ELEKTROENERGETIKA - I

ELEKTROENERGETIKA

PREDGOVOR
Prisutnost elektrine energije u razliitim ljudskim
djelatnostima danas je oita i neophodna. S njenom
primjenom ne susreu se samo, kao ranije, strunjaci
specijalisti, ve i velik broj nestrunih osoba kojima dublje
poznavanje zakonitosti njene proizvodnje i primjene nije
potrebno. Ipak, oni koji se po naravi svoga zanimanja ee
susreu s primjenom raznih elektrinih strojeva i ureaja,
osjeaju, radi njihove pravilne eksploatacije, u veoj ili
manjoj mjeri potrebu za posjedovanjem odreenih znanja iz
podruja elektrotehnike.
A. Rezi

ELEKTROENERGETIKA - I

Naroito se za sve vrste strojarskih strunjaka, s obzirom na

njihovu prisutnost u tehnici, moe rei da im je poblie
poznavanje elektrotehnike primjene nuno, kako bi u praksi
jednostavnije probleme mogli rjeavati samostalno, a one
tee zajedno s inenjerima specijalistima pojedinih podruja.
Proizvodnja, prijenos i potronja elektrine energije obraeni
su sa ciljem da se upoznaju osnovni principi
elektroenergetike i stekne predodba o stanju i perspektivi
razvoja elektroenergetike.

A. Rezi

ELEKTROENERGETIKA - I

UVOD
Potrebe ovjeanstva za raznim oblicima energije postaju
danomice sve vee. Bilo bi veoma nepraktino, a tehniki i
ekonomski potpuno neopravdano, da na svakom mjestu
potronje stoje na raspolaganju razliiti oblici energije.
Obzirom da se energija moe pretvarati iz jednog oblika u
drugi, a pri tome je naroito pogodna elektrina energija,
raznim vrstama strojeva i ureaja, energija se pretvara u
oblik koji je potreban.
Iskoristiva elektrina energija ne moe se za sada dobiti u
prirodi, nego se dobiva iz drugih oblika (toplinske,
potencijalne energije vode i dr.), to se zbog dobrih
svojstava koje ima elektrina energija uveliko koristi.
A. Rezi

ELEKTROENERGETIKA - I

Elektrina energija osvaja svijet i zauzima sve vei dio

ukupno koritene energije u svijetu. Ona prodire u sve
djelatnosti, a tehniki pronalasci otkrivaju jo uvijek nova
podruja primjene elektrotehnike i koritenja elektrine
energije. U novije vrijeme elektrina energija, u vezi s
ouvanjem ovjekove sredine, dobiva kao "ista" energija
naroito znaenje pri njenom koritenju, budui da elektrini
ureaji i postrojenja ne zagauju atmosferu.
Zbog dobrih svojstava elektrine energije, u veini je
sluajeva konani cilj razvoja energetike pretvorba primarne
energije (ugljen, nafta i dr.) u sekundarnu, elektrinu
energiju.

A. Rezi

ELEKTROENERGETIKA - I

Elektrina energija odreenih parametara moe se prenositi

pomou dalekovoda i elektrinih mrea do potroakih
centara i tamo pomou odreenih elektrinih ureaja
transformirati u elektrinu energiju onih parametara koje
zahtijeva troilo, sa svrhom pretvaranja u eljenu vrst
energije (mehaniku, toplinsku itd.).
Skup svih postrojenja za proizvodnju elektrine energije,
rasklopnih postrojenja za razvod i transformaciju elektrine
energije, vodova za prijenos i razdiobu elektrine energije, te
korisnikih elektrinih troila, ini elektroenergetski sistem.
Na slici 1 prikazana je pojednostavljena blok shema
elektroenergetskog sistema.

A. Rezi

ELEKTROENERGETIKA - I

Svi dijelovi elektroenergetskog sistema meusobno su

elektromagnetski tako povezani, da elektrine prilike u
jednom dijelu sistema ovise o prilikama u svim ostalim
dijelovima sistema. Ovakva meusobna ovisnost u
elektroenergetskom sistemu prikazana je na slici 1
meusobnom povezanou i smjerom strelica meu
pojedinim blokovima.
Pojedini blok predstavlja skup istovrsnih meusobno
prostorno razmjetenih, ali elektriki povezanih dijelova
elektroenergetskog sistema. Tako npr. prvi blok mogu
predstavljati i stotinu kilometara udaljene elektrane,
paralelno spojene preko mree dalekovoda i rasklopnih
postrojenja s potroaima.
A. Rezi

ELEKTROENERGETIKA - I

A. Rezi

ELEKTROENERGETIKA - I

U svim razvijenijim zemljama danas su praktiki sve

elektrane spojene u jedan elektroenergetski sistem bez
obzira na vlasnitvo i organizaciju elektroprivrede. ak su
meusobno povezani i elektroenergetski sistemi mnogih
zemalja. Svaki od prikazanih blokova u elektroenergetskom
sistemu sadri odreene ureaje pomou kojih se ostvaruje
eljena funkcija. Tako npr. prvi blok sadri one strojeve,
ureaje i elemente koji su potrebni da se od prirodnog izvora
energije, dobije elektrina energija.
Daleko najznaajnija koliina koritene elektrine energije
proizvodi se u elektranama, pa ovisno o vrsti elektrane
(termoelektrana - TE, hidroelektrana - HE, nuklearna
elektrana - NE), postoje specifina postrojenja i ureaji za
proizvodnju elektrine energije. Glavni elektrini ureaj
elektrane je generator.
A. Rezi

ELEKTROENERGETIKA - I

Parametri elektrine energije (npr. visina napona) mogu biti

razliiti u raznim dijelovima elektroenergetskog sistema.
Zbog tehnikih, ekonomskih i sigurnosnih razloga gotovo
nikada nisu isti elektrini parametri proizvedene, prenesene i
potroene elektrine energije.
Proizvedena elektrina energija u najpovoljnijem obliku za
proizvodnju transformira se u elektrinu energiju s
najpovoljnijim parametrima za prijenos, a zatim se u centru
potronje elektrina energija transformira u energiju onih
parametara koje zahtijeva potroa.

A. Rezi

ELEKTROENERGETIKA - I

Drugi blok u slici 1 sadri takve ureaje koji omoguuju

najprije pretvorbu elektrine energije u oblik najpogodniji za
prijenos na velike udaljenosti i zatim pretvorbu u elektrinu
energiju takvih parametara koje zahtijeva elektrini potroa.
Znaajnu ulogu u tom dijelu elektroenergetskog sistema
imaju transformatori.
Trei blok u slici 1 predstavlja razne vrste elektrinih troila s
pripadnom elektrinom instalacijom i ureajima za prikljuak
na izvor elektrine energije.

A. Rezi

10

ELEKTROENERGETIKA - I

Troila elektrine energije mogu koristiti:

toplinsko djelovanje elektrine struje (razna termika

troila i arulje sa arnom niti),

svjetlosno djelovanje elektrine struje (svjetlee

cijevi),

kemijsko djelovanje elektrine struje (elektroliza i sl.),

elektromagnetsko
(elektromotori i sl.).

djelovanje

A. Rezi

elektrine

struje

11

ELEKTROENERGETIKA - I

U elektroenergetskom sistemu osim spomenutih ureaja,

strojeva i postrojenja nalaze se i razni drugi dijelovi koji ne
uestvuju direktno u navedenim funkcijama, ali omoguuju
tehniki savreniji, sigurniji i ekonominiji rad tih ureaja. To
su npr. ureaji za zatitu postrojenja i ljudstva, ureaji za
upravljanje i regulaciju, ureaji za signalizaciju i mjerenje itd.
Vane elemente elektroenergetskog sistema predstavljaju
elektrini strojevi i transformatori. Oni u elektroenergetskom
sistemu slue, ili kao izvori elektrine energije - generatori
(prvi blok na slici 1), ili kao transformatori elektrine energije
(drugi blok), ili kao troila elektrine energije - elektromotori
(u treem bloku), kada pokreu radne strojeve i mehanizme.

A. Rezi

12

ELEKTROENERGETIKA - I

A) OSNOVE ELEKTROENERGETIKE
Openito
Nagli razvoj industrije i tehnike, veliki porast stanovnitva i
tenja za viim standardom mnogostruko su poveali
potrebu za energijom u raznim oblicima.
Elektrina energija ije koritenje ne zagauje atmosferu,
kao i zbog mnogih drugih odlinih karakteristika, dobiva u
energetici naroito znaenje.
Zbog toga je razvoj energetike u velikoj mjeri usmjeren na
pretvaranje primarne energije (ugljen, nafta itd.) u
sekundarnu energiju (elektrina energija).

A. Rezi

13

ELEKTROENERGETIKA - I

Zbog tehnikih, ekonomskih i drutvenih razloga postavljaju

se pred korisnike, kao i proizvoae i distributere elektrine
energije odreeni zahtjevi u pogledu njene proizvodnje i
potronje.
Korisnici elektrine energije postavljaju zahtjev dovoljnog,
pouzdanog i kvalitetnog snabdijevanja. To znai da im se
mora osigurati nesmetani razvoj u pogledu potrebne koliine
elektrine energije, da im se ne obustavi isporuka elektrine
energije i u sluajevima ispada iz pogona pojedinih
energetskih elemenata i da im se garantira da su vrijednosti
frekvencije i napona u dozvoljenim granicama, jer je to
potreban uvjet za ispravan rad elektrinih aparata i ureaja.

A. Rezi

14

ELEKTROENERGETIKA - I

Proizvoai i distributeri elektrine energije zahtijevaju od

potroaa racionalno koritenje elektrine energije obzirom
na zahtjeve elektroenergetskog sistema u pogledu potroka
jalove snage i energije, vrnog optereenja i vee potronje
elektrine energije u vrijeme niih optereenja.
Osim toga proizvoai i distributeri elektrine energije tee
da trokovi proizvodnje, prijenosa i raspodjele elektrine
energije, tj. trokovi cijelog procesa od nabave izvora
primarne energije preko pretvorbe u sekundarnu energiju i
njenog prijenosa budu to nii.

A. Rezi

15

ELEKTROENERGETIKA - I

S obzirom na navedene zahtjeve u pogledu potronje i

proizvodnje elektrine energije, te zbog toga to je gradnja
elektroenergetskih objekata skupa i dugotrajna, a potronja
elektrine energije neprestano vrtoglavo raste, neminovno je
potrebno da se pri razmatranju razvoja elektroenergetike koji
ukljuuje harmonini razvoj proizvodnje, prijenosa i
raspodjele promatra i dui period u budunosti (oko 30
godina unaprijed), i da se pravovremeno planira izgradnja
elektroenergetskih postrojenja.

A. Rezi

16

ELEKTROENERGETIKA - I

Struktura investicija za elektroenergetiku znatno varira

ovisno o karakteru proizvodnje elektrine energije, visini
napona i drugim uvjetima.
Za veliki broj elektroenergetskih sistema utvrena je
prosjena vrijednost investicija. Tako npr. od ukupnih
investicija za neki elektroenergetski sistem otpada na
elektrane prosjeno 38%, na postrojenja za razvod i
distribuciju priblino 40%, na postrojenja za prijenos
priblino 15%, a ostatak otpada na sve ostalo.

A. Rezi

17

ELEKTROENERGETIKA - I

Elektroenergetski sistem ima svoje specifine karakteristike

koje ga razlikuju od drugih energetskih sistema. Najvanija
jest to se proizvodnja, prijenos, razvod, distribucija i
potronja elektrine energije obavlja praktiki u istom
trenutku, tj. proizvodi se samo onda kada potroai trebaju
elektrinu energiju. Ta karakteristika ini elektroenergetski
sistem jedinstvenom cjelinom, iako su katkada pojedini
dijelovi tog sistema udaljeni stotine kilometara.

A. Rezi

18

ELEKTROENERGETIKA - I

U svakom trenutku postoji u elektroenergetskom sistemu

odgovarajui odnos aktivne i reaktivne snage te ravnotea
ukupne snage elektrana i ukupne snage troila.
Promjena optereenja potroaa istovremeno automatski
mijenja proizvedenu elektrinu energiju elektrana, pa je za
uspjeno odvijanje brzih prijelaznih pojava potrebna
primjena specijalnih automatskih ureaja.
Veliina optereenja moe utjecati na kvalitetu elektrine
energije u pogledu iznosa napona i frekvencije.

A. Rezi

19

ELEKTROENERGETIKA - I

Ostale vane karakteristike jesu:

-

kod proizvodnje i potronje elektrine energije izmjenine

struje neminovno dolazi do proizvodnje i potronje jalove
(reaktivne) energije,

postoji stalna i velika neravnomjernost potronje

elektrine energije. Ona se mijenja tijekom dana ovisno o
dobu dana, tijekom mjeseca ovisno o radnom ili
neradnom danu, tijekom godine ovisno o godinjem dobu
i tijekom godina ovisno o broju novo ukljuenih
potroaa. Ova zadnja promjena ima tendenciju porasta
potronje u odnosu na prethodnu godinu,

postoji stalna i velika neravnomjernost proizvodnje

elektrine energije u hidroelektranama ovisno o
promjenljivom protoku i stanju akumulacija.
A. Rezi

20

ELEKTROENERGETIKA - I

1. PROIZVODNJA ELEKTRINE ENERGIJE

1.1. Pregled dosadanje proizvodnje i predvianja budue
proizvodnje elektrine energije
Strojem je proizvedena elektrina energija prije neto vie
od 100 godina, a prva elektrina centrala izgraena je
poetkom osamdesetih godina devetnaestog stoljea.
Razvoj proizvodnje elektrine energije bio je veoma brz.
Ve krajem devetnaestog stoljea kada su uoene velike
prednosti elektrine energije pred ostalim vrstama energije,
ona je priznata kao energetska baza, a u novije vrijeme
elektrina energija dobiva izuzetan znaaj kao preduvjet
razvitka svih oblasti privrede.

A. Rezi

21

ELEKTROENERGETIKA - I

Kada je 1831. godine engleski fiziar Michael Faraday otkrio

zakon elektromagnetske indukcije, otvorio se put do
elektrinog generatora i transformatora, pa daljnjih nekoliko
desetaka godina mnogi uenjaci i pronalazai rade na
traenju zadovoljavajueg elektrinog generatora.
Godine 1882. istaknuti ameriki pronalaza Thomas Edison
gradi u New Yorku elektrinu centralu istosmjernog napona
103 V i ograniene snage za napajanje arulja koje je otkrio
3 godine ranije. Nakon toga poinje u svijetu nagla gradnja
elektrinih centrala (dakle lokalnih izvora energije) za
snabdijevanje potroaa (napajanje arulja) u uskom
podruju. Meutim arulje koje su udaljenije od elektrine
centrale dobivaju zbog pada napona nii napon, pa slabije
svijetle.
Takoer
prijenos
elektrine
energije
je
neekonomian zbog velikih gubitaka u prijenosnom vodu.
A. Rezi

22

ELEKTROENERGETIKA - I

Ovi nedostaci mogli su se otkloniti izborom vodia veeg

presjeka, odnosno prijenosom s manjom strujom i veim
naponom.
Zahvaljujui transformiranju prema Faradayevom zakonu
omogueno je krajem devetnaestog stoljea transformiranje
izmjeninog napona uz neznatne gubitke.
Prvi prijenos elektrine energije izmjeninim naponom 2.000
V na daljinu 39 km izveden je 1894. godine, i koristio se za
elektrinu rasvjetu.

A. Rezi

23

ELEKTROENERGETIKA - I

Godine 1887. tada tridesetogodinji Nikola Tesla pronaao

je u svom laboratoriju u Americi princip dobivanja rotirajueg
magnetskog polja, koji omoguuje rad, danas najee
primjenjivanog, najjednostavnijeg i najjeftinijeg, robustnog
kaveznog asinhronog motora. Istovremeno Nikola Tesla
poinje proizvoditi izmjeninu struju na do tada nepoznati
nain - u trofaznom generatoru.

A. Rezi

24

ELEKTROENERGETIKA - I

Osim toga Nikola Tesla usavrava transformator to

omoguuje ekonominiji prijenos elektrine energije.
Svi ti pronalasci omoguuju u nizu zemalja gradnju
elektrinih centrala. U to vrijeme za pogon generatora koristi
se dizel motor ili parni stroj.
Dosadanji razvoj elektroenergetike u svijetu kao cjelini
pokazuje, da u toku svakih 10 godina dolazi u prosjeku do
udvostruenja potronje elektrine energije. To odgovara
prosjenom godinjem prirastu od 7,2%. Na slici 1.1
prikazan je razvoj godinje bruto potronje elektrine
energije u cijelom svijetu. U zadnjim godinama je taj prirast
neto manji.

A. Rezi

25

ELEKTROENERGETIKA - I

Sl. 1.1 Bruto godinja potronja elektrine energije u svijetu, [TWh]

Udvostruenje potronje po dekadi

Ostvarena potronja

Potronja [TWh]

100000

10000

1000

100
1920

1930

1940

1950

1960

1970

1980

1990

2000

Godine

A. Rezi

26

ELEKTROENERGETIKA - I

Ovakva tendencija porasta potronje ipak ne znai da se u

istom opsegu poveava instalirana snaga novoizgraenih
elektrana, jer se dio poveane potronje podmiruje boljim
koritenjem postojeih kapaciteta. U odgovarajuoj mjeri
takoer se poveavaju prijenosne mree, postrojenja za
transformaciju i raspodjelu elektrine energije, elektrina
troila, potrebne investicije, potrebe radne snage (ljudstva)
itd.
Za sada nije ni u jednoj zemlji dolo do znakova bitnijeg
zasienja, ali svakako se ono s vremenom oekuje. Danas
je teko sa sigurnou rei kako dugo e razvoj
elektroenergetike imati navedenu tendenciju porasta.

A. Rezi

27

ELEKTROENERGETIKA - I

Dugorono predvianje potreba elektrine energije za SAD

pretpostavlja, da e tek oko godine 2200. doi do izvjesnog
zasienja.
Sve veom potronjom elektrine energije doi e svakako
do iscrpljenja klasinih hidroelektrana i termoelektrana, pa
e se sve vie morati primjenjivati nove vrste izvora energije.
To su prije svega razni vidovi nuklearne energije, ili neki
drugi izvori energije koji su danas jo u fazi istraivanja ili
nepoznati.
Prva elektrina centrala u bivoj Jugoslaviji istosmjernog
napona sagraena je u Beogradu 1892. godine i imala je
snagu od 500 kW. Uskoro i u ostalim gradovima niu
elektrine centrale. Tako 1895. godine Sarajevo dobiva
elektrinu centralu snage 220 kW, a 1898. godine Ljubljana
(280 kW).
A. Rezi
28

ELEKTROENERGETIKA - I

Prva elektrina centrala izmjeninog napona sagraena je

1895. godine u Varadinu i imala je snagu 350 kW, a
centrala sagraena godinu dana kasnije u Subotici imala je
snagu 345 kW.
Prve hidroelektrane sagraene u bivoj Jugoslaviji imale su
znatno veu snagu. Tako npr. hidroelektrana u Jajcu na Plivi
sagraena 1900. godine imala je snagu 8000 kW,
hidroelektrana Manojlovac na Krki, sagraena 1906. godine
imala je snagu 20.800 kW, hidroelektrana Kraljevac na
Cetini (1915. god.), imala je snagu 73.600 kW, a
hidroelektrana Fala na Dravi (1919. god.) imala je snagu
36.800 kW.

A. Rezi

29

ELEKTROENERGETIKA - I

Neposredno prije II svjetskog rata u Jugoslaviji je bilo vie

stotina centrala (preteno lokalnog karaktera), ukupne
instalirane anage 505 MW koje su zajedno proizvele 1200
GWh elektrine energije, to je bilo trostruko vie u odnosu
na proizvedenih 400 GWh-u 1915. godini.
Gradnjom novih elektrana nakon rata, ve 1950. god.
proizvodnja elektrine energije kod nas iznosila je 2408
GWh, a instalirana snaga elektrana iznosila je 673 MW. Od
toga 43% otpada na instaliranu snagu hidroelektrana, a 57%
na instaliranu snagu termoelektrana.

A. Rezi

30

ELEKTROENERGETIKA - I

Godine 1960. proizvodnja je porasla na 8900 GWh, a 1970.

godine na 26000 GWh. Godine 1976. ukupna instalirana
snaga elektrana iznosila je u SFR Jugoslaviji 10073 MW, a
proizvodnja elektrine energije iznosila je 43583 GWh, to je
prema cjelokupnoj godinjoj svjetskoj proizvodnji iznosilo
manje od 1%. U tabeli 1.1 prikazana je proizvedena
elektrina energija u Federaciji Bosne i Hercegovine od
1997. do 2005. godine. U tabeli je takoer oznaen u % udio
hidroelektrana i termoelektrana.
Takoer je, u tabelama 1.2 do 1.5 prikazan popis hidro i
termo potencijala u Bosni i Hercegovini, razvrstano prema
vlasnitvu nad njima.

A. Rezi

31

ELEKTROENERGETIKA - I

TABELA 1.1 Trenutno stanje proizvodnje elektrine

energije u FBiH
EL.
ENERGIJA

PROIZVEDENA

GODINA

1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005.

UKUPNO
[TWh]

4,7

5,27

5,51

6,01

6,76

6,71

6,6

7,2

7,3

PROSJENA
536,6 601,7 629,0 686,3 771,1 766,4 753,4 822, 2 833,3
SNAGA [MW]
UDIO u %

HIDROELEKTRA 43,6
NE

47,3

52,6

43,1

46,9

35,9

37,7

38,2

38,6

TERMOELEKTRA 56,4
NE

52,7

47,4

56,9

53,1

64,1

62,3

61,8

61,4

A. Rezi

32

ELEKTROENERGETIKA - I

TABELA 1.2 POPIS VANIJIH HIDROELEKTRANA U BIH

SLIV

TREBINICA

NERETVA

VRBAS
DRINA

PROSJENA
GODINJA
PROIZVODNJA
[GWh]

PROSJENA
ANGAIRANA
SNAGA [MW]

HIDROELEKTRANA

VLASNITVO

INSTALIRANA
SNAGA [MW]

DUBROVNIK

ERS

216

1566

178,8

TREBINJE I

ERS

163

578

66

TREBINJE II

ERS

20

2,3

APLJINA

EPHZHB

440

600

68,5

RAMA

EPHZHB

160

710

81,1

JABLANICA

EPBIH

144

799

91,2

GRABOVICA

EPBIH

113

347

39,6

SALAKOVAC

EPBIH

205

590

67,4

MOSTAR

EPHZHB

72

310

35,4

PE-MLINI

EPHZHB

30

82

9,4

JAJCE I

EPHZHB

60

233

26,6

JAJCE II

EPHZHB

30

175

20

BOAC

ERS

110

311

35,5

VIEGRAD

ERS

315

1108

126,5

A. Rezi

33

ELEKTROENERGETIKA - I

TABELA 1.3 SUMARNI PRIKAZ HODROPOTENCIJALA U BIH

INSTALIRANA SNAGA
[MW]

PROSJENA
GODINJA
PROIZVODNJA [GWh]

PROSJENA
ANGAIRANA SNAGA
[MW]

ERS UKUPNO
HIDROELEKTRANE:

811

3583

409

EPBIH UKUPNO
HIDROELEKTRANE:

462

1736

198,2

EPHZHB UKUPNO
HIDROELEKTRANE:

792

2110

240,9

EPHZHB UKUPNO
HIDROELEKTRANE
BEZ APLJINE:

352

1510

172,4

A. Rezi

34

ELEKTROENERGETIKA - I

TABELA 1.4 POPIS TERMOELEKTRANA U BIH

VLASNITVO

INSTALIRANA
SNAGA
GENERATORA
[MW]

INSTALIRANA
SNAGA NA
PRAGU [MW]

RASPOLOIVA
SNAGA NA
PRAGU [MW]

TUZLA I A1

EPBIH

32

29

19 (0)

TUZLA I A2

EPBIH

32

29

13 (0)

TUZLA II A3

EPBIH

100

91

76,5

TUZLA III A4

EPBIH

200

182

182 (0)

TUZLA IV A5

EPBIH

200

182

182

TUZLA V A6

EPBIH

215

198

181

TUZLA UKUPNO:

EPBIH

779

711

653,5 (439,5)

KAKANJ I A1

EPBIH

32

29

24 (0)

KAKANJ I A2

EPBIH

32

29

24 (0)

KAKANJ II A3

EPBIH

32

29

24 (0)

KAKANJ II A4

EPBIH

32

29

24 (0)

KAKANJ III A5

EPBIH

100

92

86

KAKANJ IV A6

EPBIH

110

101

96

KAKANJ V A7

EPBIH

230

208

208

KAKANJ UKUPNO:

EPBIH

568

517

486 (390)

GACKO

ERS

300

276

269

UGLJEVIK

ERS

300

276

269

TERMOELEKTRANA

A. Rezi

35

ELEKTROENERGETIKA - I

TABELA 1.5 SUMARNI PRIKAZ TERMOPOTENCIJALA U BIH

INSTALIRANA SNAGA
GENERATORA [MW]

INSTALIRANA SNAGA
NA PRAGU [MW]

RASPOLOIVA
SNAGA NA PRAGU
[MW]

EPBIH UKUPNO
TERMOELEKTRANE:

1347

1228

1139,5 (829,5)

ERS UKUPNO
TERMOELEKTRANE:

600

552

538

EPHZHB UKUPNO
TERMOELEKTRANE:

A. Rezi

36

ELEKTROENERGETIKA - I

Pravu sliku o postojeem stupnju elektrifikacije neke zemlje

moemo dobiti raznim pokazateljima, kao npr.: ukupnom
instaliranom snagom generatora, duinom dalekovoda i
drugih vodova visokog i niskog napona, proizvodnjom i
potronjom elektrine energije po stanovniku (specifina
potronja), proizvodnjom elektrinih strojeva i aparata,
postotkom elektrificiranih naselja i sl.
Od svih navedenih pokazatelja specifina proizvodnja
odnosno specifina potronja elektrine energije najjae
karakterizira stupanj elektrifikacije neke zemlje kao i ivotni
standard naroda.

A. Rezi

37

ELEKTROENERGETIKA - I

U 1976. godini najvea specifina potronja elektrine

energije bila je u Norvekoj i iznosila je 16132 kWh po
stanovniku. Zatim slijede vedska (9525), SAD (8974) i
Finska (6216). Od evropskih zemalja jo su vicarska,
Njemaka i Velika Britanija imale specifinu potronju
elektrine energije veu od 4000 kWh godinje po
stanovniku. BiH je prema istim podacima imala u 1976.
godini specifinu potronju 1718 kWh/stanovniku.
Otprilike isti iznos specifine potronje elektrine energije
ima Grka, dok Maarska, Rumunjska i panjolska imaju
neznatno vie. Turska je prema istim podacima sa 397
kWh/stanovniku na posljednjem mjestu od 24 zemlje. U isto
vrijeme Kina i Indija imaju specifini potroak tek neto vei
od 100 kWh/stanovniku.
A. Rezi

38

ELEKTROENERGETIKA - I

Sve veim porastom potronje elektrine energije, razvijao

se i mijenjao nain opskrbe potroaa elektrinom
energijom. U poetku elektrifikacije samo jedna lokalna
centrala male snage snabdijevala je svoje okolno podruje.
U to vrijeme elektrina energija je mogla konkurirati drugim
vrstama energije samo na uskom podruju (kao to je npr.
rasvjeta).

A. Rezi

39

ELEKTROENERGETIKA - I

Veom primjenom elektrine energije gradile su se nove

elektrane, koje su snabdijevale svoje podruje, ali elektrane
su meusobno ostajale nepovezane.
Daljnjim porastom potronje elektrine energije poele su se
meusobno povezivati dvije vee elektrane u jedan sistem
pomou dalekovoda visokog napona. To je povealo
sigurnost pogona, a elektrane su se mogle izgraivati na
mjestima koja omoguavaju jeftiniju proizvodnju elektrine
energije, a udaljena su od centra potronje.

A. Rezi

40

ELEKTROENERGETIKA - I

Poveanjem snage, poveao se i broj spojnih vodova

izmeu elektrana i prelazilo se na vie pogonske napone. To
je uz razvoj regulacione i zatitne tehnike omoguilo prijelaz
na velike povezane elektroenergetske sisteme.
U takvom sistemu obino su termoelektrane spojene preko
dalekovoda visokog napona s protonim i akumulacionim
hidroelektranama u jednu pogonsku cjelinu.
Pomou transformatorskih stanica ostvarena je veza s
mjesnim mreama niih napona za direktno snabdijevanje
potroaa. Ovakav nain snabdijevanja potroaa
elektrinom energijom u okviru velikog elektroenergetskog
sistema danas je gotovo pravilo.

A. Rezi

41

ELEKTROENERGETIKA - I

1.2. Energetski izvori

U prirodi se neprekidno pretvara jedan oblik energije u drugi

oblik, tj. energija samo mijenja svoj oblik. Pretvaranjem
nekih vrsta energije dobiva se elektrina energija.
Iskoritavanjem energetskih izvora u svrhu dobivanja
elektrine energije, njenom raspodjelom i primjenom bavi se
elektroenergetika.
O tehnikom napretku ovisi ekonominost iskoritavanja
energetskih izvora.

A. Rezi

42

ELEKTROENERGETIKA - I

Energetski izvori mogu se podijeliti u dvije osnovne grupe:

a)

izvori koji se stalno obnavljaju,

b)

izvori koji se ne obnavljaju.

Prvu grupu ine vodne snage, plima i oseka, toplina mora,

vjetar i toplina sunca koja se moe direktno koristiti.
Drugu grupu izvora ine fosilna kruta, tekua i plinovita
goriva, nuklearna energija i unutranja toplina zemlje.

A. Rezi

43

ELEKTROENERGETIKA - I

Izvori koji se obnavljaju, mijenjaju s vremenom svoje

potencijalne mogunosti. Te promjene mogu biti veoma brze
kao to su npr. kod vjetra, plime i oseke, ili sporije kao to je
kod vodne snage, ili veoma polagane kao to je kod topline
mora. Karakteristino je za energiju tih izvora da se u veini
sluajeva ne moe akumulirati, pa ju je potrebno koristiti u
trenutku kada se pojavljuje.
Izvore energije koji se ne obnavljaju (npr. goriva) mogue je
uskladititi i koristiti kada je to potrebno. Osim toga fosilna i
nuklearna goriva mogu se transportirati i koristiti na bilo
kojem mjestu, dok je transport energije ostalih izvora mogu
samo onda, ako se ona pretvori u elektrinu energiju.

A. Rezi

44

ELEKTROENERGETIKA - I

Gotovo za sve oblike energetskih izvora pronaeno je

tehniko rjeenje za njihovo iskoritavanje odnosno
pretvaranje u drugi oblik energije, ali nisu sva rjeenja
ekonomina.
Fosilna goriva i vodne snage su klasini izvori energije, jer
se iskoritavaju ve dugo vremena.
Ostali izvori energije iskoritavaju se u novije vrijeme, ili se
mogunost njihovog iskoritavanja nalazi u fazi razvoja i
ispitivanja.

A. Rezi

45

ELEKTROENERGETIKA - I

Goriva (ugljen, nafta i zemni plin) danas su najvie koriteni

izvori energije u svijetu. Od toga se oko 15 do 20% troi za
proizvodnju elektrine energije, i pokazuje se tendencija
daljnjeg porasta. Ovaj postotak varira u raznim zemljama i
zavisi od raspoloivog hidroenergetskog potencijala i od
zaliha goriva dotine zemlje.
Meusobni odnos ukupne potronje goriva pokazuje
smanjenje udjela ugljena, a porast udjela nafte i zemnog
plina.
BiH spada u zemlje bogate energetskim potencijalom.
Osnovna energetska baza je ugljen. Rezerve lignita i mrkog
ugljena u BiH su velike, dok je kamenog ugljena jako malo.
Rezerve ugljena iskoritene su samo oko 0,5%.
A. Rezi

46

ELEKTROENERGETIKA - I

Vodne snage pored goriva predstavljaju s gledita

proizvodnje elektrine energije veoma vaan energetski
izvor. Energija vodotoka ovisi o koliini vode koja protjee i o
visinskoj razlici. Apsolutna visina vodotoka nad morem se
smanjuje od izvora prema uu, dok se koliina vode koja
tijekom godine protee vodotokom poveava od izvora
prema uu.
Raspoloiva snaga vodotoka iznosi:

Pr = Q g H

A. Rezi

(1.1)

47

ELEKTROENERGETIKA - I

Uzimajui u obzir gravitaciju i specifinu masu vode

numeriki izraz za snagu vodotoka glasi:
Pr = 9807 Q H

Pr

m3/s

Protok je vrlo promjenljiv i on se mijenja iz dana u dan, pa se

rauna sa srednjim protokom.
Maksimalni protok moe biti i nekoliko puta vei od srednjeg,
a minimalni protok moe pasti na 10% srednjeg protoka.

A. Rezi

48

ELEKTROENERGETIKA - I

Srednji godinji protok iznosi:

Qsr =

V
31536 103

(1.2)

gdje V predstavlja ukupnu koliinu vode koja protjee

vodotokom u jednoj godini, a 31536103 broj sekunda u
godini.
Na dijelu pada dH na kojem se koristi protok Qsr snaga
iznosi:

dP = 9807 Qsr dH

A. Rezi

(1.3)

49

ELEKTROENERGETIKA - I

Integrirajui izmeu kota ua i izvora, dobije se srednja

snaga vodotoka:
P = 9807 Qsr dH

(1.4)

Energija vodotoka iznosi:

A = Psr t

(1.5)

Godina ima 8760 sati, pa godinja energija vodotoka u Wh

iznosi:

Agod = 8760 Psr

A. Rezi

(1.5a)
50

ELEKTROENERGETIKA - I

Promjenljivost protoka uvjetuje da se rijetko kada koristi sva

voda vodotoka, jer bi bilo neekonomino sagraditi elektranu
za maksimalni protok.
Zbog toga je iskoritena koliina vode manja od raspoloive,
pa je i srednji godinji korisni protok Q'sr manji od srednjeg
protoka Qsr.
Osim neiskoritene vode zbog ogranienog kapaciteta
strojeva, dolazi katkada radi zahtjeva plovidbe, transporta,
poljoprivrede, kretanja riba itd. do potrebe da se voda
proputa bez energetskog koritenja. To jo dalje smanjuje
iskoristivi srednji protok.

A. Rezi

51

ELEKTROENERGETIKA - I

Kao to se ne moe iskoristiti sva raspoloiva voda, ne

moe se koristiti ni cijeli raspoloivi pad vode. Gubici u
dovodima vode od zahvata do turbine, smanjuju isti rad
raspoloivog pada vode; takoer se moraju uzeti u obzir
gubici u turbini i generatoru. Na taj je nain tehniki
iskoristiva snaga znatno manja od raspoloive snage
vodotoka.
Raspoloivu energiju nazivamo bruto energijom, dok
iskoristivu
energiju
nazivamo
tehniki
iskoristivom
energijom. Odnos izmeu tehniki iskoristive i raspoloive
energije vodotoka varira u irokim granicama i grubo se
moe uzeti da taj odnos iznosi 0,1 do 0,6. Meutim, energija
koja se moe proizvesti samo u ekonomski povoljnim
postrojenjima, tzv. ekonomski iskoristiva energija jo je
znatno manja.
A. Rezi

52

ELEKTROENERGETIKA - I

Procjena ekonomski iskoristive energije ovisna je o stupnju

tehnikih mogunosti postrojenja i ona se mijenja razvojem
tehnike i potronje energije.
Odnos izmeu ekonomski iskoristive i raspoloive energije
vodotoka moe se grubo uzeti da iznosi 0,05 do 0,2.
Hidroenergija u BiH, kao izvor energije koji se obnavlja i
pretpostavljajui njeno iskoritenje 100 godina ima otprilike
1/4 potencijala ugljena.

A. Rezi

53

ELEKTROENERGETIKA - I

Energija toplih izvora iskoritava se takoer za proizvodnju

elektrine energije. Iz toplih izvora izbija na povrinu zemlje
vodena para ili topla voda. Njih ima u nekim podrujima
Islanda, Italije, Japana, Kanade, Kalifornije, Rusije itd.
Energetsko iskoritenje toplih izvora koje se koristi u Italiji
iznosi nekoliko postotaka ukupno proizvedene elektrine
energije. Temperatura pare koja izlazi na povrinu zemlje
kree se od 140 do 215 C, a koliina se kree od najmanjih
pa do 180 tona pare na sat.
Ovaj izvor energije nema znaajnijeg utjecaja na opskrbu
elektrinom energijom, jer su topli izvori malobrojni. U naoj
zemlji ne moemo raunati na proizvodnju elektrine
energije koritenjem toplih izvora.

A. Rezi

54

ELEKTROENERGETIKA - I

Energija vjetra koristi se u nekim zemljama takoer za

proizvodnju elektrine energije. Elisa koju pokree struja
zraka, pokree generator snage trenutno i do 5 MW, koji
daje elektrinu energiju. Specifina snaga, (to je snaga po
m2 povrine kruga kojeg opisuje elisa) koju vjetar predaje
elisi i uz dobar stupanj djelovanja i brzinu vjetra v = 10 m/s
(36 km/h) iznosi tek priblino 300 W/m2.
Ovako mala koncentracija snage vjetra je osnovni
nedostatak, jer bi za dobivanje iole veih snaga bile
potrebne elise velikih promjera (preko 100 m), to bi
zahtijevalo izgradnju vrlo visokih tornjeva.

A. Rezi

55

ELEKTROENERGETIKA - I

Osim toga brzina vjetra - a time i snaga koja je

proporcionalna treoj potenciji brzine vjetra - vrlo su
promjenljivi, pa se ni unutar jednog sata ne moe raunati s
konstantnom proizvodnjom. Zbog toga se, kod ovih
elektrana, velika panja posveuje regulacionoj tehnici
(pretvorbi proizvedene izmjenine elektrine energije
varijabilnog napona i frekvencije u elektrinu energiju
konstantnog napona i frekvencije).

A. Rezi

56

ELEKTROENERGETIKA - I

Postoje razliiti objekti i izvedbe za koritenje snage vjetra

za proizvodnju elektrine energije, ali prema dananjem
stanju ne treba oekivati u skoroj budunosti koritenje
energije vjetra u veoj mjeri i radi relativno visoke cijene tako
proizvedene elektrine energije i radi nemogunosti
izgradnje postrojenja veih konstantnih snaga.
Interesantno je rjeenje za primjenu ovih vrsta elektrana na
otocima. Za vrijeme jakih vjetrova dobivena energija se troi
na dizanje pumpama morske vode u akumulacijski bazen.
Kasnije se za vrijeme tiine ili male brzine vjetra koristi
akumulirana morska voda za pogon turbina u hidroelektrani.

A. Rezi

57

ELEKTROENERGETIKA - I

Energija plime i oseke koja nastaje zbog djelovanja sunca i

mjeseca na vodu u oceanima moe se takoer iskoristiti za
proizvodnju elektrine energije.
Amplituda plime i oseke ovisi o djelovanju oba nebeska
tijela. Pojedine obale imaju razliitu amplitudu i frekvenciju.
Neke obale (zapadna Evropa, Tahiti) imaju dvije plime
dnevno, a neke samo jednu. Amplituda plime moe iznositi
od nekoliko decimetara do preko 12 m (kao npr. na nekim
mjestima na sjeverozapadnoj obali Francuske, jugozapadnoj
obali Engleske i zapadnoj obali Sjeverne Amerike).
Za energetsko iskoritenje plime i oseke treba postojati
pogodno mjesto na obali gdje se pojavljuje velika amplituda,
te zaljev, koji se moe pregraditi branom, tako da se stvori
bazen odvojen od mora.
A. Rezi

58

ELEKTROENERGETIKA - I

Kod najjednostavnijeg naina koritenja plime i oseke,

turbine rade samo u jednom smjeru strujanja, ili kod
punjenja, ili kod pranjenja bazena. Energetsko koritenje
razlike nivoa izmeu bazena i povrine mora obavlja se
samo, ili za vrijeme oseke, ili za vrijeme plime. U oba sluaja
postoji dugako razdoblje kada se ne moe proizvoditi
elektrina energija. To razdoblje se moe skratiti, ako se
izgrade dva postrojenja koja mogu biti meusobno udaljena,
ali koja rade u istoj mrei. Jedno postrojenje radi za vrijeme
plime, a drugo za vrijeme oseke. Takoer je mogue koristiti
energiju vode i za vrijeme plime i za vrijeme oseke, ako se
primjene turbine koje mogu raditi kod struja vode u oba
smjera. Tada se i punjenje i pranjenje bazena izvodi kroz
turbinu. U tom sluaju ne moe se postii punjenje bazena
do kote koja odgovara maksimumu plime, tj. mora postojati
odreena visinska razlika nivoa potrebna za rad turbine.
A. Rezi

59

ELEKTROENERGETIKA - I

Mana spomenutih sistema za koritenje energije plime i

oseke je ta, to se ne moe postii proizvodnja s
konstantnom snagom i bez prekida pogona. Zbog toga su
potrebne pored takvih elektrana jo i dopunske elektrane. To
se redovito postie na taj nain, da se elektrana koja koristi
energiju plime i oseke ukljui preko mree u veliki
elektroenergetski sistem.
Zbog male amplitude plime u naoj zemlji ne dolazi u obzir
izgradnja takvih vrsta elektrana.
Prva elektrana na svijetu koja koristi energiju plime i oseke,
putena je u rad koncem 1966. godine u Francuskoj.
Elektrana ima 38 agregata i ostvaruje godinju proizvodnju
od priblino 590 GWh elektrine energije.
A. Rezi

60

ELEKTROENERGETIKA - I

Nuklearna energija postaje sve vaniji izvor energije i ona

dobiva sve vei znaaj s gledita proizvodnje elektrine
energije.
Ne ulazei u teoriju oslobaanja energije kod spajanja lakih
jezgri u jednu teku (nuklearna fuzija), odnosno prilikom
raspadanja tekih jezgri i oslobaanja neutrona (nuklearna
fisija), spomenimo ukratko glavne karakteristike koritenja
nuklearne energije.
Industrijsko koritenje nuklearne energije mogue je, prema
dananjem stanju tehnike, u sluaju raspadanja tekih
elemenata, jer se moe utjecati na brzinu njihovog
raspadanja, odnosno na koliinu osloboene energije.

A. Rezi

61

ELEKTROENERGETIKA - I

Izotop urana U-235 je jedini element koji se u svom

prirodnom stanju moe primijeniti za proizvodnju energije.
On se nalazi u prirodnom uranu, koji je smjesa 99,3% U-238
i 0,7% U-235. Meutim mogue je energetski iskoristiti sav
prirodni uran, jer ako se U-238 izvrgne bombardiranju
neutronima, on prelazi u plutonij P-239 koji je umjetno
proizvedeno "nuklearno gorivo" i koje se takoer
upotrebljava za proizvodnju energije.
Osim urana moe se kao izvor energije koristiti i torijum Th232, kojeg nalazimo u prirodi. U pogledu energetskog
koritenja on ima ista svojstva kao i U-238, jer nakon
bombardiranja neutronima prelazi u U-233 koji takoer
predstavlja umjetno ''nuklearno gorivo" i upotrebljava se za
proizvodnju energije.
A. Rezi

62

ELEKTROENERGETIKA - I

Mali broj minerala sadri nekoliko postotaka urana, dok se u

veem broju minerala njegova koncentracija kree priblino
nekoliko promila. Glavna nalazita urana nalaze se u SAD,
Kanadi, Kongu i ekoj, dok su glavna nalazita torija u
Brazilu, Madagaskaru, Velikoj Britaniji i Indiji. Pri raspadanju
jednog grama U-235 oslobaa se energija od 23 MWh, pa
prema procjeni svjetske rezerve urana predstavljaju priblino
20 puta veu energetsku rezervu od ostalih energetskih
rezervi goriva.
Udio nuklearne energije u ukupnoj proizvodnji elektrine
energije postaje sve vei, jer su rezerve ostalih energetskih
izvora ponegdje ve znatno iskoritene. To naroito treba
oekivati u visoko industrijaliziranim zemljama.
Nuklearna elektrana u blizini nas se nalazi u Krkom.
A. Rezi

63

ELEKTROENERGETIKA - I

Energija isijavanja sunca koja dopire na zemlju, djelomino

se akumulira u bilju, ili se pojavljuje u obliku vjetra,
hidrolokog ciklusa, vodenih valova, razlike temperatura
mora itd. Postoji mogunost i neposrednog iskoritavanja
energije isijavanja sunca.
Energija isijavanja sunca na povrini zemlje moe se
procijeniti za jednu godinu:
7,11 1015
4,186 1015

J / km2
J / km2

na ekvatoru
na 45 geografske irine

A. Rezi

64

ELEKTROENERGETIKA - I

Uz pretpostavku da se ova energija moe neposredno

iskoritavati uz stupanj djelovanja od 10% moe se dobiti na
povrini od 1 km2 energije od priblino:
198 106

116 106

kWh / god

kWh / god

na ekvatoru
na 45 geografske irine

A. Rezi

65

ELEKTROENERGETIKA - I

Jedan od naina koritenja isijavanja sunca je pomou

koncentracije sunanih zraka parabolinim zrcalima na cijevi
kroz koje struji voda. Time se postiu visoke temperature i
tlakovi.
U mnogim zemljama Evrope i Amerike intenzivno se radi na
praktinom iskoritavanju energije isijavanja sunca.
Mnoge zgrade dobivaju ve na taj nain energiju za grijanje.
Na ovom principu takoer dobivaju elektrinu energiju
ureaji na svemirskim letjelicama.

A. Rezi

66

ELEKTROENERGETIKA - I

Energija topline mora i unutranjosti zemlje takoer daju

mogunost koritenja za proizvodnju elektrine energije.
Ako se voda s povrine mora, koja je toplija od vode u dubini
dovede u prostor dovoljno niskog podtlaka, voda e ispariti,
pa se tom parom moe tjerati turbina, dok se kondenzator
turbine hladi vodom iz dubljih slojeva mora. U turbini se
dakle iskoritava pad topline izmeu temperature na povrini
i u dubini mora.
Takoer bi se mogla koristiti toplina unutranjosti zemlje.
Toplina u unutranjosti zemlje raste priblino za 1 C na
svakih 32 m dubine. Ako bi se izgradio dovod vode s
povrine do dovoljne dubine ispod povrine zemlje i
dovoenjem te topline na povrinu, mogla bi se ona koristiti
za proizvodnju elektrine energije.
A. Rezi

67

ELEKTROENERGETIKA - I

1.3. Vrste elektrana

Elektrane su postrojenja za proizvodnju elektrine energije u
veim koliinama. Generatore koji daju elektrinu energiju
tjeraju razni pogonski strojevi (vodne turbine, parne i plinske
turbine, motori s unutranjim izgaranjem itd).
Osim generatora i pogonskih strojeva postoje i ureaji i
naprave koji su potrebni za njihov pogon, za kontrolu,
upravljanje, regulaciju i sl.
Osnovna karakteristina veliina svake elektrane je njezina
instalirana snaga, koja predstavlja nazivnu snagu elektrane.
Ona je definirana kao aritmetika suma nazivnih snaga svih
turbina mjerenih na stezaljkama generatora (u kW odnosno
MW).
A. Rezi

68

ELEKTROENERGETIKA - I

Osnovni je zadatak elektrana da proizvode elektrinu

energiju u koliinama i vremenu koje trai potroa. Kao to
je ve ranija u uvodu reeno, elektrane su redovito dio
nekog elektroenergetskog sistema koji obuhvaa osim
veeg broja elektrana jo i rasklopna postrojenja za razvod i
transformaciju elektrine energije, vodove za prijenos i
razdiobu elektrine energije, ureaje i aparate za pretvorbu
elektrine energije kod potroaa u onaj oblik energije koji
zahtijeva potroa.
Prema
tipinom
dnevnom
dijagramu
optereenja
prikazanom na slici 1.2, vidi se da optereenje tokom dana
znatno varira. Podruje proizvedene energije moe se
podijeliti na konstantnu (temeljnu) energiju At i na
promjenljivu energiju Apr.
A. Rezi

69

ELEKTROENERGETIKA - I

Obzirom na ulogu u elektroenergetskom sistemu elektrane

se dijele na:
-

temeljne i

vrne.
A. Rezi

70

ELEKTROENERGETIKA - I

Temeljne elektrane su one koje su prema svojim pogonskim

svojstvima prilagoene konstantnom radu.

Vrne elektrane obzirom na svoja pogonska svojstva moraju

biti sposobne da prate zahtjeve potroaa, tj. da mijenjaju
proizvodnju onako kako to zahtijevaju potroai. One se
koriste za preuzimanje vrnog optereenja.

A. Rezi

71

ELEKTROENERGETIKA - I

Prema dananjem stupnju razvoja, a koristei naprijed

opisane izvore energije, moe se proizvodnja elektrine
energije podijeliti u slijedee 4 osnovne grupe:

a)

proizvodnja hidroelektrana

b)

proizvodnja termoelektrana

c)

proizvodnja nuklearnih elektrana

d)

ostala proizvodnja.

Iako i nuklearne elektrane spadaju u irem smislu u

termoelektrane, one se kod ove podjele posebno obrauju.
U slijedeem izlaganju bit e ukratko opisane osnovne
karakteristike pojedine vrste proizvodnje elektrine energije.
A. Rezi

72

ELEKTROENERGETIKA - I

1.3.1. Proizvodnja elektrine energije u hidroelektranama

Postrojenja u kojima se potencijalna energija vode pretvara
pomou vodnih turbina i elektrinih generatora u elektrinu
energiju nazivaju se hidroelektrane (HE).
Izvedba hidroelektrana ovisi o mnogo uvjeta: konfiguraciji i
geolokom sastavu terena, koncentraciji pada, iskoritenju
cijelog vodotoka rijeke, zahtjevu vodoprivrede, rijenog
brodarstva itd. Zato svaka hidroelektrana ima posebno i
specifino rjeenje. Postoje razni kriteriji prema kojima se
mogu podijeliti hidroelektrane (npr. visina pada, smjetaj
strojarnice, nain koritenja vode, itd.). Prema visini pada,
hidroelektrane mogu biti niskotlane s padom do 25 m,
srednjetlane s padom od 25 do 200 m i visokotlane s
padom iznad 200 metara.
A. Rezi

73

ELEKTROENERGETIKA - I

Prema smjetaju strojarnice hidroelektrane se mogu

podijeliti na pribranske, kod kojih je strojarnica smjetena
neposredno uz branu, unutar brane ili je dio brane i
derivacijske kod kojih je strojarnica udaljena od brane, pa se
voda dovodi do strojarnice tlanim ili gravitacijskim
dovodom.
Prema nainu koritenja energije vode postrojenja koja
proizvode elektrinu energiju mogu biti:
a)

protone hidroelektrane

b)

akumulacijske hidroelektrane

c)

hidroelektrane koje koriste energiju plime i oseke

d)

pumpno-akumulacijske hidroelektrane.
A. Rezi

74

ELEKTROENERGETIKA - I

Protone hidroelektrane su one kod kojih se sva voda koja

dotie vodotokom iskoritava proputanjem kroz turbinu ili
se kod veih protoka prelijeva neiskoritena preko brane.
Kod ovih vrsta elektrana brana pregrauje vodotok
stvarajui na taj nain potreban pad. Strojarnica s turbinama
i generatorima nalazi se u samoj brani, ili neposredno uz
nju. Proizvodnja protone hidroelektrane zavisi direktno od
dotoka vode. Pri sunom periodu, kada je dotok vode malen
i proizvedena elektrina energija je malena. Za vrijeme
velikog dotoka vode, uz maksimalnu proizvodnju elektrine
energije ovisnu o instaliranoj snazi, moe doi i do preljeva,
tj. ne moe se koristiti itava koliina vode.
Pored brane i strojarnice uz protonu hidroelektranu nalazi
se kod plovnih rijeka kanal za prolaz brodova, riblja staza i
razvodno postrojenje.
A. Rezi

75

ELEKTROENERGETIKA - I

U naoj blizini je karakteristian po protonim

hidroelektranama sliv rijeke Drave na kojoj se nalazi
izgraeno vie elektrana. Ostale poznatije protone
hidroelektrane u naoj blizini su: HE erdap, HE Medvode,
HE Jajce, HE Gojak, HE Mostar itd.

A. Rezi

76

ELEKTROENERGETIKA - I

Akumulacijske hidroelektrane imaju bazene, (umjetna

jezera) u kojima se voda za vrijeme malog optereenja ili
velikog dotoka akumulira, a troi se za vrijeme velikog
optereenja i malog dotoka vode.
Prema veliini akumulacijskih jezera postoje akumulacijske
hidroelektrane s dnevnom, tjednom, sezonskom ili
godinjom akumulacijom. Grade se tamo gdje je mogue
napraviti akumulacijsko jezero pregradnjom vodotoka
branom, a pri tome su trokovi snoljivi.
Osim to je prednost akumulacijske hidroelektrane pred
protonom u mogunosti prebacivanja koritenja vode iz
mokrog u suno razdoblje, takoer se moe kod
akumulacijskih hidroelektrana postii kroz krae vrijeme
(npr. za vrijeme vrnog optereenja) maksimalna snaga
elektrane.
A. Rezi

77

ELEKTROENERGETIKA - I

Akumulacijske hidroelektrane takoer se odlikuju velikom

pogonskom elastinou. Mogue je jednostavno i brzo
putanje u rad, ili iskljuenje iz rada, kao i regulacija
optereenja bez znatnijih gubitaka vode.
Neke od veih akumulacijskih hidroelektrana u naoj blizini
jesu: HE Mavrovo, HE Split, HE Senj, HE Vinodol, HE
Rama, HE Jablanica itd.

Princip rada hidroelektrane koja koristi energiju plime i

oseke i njene glavne karakteristike opisane su ranije.

A. Rezi

78

ELEKTROENERGETIKA - I

Pumpno - akumulacijske hidroelektrane omoguuju da se za

vrijeme niskog optereenja elektroenergetskog sistema,
pumpa voda u posebne akumulacijske bazene, da bi se za
vrijeme velikog optereenja proputala kroz turbine. Time se
moe
sprijeiti
prelijevanje
vode
kod
protonih
hidroelektrana za vrijeme niskog optereenja (npr. tokom
noi) ili potreba obustave rada termoelektrana za vrijeme
nonih minimalnih optereenja.
Ove hidroelektrane mogu biti s dnevnom i sezonskom
akumulacijom vode i veoma su pogodne kao rezerva u
sistemu termoelektrana. Njihova korisnost iznosi priblino
0,5 - 0,6.
Kod nas je pumpno-akumulaciona hidroelektrana u apljini,
instalirane snage 2x220 MVA.
A. Rezi

79

ELEKTROENERGETIKA - I

1.3.2. Proizvodnja elektrine energije u termoelektranama

Termoelektrane ( TE ) su postrojenja u kojima se energija

topline pretvara u mehaniku, a ova u elektrinu energiju.
Termoelektrane koje proizvode elektrinu energiju koristei
energiju goriva ili toplinu toplih izvora moemo podijeliti
prema vrsti primijenjenog pogonskog stroja na:
a)

parne termoelektrane

b)

plinske termoelektrane

c)

dizelske termoelektrane.

A. Rezi

80

ELEKTROENERGETIKA - I

U parnim termoelektranama koriste se vrsta, tekua i

plinovita goriva, u plinskim termoelektranama tekua i
plinovita goriva, dok se u dizelskim termoelektranama
koriste samo tekua goriva.

Parne termoelektrane u kojima se kao pogonski stroj koristi

parna turbina dijele se na:
kondenzacione u kojima se proizvodi samo elektrina
energija,
toplane i industrijske termoelektrane u kojima se osim
elektrine energije proizvodi i para za potrebe industrijskih
tehnolokih procesa i za grijanje.
A. Rezi

81

ELEKTROENERGETIKA - I

Kondenzacione termoelektrane su najraireniji tip elektrana.

Grade se uglavnom u blizini izvora krutog, tekueg ili
plinovitog goriva. Za hlaenje kondenzatora parne turbine
potrebna je znatna koliina rashladne vode.
Osnovni nedostatak ovih elektrana je niski stupanj
iskoristivosti. Uzimajui u obzir sve gubitke u termoelektrani
stupanj iskoristivosti suvremenih termoelektrana kree se od
0,28 do 0,41 ovisno o veliini agregata. To znai da je za
proizvodnju 1 kWh elektrine energije potrebno u
kondenzacionim termoelektranama (8,8 do 12,6)106 J
toplinske energije.
Termoelektrane su znatno sloenije od hidroelektrana jer
zahtijevaju niz pomonih pogona za ispravan rad.
A. Rezi

82

ELEKTROENERGETIKA - I

Meutim proizvodnja i snaga termoelektrana ne zavisi od

meteorolokih uvjeta kao kod hidroelektrane i uz
pretpostavku da na skladitu postoji dovoljna koliina goriva,
mogua je proizvodnja elektrine energije u svako doba
godine.
Rokovi izgradnje i investicije za gradnju termoelektrana su
nii od onih za hidroelektrane, kod kojih su obino potrebni
opseni graevinski radovi.
Termoelektrane se grade 3-4 godine, a hidroelektrane 4-6
godina. Zato je neobino vano, to je bilo ve ranije
naglaeno, pravovremeno planiranje i pravovremeni poetak
gradnje elektroenergetskih objekata.

A. Rezi

83

ELEKTROENERGETIKA - I

Termoelektrane
su
znatno
manje
elastine
od
hidroelektrana. Njihov tehniki minimum je relativno visok
(0,3 - 0,4 nazivne snage), to moe biti neugodno za vrijeme
niskih minimalnih nonih optereenja, jer su svaki prestanak
rada i putanje u pogon termoelektrane tehniki i ekonomski
nepoeljni, zbog velikih gubitaka topline.
Neke od najpoznatijih kondenzacionih termoelektrana u
naoj blizini jesu: TE Tuzla, TE Kakanj, TE Gacko, TE
Ugljevik, TE Sisak, TE Zagreb II, TE Plomin, TE otanj itd.

A. Rezi

84

ELEKTROENERGETIKA - I

Toplane i industrijske elektrane ine posebnu vrstu

termoelektrana. U ovim termoelektranama kombinirano se
proizvodi elektrina energija i para, ime se postie bolji
stupanj iskoristivosti.
Kod industrijskih toplana koje se grade zbog potrebe
tehnoloke pare toplinska energija je primarna, a
proizvedena elektrina energija sekundarna.
Stupanj iskoristivosti kree se od 60-85%, jer se toplina ne
odvodi iz kondenzatora rashladnom vodom, nego se koristi.

A. Rezi

85

ELEKTROENERGETIKA - I

Javne toplane koje slue za snabdijevanje jednog veeg

podruja toplinskom i elektrinom energijom imaju loiji , ali
jo uvijek povoljniji od kondenzacione termoelektrane.
Nedostatak javnih toplana je u tome, to se znatna koliine
goriva moraju transportirati (od mjesta proizvodnje) do
toplane i to je prijenos pare do potroaa topline, ako se
radi o iole veim udaljenostima, ekonomski nepovoljan.
U naoj blizini postoje javne toplane u Tuzli, Sarajevu,
Zenici, Kaknju, Beogradu, Ljubljani i Zagrebu, a poznatije
industrijske toplane jesu u Zenici, Lukavcu, Maglaju,
Prijedoru, Loznici itd.

A. Rezi

86

ELEKTROENERGETIKA - I

Plinske tarmoelektrane koriste plinsku turbinu kao pogonski

stroj za generator. Kao gorivo dolaze u obzir derivati nafte,
prirodni zemni plin, grotleni plin i otpadni plinovi u kemijskoj
industriji.
Osnovni elementi plinske termoelektrane jesu: kompresor,
komora za izgaranje i plinska turbina.
Da bi se postrojenje s plinskom turbinom moglo staviti u
pogon mora postojati pomoni izvor energije.
Obino se elektrinom energijom napaja trofazni asinhroni
motor koji se nalazi na istoj osnovi s generatorom, turbinom i
kompresorom. Motor omoguava stavljanje kompresora u
pogon.

A. Rezi

87

ELEKTROENERGETIKA - I

Najjednostavnije postrojenje s plinskom turbinom (bez

zagrijavanja zraka i bez viestepene kompresije i
ekspanzije) ima stupanj djelovanja 17 do 20%. Ovako niska
korisnost uvjetovana je time, to izlazni plinovi odvode iz
turbine velike koliine topline u atmosferu i to je veliki
utroak energije za komprimiranje zraka u kompresoru.
Korisnost postrojenja s plinskim turbinama moe se
poboljati na taj nain, da se pomou vruih izlaznih plinova
zagrijava komprimirani zrak prije nego to ue u komoru za
izgaranje, ili da se koristi viestruka kompresija i ekspanzija.
U tom sluaju korisnost postrojenja iznosi priblino 34%.
Postrojenje za proizvodnju elektrine energije s plinskim
turbinama, u usporedbi s parnom elektranom, ima prednosti
i nedostataka.
A. Rezi

88

ELEKTROENERGETIKA - I

Kod postrojenja s plinskim turbinama nije potreban ureaj za

pripremu vode, ve eventualno ima filtere za zrak to je
neusporedivo jednostavnije i jeftinije. Dimenzije svih dijelova
su manje nego u parnoj termoelektrani, pa je smanjena
ukupna potrebna povrina postrojenja, i za istu snagu
dovoljne su manje investicije. Takoer vrijeme stavljanja u
pogon iz hladnog stanja iznosi svega 20-30 minuta kod
postrojenja s plinskom turbinom, dok kod parnih
termoelektrana iznosi vie sati.
Glavni nedostatak postrojenja s plinskom turbinom je
nemogunost koritenja ugljena kao goriva, kao i znatno
manja granina snaga normalne izvedbe plinske turbine u
odnosu na graninu snagu parne turbine.
Zbog toga elektrane s plinskim turbinama obino imaju u
elektroenergetskom sistemu ulogu rezervne ili vrne
elektrane.
A. Rezi

89

ELEKTROENERGETIKA - I

Dizelske termoelektrane koriste dizel motor kao pogonski

stroj za generator. Troe samo tekua goriva. Upotrebljavaju
se na brodovima, a pogodne su i za otoke, svjetionike i
druge manje grupe potroaa, koji nisu dostupni za
prikljuak na mreu elektroenergetskog sistema. Takoer se
dizelske elektrane ponekad grade u industriji koja ne
upotrebljava paru u tehnolokom procesu. U tom sluaju
one imaju ulogu industrijske elektrane.
Dizelske elektrane takoer slue kao nuna rezerva u
vanijim objektima kao to su bolnice, javne ustanove, vojni
objekti itd. u sluaju ispada mree iz pogona.
U dananje vrijeme, kada su zbog nestaice elektrine
energije este redukcije, dizelagregati dobivaju naroito
veliki znaaj i mnogo se koriste.
A. Rezi

90

ELEKTROENERGETIKA - I

1.3.3. Proizvodnja
elektranama

elektrine

energije

nuklearnim

Nuklearne termoelektrane (NE) su postrojenja u kojima se

toplina osloboena nuklearnim reaktorima koristi za
proizvodnju elektrine energije.
Nuklearne elektrane
termoelektrane.

irem

smislu

spadaju

Danas je u svijetu u pogonu i izgradnji ve veliki broj

nuklearnih elektrana.

A. Rezi

91

ELEKTROENERGETIKA - I

Tako je u Rusiji ve 1954. godine stavljena u pogon prva

nuklearna elektrana, a do konca 1970. bilo ih je osam u
pogonu.
U Velikoj Britaniji prva nuklearna elektrana stavljena je u
pogon 1956. godine, a do 1972. stavljeno ih je 17 u pogon.
Prva nuklearna elektrana u SAD stavljena je u pogon 1957.
godine, a do konca 1970. bilo ih je u pogonu ukupno 35.
U Evropi su do 1976. godine u nuklearnim elektranama
proizvodile elektrinu energiju Belgija, Bugarska, eka,
Slovaka, Njemaka, Francuska, Holandija, Italija,
panjolska, vedska, vicarska, i Velika Britanija.
Nuklearna elektrana "Krko" putena je u rad krajem 70.
godina prolog stoljea.
A. Rezi

92

ELEKTROENERGETIKA - I

Po koliini proizvedene elektrine energije u nuklearnim

elektranama u 1976. godini od 13 zemalja koje proizvode na
ovaj nain elektrinu energiju (za Rusiju nema podataka), na
prvom mjestu su Sjedinjene amerike drave sa 191.111
GWh, zatim slijedi Velika Britanija sa 31.153 GWh,
Njemaka sa 22.846, vedska i Francuska sa priblino
15.000 GWh itd. Na zadnjem mjestu je eka sa samo 285
GWh proizvedene elektrine energije u nuklearnim
elektranama.
U zadnje vrijeme (naroito poslije problema u nuklearnoj
elektrani u ernobilu) stavlja se moratorij (zabrana) na
izgradnju novih nuklearnih elektrana koje rade na principu
raspada radioaktivnih elemenata (na principu nuklearne
fisije).
A. Rezi

93

ELEKTROENERGETIKA - I

1.3.4. Ostala proizvodnja elektrine energije

Opisane tri vrste proizvodnje elektrine energije
predstavljaju i po koliini proizvedene elektrine energije i po
ekonominosti eksploatacije najznaajnije naine dobivanja
elektrine energije.
Ostali ranije spomenuti energetski izvori (npr. energija vjetra,
energija toplih izvora i dr.) ili ne daju velike koliine energije,
ili je njihova pretvorba u elektrinu energiju neekonomina.

A. Rezi

94

ELEKTROENERGETIKA - I

Sve vee potrebe za energijom neminovno e dovesti u

dogledno vrijeme do pomanjkanja klasinih goriva. Brzina
eksploatacije nekih vrsta goriva mora se usporavati (to uz
ostale faktore dovodi do "energetskih kriza"), kako bi se
pruilo dovoljno vremena za uvoenje u eksploataciju novih
energetskih izvora.
Da bi se otklonile, ili barem ublaile povremene "energetske
krize", ulau se veliki napori da se u to skorijoj budunosti
pronau nove mogunosti dobivanja energije (npr. dobivanje
solarne energije iz svemira posredstvom svemirskih letjelica)
kao i, pored ve naprijed spomenutih mogunosti
proizvodnje elektrine energije, ostvare i usavre neki drugi
naini (npr. iz energije morskih valova, iz tzv. valnih
centrala).
A. Rezi

95

ELEKTROENERGETIKA - I

Klasian nain pretvaranja energije topline u elektrinu

energiju zahtijeva upotrebu nekog sredstva (npr. pare) koja
stvara u turbinama mehaniku energiju potrebnu za
pokretanje elektrinih generatora. Ovakav nain proizvodnje
elektrine energije zahtijeva sloena i masivna kotlovska
postrojenja, a stupanj korisnog djelovanja je malen i
ogranien.
Godinama su ulagani znaajni napori u istraivanja
mogunosti proizvodnje elektrine energije bez potrebnih
skupih postrojenja, s ciljem da se energija topline direktno
pretvara u elektrinu energiju. Kod toga je poeljno da se
dobiju lagana i trajna postrojenja i ureaji koji ne stvaraju
veliku buku. Zahtjevi u pogledu potrebne elektrine energije
u svemirskim putovanjima i u vojne svrhe, ubrzali su razvoj
takvih ureaja.
A. Rezi

96

ELEKTROENERGETIKA - I

Neke od mogunosti proizvodnje elektrine energije jesu:

-

termoelektrina proizvodnja

termoionska proizvodnja

magneto-hidrodinamika proizvodnja

proizvodnja na bazi nuklearne fuzije.

A. Rezi

97

ELEKTROENERGETIKA - I

Termoelektrina proizvodnja osniva se na poznatom efektu,

da se dovoenjem topline na spoj dva razliita vodia
poveava elektronska aktivnost vie u jednom materijalu
nego u drugom, zbog ega se stvara elektrini potencijal.
Termoelektrini generatori izraeni na ovom principu nalaze
se u pogonu.
Daljnja istraivanja trebaju biti usmjerena na poveanje
korisnosti i poveanje trajnosti termo-elektrinih elemenata.

A. Rezi

98

ELEKTROENERGETIKA - I

Termoionska proizvodnja osniva se na efektu emisije

elektrona iz metala na visokim temperaturama.
Elektroni koji se oslobaaju s uarene katode imaju dovoljnu
brzinu da se kreu prema hladnoj anodi i tako stvore razliku
potencijala izmeu dviju elektroda.
Za sada taj nain proizvodnje elektrine energije ima samo
laboratorijski znaaj.
Stupanj korisnosti je veoma nizak, pa se trebaju istraivanja
usmjeriti na njegovo poveanje, kao i rijeiti problem
proizvodnje emisionih materijala za rad na temperaturi
priblino 3000 C.

A. Rezi

99

ELEKTROENERGETIKA - I

Magneto - hidrodinamika proizvodnja elektrine energije je

od
svih
oblika
neposredne
pretvorbe
energije
najinteresantnija.
Kod magneto - hidrodinamikog (MHD) generatora, umjesto
vrstog vodia od kojeg je napravljen namot klasinog
generatora i koji rotira u magnetskom polju, struji meu
polovima jakog magneta plin zagrijan na visoku temperaturu
(2200-2900 C), zbog ega se javlja u ioniziranom plinu
struja elektrona. Meu elektrodama postavljenim u struji
elektrona pojavi se razlika potencijala, pa se moe dobiti
istosmjerna elektrina struja.

A. Rezi

100

ELEKTROENERGETIKA - I

Najvei problem koji treba svladati kod ovog naina

proizvodnje elektrine energije je pronalaenje prikladnog
materijala otpornog na visoku temperaturu.
Za pogon generatora mogu se upotrijebiti zagrijani plinovi
fosilnih goriva ili plinovi iz nuklearnog reaktora.
U MHD-generatorima iskoritava se samo manji dio razlike
temperature (u kojem dolazi do ionizacije), pa se topli izlazni
plinovi mogu dalje koristiti u generatorima pare.
U kombinaciji MHD-generatora i parne termoelektrane moe
se postii stupanj iskoristivosti i do 60%.

A. Rezi

101

ELEKTROENERGETIKA - I

Za sada se ne moe rei kada e biti mogua komercijalna

proizvodnja elektrine energije koritenjem termonuklearne
fuzije u fuzionim reaktorima, budui da se fuzioni reaktor
teko kontrolira i regulira. Kada se jednog dana bude mogao
ekonomino kontrolirati i regulirati, bit e na raspolaganju
neograniene koliine energije, koja se oslobaa npr.
fuzijom dva atoma vodika.
Prva (pokusna) nuklearna elektrana koja e raditi na
principu koritenja termonuklearne fuzije u fuzionim
reaktorima se poela graditi krajem 2005. godine u
Francuskoj.

A. Rezi

102

ELEKTROENERGETIKA - I

Na kraju opeg pregleda o proizvodnji elektrine energije

spomenimo da se potronja elektrine energije u svijetu
otprilike udvostruuje svakih 10 godina. To znai da je
potrebno u odgovarajuoj mjeri i pravovremeno graditi nove
elektrane, rasklopna postrojenja, dalekovode i sl. da bi se
osigurale dovoljne koliine elektrine energije. Poveana
proizvodnja elektrine energije dovodi do agregata sve veih
snaga (oni su ekonominiji i imaju bolju korisnost) pa se
grade turbogeneratori za snage iznad 1000 MW, to
zahtijeva specijalne konstrukcije parnih turbina. Takoer se
tei za gradnjom agregata veih snaga s plinskim turbinama
(do nekoliko stotina MW). U nuklearnim elektranama takoer
se mogu oekivati povoljni rezultati daljnjeg razvoja koji e
dati vii stupanj iskoristivosti.

A. Rezi

103

ELEKTROENERGETIKA - I

Dananje stanje novih naina proizvodnje elektrine energije

jo ne daje znaajniji udio u ukupnoj proizvodnji elektrine
energije, ve za sada daju samo male laboratorijske i
eksploatacione prototipove, ali pruaju velike nade za
budunost u proizvodnji elektrine energije za praktinu i
komercijalnu primjenu. Razvoj i napredak tehnike je toliko
brz, da ono to je jo do nedavno izgledalo nemogue,
danas je stvarnost. Zbog toga se mogu u budunosti i na
ovom podruju s puno optimizma oekivati znaajni rezultati.

A. Rezi

104