjek 3-3
Mred3 =
Nmm
M3 = Fol3 - FA 17,5 = 740 88 1180 17,5= 44470 Nmm

kf = 1+c1 (kf2 -1)
D = 46 mm
d = 35 mm
= 1mm
=
= 0.0285
kf2 = 2,2
=
=1.32
c1= 0,61
kf = 1 + 0,61 (2,2-1) = 1,73
kt = 1+c2 (kt2 -1)
kt2= 1,7
c2=0,9
kft = 1 + 0,9 (1,7-1) = 1,33
Mred3 =
= 90045,4 Nmm
Spost3 =
red3 =
W3=
red3 =
= 4209,2 mm3
= 21,4 N/mm2
b1=0,875
b2= 0,97
Spost3 =
66
Perica Hajdarovi
Presjek 4-4
Mred4 =
Nmm
M4 = Fol4 - FA 100,5 = 740 171 1180 100,5= 7950 Nmm

kf = 1+c1 (kf2 -1)
D = 46 mm
d = 35 mm
= 1mm
=
= 0.0285
kf2 = 2,2
=
=1.32
c1=0,61
kf = 1 + 0,61 (2,2-1) = 1,73
kt = 1+c2 (kt2 -1)
kt2= 1,7
c2=0,9
kft = 1 + 0,9 (1,7-1) = 1,33
Mred4 =
= 48771,3 Nmm
Spost4 =
red4 =
W4 =
red4 =
= 4209,2 mm3
= 11,58 N/mm2
b1=0,875
b2= 0,97
Spost4 =
67
Perica Hajdarovi
Presjek 5-5
M5 =
Nmm
kt = 1+c2 (kt2 -1)

D = 35mm
d = 28 mm
= 1mm
=
= 0.035
=1,25
kt2= 1,62
c2=0,9
kt = 1 + 0,9 (1,62-1) = 1,56
M5 =
= 54883,7 Nmm
Spost5 =
5 =
W5=
5 =
= 2155,13 mm3
= 25,47 N/mm2
b1 = 0,91
b2 = 0,94
Spost5 =
68
Perica Hajdarovi
7.7.
Vreteno i elektromotor za dobavni dio

Fp = 17,89 daN
Fp = 180 N
Aksijalna sila kod rezanja:
FA1 = Fp + mg N
Masa grede:
Gustoa grede:
mg = V= ao h l = 950 0,3 0,15 0,7 = 30 kg.

= 950 kg/m3 , prema tablici 2.
FA1 = 180 + 309,810,05 = 204,5 N
Aksijalna sila kod praznog hoda:

FA2= mg = 509,810,05 = 25 N
Potreban promjer jezgre vretena izraunava se prethodno prema Euler-u za elastino podruje
izvijanja:
Za sluaj optereenja: lo = l
Kritina sila izvijanja:
Fk = SFA = 2
Imin =
d3 =
Slobodna duljina izvijanja:
lo= 700 mm
Sigurnost protiv izvijanja:
S = ( 8-10 ) prema [30], str 3.
Potreban promjer jezgre vretena:
d3=
= 9,7 mm
69
Perica Hajdarovi
Odabiremo kuglino vreteno prema [22]: DIN 69051
Slika 50. Tablica kuglinih vretena [22]
Odabrano kuglino vreteno R
05T3 FSDIN.
Posmina brzina kod rezanja:

vp1 = 5 m/min.
Posmina brzina kod praznog hoda:
vp2 =10 m/min.
Brzina vrtnje kod rezanja:
nv1=
nv1 = = 1 m/min
Brzina vrtnje kod praznog hoda:
nv2 =
= 2 m/min.
70
Perica Hajdarovi
Udjeli vremena obrade (pretpostavka):

q1 = 65 % vrijeme obrade,
q2 = 30 % prazni hod,
q3 = 5 % mirovanje.
Srednje promjenljivo optereenje vretena slijedi prema [23]:
Fm=
Faktor stanja pogona slijedi prema [23]:
fp = 1,1 1,2 - pogon bez udara
fp = 1,3 1,8 - normalni uvjeti rada
fp = 2,0 3,0 - pogon s udarima i vibracijama
Srednja brzina vrtnje:
nvm =
= 1,25 min-1
Fm=
Fm= 412,2 N
Fa= Fbm
Vijek trajanja mehanizma:
L= ( ) 106 okretaja
C=
Fa =
412,2 =354,76 N < 7320 N (zadovoljava)
L= Lhnvm60 = 5000 1,25 60 = 8500 1,25 60 = 637500 okretaja

Iskustveno vrijeme rada:
Lh = 5000 12000 h prema [24]
Potreban moment:
M=
= 0,2 Nm
v = 0,9 prema [23]
71
Perica Hajdarovi
Odabran servo motor proizvoaa Schneider [25]

Tip: BHM 0701T
Nazivni moment: 0,49 Nm
Brzina vrtnje: 3000 min-1
Snaga: 150 W
Moment inercije: 0,59 kg/cm2
7.8.
Vreteno za stezanje
Potreban promjer jezgre vretena proraunava se prethodno prema Euler-u za elastino

podruje izvijanja:
Sila u smjeru posminog gibanja
Fp = 180 N
Za ovaj sluaj optereenja:
lo = 2l
Fk = SFA = 2
Imin =
d3 =
Slobodna duljina izvijanja:
lo =200 mm
Potreban promjer jezgre:
d3=
= 8,8 mm
Prema d3 iz [7], str 687., odabiremo najblii trapezni navoj:

Tr 16 x 4 (P2)
P = 2 mm
Ph = 4 mm
d = 16 mm
d2 = 15 mm
d3 = 13,5 mm
Aj= 143 mm2
72
Perica Hajdarovi
Kontrola naprezanja:
- tlano naprezanje
N/mm2
= 1,25 N/mm2
=
-
torzijsko naprezanje vretena

N/mm2
t =
Torzijski moment navoja vretena:
T = Fp
tg (+') N/mm
Polarni moment otpora:

mm3
Wp =
Kut uspona:
tg =
Ph
d2
4
15
= 4,85
Korigirani kut trenja:
tg' =
cos
0.1
cos(15)
' = 5,91
= 0,1 prema [30], str. 4.
< '
4,85 < 5,91 (navoj je samokoan)
Torzijski moment navoja vretena:
T = 180
tg (4,85+ 5,91) = 256,6 Nmm

= 483,1mm3
Wp =
Torzijsko naprezanje vretena:
t =
= 0,53 N/mm2
Reducirano naprezanje:
red =
dop
dop = 120 N/mm2 prema [7], str 700.

red =
= 1,55 N/mm2 (zadovoljava)
73
Perica Hajdarovi
8. ZAKLJUAK
U praksi je vrlo vano da proces poprenog rezanja drva tee pri najnioj potronji
energije. Zbog toga su ovim radom opisani mnogi faktori koji utjeu na potronju energije, a
da veina nije svjesna. Na neke od tih faktora moemo, a na neke ne moemo utjecati.
Moemo zakljuiti da je proces rezanja drva veoma sloen proces, jer je drvo anizotropan
materijal i ve samim odabirom smjera rezanja jako utjeemo na silu rezanja. Problem kod
rezanja drva je taj to je svako drvo ima razliiti popreni presjek zbog razliite brzine rasta u
pojedinim godinjim dobima pa prema tome imamo u proljee mekane, svjetlije, a u ljeti i
jeseni tamnije i tvre godove. U radu moemo vidjeti da alat takoer ima veliki utjecaj na
reznu silu. Primjena krune pile sa nepovoljnim tehnikim i tehnolokim parametrima
(materijal reznog alata, geometrija, optimalna brzina rezanja, koliina dobave) u zadanim
uvjetima rada moe rezultirati brzim troenjem alata, loom kvalitetom reza i viom
potronjom energije.
U ovom radu prikazan je razvoj i konstruiranje ureaja kojim bi mogli opsenim
mjerenjima momenta na vratilu krune pile s variranjem parametra stvoriti preduvjete za
formulaciju analitikog izraza za reznu silu. Poznavanjem rezne sile za razliite uvjete mogli
bi konstruirati strojeve ovisno o uvjetima u kojima e raditi.
74
Perica Hajdarovi
LITERATURA
[1]
Goglia, V.: Strojevi i alati za obradu drva I dio, umarski fakultet, Zagreb, 1994.
[2]
Filetin, T., Kovaiek, F., Indof, J.: Svojstva i primjena materijala, Fakultet strojarstva i
brodogradnje Zagreb, 2011.
[3]
Kova, B.: Praktiar 2 strojarstvo 1, Grafiki zavod Hrvatske, Zagreb, 1973.
[4]
Afanasjev, P. F.: Derevoobrabativajuie mainy, Moskva, 1966.
[5]
Kopeck, Z., Rousek, M.:Determination of cutting forces in cutting wood materials,

Brno, eka, 2005.
[6]
Kova, J., Mikle, M.: Researcch on individual parameters for cutting power of
woodcutting process by circular saws, Zvolen, Slovaka, 2010.
[7]
Kraut, B., Strojarski prirunik, Sjema, Zagreb, 2009.
[8]
http://www.docstoc.com/docs/114272047/300svojstva_drva
[9]
http://www.promoizlog.net/
[10] http://bekros-doo.weebly.com/
[11] Lehmann, B.,Saw Tooth Design and Tipping Materials.
[12] http://www.pilana.com/
[13] Vinski Juraj, Katalog 2013, Karlovac, 2013.
[14] Krljak, B., Maine i alati za obradu drva III, Univerzitet u Beogradu, 1996.
[15] http://www.bosch-professional.com/
[16] http://www.kordun.hr/
[17] http://www.wattdrive.com/de/
[18] http://www.hbm.com/
[19] Jelaska, D.,Podrug, S.: Proraun remenskih prijenosa, FESB Split, Split, 2001.
[20] Horvat, Z.: Vratilo, FSB Zagreb
[21] http://www.skf.com/
[22] http://www.hiwin.cz/
[23] http://www.hiwin.tw/
[24] Ciglar, D. : Proraun prigona pomonog gibanja alatnog stroja, FSB
[25] http://www.schneider-electric.com/products/ww/en/
[26] Postnikov, A.: Maine za mehaniku obradu drva I dio, Univerzitet u Sarajevu, 1965.
75
Perica Hajdarovi
[27] Jakunun, N.K.: Izsledovanje reimov piljenija na profilovki zub'ev kruglyh pil dlja
prodoljnoj raspilovki drevesiny hovojnnyh porod, Goslesbumizdat, Moskva, 1976.
[28] Manzo, F. M.: Derevoobratyvajuije stanki, Konstrukcia, Ekspluatacia I
tehnologieskie raotoy, Lesnaja promislenost, Moskva, 1974.
[29] Koch, P.: Procesy mehanieskoj obrabotki drevesiny, Lesnaja promislnost, Moskva,
1969.
[30] Herold, Z., eelj, D. : Vijana prea, FSB Zagreb
76
Perica Hajdarovi
PRILOZI
I.
CD-R disc
II.
Tehnika dokumentacija
77
10
11
12
13
14
15
16
17
19
18
21
20
24
23
22
25
26
J
A
50
51
5
19
20
69
Detalj B
M1 : 2
Detalj A
M1:2
68
75
72
74
67
21
B
14H7/
s6
73
72
39
66
max 320
71
65
70
42
82
64
81
18
40
86
1210
23
24
22
26
27
25
36
37
38
89
12
Detalj C
M1:2
50 h8
Presjek K-K
M1:2
Detalj D
M 1:1
28
31
14H11/d9
+0,1
20 +0,2
925
40
32
33
34
64
E
63
73
29
20
76
21
62
30
13
75
100
13
75
70
705
1205
1365
DETALJ F
M1:2
max 1389
Detalj H
M 1:1
78
31
32
33
34
Pogled J-J
M 1:5
39
25
29
70
77
43
46
27
27
48
40
205
26
26
79
40
45
47
80
25
14
A
15
85
81
17
Detalj G
M1:2
84
J
16
54
55
56
57
58
59
60
61
53
13
3
K
22
10
11
35
24
23
535
28
41
150
Tr 16x4 (P2)
33
34
14H8/e8
87
14H8/e8
88
LJ
1462
Detalj I
M1:2
Izometrijski prikaz
M 1:10
6
Detalj E
M1:2
81
82
62
83
49
48
44
NJ
84
85
81
30
29
28
63
64
52
50
65
89 Zatita za piljevinu
1
88 Vijak M6 x 30
1
87 Vijak M16 x 50
4
86 Vijak M6 x 60
4
85 Podloka N6
36
84 Vijak M6 x 70
36
83 Vijak M6 x 30
16
82 Podloka N6
20
81 Matica M6
56
80 Vijak M6 x 12
3
79 Vijak M5 x 20
6
78 Matica M8
4
77 Vijak M8 x 40
4
76 Kutni profil 15x15x2
2
75 Vijak M5 x 25
4
74 Podloka N5
4
73 Matica M5
4
72 Postolje servo motora
1
71 Spojka
1
70 Vijak M6 x 45
6
69 Ukruta
3
68 Lim za stezanje
1
67 Stezno postolje
1
66 Stezna glava
1
65 Ruica
1
64 Vodilica
2
63 Matica M12
1
62 Vijak M12 x 70
1
61 Matica M5
6
60 Podloka N5
6
59 Vijak M5 x 16
6
58 Vijak M5 x 10
2
57 Glava
1
56 Ploa za stezanje
1
55 Lim za stezanje
4
54 Kuglasti oslonac
1
53 Trapezna matica
1
52 Trapezno vreteno Tr 16x4
1
51 Pero 5 x 5 x 12
1
50 Runo kolo
1
49 Klizna vodilica
4
48 Klizna staza
2
47 Mazalica
1
46 Matica
1
45 Kuite za maticu
1
44 Leaj 63000-2RS1
1
43 Leajno mjesto
1
42 Leajno mjesto
1
41 Ploa za drvo
1
40 Kuglino vreteno
1
39 Servomotor
1
38 Postolje senzora
1
37 Podloka N4
4
36 Vijak M4 x 12
4
35 Vijak M14 x 120
4
34 Matica M16
5
33 Podloka N16
5
32 ahura
1
31 Vijak M16 x 110
1
30 Matica M8
13
29 Podloka N8
17
28 Vijak M8 x 65
13
27 Matica M6
8
26 Podloka N6
8
25 Vijak M6 x 60
4
24 Matica M14
12
23 Podloka N14
12
22 Vijak M14 x 100
8
21 Cijev 2
1
20 Cijev 1
1
19 Pleksiglas ploa
2
18 Kutno savijeni lim
3
17 Zatita remena
1
16 Remen SPAx1400 Lw
3
15 Pero 8 x 7 x 36
1
14 Remenica 2
1
13 Remenica 1
1
12 Elektromotor
1
11 Zatita mjernih ureaja
1
10 Vratilo 2
1
9 Leejno mjesto SYK 35 TR
4
8 Spojka 100 Nm
2
7 Beskontaktni senzor T20WN 1
6 Matica M27
1
5 Kruna pila
1
4 Prirubnica
2
3 Vratilo 1
1
2 Dobavni stol
1
1 Rezni stol
1
Poz
Naziv dijela
Kom.
Broj naziva - code
Projektirao
Razradio
Crtao
Pregledao
Mentor
ISO - tolerancije
Objekt:
+ 0,086
14 H8/e8
+ 0,032
+ 0,203
Napomena:
14 H11/d9
+ 0,050
14 H7/s6
50 h8
- 0,01
- 0,039
0
- 0,039
Materijal:
PH-ZR-89-00
DIN 933
DIN 933
DIN 912
DIN 125 A
DIN 912
DIN 912
DIN 125 A
DIN 985
DIN 933
DIN 912
DIN 985
DIN 912
DIN 1028
DIN 912
DIN 125 A
DIN 985
PH-ZR-71-00
broj artikla: KG5
DIN 912
PH-ZR-68-00
PH-ZR-67-00
PH-ZR-66-00
PH-ZR-65-00
broj artikla: GN 310-14-160-A-NI
PH-ZR-63-00
DIN 557
DIN 931
DIN 934
DIN 125 A
DIN 7984
DIN 915
PH-ZR-56-00
PH-ZR-55-00
PH-ZR-54-00
PH-ZR-53-00
broj artikla: FTN 16 A R
PH-ZR-51-00
DIN 6885
broj artikla: GN 322-R
broj artikla: HGW25CC
broj artikla: HGR25R
DIN 7142 B
broj artikla: GFD-16
broj artikla: SFA-10
broj artikla: BF12
broj artikla: BK 12
PH-ZR-40-00
DIN 69051
BHM 0701T
PH-ZR-37-00
DIN 125 A
DIN 7984
DIN 931
DIN 985
DIN 125 A
DIN 931
DIN 934
DIN 125 A
Din 931
DIN 934
DIN 125 A
DIN 931
Din 985
Din 125 A
DIN 933
PH-ZR-19-00
PH-ZR-18-00
PH-ZR-17-00
HRN G.E2.063
DIN 6885
SPA-A 160
SPA-A 160
70WAG161L2
PH-ZR-11-00
PH-ZR-10-00
DIN 5655
broj artikla: 1400120
broj artikla: B05012530
PH-ZR-03-00
PH-ZR-02-00
PH-ZR-01-00
Crte broj
Ime i prezime
Datum
8.8.
8.8
8.8
700x280x70
Div
Div
Vijci Kranjec
Div
8.8
Vijci Kranjec
8..8
Vijci Kranjec
Div
8
Vijci Kranjec
8.8
Div
8.8
Vijci Kranjec
8
Vijci Kranjec
Vijci Kranjec
X5CrNi18-10 MDM Metal
Vijci Kranjec
Div
8
Vijci Kranjec
100x45x90
JAKOB
Vijci Kranjec
S235JRG2
70x205x5
S235JRG2 535x205x5
205x115x70
S235JRG2
50x50
INDOP
S235JRG2
14x20x10
8
Div
8.8
Div
8
Div
Div
8.8
Div
45H Br
Div
60x28
S235JRG2
S235JRG2 205x150x5
S235JRG2
45x48x3
14x7
S235JRG2
CuSn8
CONTI
S235JRG2
16x103
5x5x12
INDOP
INDOP
INDOP
Div
INDOP
INDOP
SKF
INDOP
INDOP
S235JRG2 500x535x5
INDOP
Schneider
S235JRG2 126x120x3
Div
8.8
Vijci Kranjec
8.8
Div
8
Vijci Kranjec
Div
20x1,5x63
S235JRG2
8.8
Div
8
Div
Div
8.8
Div
8
Div
Div
8.8
Div
8
Vijci Kranjec
Div
8.8
Div
S235JRG2 70x50x5x450
S235JRG2 80x40x3x780
PMMA
700x405x4
S235JRG2
146x30x3
S235JRG2 800x195x112
Set Bjelovar
8x7x36
Bibus
Bibus
Watt drive
S235JRG2 567x660x3
S355JR
46x279
SKF
HBM
HBM
8
DIV
Kordun
C45
Vinski Juraj
S355JR
46x283
1090x560x884
850x825x805
Materijal
Dimenzije
Potpis
Perica Hajdarovi
Perica Hajdarovi
Perica Hajdarovi
Dragan eelj
Dragan eelj
21.02.'14.
21.02.'14.
21.02.'14.
24.02.'14.
0.09
0.57
0.41
4.28
1.41
0.69
0.02
0.27
1.20
0.03
0.01
0.18
0.15
10.27
1.6
0.75
0.05
3.13
3.91
0.92
0.09
5.62
113
10.10
2.29
0.80
2.43
75.33
84.09
Masa
FSB Zagreb
Objekt broj:
R. N. broj:
Kopija
Smjer: Konstrukcijski
Zavrni rad
Masa:
/
Naziv:
Mjerilo originala
1:5
7.95
Pozicija:
UREAJ ZA MJERENJE ZAKRETNOG

MOMENTA PRI POPRENOM REZANJU
Crte broj:
0
10
Listova: 1
PH-ZR-00-00
20
30
40
Format: A0
List:
50
60
70
80
90
100
10
12
11
Presjek A-A
M1:5
300
60
11
7
a5
a5
Detalj C
M1:5
75
9
50
a5
60
730
805
545
680
170
a5
25
C
a5
25
a5
R9
R9
50
50
200
50
80
150
13
14
a5
a5
75
14
12
D
650
850
200
325
PRESJEK B-B
M1:5
75
25
170
6
3
42
125
15
85
a5
a5
25
13
9
825
a5
a5
125
60
a5
a5
B
10
a5
a5
320
62
a5
a5
14
13
12
11
10
9
8
7
6
5
4
3
2
1
Poz
L profil
Cijev 12
Podloga stola
Cijev 11
Cijev 10
Cijev 9
Cijev 8
Cijev 7
Cijev 6
Cijev 5
Cijev 4
Cijev 3
Cijev 2
Cijev 1
Naziv dijela
Datum
Projektirao 16.2.'14
16.2.'14
Razradio
Crtao
16.2.'14
Pregledao
18.2.'14
Mentor
Objekt:
2
1
4
1
1
1
1
1
1
2
4
1
2
1
Kom.
DIN 1029
Crte broj
Ime i prezime
50x100x10x500
50x50x5x500
100x100x5
50x50x5x500
50x50x5x500
50x50x5x850
50x50x5x800
50x50x5x630
50x50x5x800
50x50x5x630
50x50x5x750
50x50x5x170
50x50x5x500
50x50x5x600
Dimenzije
Perica Hajdarovi
Perica Hajdarovi
Perica Hajdarovi
Dragan eelj
Dragan eelj
Objekt broj:
R. N. broj:
Materijal: /
H
Masa: 84,1 kg
Zavrni rad
Naziv:
126
175
600
Pozicija:
REZNI STOL
Mjerilo originala
1:5
Kopija
15
87
5.39
3.50
0.37
3.51
3.51
5.60
5.40
4.23
5.26
4.07
5.27
0.83
3.48
3.82
Masa
FSB Zagreb
Napomena:
60
X5CrNi18-10
S235JRG2
S235JRG2
S235JRG2
S235JRG2
S235JRG2
S235JRG2
S235JRG2
S235JRG2
S235JRG2
S235JRG2
S235JRG2
S235JRG2
S235JRG2
Materijal
Potpis
PH-ZR-01-12
68
37
NAPOMENA: Rupe
7 na poziciji 13 (cijev 12) izbuiti prije zavarivanja.
Utore na poziciji 14 (L profil) izraditi prije zavarivanja.
Ostale rupe napraviti u nakon zavarivanja.
57
50
a5
a5
337
630
13
25
PH-ZR-01-00
Crte broj:
0
10
20
30
Format: A2
Listova: 1
List:
40
50
60
70
80
1
90
100
500
5
a5
1050
175
25
a5
a5
a5
a5
a5
a5
a5
a5
a5
a5
884
a5
a5
650
520
a5
a5
a5
5
6
4
420
320
200
320
560
C
15
Detalj A
M1:5
60
46
a5
a5
11
13
10
M6
a5
a5
20
60
1090
46
7
70
100
10
Postolje leajnog mjesta 2
9
Postolje leajnog mjesta 1
8
Podloga stola
7
Cijev 7
6
Cijev 6
5
Cijev 5
4
Cijev 4
3
Cijev 3
2
Cijev 2
1
Cijev 1
Poz.
Naziv dijela
Broj naziva - code
Projektirao
Razradio
Crtao
Pregledao
Mentor
ISO - tolerancije
Objekt:
1
PH-ZR-02-10
S235JRG2
1
PH-ZR-02-09
S235JRG2
8
PH-ZR-01-12
S235JRG2
1
S235JRG2
2
S235JRG2
2
S235JRG2
4
S235JRG2
8
S235JRG2
4
S235JRG2
2
S235JRG2
Kom.
Crte broj
Materijal
Ime i prezime
Potpis
Datum
70X40X20
70X40X20
100X100X5
100X40X5X60
40X40X5X200
40X40X5X320
40X40X5X320
40X40X5X800
40X40X5X500
40X40X5X1050
Dimenzije
Perica Hajdarovi
Perica Hajdarovi
Perica Hajdarovi
Dragan eelj
Dragan eelj
11.02.'14.
11.02.'14.
11.02.'14.
18.02.'14.
0.41
0.40
0.37
0.60
2.29
1.09
1.75
4.36
2.73
5.69
Masa
FSB Zagreb
Objekt broj:
R. N. broj:
Napomena:
Design by CADLab
a5
a5
Rupe izbuiti nakon zavarivanja.
Materijal: /
Masa: 75,3 kg
Zavrni rad
Naziv:
Pozicija:
DOBAVNI STOL
Mjerilo originala
1:10
Kopija
PH-ZR-02-00
Crte broj:
0
10
20
30
40
Format: A3
Listova: 1
1
List:
50
60
70
80
90
100
8
brueno
Ra 0,8
Ra 3,2
Ra 1,6
A
0.05 AB
0.1 AB
0.05 AB
Sredinji uvrt A4 DIN 322

(A4 HN M.A5.210)
0.05
0.05
brueno
Ra 0,8
0.1
brueno
Ra 0,8
Ra 1,6
30 k6
46
35 k5
28 k6
R1
2/45
R1
R1
R1
2/45
C
35 k5
Ra 1,6
B

(A4 HN M.A5.210)
M27x1,5 LH
28
52
38
102
81
283
DETALJ A (DIN 509 - OBLIK E)

M5:1
2,5
15
0,3
R0
,6
Design by CADLab
ISO - tolerancije
0.015
28 k6
0.002
0.011
35 k5
0.002
0.015
30 k6
0.002
Ime i prezime
Datum
Broj naziva - code
Projektirao
Razradio
Crtao
Pregledao
Mentor
Objekt:
11.02.'14.
11.02.'14.
11.02.'14.
18.02.'14.
Potpis
Perica Hajdarovi
Perica Hajdarovi
Perica Hajdarovi
Dragan eelj
Dragan eelj
FSB Zagreb
Objekt broj:
R. N. broj:
Napomena: Skinuti otre bridove 0,5/45
Materijal: S355 JR
Zavrni rad
Masa: 2,4 kg
Naziv:
Pozicija:
VRATILO 1
Mjerilo originala
M 1:1
Kopija
Listova: 1
PH-ZR-03-00
Crte broj:
10
20
30
Format: A3
40
List:
50
60
70
80
1
90
100
8
Ra 3,2
brueno
Ra 0,8
Ra 1,6
0.0.5 AB
0.05 AB

(A4 HN M.A5.210)
0.05

(A4 HN M.A5.210)
0.05
36
A
B
brueno
Ra 0,8
brueno
Ra 0,8
35 k5
28 k6
46
35 k5
Ra 1,6
R4
R1
R1
1/45
1/45
R1
R1
28 k6
Ra 1,6
40
50
83
113
279
Presjek A-A
(M 2 : 1)
Ra 1,6
8P9
+0,2
4,1 0
ISO - tolerancije
28 k6
35 k5
Design by CADLab
8 P9
0.015
0.002
0.011
0.002
-0.015
-0.051
Ime i prezime
Datum
Broj naziva - code

E
Projektirao
Razradio
Crtao
Pregledao
Mentor
Objekt:
11.02.'14.
11.02.'14.
11.02.'14.
18.02.'14.
Potpis
Perica Hajdarovi
Perica Hajdarovi
Perica Hajdarovi
Dragan eelj
Dragan eelj
FSB Zagreb
Objekt broj:
R. N. broj:
Napomena:
Skinuti otre bridove 0,5/45
Materijal: S355 JR
Masa: 2,3 kg
Zavrni rad
Naziv:
Pozicija:
VRATILO 2
Mjerilo originala
1:1
Kopija
Crte broj:
0
10
PH-ZR-10-00
10
20
30
40
Format: A3
Listova: 1
List:
50
60
70
80
1
90
100

28 02 2014 Zavrsni Rad - Hajdarovic Perica

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

You might also like

28 02 2014 Zavrsni Rad - Hajdarovic Perica

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

28 02 2014 Zavrsni Rad - Hajdarovic Perica

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

SVEUILITE U ZAGREBU

FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE

Doc. dr. sc. Dragan eelj

Fakultet strojarstva i brodogradnje

Ureaj za mjerenje zakretnog momenta pri poprenom rezanju

Ureaj za mjerenje zakretnog momenta pri poprenom rezanju

Ureaj za mjerenje zakretnog momenta pri poprenom rezanju

Ureaj za mjerenje zakretnog momenta pri poprenom rezanju

Slika 32. Sile rezanja kod krunih pila [14] ...........................................................................41

Fakultet strojarstva i brodogradnje

Ureaj za mjerenje zakretnog momenta pri poprenom rezanju

Fakultet strojarstva i brodogradnje

Ureaj za mjerenje zakretnog momenta pri poprenom rezanju

POPIS TEHNIKE DOKUMENTACIJE

Ureaj za mjerenje zakretnog momenta pri poprenom rezanju

Fakultet strojarstva i brodogradnje

Ureaj za mjerenje zakretnog momenta pri poprenom rezanju

iskustveni osni razmak remenica

osni razmak remenica

faktor veliine strojnog dijela

faktor kvalitete povrine

korekcijski faktor za vrstu drva

korekcijski faktor za zatupljenost otrice

korekcijski faktor za vlanost drveta

faktor duljine za uske klinaste remene

promjer jezgre vretena

aksijalna sila kod rezanja

sila u pravcu pomonog kretanja

faktor stanja pogona

radijalna komponenta sile rezanja

kritina sila izvijanja

tangencijalna komponenta sile rezanja

srednje promjenljivo optereenje

korak kuglinog vretena

Fakultet strojarstva i brodogradnje

Ureaj za mjerenje zakretnog momenta pri poprenom rezanju

specifini otpor rezanju

specifini rad rezanja

jedinini otpor rezanju

slobodna duljina izvijanja

vijek trajanja mehanizma

iskustveno vrijeme rada

standardna duljina remena

priblina aktivna duljina remena

srednja vrzina vrtnje

potrebna snaga motora

nazivna snaga klinastog remena

snaga za prazni hod

snaga pomonog rezanja

debljina odvojene estice

sigurnost protiv izvijanja

stvarni koeficijent sigurnosti

ekvivalentno dinamiko optereenje leaja

moment vrtnje vratila

Fakultet strojarstva i brodogradnje

Ureaj za mjerenje zakretnog momenta pri poprenom rezanju

potreban pomak za natezanje remena

potreban pomak za montau remena

faktor vrstoe materijala