OSNOVE ELEKTROTEHNIKE - MAGNETIZAM

4.14. Magnetske osobine materije

Prilikom razmatranja magnetskog toka i njegove gustoe kao
sredina uzet je vakuum ili zrak. Zamiljali smo da je magnetski
krug "izraen" od zraka. Pri tome je uvedena permeabilnost o
koja karakterizira tu sredinu. Poznato nam je, meutim, da se
magnetski krug elektrinih strojeva i drugih ureaja gradi od
eljeza ili nekih eljeznih legura. Zato?
Za iznos induciranog napona i elektromagnetske sile mjerodavan
je iznos indukcije B. Ako se magnetski krug izradi od tih
materijala, oito je da e se s istom uzbudom N*I/l postii vea
indukcija B.

A. Rezi

OSNOVE ELEKTROTEHNIKE - MAGNETIZAM

U pogledu magnetskih svojstava razlikuju se paramagnetske,

dijamagnetske i feromagnetske materije.
Prisjetimo se poznatog pokusa. Ako se izdueni komadi eljeza,
objeen o teite tankom niti, unese u magnetsko polje jakog
elektromagneta, njegova e se os postaviti u pravcu magnetskog
polja. Pojava djelovanja magnetskog polja na eljezo i eljezne
legure nije novost. Ali moe biti novost da magnetsko polje djeluje
na sve materije. Istina, u praksi to je djelovanje beznaajno za sve
materijale, osim za feromagnetske.
Ako se napravi slian pokus za bilo koji nemagnetski materijal,
neki materijali e se postaviti u pravcu polja, a neki, pak, popreno
na pravac polja. One materije koje se postavljaju u pravcu polja
paramagnetske su, a one druge dijamagnetske.

A. Rezi

OSNOVE ELEKTROTEHNIKE - MAGNETIZAM

Takoer je zapaeno da e se, ako se u prostor magnetskog polja

unese paramagnetska materija, poveati magnetski tok. Ako se,
pak, u isto polje unese dijamagnetska materija, tok e postati
manji.
Viak ili manjak toka prema onome koji potjee od
magnetizirajue struje nastaje uslijed magnetskih efekata elektrona
te materije koji su dio strukture svih atoma. Opravdano se vjeruje
da se elektroni okreu oko svojih matinih jezgri i tako stvaraju
magnetske efekte. Nadalje, svaki elektron se okree oko svoje osi
(spin elektrona). Smjer vrtnje jedne polovine broja elektrona
suprotan je smjeru one druge polovine.
Kod eljeza, pak, postoje etiri elektrona vie meu onima koji se
vrte u jednom smjeru i odatle potjeu magnetske osobine eljeza.
A. Rezi

OSNOVE ELEKTROTEHNIKE - MAGNETIZAM

Sve materije, osim feromagnetskih, ispoljavaju magnetske efekte

samo ako se nalaze u stranom magnetskom polju.
To znai, da se u normalnom stanju meusobno ponitava
magnetsko djelovanje elektronskih struja.
Tek strano magnetsko polje izmijeni orijentaciju elektronskih
struja ili spina, a moe se izmijeniti i brzina okretanja elektrona.

A. Rezi

OSNOVE ELEKTROTEHNIKE - MAGNETIZAM

Smatra se da pojavu feromagnetizma uzrokuje magnetski moment

spina, dakle rotacija elektrona oko vlastite osi.
Nadalje, pokazalo se da je feromagnetinost materije vezana za
kristalinu strukturu materije i da ona nije svojstvo pojedinog
atoma materije.
U feromagnetskom materijalu cijele su skupine elementarnih struja
jednako usmjerene, pa su time cijela podruja spontano
magnetizirana. Ta se podruja nazivaju domeni i veoma su mala
(10-1 do 10-5 cm3).
Ako se feromagnetski materijal prema vani manifestira kao
nemagnetski materijal, njegovi su domeni svojim osima potpuno
slobodno orijentirani na sve strane u prostoru. Na taj se nain
magnetski momenti meusobno kompenziraju i ne stvaraju
rezultantni magnetski moment.
A. Rezi

OSNOVE ELEKTROTEHNIKE - MAGNETIZAM

4.14.1. Indukcija u svitku s materijom

Ako unutar svitka ima neka materija, indukcija u toki unutar
svitka dobije se kao rezultanta struje u vodiima i ekvivalentnih
povrinskih struja (slika 97) magnetizirane materije:
B=

0
0
I e dle sin
I dl sin

4
4
r2
r2

gdje indeks e oznaava ekvivalentne povrinske struje.

Slika 97. Ekvivalentne povrinske struje magnetizirane materije

A. Rezi

OSNOVE ELEKTROTEHNIKE - MAGNETIZAM

U posebnom sluaju, npr. u torusu, gornja jednadba se svodi na

oblik:
N I
N I
B = 0
+ 0

l e

Koncentrirajmo se na posljednju jednadbu gdje je prvi lan na

desnoj strani indukcija koju stvara struja zavojnice, dok drugi lan
predstavlja indukciju koja potjee od ekvivalentnih povrinskih
struja materije koja je uneena u zavojnicu. Budui da se
povrinske struje javljaju kao posljedica struja u zavojima, moe
se i indukcija, koju uspostavljaju povrinske struje, prikazati u
zavisnosti o jakosti polja u promatranom namotu. Na taj e se
nain definirati jedna osobina materijala koja se naziva magnetska
susceptibilnost i oznaava slovom . Ta veliina predstavlja odnos
indukcije koja potjee od povrinskih struja, prema jakosti polja H:
= 0

(N I / l )e
H

gdje je:

H=

N I
l

iz ega slijedi: 0 (N I / l )e = H

A. Rezi

OSNOVE ELEKTROTEHNIKE - MAGNETIZAM

Uvrtenjem te jednadbe u jednadbu za indukciju, dobije se:

B = 0 H + H ,

B = ( 0 + ) H

Uvedimo sada: = 0 +
pa se dobije jednostavni oblik: B = H
Upravo je definirana apsolutna magnetska permeabilnost.
Meutim, redovno se koristi relativna permeabilnost r=/o koja
pokazuje koliko je puta permeabilnost neke materije vea od
permeabilnosti vakuuma.

A. Rezi

OSNOVE ELEKTROTEHNIKE - MAGNETIZAM

Tablica 8: Relativna permeabilnost za neke dijamagnetske i neke paramagnetske materijale

(paramagnetski su oni materijati kod kojih je r>1, a dijamagnetski su oni kod kojih je r<1)
Pri temperaturi C

Aluminij

18

1,0000082

Bizmut

18

0,9999831

Ugljik (dijamant)

20

0,9999937

Ugljik (grafit)

20

0,9999554

Bakar

18

0,9999988

Olovo

18

1,0000015

iva

18

0,9999976

Duik

20

0,9999957

-219

1,0038754

Kisik (plin)

20

1,0013289

Srebro

18

0,9999974

Cink

18

0,9999980

Zrak

20

1,0000004

Materijal

Kisik (tekui)

Iz tablice 8. vidljivo je da su kod para i dijamagnetskih materijala promjene

magnetskog toka, koje potjeu od povrinskih struja, toliko male da je praktino
relativna permeabilnost jednaka jedinici.
A. Rezi

OSNOVE ELEKTROTEHNIKE - MAGNETIZAM

4.15. Feromagnetizam
Ako je tijelo torusa izraeno od eljeza ili nekih eljeznih legura,
treba naglasiti da:
magnetska indukcija moe biti stotinama i tisuama puta vea od
indukcije koju bismo imali u vakuumu ili u zraku;
za B i H ne vrijedi linearan odnos, tj. permeabilitet (=B/H) nije
konstanta;
permeabilitet zavisi o prethodnim zbivanjima u eljezu kao i o
tome je li ranije bilo izloeno magnetskoj uzbudi;
magnetski tok moe postojati u eljezu i bez bilo kakvog
vanjskog utjecaja; tada je rije o permanentnom magnetu.
Sve materije, koje ispunjavaju gornje uvjete, nazivaju se
feromagnetska tijela.
A. Rezi

10

OSNOVE ELEKTROTEHNIKE - MAGNETIZAM

Od kemijskih elemenata jedino su eljezo, nikal i kobalt

feromagnetski elementi. Postoje i neke legure ije komponente
nisu feromagnetske, ali ipak pokazuju ova svojstva.

Slika 98. Krivulja magnetiziranja i krivulja permabiliteta za

kaljeno eljezo (Tablica 9.)
A. Rezi

11

OSNOVE ELEKTROTEHNIKE - MAGNETIZAM

Tablica 9. Krivulja magnetiziranja kaljenog eljeza

Gustoa toka, B
T

Permeabilnost,
=B/H
(Vs/Am)*10-7

Relativna
permeabilnost, r
1

Magnetska
susceptibilnost,
(Vs/Am)*10-7

3100

250

3088

10

0.0042

4200

334

4188

20

0.010

5000

398

4988

40

0.028

7000

557

6988

50

0.043

8600

684

8588

60

0.095

16000

1273

16988

80

0.45

56000

4456

55988

100

0.67

67000

5332

66988

150

1.01

67330

5358

67318

200

1.18

59000

4695

58988

500

1.44

28800

2292

28788

1000

1.58

15800

1257

15788

10000

1.72

1720

137

1708

100000

2.26

226

18

214

800000

3.15

39

3.1

27

Jakost magnetskog polja, H

A/m

A. Rezi

12

OSNOVE ELEKTROTEHNIKE - MAGNETIZAM

Odnos B=*H nije mogue izraziti analitiki pa se ova relacija za

feromagnetske materijale zadaje kao krivulja ili pak u obliku
tablice. Ovdje je navedena tablica za kaljeno eljezo.

Uobiajeno je zadavanje omjera =B/H u tabelarnom obliku pa se

iz tih podataka moe nacrtati krivulja magnetiziranja. Na slici 98.
nacrtana je krivulja magnetiziranja kaljenog eljeza u skladu s
tablicom 9, iz koje se vidi da za manje H praktino cijeli tok
potjee od ekvivalentnih povrinskih struja. Tek kada H poprimi
vrijednost veu od 1000 A/m, susceptibilnost znatno opada. Za to
stanje eljeza kae se da je zasieno.
Zanimljivo je da permeabilnost feromagnetskih materijala opada s
porastom temperature. Relativna permeabilnost na odreenoj
temperaturi spadne na jedinicu. Ta temperatura je za razliite
materijale razliita, i naziva se Curieva toka. Iznad Curieve toke
eljezo je paramagnetno, a ne vie feromagnetno. Curieva toka za
eljezo je 760 .
A. Rezi
13

OSNOVE ELEKTROTEHNIKE - MAGNETIZAM

4.15.1. Histereza
Karakteristika magnetiziranja feromagnetskih materijala, koja se
prikazuje tabelarno, vrijedi ako materijal nije prethodno
magnetiziran, te ako je prilikom magnetiziranja uzbuda uvijek
rasla, od nule do maksimalne vrijednosti. Evo zato se to istie.
Ako se povea jakost polja H promatranog feromaterijala, gustoa
toka B e mu rasti u skladu s krivuljom na slici 99.

Slika 99. Promjena

indukcije s promjenom
uzbude kod
feromagnetskog
materijala
A. Rezi

14

OSNOVE ELEKTROTEHNIKE - MAGNETIZAM

Kada jakost polja bude 0a , indukcija e biti ac . Ako uzbuda i

dalje raste do iznosa 0b
, indukcija e narasti na iznos
. Ako se pokus nastavi smanjenjem uzbude H, iznos
bd
B = f (H ) e se mijenjati po drugoj krivulji, iznad krivulje koja je
uspostavljena dok je uzbuda rasla. Kada uzbuda bude imala
ponovno iznos 0a , indukcija e imati iznos ae .
Ako
se
uzbuda nastavi smanjivati do 0, indukcija e imati iznos 0 f .
Dakle, iako je jakost polja uslijed elektrine struje dovedena na
nulu, u feromagnetu ipak postoji jedan iznos indukcije B, koji se
naziva remanentni magnetizam.

A. Rezi

15

OSNOVE ELEKTROTEHNIKE - MAGNETIZAM

Ako se nastavi smanjivati uzbudna struja, odnosno ako struja raste

s negativnim predznakom, da bi se indukcija svela na nulu, bit e
0 g (slika 100).
potrebna jakost polja
Neka struja promijenjenog smjera
i dalje raste. Kod iznosa uzbude
e
primiti
H = 0h indukcija
vrijednost hi . U nastavku e se
iznos struje smanjivati s tim to
se smjer struje nee promijeniti.
Prilikom ove promjene odnos
B = H mijenjat e se po kraku i-k
Slika 100. Petlja histereze

A. Rezi

16

OSNOVE ELEKTROTEHNIKE - MAGNETIZAM

Kada struja, odnosno jakost polja H primi vrijednost nula,

indukcija e primiti iznos B = 0k . To je, kao i ranije,
remanentni magnetizam. Da bi indukcija primila vrijednost nula,
potrebno je da struja poraste toliko da jakost polja H primi
vrijednost 0a . Taj iznos polja H, kao i onaj 0 g , naziva se
koercitivna sila ili koercitivnost eljeza i oznaava se Hc . Nastavi
li jakost polja i dalje rasti, kada dostigne vrijednost 0b , indukcija
e ponovno primiti iznos bd . Time je petlja zatvorena.

A. Rezi

17

OSNOVE ELEKTROTEHNIKE - MAGNETIZAM

Srednja linija na slici 100. predstavlja krivulju prvog

magnetiziranja (slika 101) i na osnovu nje se utvruje vrijednost
permeabiliteta kao =B/H i crta krivulja =f(H) (slika 102).

Slika 101. Krivulja prvog magnetiziranja

feromagnetskog materijala

Slika 102. Krivulja permeabiliteta iz

krivulje prvog magnetiziranja

Iz promatranog se primjera vidi da je vrijednost permeabiliteta

feromagnetskog materijala za svaki iznos uzbude H drugaija.
A. Rezi

18

OSNOVE ELEKTROTEHNIKE - MAGNETIZAM

Omjer B/H nije linearan i za svaku radnu toku jednak je tangensu

kuta koji zatvara os jakosti polja i pravac kroz ishodite i radnu
toku. Stoga se kae da su feromagnetske sredine nelinearne.
Pojava petlje u jednom ciklusu magnetiziranja feromagneta (slika
100) naziva se magnetskom histerezom.

Treba posebno istaknuti slijedeu pojavu kod petlje histereze. Ako

se napravi ciklus magnetiziranja promjenom uzbudne struje u
intervalu [-I1, +I1], zatvorit e se jedna petlja (slika 103). Ako se,
pak, pokus ponovi, ali s iznosom struje I2>I1, zatvorit e se druga,
vea petlja. Sa strujom I3>I2 zatvorit e se trea, jo vea petlja itd.
Sve promatrane krivulje nastale su uslijed polaganih, statikih
promjena istosmjerne struje. Dinamike e promjene nastati
prilikom izmjeninog magnetiziranja feromagnetske jezgre.
A. Rezi

19

OSNOVE ELEKTROTEHNIKE - MAGNETIZAM

Slika 103. Razliite

histerezne petlje nastale
uslijed razliitih
magnetskih uzbuda

Tablica 10. Vrijednasti Br, i Hc za neke feromagnetske materijale

Materijal

Sastav legure, %

Br T

Hc A/m

elik legiran ugljikom

98 Fe, 0.86 C, 0.9 Mn

0.95

3.6.103

Kobaltni elik

52 Fe, 36 Co, 7 W, 3.5

Cr, 0.5 Mn, 0.7 C

0.95

18.103

Alniko 2

55 Fe, 10 Al, 17 Ni, 12

Co, 6 Cu

0.76

42.103

Alniko 5

51 Fe, 8 Al, 14 Ni, 24

Co, 3 Cu

1.25

44.103

A. Rezi

20

OSNOVE ELEKTROTEHNIKE - MAGNETIZAM

Koercitivnost je vezana uz permanentne magnete. Jasno je da e

magnet biti "jai" to god mu je vea remanencija, kao i
koercitivno polje. Tablica 10. daje vrijednost Br i Hc za neke
materijale.
Kao posljedica pojave histereze dolazi do zagrijavanja
feromagnetskog materijala. Toplina nastaje uslijed svojevrsnog
trenja prilikom promjena smjera magnetskog domena u materijalu.
Nastala toplina u svakom ciklusu po jedinici volumena razmjerna
je povrini petlje histereze.
Ako je feromagnetska sredina izloena polju sa stalnom
promjenom smjera (jezgra transformatora), potrebno je da
upotrijebljeni materijal ima to uu histereznu petlju.
A. Rezi

21

OSNOVE ELEKTROTEHNIKE - MAGNETIZAM

4.1 Magnetski krug s feromagnetom

Za ve poznati torus, ako se kao sredina upotrijebi feromagnetski
materijal, izraz za tok nee se promijeniti s tim to e se sada
umjesto o raunati s . Dakle, openito vrijedi:
=

I N

S =
l
Rm

Pri tome, oblik magnetskog kruga moe biti proizvoljan. Neka to

bude kvadratina jezgra, kao na slici 104. Taj je oblik vrlo est u
tehnici.
Ako bi cijela jezgra bila izraena od
istog materijala, s jednakim presjekom
S po cijeloj duljini l, magnetski e
1 l
otpor biti:
R =
m

Slika 104. Magnetski krug s feromagnetom

konstantnog presjeka jezgre

A. Rezi

22

OSNOVE ELEKTROTEHNIKE - MAGNETIZAM

Ako bismo, pak, na razliitim dijelovima jezgre imali razliite

presjeke, kao na slici 105, ukupni magnetski otpor treba parcijalno
raunati:

Rm = Rm1 + Rm 2

1 2 l1 1 2 l 2
=
+
S1 S 2

Slika 105. Magnetski krug s

feromagnetom razliitog iznosa presjeka
jezgre

A. Rezi

23

OSNOVE ELEKTROTEHNIKE - MAGNETIZAM

Magnetski se krug moe izraditi tako da je jednim dijelom od

eljeza, a drugi je dio zrak (slika 106). Tada ukupni magnetski
1 l
1 2 l 2 1 2 l3
1 l4
otpor iznosi:
+
+

Rm = 1 +
S1

pa vrijedi:

S2

0 S3

S3

I N
I N
=
Rm
Rm1 + Rm 2 + Rm 3 + Rm 4

Budui da je tok jednak cijelim

magnetskim krugom, moe se
pisati: l1 + l2 + l3 + l4 = I N
S1

ili
Slika 106. Magnetski krug sastavljen
od feromagneta razliitog presjeka
uzdu jezgre i zraka.

B1

l1 + 2

B2

S2

S3

l2 + 2

B3

S3 0

l3 +

B3

l4 = I N

Na osnovu relacije B = H slijedi:

H1 l1 + 2 H 2 l2 + 2 H 3 l3 + H 4 l4 = I N
Magnetski napon ili protjecanje se raspodjeljuje uzdu cijelog
magnetskog kruga na navedeni nain to je poseban sluaj zakona
protjecanja.
A. Rezi
24

OSNOVE ELEKTROTEHNIKE - MAGNETIZAM

4.17. Energija magnetskog polja

Prilikom prikljuenja istosmjernog napona E na strujni krug s
induktivitetom i radnim otporom, vidjeli smo da se dio energije
izvora troi na stvaranje magnetskog polja. Razmotrimo sada
stanje kada se prikljui istosmjerni napon na torus (slika 87). Tom
e se prilikom uspostaviti struja. Od trenutka ukljuenja vrijedi
naponska i energetska jednadba:
E = iRe
E i dt = i 2 R dt e i dt
Lijeva strana druge jednadbe predstavlja energiju koju oslobodi
izvor kroz vrijeme dt. Kroz vrijeme t osloboena energija iznosi:
t

W = E i dt
0

i ona se raspodjeljuje na zagrijavanje

W = R i 2 dt e i dt
otpora R i na stvaranje magnetskog polja:
0
0
A. Rezi

25

OSNOVE ELEKTROTEHNIKE - MAGNETIZAM

Inducirani napon e je napon

samoindukcije, za koji vrijedi:

e dt = N d = d

Uvrtenjem gornjeg izraza u izraz

za ukupnu energiju dobije se:

W = R i dt + i d

Drugi dio desno predstavlja magnetsku

energiju, pa emo ga posebno
razmotriti. Napiimo ga u obliku:

d
0 N i dt dt
t

Budui da je kao objekt promatranja

N i = H l , d = S dB i l S = V
uzet torus, moe se pisati:
iz ega slijedi:

d
N
i

dt = H l S dB = V H dB
0
dt
0
0
t

To je energija koja se utroi da se u svitku

B
torusa stvori magnetsko polje indukcije B. Wm = V H dB
0
To je, ukratko, magnetska energija:
A. Rezi

26

OSNOVE ELEKTROTEHNIKE - MAGNETIZAM

Radi B = H ova se jednadba moe napisati jo u dva oblika:

B

Wm = V H dB = V

dB = V H dH
0

Radi este potrebe da se izrauna iznos energije nehomogenog

polja, energija se izraunava po jedinici volumena:
B

W
B
W = m = H dB = dB = H dH

V
0
0
0
'
m

'
Element volumena dV sadri magnetsku energiju: dWm = Wm dV

na osnovu ega se dobije magnetska energija nehomogenog polja:

B

Wm = W dV = H dB dV
'
m

V 0

Za stanje kada je konstantno, to je sluaj za zrak, energija po

jedinici volumena se dobije iz: ' B H
H2
B2
Wm =

A. Rezi

= 0

2 0
27

OSNOVE ELEKTROTEHNIKE - MAGNETIZAM

Magnetska se energija moe izraunati i na drugi nain.

Primjenom veze izmeu induciranog napona i induktiviteta na
drugi lan desne strane relacije za energiju izlazi:
I

Wm = L i di
0

I2
Kada je L konstanta, slijedi: Wm = L 2

Budui da vrijedi:

L I =

izlaze nove relacije za proraun magnetske energije:

I2 I 2
=
Wm = L =
2
2
2 L
A. Rezi

28

OSNOVE ELEKTROTEHNIKE - MAGNETIZAM

4.18 Elektromagnetska sila

Zamislimo homogeno magnetsko polje u zraku izmeu dva

magneta. Oito postoji sila uzdunog naprezanja koja tei da
smanji udaljenost izmeu magneta. Za ovu silu, uz pretpostavku
da , vrijedi:
dWm
' dV
F=

Ako je

dV = S d

= Wm

tada je izraz za silu:

Taj izraz moe se koristiti za

izraunavanje nosee sile elektromagneta (slika 108). Nosiva sila je po
iznosu jednaka sili tereta koja je potrebna
za otputanje kotve od polova
elektromagneta. Ako je 2.S povrina oba
pola na koje prilijee kotva, onda nosea
B

sila iznosi:
F=
2S =
2

2 0

0 S

A. Rezi

B2 S B H
F =W S =
=
S
2 0
2
'
m

Slika 108. Nosei

elektromagnet
29

OSNOVE ELEKTROTEHNIKE - MAGNETIZAM

4.19. Vrtlone struje

Zakon elektromagnetske indukcije primijenili smo na vodie,

petlje, zavojnice, koji su se nali u promjenljivom magnetskom
polju. Pri tome smo zanemarili injenicu da je najee sredina u
kojoj postoji magnetski tok feromagnet. To znai, da e se u tijelu
magneta, ako se magnetiziranje vri promjenljivom strujom,
takoer inducirati struja. Struja e se inducirati i u svakom
metalnom predmetu koji se giba u mirujuem magnetskom polju.
Uzmimo kao primjer metalnu plou (disk) koja se vrti u
magnetskom polju (slika 109a), okomitom na povrinu diska.

Slika 109. Uz
objanjenje nastanka
vrtlonih struja
A. Rezi

30

OSNOVE ELEKTROTEHNIKE - MAGNETIZAM

Polje obuhvaa samo dio diska.

Izdvojimo tri elementa: sa, sb i sc pri emu samo element sb u
promatranom trenutku sijee magnetske silnice te se u njemu
inducira napon.
To znai da je izvren pomak elektrona iz s u b. Dva druga
zamiljena elementa slue da se preko njih sakupljeni naboj vrati
na prvobitno mjesto.
Zbog toga se u disku uspostavlja opa cirkulacija naboja koja se
naziva vrtlone struje (slika 109b).

A. Rezi

31

OSNOVE ELEKTROTEHNIKE - MAGNETIZAM

Interesantan je primjer vrtlonih struja jezgra transformatora.

Uslijed takve promjene u jezgri u ritmu frekvencije f, u svim
slojevima poprenih presjeka jezgre (npr. presjek A-A, slika 110),
induciraju se vrtlone struje.

Slika 110. Ograniavanje gubitaka uslijed vrtlonih struja lameliranjem eljezne

jezgre

A. Rezi

32

OSNOVE ELEKTROTEHNIKE - MAGNETIZAM

Kod transformatora, kao i kod drugih elektrinih strojeva, ova je

pojava tetna, jer nastaju veliki gubici pa se eljezo zagrijava.
Smanjenje vrtlonih struja, a time i gubitaka koji su posljedica tih
struja, postie se lameliranjem eljezne jezgre (slika 110).
Primjer korisne upotrebe vrtlonih struja indukcijske su pei koje
se u metalurgiji koriste za topljenje metala.

A. Rezi

33