ELEKTROENERGETIKA - III

3. POTRONJA ELEKTRINE ENERGIJE

3.1. Glavne karakteristike potronje elektrine energije
Potroai elektrine energije utjeu svojom potronjom na
proizvodnju elektrine energije i elektroenergetske prilike u
sistemu.
Pojedini potroai svakog trenutka zahtijevaju odreenu snagu, a
suma snaga svih potroaa daje ukupno optereenje mree.
Izvori elektrine energije moraju u svakom trenutku proizvesti
toliko snage, koliko je ukupno optereenje uveano za gubitke
snage u itavom sistemu.

A. Rezi

ELEKTROENERGETIKA - III

Elektrina snaga potroaa openito je promjenljiva i mijenja se

ovisno o dobu dana, a pojedini dani meusobno se razlikuju ovisno
o radnom ili neradnom danu, te o godinjem dobu. Maksimalno
dnevno optereenje uglavnom ovisi o vremenu zalaska sunca. Na
slici 1.2 prikazan je dnevni dijagram optereenja za tipini radni
dan. On je ve i ranije komentiran.
Na normalni nivo optereenja, a time i na dnevni dijagram
optereenja utjeu razni faktori kao npr. oblanost, promjena
temperature, vjetar, prinudni ispadi iz pogona, redukcije zbog
nestaice vode, poplave itd.
Godinje vrno optereenje nastupa uglavnom u zimskim
mjesecima. Meutim, u zemljama gdje je provedena klimatizacija
u velikom opsegu (npr. SAD) moe vrno optereenje nastupiti u
vruim ljetnim mjesecima.
A. Rezi

ELEKTROENERGETIKA - III

Karakteristine znaajke potronje elektrine energije na temelju

kojih se predviaju budue potrebe jesu:
- ukupna godinja elektrina energija,
- godinja elektrina energija po pojedinim kategorijama potronje,
- ukupna potronja po stanovniku,
- potronja pojedinih kategorija po stanovniku,
- mjesena energija za pojedini mjesec u godini i
- dnevna energija za pojedini dan.
Obzirom na etiri osnovna djelovanja elektrine struje elektrinu
energiju troe:
- korisnici topline,
- korisnici mehanike energije,
- korisnici rasvjete,
- korisnici kemijske energije.
A. Rezi

ELEKTROENERGETIKA - III

U elektroprivredi ovakva podjela korisnika elektrine energije nije

pogodna. Povoljnije je da se potroai grupiraju obzirom na
kategoriju potronje, koja uvjetuje drugaije uvjete snabdijevanja
elektrinom energijom, a time i razliitu cijenu njene proizvodnje.
U elektroprivredi korisnici elektrine energije dijele se na slijedee
kategorije potroaa:
- veliki industrijski potroai,
- manja industrija,
- elektrina vua,
- poljoprivreda,
- kuanstvo,
- zanatstvo,
- javna rasvjeta,
- drutvene i poslovne prostorije.
A. Rezi

ELEKTROENERGETIKA - III

Struktura potronje elektrine energije kod nas znatno se mijenja.

U periodu od 1958. do 1968. godine znatno je rasla potronja
elektrine energije u kuanstvima zbog elektrifikacije naselja i
kuanstva i velike primjene kuanskih aparata. U posljednjih
nekoliko godina procentualni udio potronje u kuanstvima nema
vie tendenciju porasta, jer je elektrificirano ve vie od 95%
naselja i kuanstava.
Struktura potronje elektrine energije u 1973. godini kod nas
prikazana je u tablici 3.1.
Iz tabele se vidi da veliki udio u ukupnoj potronji elektrine
energije ima potronja kuanstva. U vrijeme kritinih zaliha vode,
da bi se izbjegle radikalne redukcije, potrebno je racionalno troiti
elektrinu energiju.

A. Rezi

ELEKTROENERGETIKA - III

Pri tome je uteda svakog kilovatsata veoma znaajna. Neke

kategorije potronje mogu vie utjecati na ukupnu potronju od
ostalih. Tako npr. ve 10% manji prosjeni potroak kuanstva
znaajniji je od utede dobivene potpunim iskljuenjem javne
rasvjete ili elektrine vue.
Uz malo dobre volje i disciplinirane potronje elektrine energije u
nekoliko kritinih tjedana mogu se esto izbjei prisilna
iskopavanja potroaa. Naroito je nepovoljna injenica da se u
elektroenergetskom sistemu u prijenosnim vodovima i elementima
pretvara u toplinu (gubici) 10-15% ukupno proizvedene energije.
Prema tablici 3.1 od ukupno proizvedene i uvezene energije ak
11,14% utroilo se u 1973. god. na pokrivanje gubitaka prijenosa i
razdiobe. To je ogroman iznos koji premauje cjelokupnu godinju
potronju elektrometalurgije ili elektrokemije kod nas.
A. Rezi

ELEKTROENERGETIKA - III

Tablica 3.1
Struktura potronje elektrine energije kod nas u 1973. godini
KATEGORIJA POTRONJE

Elektrometalurgija

9,61

Elektrokemija

8,42

Ostala industrija

28,40

Rudnici ugljena

1,55

Motori i aparati malih potroaa

2,73

Vodovod i javna rasvjeta

1,98

Elektrina vua

2,04

Poslovne i drutvene prostorije

2,78

Kuanstva

24,45

Vlastita potronja elektrana

5,05

Gubici prijenosa i razvoda

11,14

Ostala potronja

0,85

UKUPNO:

100,00
A. Rezi

ELEKTROENERGETIKA - III

Ve malo smanjenje gubitaka u prijenosnom sistemu donosi

slijedee prednosti:
- utedu u potronji radnog medija (gorivo, voda itd.) i snienje
trokova,
- rastereenje elektrine mree, to uvjetuje bolje naponske prilike
i poveanje prijenosne moi mree.
U daljnjem izlaganju bit e obraeni gubici prijenosa i razvoda, te
mjere (tehnike i tarifne) kojima se nastoje smanjiti ovi gubici.

A. Rezi

ELEKTROENERGETIKA - III

3.2 Gubici energije u elektroenergetskom sistemu i mjere za

njihovo smanjenje
Gubici energije koji nastaju u elektroenergetskom sistemu mogu se
podijeliti prema mjestu njihovog nastanka i prema njihovoj biti.
Prema nastanku gubici se dijele na:
- gubitke u generatorima,
- gubitke u transformatorima,
- gubitke u vodovima,
- gubitke u mjernim transformatorima, brojilima, aparatima itd.

A. Rezi

ELEKTROENERGETIKA - III

Prema drugoj podjeli gubici se dijele na:

1. Gubitke koji ne zavise od optereenja. To su gubici praznog
hoda ili stalni gubici, a to su:
- gubici u eljezu generatora i transformatora,
- gubici odvoda preko izolatora i uslijed korone kod dalekovoda,
- dielektrini gubici kod kabela i kondenzatora.
Ovi gubici nastaju kada se energetski element nalazi u pogonu, tj.
kada je mrea pod naponom, a bez obzira na iznos snage odnosno
optereenja.

A. Rezi

10

ELEKTROENERGETIKA - III

2. Gubitke koji zavise od optereenja. To su gubici optereenja ili

promjenljivi gubici, a u njih spadaju:
- gubici u bakru generatora i transformatora,
- gubici u sinkronim kompenzatorima,
- gubici u bakru vodova itd.
Ovi gubici nastaju onda kada se energetski element optereti.

A. Rezi

11

ELEKTROENERGETIKA - III

Navedeni gubici elektrine energije u energetskom sistemu

- poveavaju potronju primarne energije (gorivo, voda itd.) to
stvara dodatne trokove
- optereuju elektrinu mreu zbog ega nastaju pogorane
naponske prilike, i smanjuje se prijenosna mo dalekovoda i
transformatora,
- smanjuju proizvodnju korisne energije, jer se jedan dio snage
generatora troi na pokrivanje energije koja se pretvara u toplinu
(gubici).

A. Rezi

12

ELEKTROENERGETIKA - III

Ve malo smanjenje gubitaka u elektroenergetskom sistemu

znaajno je i ima povoljan utjecaj, pa treba nastojati da se
odgovarajuim zahvatima gubici smanje na minimum.
Zahvati za smanjenje gubitaka mogu se podijeliti na konstruktivne
i pogonske.
Prvi zahvati (konstruktivni) zahtijevaju dopunske investicije za
prijenosne sisteme (npr. prijelaz na vii stupanj nazivnog napona,
ili pojaanje mree odabiranjem vodia veeg presjeka ili vie
vodljivosti), ili za postavljanje sinkronih (rotacionih) ili statikih
(kondenzatorskih) kompenzatora ime se smanjuje prijenos jalove
snage i poboljava faktor snage cos.
Pogonski zahvati ne zahtijevaju dopunske investicije. Neki od ovih
zahvata jesu:
- ispravno odravanje pojedinih ureaja u sklopu proizvodnje
elektrine energije,
A. Rezi

13

ELEKTROENERGETIKA - III

- iskljuivanje slabo optereenih transformatora ime su

eliminirani njihovi gubici u eljezu i ukupni gubici u
transformatorima koji ostaju u pogonu.
Potroai elektrine energije mogu naroito utjecati na smanjenje
gubitaka zahvatima kojima se poboljava faktor snage mree.
Nekim potroaima potrebna je jalova snaga (uglavnom
induktivna) za njihov normalni rad. Jalova snaga je isto kao i
aktivna snaga promjenljiva tijekom vremena.
Jalovu (reaktivnu) snagu proizvode izvori jalove snage u koliini
koju zahtijevaju potroai, kao i za pokrivanje gubitaka u
elektrinoj mrei.
Nepovoljno je za itav elektroenergetski sistem da se prenaa
jalova snaga na velike udaljenosti, jer to optereuje elemente
mree, poveava padove napona i gubitak snage.
A. Rezi

14

ELEKTROENERGETIKA - III

Proizvodnja i prijenos jalove snage ima veliki utjecaj na

ekonomian i ispravan pogon elektroenergetskog sistema.
Povoljno je da se jalova snaga proizvodi kod potroaa odnosno u
potroakom centru. Tada za prijenos preostaje preteno radna
snaga, pa se poveava prijenosna mo mree i transformatora.
to je vea jalova snaga koja se prenosi kroz elektrinu mreu
(manji faktor snage cos uz istu radnu snagu), to su gubici
prijenosa vei, a takoer se poveava pad napona.
U tablici 3.2 prikazani su odnosi kod prijenosa radne snage uz
faktore snage cos=1, cos=0,707 i cos=0,5.

A. Rezi

15

ELEKTROENERGETIKA - III

Tablica 3.2
FAKTOR SNAGE cos
PARAMETRI PRIJENOSA

1,0

0,707

0,5

RADNA SNAGA

JALOVA SNAGA

PQ=P

1,73 PQ

PS=P

1,41 PS

2,0 PS

AKTIVNI GUBICI PRIJENOSA

2,0 P

4,0 P

PAD NAPONA U PRIJENOSU

1,41 U

2,0 U

PRIVIDNA SNAGA

A. Rezi

16

ELEKTROENERGETIKA - III

Vidi se, da su uz istu radnu snagu koju dobiva potroa, prividna

snaga (koju proizvodi generator i koja se prenaa vodom), gubici u
prijenosnom sistemu i pad napona to vei to je manji faktor snage
cos.
Dakako da pri tome moraju biti svi elementi u prijenosnom
sistemu (generatori, transformatori, vodovi) dimenzionirani za
prividnu snagu.
Ako se kod potroaa ukljui izvor odgovarajue jalove snage,
onda ne treba jalovu snagu proizvoditi generator i ne treba se
prenaati prijenosnim sistemom, pa prijenosni elementi mogu biti
slabije dimenzionirani.
Slike 3.1a), b) i c) ilustriraju odnose za sluaj da potroa treba
radnu snagu P i jalovu snagu PQ=1,73, tj, da radi s faktorom snage
cos=0,5, a faktor snage mree je razliit (cos=1, cos=0,707 i
cos =0,5) ovisno o tome gdje se proizvodi jalova snaga.
A. Rezi

17

ELEKTROENERGETIKA - III

A. Rezi

18

ELEKTROENERGETIKA - III

Navedeni primjeri (tablica 3.2 i slika 3.1) jasno pokazuju kako je

znaajno za smanjenje gubitaka prijenosa kao i za zadovoljavajue
naponske prilike, da se prijenosnim vodovima prenaa to manja
jalova energija.
Tarifni sistem cijena elektrine energije, (o kojem e biti kasnije
vie objanjenja) tako je odreen da stimulira industrijske
potroae da vode o tom problemu brigu. Obzirom da je jalova
snaga koju trebaju potroai obino induktivnog karaktera,
kompenzacija faktora snage postie se ili proizvodnjom induktivne
jalove snage (sinhroni strojevi), ili potronjom kapacitivne jalove
snage (statiki kondenzatori).

A. Rezi

19

ELEKTROENERGETIKA - III

Ukoliko je faktor snage mree kapacitivnog karaktera (to se ne

deava esto, a moe nastupiti npr. kod vodova velike duine bez
induktivnog optereenja) kompenzacija se tada izvodi ili
sinhronim strojevima, ili induktivnim potroaima (prigunice).
Sinhroni strojevi (kompenzatori) mogu dakle djelovati na mreu,
ovisno o njihovoj uzbudi, kao kapacitivni ili induktivni potroai i
mogu se koristiti za kompenzaciju induktivnog i kapacitivnog
faktora snage. Oni se zbog svoje konstrukcije ne mogu direktno
prikljuiti na napone iznad priblino 25 kV.
Optimalno odreivanje veliine, vrste i lokacije izvora jalove
snage u elektroenergetskom sistemu ovisi o nizu faktora za ije se
izuavanje italac upuuje na specijaliziranu literaturu.

A. Rezi

20

ELEKTROENERGETIKA - III

U energetskom sistemu snabdijevanje jalovom snagom i

kompenzacija faktora snage obino se izvodi na slijedei nain:
- generatori pokrivaju jedan dio gubitaka jalove snage u
prijenosnoj mrei,
- sinhroni kompenzatori, ili kondenzatori pokrivaju drugi dio
gubitaka jalove snage u prijenosnoj mrei i jedan dio u mrei za
raspodjelu,
- kondenzatori ili sinhroni kompenzatori pokrivaju jalovu snagu
potroaa i djelomino kompenziraju faktor snage mree za
raspodjelu energije.
Pri tome su kod manjih snaga kompenzacije ekonominiji
kondenzatori, a kod veih snaga sinkroni kompenzatori.

A. Rezi

21

ELEKTROENERGETIKA - III

3.3 Predvianja potronje elektrine energije

Ova predvianja djelomino se baziraju i na predvianjima porasta
stanovnitva. Prema podacima OUN ukupni broj stanovnika u
svijetu u 1970. godini iznosio je 3,4 milijarde, a u 2000. godini
preao je 6 milijardi.
Porast potronje elektrine energije ne moe biti u istom tempu i u
dalekoj budunosti jer praksa pokazuje, da kod svakog prirodnog
procesa dolazi do usporavanja procesa poslije odreenog vremena.
Prosjena godinja stopa porasta potronje elektrine energije kod
nas takoer pokazuje tendenciju smanjivanja.
U tablici 3.3 prikazane su prosjene stope porasta potronje
elektrine energije kod nas za razdoblje od po pet godina.
A. Rezi

22

ELEKTROENERGETIKA - III

Jedan od pokazatelja razvijenosti neke zemlje je i potronja

elektrine energije po stanovniku. Ona je kod nas u zadnjih
dvadesetak godina veoma brzo rasla. Taj podatak pokazuje
intenzivan razvoj elektrifikacije i potronje elektrine energije.
Tablica 3.3
PETOGODITE

PROSJENI PORAST (%)

1950. 1955.

13,8

1955. 1960.

17,6

1960. 1965.

13,2

1965. 1970.

10,6

1970. 1975.

10,2

1975. 1980.

9,25

1980. 1985.

7,45
A. Rezi

23

ELEKTROENERGETIKA - III

Tablica 3.4 pokazuje godinju potronju elektrine energije po

stanovniku kao i predvianja te potronje kod nas.
Tablica 3.4
GODINA
kWh/stan.

1951. 1955. 1959. 1965.

126

193

363

675

A. Rezi

1970.

1976.

1980.

1985.

1100

1718

2600

3500

24

ELEKTROENERGETIKA - III

Iako je rast specifine potronje kod nas bio veoma brz, jo uvijek
u tom pogledu ne moemo se usporeivati s nekim razvijenim
zemljama. Tako npr. potronja elektrine energije po stanovniku od
2600 kWh koja je bila kod nas 1980. godine ostvarena je u
pojedinim razvijenim zemljama prije dvadesetak i vie godina
(npr. u vedskoj 1953. godine, u vicarskoj 1957. godine, u
Velikoj Britaniji 1962. godine itd.)

A. Rezi

25

ELEKTROENERGETIKA - III

3.4. Tarife elektrine energije

Svaka privredna grana zasniva se na prodaji svojih proizvoda.
Elektroprivreda takoer prodaje svoj proizvod - elektrinu
energiju.
Kupci elektrine energije kod nas jesu:
- elektroprivredna poduzea za prijenos elektrine energije,
- potroai koji su direktno prikljueni na prijenosnu mreu,
- elektroprivredna poduzea za distribuciju elektrine energije i
- potroai koji su prikljueni na distributivne mree.

A. Rezi

26

ELEKTROENERGETIKA - III

Cijena kotanja elektrine energije zavisi o nizu faktora kao npr.:

- o mjestu gdje se ona prodaje navedenim vrstama kupaca,
- o vremenu kada se i kroz koje vrijeme ona proizvodi (a time i
troi) ,
- o koliini koja se ukupno ili u odreeno vrijeme proizvodi i troi,
- o proizvedenoj jalovoj energiji, tj. o faktoru snage cos,
- o visini napona s kojeg se energija prodaje potroaima.

A. Rezi

27

ELEKTROENERGETIKA - III

Uzimajui u obzir navedene faktore, prodajne cijene elektrine

energije su razliite. Time se utjee na potroae da vode rauna o
ekonominoj potronji elektrine energije, jer ih se raznim
tarifama stimulira, da upotrebljavaju elektrinu energiju na nain
koji daje najniu cijenu kotanja.
Prodaja elektrine energije obavlja se preko specijalnih tarifnih
ureaja povezanih s brojilima elektrine energije, a obraun se
izvodi na osnovu odreenih tarifnih sistema.
Iako se struktura tarifa elektrine energije moe razlikovati u
pojedinim zemljama, ciljevi tarifa obino su isti. Tarife su tako
odreene da se prihodima od prodane elektrine energije pokriju
svi elementi proizvodnje i da se pri tome ostvari odreena dobit.

A. Rezi

28

ELEKTROENERGETIKA - III

Potrebno je da potroai elektrine energije poznaju tarifni sistem

obrauna, kako bi mogli utjecati odgovarajuim izvedbama
instalacija i ukljuivanja dodatnih ureaja (npr. vietarifna brojila,
automatska kompenzacija faktora snage, automatsko iskljuivanje
nekih potroaa u sluaju prekoraenja odreenog vrnog
optereenja itd.) na iznos plaanja za potroenu elektrinu
energiju.
Iznos koji e se platiti za potroenu elektrinu energiju ne ovisi
samo o koliini potroene elektrine energije, nego i o njezinoj
kvaliteti i vremenu kada se je troila.

A. Rezi

29

ELEKTROENERGETIKA - III

3.4.1. Glavne kategorije tarifa

Glavne kategorije tarifa u oblasti elektroprivrede jesu:
- jednostruke tarife (ove tarife sadre samo jedan elemenat npr.
paualna tarifa),
- dvostruke i viestruke tarife,
- specijalne tarife za velike potroae,
- dopunske tarife i tarife u sluaju ispomaganja.
Navedene glavne kategorije tarifa mogu imati razliite varijante s
obzirom na:
- kategoriju potroaa,
- odreenu vrst primjene,
- dob dana, tjedna ili godine,
- ogranienja snabdijevanja za vrijeme odreenih sati ili sezone u
toku godine.
A. Rezi

30

ELEKTROENERGETIKA - III

Danas se najee primjenjuje tarifa s osnovnom uplatom, jer se

ona najbolje prilagouje strukturi trokova proizvodnje elektrine
energije. Ova tarifa sastoji se od:
- osnovne uplate (doprinosa) koja je razliito formirana ovisno o
vrsti potroaa (npr. u kuanstvu ovisno o broju prostorija u stanu),
a koja odgovara stalnim trokovima proizvodnje i
- iznosa proporcionalnog potroku radne energije (kuanstva)
odnosno potroku radne i prekomjerno uzete jalove energije (svi
ostali potroai), a koji iznos odgovara trokovima rada
(proizvodnje) elektrane.

A. Rezi

31

ELEKTROENERGETIKA - III

Tarifa s osnovnom uplatom moe se kombinirati s drugim oblicima

tarife ovisno o kategoriji potroaa, sezoni, dobu dana, visini
napona itd.
Kupci elektrine energije plaaju isporuiocu:
- osnovni doprinos za obraunsku snagu (svi kupci osim kuanstva
kod kojih se osnovni doprinos odreuje prema drugim kriterijima),
- preuzetu radnu (aktivnu) elektrinu energiju,
- prekomjerno preuzetu jalovu (reaktivnu) elektrinu energiju
(vrijedi za sve grupe potroaa osim "potronje kuanstva").

A. Rezi

32

ELEKTROENERGETIKA - III

Osnovni doprinos za obraunsku snagu plaa se prema vrnom

optereenju (kW) u iznosu koji se dobije mnoenjem
odgovarajueg tarifnog stava za taj doprinos s brojem kW vrnog
optereenja.
Za preuzetu radnu elektrinu energiju kupac plaa iznos koji se
dobije mnoenjem odgovarajueg tarifnog stava za jedinicu radne
energije (pF/kWh), s brojem preuzetih (potroenih) i na brojilu
registriranih kWh.
Za prekomjerno preuzetu jalovu energiju kupac plaa iznos koji se
dobije mnoenjem odgovarajueg tarifnog stava za jedinicu jalove
energije (pF/kVARh), s brojem prekomjerno preuzetih kVARh
jalove energije.
Prekomjerno preuzeta jalova energija je pozitivna razlika izmeu
stvarno preuzete jalove energije i jalove energije koja odgovara
faktoru snage cos = 0,95. Do 1975. godine granica faktora snage
iznosila je cos = 0,9, a do 1965. godine cos = 0,85.
A. Rezi

33

ELEKTROENERGETIKA - III

To znai da se danas
plaa sva ona jalova
energija preko iznosa od
32,8% (do 1965. godine
62%, a do 1975. godine
48%) preuzete radne
energije (slika 3.2).

A. Rezi

34

ELEKTROENERGETIKA - III

Tarifni stavovi za osnovni doprinos i preuzetu radnu i prekomjernu

jalovu energiju mogu se razliito obraunavati, kako slijedi:
Tarifni stavovi prema sezoni jesu:
- nii sezonski stavovi (NS)
-vii sezonski stavovi (VS)
Kod nas u Hercegovini se trenutno po niim sezonskim stavovima
elektrina energija obraunava kupcu u osam mjesenih
obraunskih razdoblja (od oujka do listopada), a po viim
sezonskim stavovima u etiri mjesena obraunska razdoblja
(studeni, prosinac, sijeanj i veljaa).

A. Rezi

35

ELEKTROENERGETIKA - III

Tarifni stavovi prema dobu dana jesu:

- manji dnevni tarifni stavovi (MT)
- vei dnevni tarifni stavovi (VT).
Po manjim tarifnim stavovima obraunava se elektrina energija
isporuena u doba manjeg optereenja (obino nou i
poslijepodnevni sati koje utvruje isporuilac, a obino je to u
vremenu od 13 - 16 sati i od 22 - 7 sati), a najmanje 12 sati
dnevno, dok se po dnevnim veim tarifnim stavovima obraunava
elektrina energija u doba veeg optereenja za vrijeme ostalih
sati.

A. Rezi

36

ELEKTROENERGETIKA - III

Po manjim dnevnim tarifnim stavovima obraunava se potronja

elektrine energije bez obzira na prikljuni napon i vrstu potroaa,
ali uz uvjet da potroa osigura odvojeno mjerenje vietarifnim
brojilom. U protivnom, ukupno isporuena elektrina energija
obraunava se po tarifnim stavovima za jednotarifna brojila ija je
visina priblino na polovini izmeu manjih i veih dnevnih tarifnih
stavova.
Tarifni stavovi prema visini prikljunog napona rastu sa
smanjenjem napona.
Najnii su tarifni stavovi kod potronje 110 kV, rastu kod potronje
35 i 10 kV, da bi bili najvii kod potronje 0,4 kV.

A. Rezi

37

ELEKTROENERGETIKA - III

Ovaj kratki pregled o tarifama elektrine energije ukazuje na

mogunosti ekonominog troenja elektrine energije.
Razumnim troenjem elektrine energije ne tedi se samo novac
potreban za plaanje potroene elektrine energije, nego se tedi i
elektrina energija (npr. smanjuju se gubici u prijenosnim
sistemima, kada se kompenzira nepovoljni faktor snage), to je u
doba velikih optereenja, a malih mogunosti rada hidroelektrana,
veoma znaajno.

A. Rezi

38