OSNOVE ELEKTRONIKE 4.

INTEGRIRANI SKLOPOVI

4. INTEGRIRANI SKLOPOVI
Integrirani sklop predstavlja minijaturnu izvedbu elektronikog
sklopa, tako da se cijeli sklop pojavljuje kao jedna komponenta.
Izraz se obino odnosi na takvu izvedbu gdje se na jednoj ploici
silicija nalazi vie tranzistora, dioda, otpornika itd, meusobno
spojenih na nain da ine funkcionalnu cjelinu. Osnovni materijal
je redovito silicij, iako se za posebne namjene koristi i galijarsenid
Razvoj integrirane tehnologije predstavlja revoluciju u elektronici,
(koja se po toj tehnologiji esto naziva mikroelektronika), jer
omoguuje istodobnu izradu velikog broja vrlo sloenih sklopova
malih dimenzija, niske cijene i visoke pouzdanosti.
Prvi integrirani sklop napravljen je 1959. godine u firmi Texas
Instruments (Kilby). Ve 1960. godine poela je proizvodnja
digitalnih, a 1964. godine analognih sklopova. Danas nisu rijetki
sklopovi s vie od 106 tranzistora na jednoj ploici silicija.
A. Rezi

OSNOVE ELEKTRONIKE 4. INTEGRIRANI SKLOPOVI

Integrirane sklopove mogue je podijeliti po tehnologiji izvedbe,

stupnju integracije i namjeni.
Podjela po tehnologiji:
1. Monolitna tehnologija. Zasniva se na integraciji na jednom
kristalu silicija. Dalje se moe podijeliti ovisno o osnovnom tipu
tranzistora koji se koristi:
- Bipolarna tehnologija
- MOS tehnologije (N-MOS, P-MOS, C-MOS)
2. Hibridna tehnologija. Pojedinane gotove komponente
(tranzistori, otpornici, monolitni integrirani sklopovi) montiraju se
na ploicu od keramike, silicija i slino. Ova tehnologija je
skuplja, a stupanj minijaturizacije je manji. Ona meutim
omoguava povezivanje podsklopova izvedenih u raznim
monolitnim tehnologijama. Odlikuje se velikom brzinom.
A. Rezi

OSNOVE ELEKTRONIKE 4. INTEGRIRANI SKLOPOVI

Po stupnju integracije podjela se zasniva na broju osnovnih

elemenata (tranzistora) u jednom integriranom sklopu. Podjela je
priblina:
SSI - Small scale integration - niski (1-100 tranzistora)
MSI - Medium scale integration - srednji (100-1000 tranzistora)
LSI - Large scale integration - visoki (1000..104 tranzistora)
VLSI- Very large scale integration - vrlo visoki (104-105)
ULSI- Ultra large scale integration - ultra visoki (>105)
Po namjeni uobiajena je podjela na dvije velike grupe:
- Linearni (analogni) integrirani sklopovi
- Digitalni (numeriki) integrirani sklopovi

A. Rezi

OSNOVE ELEKTRONIKE 4. INTEGRIRANI SKLOPOVI

Linearni ili analogni integrirani krugovi ine grupu sklopova koji

obrauju analogne signale. Analogni signal moe poprimiti ma
koji iznos izmeu nekih graninih vrijednosti. Sve fizikalne
veliine mogu se prikazati analognim signalima. Nadalje, izlazni
signali iz takvih sklopova vladaju se po nekoj kontinuiranoj
funkciji ulaznih signala. Funkcije koje obavljaju ti sklopovi
ukljuuju pojaanje i obradu analognih signala, te generiranje i
pretvorbu signala.
Ovdje pripadaju razliiti sklopovi kao npr. operacijska pojaala,
naponski stabilizatori, sklopovi za generiranje valnih oblika, itd.

A. Rezi

OSNOVE ELEKTRONIKE 4. INTEGRIRANI SKLOPOVI

Digitalni integrirani krugovi rade sa signalima s dvije razine

(podruja) napona ili struje. Te se razine proglaavaju visokom i
niskom razinom i oznaavaju se H (high - visoko) i L (low - nisko)
ili T (true istinito) i F (false - lano), odnosno "1" i "0".
Izlazni signali su istog tipa.
Ovdje spadaju logiki sklopovi, bistabili, brojila, memorije,
mikroprocesori itd.
Digitalni sklopovi dijele se na kombinacijske i sekvencijske
(slijedne) sklopove.
Kombinacijski sklopovi (tema 4.3.) su takvi sklopovi kod kojih je
stanje na izlazima iskljuivo ovisno o trenutnom stanju na ulazima,
dok je kod sekvencijskih (tema 4.4.) stanje na izlazima takoer
ovisno i o prethodnom stanju sklopa.
A. Rezi

OSNOVE ELEKTRONIKE 4. INTEGRIRANI SKLOPOVI

Nekad je teko postaviti strogu granicu izmeu analognih i

digitalnih integriranih sklopova. Openito u analognu grupu
spadaju svi oni kod kojih bar neki dijelovi rade s analognim
signalima ili obavljaju funkcije koje obino izvode analogni
sklopovi.
Neki integrirani sklopovi mogu izvoditi mnogo razliitih funkcija
ovisno o spoju izvana dodanih komponenata.
U analognom svijetu operacijsko pojaalo je univerzalni
integrirani sklop, jer moe obavljati razliite obrade signala. Takav
sklop smatra se univerzalnom komponentom, analogno tome to se
tranzistor moe smatrati "univerzalnim" elektronikim elementom.
U digitalnom svijetu univerzalnim sklopovima mogu se smatrati
logiki sklopovi i bistabili, jer se sve sloenije strukture mogu
izvesti s pomou njih.
A. Rezi

OSNOVE ELEKTRONIKE 4. INTEGRIRANI SKLOPOVI

Nerijetko se ista funkcija moe ostvariti s razliitim integriranim

sklopovima, izvedenim u razliitim tehnologijama. Izbor ovisi o
cijeni, potrebnim karakteristikama i praktinosti izvedbe.
Kao primjer moe se navesti generator pravokutnog valnog oblika
koji se moe realizirati sklopom s dva tranzistora, ili s pomou
jednog operacijskog pojaala, ili pak s pomou dva logika NI
sklopa.

A. Rezi

OSNOVE ELEKTRONIKE 4. INTEGRIRANI SKLOPOVI

4.1. Proizvodnja integriranih sklopova

Glavni dio monolitnog integriranog sklopa ini pravokutna ploica
silicija s duinom stranice 1 do 10 mm i debljine oko 0,25 mm.
Sklop sadri niz aktivnih elemenata (tranzistora) i pasivnih
elemenata (dioda, otpornika i malih kondenzatora) koji su
meusobno spojeni.
Ovakvi sklopovi podlijeu ogranienjima vezanim za tehnologiju
izrade, ali s druge strane daju mogunost proizvodnje sklopova
koji se zbog kompleksnosti ne bi mogli drugaije izvesti.

A. Rezi

OSNOVE ELEKTRONIKE 4. INTEGRIRANI SKLOPOVI

Sklop koji je izveden na jednoj ploici (kristalu) silicija naziva se

monolitnim. Integrirati se mogu bipolarni, FET i MOSFET
tranzistori. Ako se postupci, kao npr. difuzija primjesa, odvijaju
uvijek kroz istu plohu kristala, postupak se naziva planarnim. Slika
4.1. prikazuje presjek integrirane monolitne planarne izvedbe
jednostavnog sklopa - strujnog zrcala ( tema 4.2.1).

Sl. 4.1. Monolitna planarna tehnologija

A. Rezi

OSNOVE ELEKTRONIKE 4. INTEGRIRANI SKLOPOVI

Poevi od gotove ploice - podloge (substrata), proces dobivanja

planarnog integriranog sklopa sastoji se od nekoliko postupaka
koji se vie puta ponavljaju:
1. Oksidacija. Na povrini silicija mogue je stvoriti izolacijski sloj
silicijevog dioksida SiO2. Svrha ovog postupka je dvojaka:
ponajprije za zatitu povrine od atmosferskih utjecaja, a takoer
dijelovi plohe zatieni oksidom bit e zatieni od difuzije
primjesa. Sloj oksida moe se skinuti hidrogen-fluoridom (HF).
2. Difuzija. Kontrolirano unoenje 3 ili 5-valentnih primjesa izvodi
se u peima za difuziju, na temperaturi oko 1000 C za vrijeme 1-2
sata.

A. Rezi

10

OSNOVE ELEKTRONIKE 4. INTEGRIRANI SKLOPOVI

3. Ionska implantacija. eljeni dijelovi povrine silicija

bombardiraju se ionima primjesa ubrzanim do energije 30 - 1000
keV. Ovo je alternativni nain unoenja primjesa.
4. Metalizacija. Naparivanjem metala (aluminija) stvaraju se na
izloenim dijelovima povrine silicija metalne veze izmeu
pojedinih dijelova ploice. Time se obavlja povezivanje elemenata
u sklop. Takoer se predviaju polja za spajanje vanjskih
prikljuaka.

A. Rezi

11

OSNOVE ELEKTRONIKE 4. INTEGRIRANI SKLOPOVI

5. Fotolitografija. Da bi se odreene primjese mogle unositi na

tono odreenim mjestima ploice, potrebno je na povrini
silicijske ploice napraviti "masku" od SiO2 s otvorima na
odreenim mjestima. To se postie tako da se na oksidiranu
povrinu ploice nanese fotosloj. On se zatim selektivno
osvjetljava pomou UV svjetla, na slian nain kako se osvjetljava
foto-papir. Razvijanjem nestaje neosvijetljeni dio fotosloja.
Preostali njegovi dijelovi slue kao zatita pri skidanju i (otapanju)
sloja oksida. Tako se na tono odreenim mjestima dobivaju
nezatiena podruja na ploici silicija, koje se onda postupkom
difuzije ili ionske implantacije oneiuje primjesama odreenog
tipa i koncentracije.

A. Rezi

12

OSNOVE ELEKTRONIKE 4. INTEGRIRANI SKLOPOVI

Postupak proizvodnje sastoji se od niza oksidacija, fotolitografija s

razliitim maskama i difuzija s razliitim primjesama, dok se ne
dobiju eljeni slojevi i struktura. Na kraju se sklop povezuje
postupkom metalizacije.
Jedan sklop ne proizvodi se sam za sebe: na okrugloj ploici
(monokristalu) silicija promjera oko 10 cm (wafer) istodobno se
proizvodi mnogo identinih sklopova. Ova ploica se na kraju
ree, a pojedinani sklopovi povezuju se s pomou tankih iica s
vanjskim prikljucima i zatvaraju u kuita.

A. Rezi

13

OSNOVE ELEKTRONIKE 4. INTEGRIRANI SKLOPOVI

4.2. Analogni integrirani sklopovi

4.2.1. Operacijska pojaala
Definicija i namjena operacijskog pojaala dani su u temi 3.3.9.
Ovdje e se razmatrati jedan primjer izvedbe operacijskog pojaala
i ogranienja koja svaka realna izvedba postavlja. Operacijsko
pojaalo moe se podijeliti na tri glavna podsklopa (Sl. 4.2.).

Sl. 4.2. Blok shema operacijskog pojaala

A. Rezi

14

OSNOVE ELEKTRONIKE 4. INTEGRIRANI SKLOPOVI

Ulazni stupanj je diferencijsko pojaalo. Ono treba pojaavati

razliku ulaznih napona, pri emu ulazne struje trebaju biti to
manje.
Meustupanj ima ulogu naponskog pojaanja i prilagodbe
naponskih razina izmeu ulaznog i izlaznog pojaala.
Izlazno pojaalo slui za pojaanje izlazne struje. Ono ostvaruje
mali izlazni otpor operacijskog pojaala.
Slika 4.3. prikazuje unutranju strukturu i raspored prikljuaka
operacijskog pojaala AD 744. Spojni FET-ovi T1 i T2 ine
diferencijski par s izvorom konstantne struje spojenim na uvode
tranzistora.
A. Rezi

15

OSNOVE ELEKTRONIKE 4. INTEGRIRANI SKLOPOVI

Sl. 4.3. Operacijsko pojaalo AD 744

A. Rezi

16

OSNOVE ELEKTRONIKE 4. INTEGRIRANI SKLOPOVI

FET-ovi se koriste da bi ulazni otpor bio to vei, ime se

pribliuje definiciji idealnog operacijskog pojaala.
Izvori konstantne struje takoer su izvedeni s pomou (bipolarnih)
tranzistora, ali to se radi preglednosti detaljnije ne pokazuje.
Tranzistori T3 i T4 ine tzv. strujno zrcalo: struja kolektora
tranzistora T3 izaziva struju istog iznosa u kolektoru T4.
Spoj strujnog zrcala esto se koristi unutar integriranih sklopova,
jer se s pomou njega na jednostavan nain moe stvoriti vie
strujnih izvora upravljanih iz jednog strujnog kruga.

A. Rezi

17

OSNOVE ELEKTRONIKE 4. INTEGRIRANI SKLOPOVI

Strujno zrcalo dodatno pojaava promjenu izlaznog napona ovog

stupnja (u toki A) nastalu zbog razlike ulaznih napona.
Zbog neizbjenih razlika izmeu svojstava tranzistora T1 i T2
izlazni napon operacijskog pojaala nee biti nula kad je razlika
ulaznih napona nula (to bi trebalo biti kod idealnog pojaala).
Razlika napona dovedena na ulaz potrebna da se na izlazu dobije
napon nula naziva se ulazni napon posmaka (input offset voltage).
Postojanje ovog napona predstavlja najznaajniji nedostatak
realnih operacijskih pojaala. Napon posmaka moe se svesti na
nulu spajanjem promjenljivog otpornika na prikljuke 1 i 8
pojaala. Time se meutim nee ukloniti temperaturna promjena
napona posmaka, tako da e napon posmaka biti nula samo na
jednoj radnoj temperaturi.
A. Rezi

18

OSNOVE ELEKTRONIKE 4. INTEGRIRANI SKLOPOVI

Meustupanj sadri tranzistore T5 i T6. Prvi tranzistor radi u spoju

emiterskog slijedila i ima ulogu pojaanja struje. Drugi tranzistor
radi u spoju zajednikog emitera pa pojaava napon i struju.
Optereenje ovog tranzistora je strujni izvor spojen na bazu T7.
Toka B je izlazna toka meustupnja.
Izlazno pojaalo za pozitivnu izlaznu struju (struju koja iz izlaza
ide prema troilu, tzv. "source current") ini tranzistor T7 koji radi
kao emitersko slijedilo. Negativnu ("sink current") struju pojaava
emitersko slijedilo s PNP tranzistorom T8. Dvije diode spojene su
izmeu baza ovih tranzistora i ine sklop koji osigurava stalni
napon izmeu tih baza, to je potrebno da se osigura stalna struja
kroz T7 i T8 (tj. za osiguranje rada izlaznog pojaala u klasi AB).
Time se izbjegavaju izoblienja signala (tema 4.2.2).
A. Rezi

19

OSNOVE ELEKTRONIKE 4. INTEGRIRANI SKLOPOVI

4.2.2. Pojaala snage

Pojaala snage trebaju osigurati relativno visoke iznose napona i
struje na troilu i to uz veliki stupanj djelovanja.
Ovdje e biti rijei o integriranim pojaalima za niske frekvencije
kakva se koriste za pogon zvunika (audio-pojaala) ili
istosmjernih troila.
Izlazne snage su reda 1...200 W.
Pojaalo s jednim tranzistorom i troilom u kolektoru (tema 3.3.)
kod kojeg se radna toka nalazi na sredini radnog pravca (klasa A)
koristi se samo kao pojaalo malog signala, jer je zbog velikog
trajnog iznosa struje kroz tranzistor iskoritenje malo. Dok je
ovakva izvedba povoljna za pojaanje napona, za postizanje
iskljuivo strujnog pojaanja koristi se emitersko slijedilo, Sl.
4.4.a).
A. Rezi

20

OSNOVE ELEKTRONIKE 4. INTEGRIRANI SKLOPOVI

Slika 4.4. b) pokazuje izlazno strujno pojaalo s dva emiterska

slijedila, pri emu NPN tranzistor pojaava pozitivne ulazne
napone, a PNP negativne (takozvani komplementarni par). S
obzirom da je statika radna toka za oba tranzistora na kraju
radnog pravca, (rad u klasi B), struja kroz tranzistore tee samo
onda kad postoji ulazni signal i proporcionalna je veliini tog
signala. Time se postie relativno velik stupanj djelovanja.
Rad u klasi B izaziva izoblienje signala jer za male ulazne napone
-0.7<Uul<+0.7 V struja ne tee, a pojaalo ne prenosi signal, (Sl.
4.5.).

A. Rezi

21

OSNOVE ELEKTRONIKE 4. INTEGRIRANI SKLOPOVI

Sl. 4.4. Izlazno pojaalo

Iako se ovo izoblienje moe smanjiti primjenom negativne
povratne veze, bolje je problem rijeiti koritenjem klase AB: baze
NPN i PNP tranzistora ne spajaju se izravno, ve se izmeu njih
dovodi stalni istosmjerni napon, i to takvog iznosa da oba
tranzistora provode neku malu struju i tada kad je ulazni signal
jednak nuli.
A. Rezi

22

OSNOVE ELEKTRONIKE 4. INTEGRIRANI SKLOPOVI

Sl. 4.5. Izoblienje izlaznog stupnja u klasi B

A. Rezi

23

OSNOVE ELEKTRONIKE 4. INTEGRIRANI SKLOPOVI

Maksimalna snaga na troilu obino se definira za dani otpor

troila i neko najvee doputeno izoblienje, pri ulaznom naponu
sinusoidalnog oblika. Maksimalni trenutni napon troila u spoju sa
Sl. 4.4. b) (gdje postoje dva napona +Ubat i -Ubat ) iznosi:

uTM = U bat 0,7 V

jer je napon na bazi ogranien na Ubat a napon emitera je za 0,7 V
nii. Iz toga se moe izraunati maksimalna ostvarljiva izlazna
snaga za (neizoblieni) sinusoidalni signal:
2
U ef2 U max
(
U bat 0,7 )2
PM =
=
=
(4.1)
RT 2 RT
2 RT

A. Rezi

24

OSNOVE ELEKTRONIKE 4. INTEGRIRANI SKLOPOVI

Integrirani sklopovi - pojaala snage, udruuju pojaanje napona u

svojim ulaznim stupnjevima i gore opisani izlazni stupanj. Izvedbe
se mogu usporediti s izvedbama operacijskih pojaala, osim to su
kod operacijskih pojaala izlazne struje daleko manje.
Ovdje e biti opisano pojaalo snage LM 380. Slika 4.6. pokazuje
spajanje tog integriranog sklopa (aplikacijsku shemu), dok slika
4.7. pokazuje njegovo unutranje ustrojstvo.
Pojaalo moe dati izlaznu snagu 3 W u troilo (zvunik). Da se
izbjegne koritenje dva napona napajanja sa suprotnim
predznakom (kao na sl. 4.4. b) ), koristi se jedan izvor a zvunik se
spaja preko elektrolitikog kondenzatora. S obzirom da e zbog
simetrije pojaala u stanju bez ulaznog signala potencijal izlaza
pojaala bit jednak polovici napona napajanja, ovaj kondenzator
onemoguuje da kroz zvunik tee istosmjerna struja.
A. Rezi

25

OSNOVE ELEKTRONIKE 4. INTEGRIRANI SKLOPOVI

Sl. 4.6. Spajanje pojaala LM 380

Unutranje ustrojstvo pokazuje izlazni stupanj s tranzistorima T7,
T8 i T9. Umjesto PNP tranzistora velike snage iz tehnolokih
razloga koriten je NPN tranzistor T9 povezan s PNP tranzistorom
T8 u tzv. kvazi-Darlingtonovom spoju. Ovaj par ini priblini
ekvivalent PNP tranzistora snage. Diode D1 i D2 osiguravaju stalni
istosmjerni napon izmeu baza tranzistora, potreban za rad u klasi
AB.
A. Rezi

26

OSNOVE ELEKTRONIKE 4. INTEGRIRANI SKLOPOVI

Sl. 4.7.
Interna
struktura
LM 380
Ulazni stupanj ini diferencijsko pojaalo T3, T4 s emiterskim
sljedilima na ulazu (T1, T2). Tranzistori T5 i T6 a takoer i T10 i T11
ine strujna zrcala.
Interesantno je kod ovog pojaala da je negativna povratna veza
izvedena unutar samog integriranog sklopa: s pomou otpornika
R0 vraa se dio izlaznog signala na ulaz pojaala. Ovo je uinjeno
da bi broj potrebnih vanjskih komponenata bio to manji.
A. Rezi

27

OSNOVE ELEKTRONIKE 4. INTEGRIRANI SKLOPOVI

4.2.3. Stabilizatori napona

Jednostavni stabilizatori istosmjernog napona s Zenerovom
diodom i otpornikom imaju relativno niski stupanj djelovanja i
faktor stabilizacije te veliki unutranji otpor . Umjesto serijskog
otpornika mogue je ugraditi tranzistor koji e regulirati protok
struje od izvora prema troilu, sl. 4.8.

Sl. 4.8.
Stabilizator
napona sa
serijskim
tranzistorom
A. Rezi

28

OSNOVE ELEKTRONIKE 4. INTEGRIRANI SKLOPOVI

Operacijsko pojaalo spojeno je kao komparator napona: na

neinvertirajui ulaz dovodi se stabilan napon iz izvora referentnog
napona (na primjer iz stabilizatora s Zenerovom diodom), dok se
na invertirajui ulaz dovodi izlazni napon preko djelila R1, R2. Ako
je napon na otporniku R2 manji od referentnog napona, razlika
ulaznih napona operacijskog pojaala bit e pozitivna pa e i
izlazni napon biti pozitivan. Time e se preko izlaza operacijskog
pojaala poveati struja baze serijskog tranzistora. To e
uzrokovati porast struje kolektora a time i porast izlaznog napona.
Proces e se nastaviti dok se napon na R2 ne izjednai s naponom
iz referentnog izvora. Obratno, ako je izlazni napon prevelik, istim
mehanizmom povratne veze smanjit e se struja baze tranzistora, a
i izlazni napon. Iz gornje jednakosti napona moe se izraunati
nazivni izlazni napon:

R1

U iN = U ref 1 +
(4.2)
R

A. Rezi

29

OSNOVE ELEKTRONIKE 4. INTEGRIRANI SKLOPOVI

Promjenom referentnog napona ili promjenom odnosa R1/R2 moe

se mijenjati izlazni napon. Ovaj spoj osigurava stabilnost bez
obzira da li je do poremeaja dolo zbog promjene ulaznog napona
ili zbog promjene otpora troila.
S obzirom da vrijedi jednakost: Uu = UCE+Ui, jasno je da za
ispravan rad ovakvih linearnih stabilizatora treba osigurati ulazni
napon:

U u U CE min + U i

pri emu je ulazna struja priblino jednaka izlaznoj. Faktor

iskoritenja dobiva se iz odnosa izlazne i ulazne snage:

Pi I i U i U i
= =
=
Pu I i U u U u
A. Rezi

(4. 3)
30

OSNOVE ELEKTRONIKE 4. INTEGRIRANI SKLOPOVI

Spoj sa slike 4.8 moe se ostvariti s pomou pojedinanih

komponenata, meutim vrlo esto koristi se integrirani sklop koji
sadri serijski tranzistor, referentni izvor, operacijsko pojaalo i
djelilo napona. Takav integrirani sklop naziva se stabilizator s tri
izvoda (three terminal regulator). Ovi izvodi su na slici 4.8.
oznaeni sa 1, 2 i 3.
Ovakva izvedba omoguuje i integraciju pomonih sklopova i to:
zatitu od prevelike izlazne struje, te prekomjernog zagrijavanja
integriranog sklopa.
Ovakvi stabilizatori proizvode se za fiksne ili ugodive napone
iznosa 5 - 24 V i struje 0,1 do 10 A. Postoje izvedbe za pozitivne i
negativne napone.
A. Rezi

31

OSNOVE ELEKTRONIKE 4. INTEGRIRANI SKLOPOVI

4.2.4. Vremenski sklopovi

Generiranje vremenskih kanjenja izvodi se nabijanjem
kondenzatora preko otpornika (RC spoj), u kombinaciji s aktivnim
elementima koji imaju ulogu pojaanja i usporedbe naponskih
razina.
Najee vremenske funkcije su:
1) Monostabil
Monostabil generira pravokutni naponski impuls tono odreenog
trajanja, svaki put kad stigne ulazni zahtjev (impuls).
Vrijeme trajanja izlaznog impulsa T, odreeno je otporom i
kondenzatorom (vremenskom konstantom RC) koji su vanjske
komponente sklopa, slika 4.9.
A. Rezi

32

OSNOVE ELEKTRONIKE 4. INTEGRIRANI SKLOPOVI

Sl. 4.9. Monostabil

Visoko stanje "1" na izlazu naziva se kvazistabilno stanje, nakon
ega se sklop vraa u stabilno stanje "0".
Sklop je dobio ime po tome to ima jedno stabilno stanje. Posebna
vrsta monostabila je tzv. retrigerabilni monostabil kod kojeg
kvazistabilno stanje poinje ispoetka ako stigne novi ulazni
impuls prije isteka trajanja kvazistabilnog stanja.
A. Rezi

33

OSNOVE ELEKTRONIKE 4. INTEGRIRANI SKLOPOVI

2) Astabil

Sl. 4.10. Astabil

Astabil ima dva kvazistabilna stanja pa predstavlja generator
pravokutnih signala. Duina trajanja visokog i niskog stanja na
izlazu odreena je vanjskim otporom i kondenzatorom, sl. 4.10.

A. Rezi

34

OSNOVE ELEKTRONIKE 4. INTEGRIRANI SKLOPOVI

3) Impulsno-irinski modulator
Ovaj sklop je posebna izvedba astabilnog sklopa, kod kojeg je
trajanje visokog stanja "1" na izlazu ovisno o trenutnom iznosu
ulaznog napona. Pri tome perioda T izlaznog napona ostaje
konstantna, sl. 4.11.

Sl. 4.11. Impulsno-irinski modulator

Ovakav se sklop koristi u prekidakim izvorima napajanja ili za
regulaciju istosmjerne snage (ulaznim naponom mijenja se srednja
vrijednost izlaznog napona).
A. Rezi

35

OSNOVE ELEKTRONIKE 4. INTEGRIRANI SKLOPOVI

4) Impulsno-pozicijski modulator
Ovaj sklop je takva varijanta astabilnog sklopa kod koje se ovisno
o ulaznom naponu mijenja trenutak prijelaza izlaznog napona iz
niskog u visoko stanje (tj. mijenja se faza izlaznog signala).
Izlazna frekvencija se pri tome ne mijenja. Koristi se kao generator
impulsa za okidanje tiristora.
Svaka od gornjih funkcija moe se izvesti na razliite naine, npr.
sklopovima s dva tranzistora, s pomou operacijskih pojaala ili
logikim sklopovima.
Jednostavnije je koristiti posebno projektirane integrirane sklopove
za tu namjenu, koji su esto precizniji i jeftiniji. Jedan od takvih je
vremenski sklop (timer) LM 555, sl. 4.12.

A. Rezi

36

OSNOVE ELEKTRONIKE 4. INTEGRIRANI SKLOPOVI

Sl. 4.12. Interna struktura vremenskog sklopa LM 555

Ovaj integrirani sklop sastoji se od otpornikog djelila napona, dva
komparatora napona, bistabila, tranzistora za pranjenje
kondenzatora i izlaznog pojaala. Bit e opisan rad sklopa, u
funkciji monostabila, astabila i impulsno-irinskog modulatora.
A. Rezi

37

OSNOVE ELEKTRONIKE 4. INTEGRIRANI SKLOPOVI

1) Vremenski sklop kao monostabil

Vanjske komponente spojene su prema slici 4.12. U stabilnom
stanju kondenzator C je kratko spojen preko zasienog tranzistora
T. Ako na ulaz za "okidanje" stigne impuls iji iznos je nii od 1/3
napona napajanja, komparator napona K1 aktivira bistabil FF. Tako
Q
izlaz Q postaje "1" a izlaz postaje
"0" (rad bistabila opisan je u
temi 4.4.1). Time se iskljui tranzistorska sklopka T, pa je
omogueno punjenje kondenzatora preko otpora RA. Takoer
izlazni napon postaje "1". Napon na kondenzatoru raste po
t
eksponencijalnom zakonu:

R A C

uC = U bat 1 e

i to od uC=0 do uC=2/3 Ubat. Moe se izraunati da je za to

potrebno vrijeme
1
T = RA C ln
= 1,1 RA C
uC
(4. 4)
1
U bat

A. Rezi

38

OSNOVE ELEKTRONIKE 4. INTEGRIRANI SKLOPOVI

Sl. 4.13. Rad

vremenskog
monostabilnog
sklopa
Vremenske promjene moe se promatrati na slici 4.13: kad napon
na kondenzatoru dosegne 2/3 Ubat komparator K2 resetira bistabil
FF (vraa mu izlaz Q na "0" ), ime se kondenzator ponovno
isprazni, a izlazni napon se vraa u (stabilno) stanje "0". Za
vrijeme kvazistabilnog stanja "1" mogue je nasilno
(prijevremeno) prekinuti ovo stanje i vratiti se u stabilno stanje. To
se postie dovoenjem impulsa na ulaz "reset" (potrebno je dovesti
logiko stanje "0").
A. Rezi
39

OSNOVE ELEKTRONIKE 4. INTEGRIRANI SKLOPOVI

2) Vremenski sklop kao astabil

U spoju prema slici 4.14. okidat e vremenski sklop uzastopno
sam sebe i tako generirati pravokutni signal.

Sl. 4.14. Rad vremenskog astabilnog sklopa

A. Rezi

40

OSNOVE ELEKTRONIKE 4. INTEGRIRANI SKLOPOVI

U ovom spoju kondenzator C puni se preko RA i RB koji su u

serijskom spoju, na slian nain kao i kod monostabilnog rada (do
krajnjeg napona 2/3 Ubat). Pranjenje kondenzatora izvodi se u
ovom spoju preko otpornika RB. Kad napon kondenzatora prilikom
pranjenja padne do razine 1/3 Ubat doi e do ponovnog okidanja
jer je prikljuak za okidanje spojen na kondenzator. Tako e napon
na kondenzatoru prilikom punjenja rasti od 1/3 do 2/3 Ubat, a
prilikom pranjenja padati e u istim granicama, ali bre jer je
vremenska konstanta manja. Uz ove granine napone vrijeme
punjenja trajat e:
(4.5)
t1 = 0,693 (RA + RB ) C
t2 = 0,693 RB C
a vrijeme pranjenja:
(4.6)
iz ega se rauna perioda T i frekvencija f izlaznog napona:
T = t1 + t2 = 0,693 (RA + 2 RB ) C
(4.7)
f=

A. Rezi

41

OSNOVE ELEKTRONIKE 4. INTEGRIRANI SKLOPOVI

3) Vremenski sklop kao impulsno-irinski modulator

Vremenski sklop spojen je kao monostabil, koji se uzastopno okida
iz vanjskog generatora impulsa (na primjer s pomou drugog
vremenskog sklopa u spoju astabila), prema slici 4.15.

Sl. 4.15. Impulsno-irinski modulator

A. Rezi

42

OSNOVE ELEKTRONIKE 4. INTEGRIRANI SKLOPOVI

Krajnji napon nabijanja jednak je naponu na prikljuku Uk i iznosi

2/3 Ubat (napon usporedbe komparatora K2). Ako na taj prikljuak
dovedemo vanjski izvor napona (ulazni napon), moi emo
mijenjati krajnji napon nabijanja, a time i trajanje kvazistabilnog
stanja. Tako e se irina izlaznog impulsa mijenjati u ritmu
promjene ulaznog napona. Postupak se naziva impulsno-irinska
modulacija (PWM - pulse-width modulatian).

A. Rezi

43

OSNOVE ELEKTRONIKE 4. INTEGRIRANI SKLOPOVI

4.2.5. Schmittov okidni sklop

Schmittov okidni sklop je posebna vrsta komparatora napona
(sklop se naziva i regenerativni komparator) kod kojeg se unutar
odreenog pojasa ulaznog napona, na izlazu dobiva bilo visoko ili
nisko naponsko stanje, Sl. 4.16. Za odreeni raspon ulaznog
napona: UAL<uu<UAH, stanje na izlazu ovisit e o prethodnom
iznosu ulaznog napona.

Sl. 4.16. Ponaanje

Schmittovog
okidnog sklopa
A. Rezi

44

OSNOVE ELEKTRONIKE 4. INTEGRIRANI SKLOPOVI

Postoje dvije osnovne izvedbe:

prva (analogna) kod koje je panja posveena preciznosti razina
komparacije, a koristi se za dvopoloajnu (ukljueno / iskljueno)
regulaciju i u sklopovima za zatitu, te
druga, namijenjena za uobliavanje (digitalnog) signala, gdje je
najznaajnija brzina rada.
Ovdje se razmatra jedna od moguih izvedbi analognog tipa.

A. Rezi

45

OSNOVE ELEKTRONIKE 4. INTEGRIRANI SKLOPOVI

Ako ulazni napon raste od 0 V (Sl. 4.16. a)), do promjene na izlazu

dolazi kod gornje okidne razine napona UAH na ulazu, ime se
indicira da je ulazni napon premaio taj iznos. Daljnji porast
ulaznog napona nema utjecaja na izlazni napon.
Ako ulazni napon sada pone padati, do prebacivanja stanja na
izlazu nee doi kod iste razine UAH, to bi se oekivalo od
obinog komparatora, ve kod donje okidne razine UAL.
Vidi se da za pojas ulaznih napona izmeu UAH i UAL izlazni napon
moe biti +Ui ili Ui (visoko ili nisko stanje). Ovu dvoznanost
nazivamo histereza i najbolje se vidi na prijenosnoj karakteristici
(sl. 4.16. b)).

A. Rezi

46

OSNOVE ELEKTRONIKE 4. INTEGRIRANI SKLOPOVI

Ako razmatramo izvedbu ovog sklopa, prirodno je da se

komparator napona izvede koritenjem operacijskog pojaala, koje
po definiciji pojaava razliku ulaznih napona. S obzirom da je
pojaanje takvog pojaala vrlo veliko, za malu pozitivnu razliku na
ulazu izlazni napon bit e priblino +Ubat jer se izlazni napon
ograniuje na taj iznos. Analogno, za (malu) negativnu razliku
izlazni napon bit e priblino Ubat.
Pozitivan izlazni napon interpretira se kao: U+>U-.
Jedan od ulaznih napona obino je stalan (diskriminacijski) napon
Uref.

A. Rezi

47

OSNOVE ELEKTRONIKE 4. INTEGRIRANI SKLOPOVI

Sl. 4.17.
Izvedba
Schmittovog
okidnog
sklopa
Kod Shmittovog okidnog spoja osnovnom spoju komparatora
dodaje se pozitivna povratna veza (sl. 4.17.). Operacijsko pojaalo
ovdje usporeuje ulazni napon sklopa s naponom toke A. Napon
toke A ovisan je o iznosu Uref i izlaznom naponu Ui, koji djeluje
na pad napona na otporniku R2:
(4.8)
U A = U ref + U R2
A. Rezi

48

OSNOVE ELEKTRONIKE 4. INTEGRIRANI SKLOPOVI

S obzirom na veliko pojaanje operacijskog pojaala izlazni napon

tog pojaala (u spoju komparatora) moe iznositi priblino +Ubat ili
-Ubat. Ovdje se izlazni napon dalje ograniuje s pomou otpornika
R3 i Zenerovih dioda. Diode su spojene serijski da bi se na isti
iznos ograniavali i pozitivni i negativni naponi. Tako e izlazni
napon cijelog sklopa biti +Ui ili Ui:
U i = +(U Z + 0,7 ) , odnosno U i = (U Z + 0,7 ) (4.9)

Otpornici R1 i R2 ine naponsko djelilo na ijim krajevima vladaju

naponi Uref i Ui. S obzirom da je Uref=konst. a Ui moe poprimiti
dva iznosa, tako i napon u toki A moa poprimiti takoer dva
iznosa.

A. Rezi

49

OSNOVE ELEKTRONIKE 4. INTEGRIRANI SKLOPOVI

Schmittov okidni sklop djeluja ovako: ako je ulazni napon nizak,

napon toke A bit e vii od ulaznog napona (zbog Uref) pa e
pozitivna razlika na ulazu operacijskog pojaala dati pozitivan
napon na izlazu sklopa (+Ui). Napon toka A moe se tada izraziti
kao:
(
U i U ref ) R2
U AH = U ref + U R2 = U ref +
(4.10)
R +R
1

Sve dok (rastui) ulazni napon ne dosegne iznos UAH, na izlazu

nee biti promjene. Kod prekoraenja tog iznosa izlazni napon
sklopa padne na Ui.
Time e se promijeniti napon komparacije UA:
U AL = U ref

(
U

+ U ref ) R2

R1 + R2

(4.11 )

to daje drugi (nii ) komparacijski prag.

A. Rezi

50

OSNOVE ELEKTRONIKE 4. INTEGRIRANI SKLOPOVI

Schmittov okidni sklop primjenjuje se u komunikacijskim

ureajima za prihvat signala u sluajevima kad on sadri smetnju.
Na slici 4.18. a) prikazan je ulazni pravokutni signal koji je
nakupio smetnje prolaskom kroz komunikacijske linije.

Sl. 4.18.
Schmittov okidni
sklop potiskuje
smetnje
A. Rezi

51

OSNOVE ELEKTRONIKE 4. INTEGRIRANI SKLOPOVI

Dijagram c) prikazuje izlazni napon iz obinog komparatora

napona koji komparira (diskriminira) napone oko srednje razine
UAs.
Vidi se da se prenosi i smetnja, to nije sluaj kod primjene
Schmittovog okidnog sklopa prema dijagramu b).

A. Rezi

52

OSNOVE ELEKTRONIKE 4. INTEGRIRANI SKLOPOVI

4.2.6. Analogne sklopke

Tranzistorske sklopke opisane u temi 3.5.1 prikladne su kao
sklopke snage i kao logike sklopke, meutim nisu pogodne za
prijenos analognih signala. Za to postoje barem tri razloga:
1) Zbog galvanske povezanosti ulaznog i izlaznog kruga jedan
kontakt sklopke mora biti spojen na toku fiksnog potencijala, to
onemoguuje proizvoljno spajanje takvih sklopki.
2) U stanju "ukljueno" zbog napona zasienja bipolarnog
tranzistora postoji ak i kod vrlo male struje kroz sklopku, razlika
napona izmeu krajeva (kontakata) sklopke. Time se gubi jedan
dio signala, to nije sluaj kod obine sklopke:
3) Struja kroz sklopku moe tei samo u jednom smjeru, pa se ne
mogu prenijeti bipolarni signali.
A. Rezi

53

OSNOVE ELEKTRONIKE 4. INTEGRIRANI SKLOPOVI

Da se zadovolji funkcija sklopke, odnosno vjerodostojna zamjena

za mehaniku sklopku, u analognim strujnim krugovima potrebno
je da se oba kraja sklopke mogu slobodno spajati na bilo koju
toku u spoju, da ne postoji naponska razlika (pad napona) na
sklopki kad je ona ukljuena te mogunost da struja tee u oba
smjera.

Sl. 4.19. Programabilno pojaalo s analognim sklopkama

A. Rezi

54

OSNOVE ELEKTRONIKE 4. INTEGRIRANI SKLOPOVI

Primjer upotrebe gdje su vana sva ta svojstva je u pojaalu na Sl.

4.19, koje sadri selektor ulaznog signala (sklopka S1) i ugodivo
pojaanje (sklopka S2).
Analogna sklopka je integrirani sklop koji ostvaruje opisanu
funkciju, pri emu se sklopka ukljuuje i iskljuuje s pomou
digitalnog signala ("0" odnosno "1") na posebnom prikljuku za
upravljanje. Time se omoguuje upravljanje analognih sklopova iz
mikroraunala.

A. Rezi

55

OSNOVE ELEKTRONIKE 4. INTEGRIRANI SKLOPOVI

Ako se po jedan kontakt vie sklopki spoji zajedno, ostvaruje se

funkcija analognog selektora ili multipleksera (npr. sklopka S1 sa
slike).
Analogne sklopke ipak postavljaju neka ogranienja koja zavise od
tehnologije njihove izrade i spoja.
Otpor sklopke kad je ona ukljuena je u rasponu 100 ... 300 oma;
zatim potencijal ma kojeg kraja sklopke ne smije izai iz pojasa
napona definiranog naponima napajanja tog integriranog sklopa
(npr. -15 ... +15 V).

A. Rezi

56

OSNOVE ELEKTRONIKE 4. INTEGRIRANI SKLOPOVI

Slika 4.20. prikazuje izvedbu jedne analogne sklopke s pomou

MOSFET tranzistora. etiri takve sklopke ugraene su u
integrirani sklop HEF 4066B.

Sl. 4.20. Izvedba analogne sklopke

A. Rezi

57