OSNOVE ELEKTROTEHNIKE - ELEKTROSTATIKA

1.11. Stvaranje statikog elektriciteta

Sve su tvari u prirodi u normalnom stanju elektriki uravnoteene.

Ako se ova ravnotea poremeti, tijelo postaje naelektrizirano, tj.
nabijeno statikim elektricitetom.
Statiki elektricitet nastaje na tri naina:
ako se dvije meusobno izolirane elektrode prikljue na izvor
istosmjernog napona, to smo donekle razradili
ako se dvije razliite tvari taru jedna o drugu i potom razdvoje, i
elektrinom influencijom.

A. Rezi

OSNOVE ELEKTROTEHNIKE - ELEKTROSTATIKA

Kada se meusobno trljaju dvije razliite izolacijske tvari (ili jedna

vodljiva, a druga izolator), time se priblie jedna drugoj na razmak
reda veliine dimenzije molekula (10-8 cm), pri emu dolazi do
djelovanja meu nabojima njihovih atoma i do stvaranja tzv.
kontaktnog napona. Tada je elektrino polje izmeu atomskih
naboja toliko jako, da dolazi do upanja i privlaenja elektrona i iz
nevodljivih tvari. Pri tome, elektroni izlaze iz onih tvari u kojima
je za njihov izlazak potreban manji rad. Materije se tada nabijaju
pozitivno. Veu sposobnost nabijanja imaju materijali s veom
relativnom dielektrinom konstantom r. Ako se dvije tvari nabiju
elektricitetom (Q), a potom razdvoje, dolazi do smanjenja
kapaciteta, a time i do poveanja napona. Kod strojeva, koji
prerauju izolacijske materijale, ovi naponi dostiu i nekoliko
desetaka tisua volti. Elektrini naboji u svakodnevnoj praksi
nastaju uglavnom zbog trenja, udaranja ili stiskanja razliitih
materijala i njihovog naknadnog razdvajanja.
A. Rezi

OSNOVE ELEKTROTEHNIKE - ELEKTROSTATIKA

Statiki elektricitet susreemo u svakodnevnom ivotu i on moe

biti i koristan i tetan.
Koristi se u proizvodnji prilikom nanoenja premaza, pri odvajanju
dima i praine, pri doradbi tekstila, pri obradi papira itd. Na
djelovanju statikog elektriciteta zasniva se rad elektrine lee,
elektronskog mikroskopa i generatora vrlo visokih napona.
Ali njegova pojava moe biti i tetna. Statiki elektricitet uzrok je
privlaenja elektrino nabijenih estica praine na filmove,
gramofonske ploe i mjerne aparate. Posebno teke posljedice
mogu imati elektrina pranjenja iskrom koja se javljaju pri dodiru
nabijenih tijela. To moe biti uzrok poara ili eksplozije lako
zapaljivih predmeta. Grom je takoer posljedica statikog
elektriciteta. Udar groma moe izazvati teke ozljede i smrt,
oteenja objekata pa i poar, a na elektrinim postrojenjima i
vodovima moe izazvati i prekid napajanja elektrinom energijom.
A. Rezi

OSNOVE ELEKTROTEHNIKE - ELEKTROSTATIKA

U svakodnevnom ivotu esto se susreu primjeri pojave statikog

elektriciteta.
Tekstilna vlakna od perlona, najlona, vune, pamuka itd. nabijaju se
elektricitetom uslijed trenja prilikom proizvodnje, a i prilikom
odvajanja od podloge. Nadalje, tu pojavu imamo pri proizvodnji
papira i na roto tisku. Naboj je vei, to se proces bre odvija.
Vrlo opasan sluaj elektrostatikog naboja javlja se prilikom
strujanja nevodljivih i zapaljivih tekuina. Tada se naboji jednog
predznaka skupljaju na zidovima, cijevima, spremitima i drugdje,
a naboji drugog predznaka otjeu s tekuinom. Kada se tekuina
smiri, nastaje naboj. esti nosioci naboja su eter, sumporougljik,
benzol i benzin.
Naboj moe nastati i kad plinovi izlaze pod tlakom, ako sa sobom
nose razliite neistoe (re, kapljice vode itd.).
A. Rezi

OSNOVE ELEKTROTEHNIKE - ELEKTROSTATIKA

Dogaa se da se i prah nabije elektricitetom to moe prouzroiti

poar. Naroito je zapaljiv prah organskog porijekla: brano,
ugljena praina, prah gume, plastinih masa, tekstilnih materijala,
eksploziva, lijekova ...
Zapaljive mogu biti i praine anorganskog porijekla: sumpor,
magnezij, aluminij. Ova se praina nabija pri gibanju u
proizvodnom procesu: pri mljevenju, drobljenju, mijeanju,
transportiranju u cijevima, ako prolaze ureajima za filtriranje i
prilikom pakiranja.

A. Rezi

OSNOVE ELEKTROTEHNIKE - ELEKTROSTATIKA

Prilikom kretanja automobila elektriziranje nastaje zbog trenja

automobilskih guma po asfaltu i udaranja zrna pijeska i praine o
metalne dijelove automobila. Uslijed toga moe doi do sitnog
iskrenja, kao i do radio smetnji. esto je elektrini potencijal
karoserije toliki, da se prilikom izlaenja iz automobila osjeti mali
elektrini udar.
Slika 22. Sakupljanje naboja na
automobilu prilikom vonje kroz
suhi zrak
Sakupljanje elektrinog naboja na avionu nastaje iz dva razloga.
Uslijed udaranja vodenih kapljica ili pahuljica snijega po povrini
aviona, povrina aviona se pri tome nabije negativno, a estice
pozitivno. Drugi razlog moe biti djelovanje munje pri emu se na
povrini aviona javljaju pozitivni i negativni naboji.
A. Rezi

OSNOVE ELEKTROTEHNIKE - ELEKTROSTATIKA

Naboj nastaje i prilikom kretanja nevodljivog materijala preko

valjka, npr. remena i remenice prilikom odvajanja transportnih
traka od valjka koji im slui kao vodilica.
Slika 23. Sakupljanje naboja na
pokretnoj traci i remenici
prilikom vrtnje

Statiki naboj se javlja i na ljudima koji nose npr. gumene cipele, a

hodaju po podu od plastine mase.
Naboj na ovjeku se javlja i ako dolazi do trenja izmeu odjee od
vune i sintetikih vlakana.
Provlaenje elja kroz kosu takoer izaziva stvaranje naboja.
A. Rezi

OSNOVE ELEKTROTEHNIKE - ELEKTROSTATIKA

U praksi je zanimljiv sluaj kada negativno nabijeni oblak prikupi

pozitivan naboj na jednom dijelu elektrinog voda. Ako doe do
pranjenja oblaka ili zemlje, oslobodi se nakupljena koliina
naboja i kao prenaponski val se rasprostire vodom pri emu moe
otetiti ureaje, iako u vod nije udario grom.
Napon koji se pojavljuje na razliitim tijelima zbog statikog
naboja bit e vei ili manji u ovisnosti o mnogim faktorima. U
tablici 3. navedeni su izmjereni naponi za neke sluajeve.

A. Rezi

OSNOVE ELEKTROTEHNIKE - ELEKTROSTATIKA

Tablica 3. Naponi koji mogu nastati elektrostatikim nabijanjem.

Sluaj nabijanja
ovjek koji hoda na gumenim potplatima

Napon prema zemlji V

1.000

Vuna pri preradbi

Sintetska vlakna pri preradbi
Papir u strojevima za duboki tisak
Guma u strojevima za rezanje
Celuloid pri trenju
Pogonsko remenje pri brzini kretanja:
3 m/s
10 m/s

3.000
9.000
30.000
150.000
40.000

15 m/s
Benzol pri strujanju kroz eljeznu cijev pod 1,5 at
Benzin pri slobodnom padu
Plinovi pri strujanju iz plinskih boca

80.000
3.500
4.000
9.000

A. Rezi

25.000
50.000

OSNOVE ELEKTROTEHNIKE - ELEKTROSTATIKA

1.11.1. Opasnost od statikog elektriciteta

Statiki naboj koji susreemo svakodnevno ne predstavlja
neposrednu opasnost za ljude, jer je energija, koju naboj redovno
sadri, osim udara groma, vrlo mala.
Naboj postaje opasan ako izbija putem iskre. Ova iskra moe
dovesti do eksplozije i zapaliti eksplozivne smjese plinova, para i
praine ako se njihova koncentracija nalazi unutar granice
eksplozivnosti i ako se zagrije na dovoljno visoku temperaturu. Pri
tome, iskra treba prenijeti dovoljno veliku energiju. Teko je rei
koja je koliina energije dovoljna za paljenje, ali se zna da je
energija vea od 10-6 Ws opasna.

A. Rezi

10

OSNOVE ELEKTROTEHNIKE - ELEKTROSTATIKA

Kao mjera za spreavanje opasnih posljedica od izbijanja naboja je

odvoenje naboja, odnosno izbijanje naboja na bezopasan nain.
Odvoenje naboja moe se postii uzemljenjem, pranjenjem
preko iljaka, okruivanjem naelektriziranih tijela vodljivom
trakom.
Naboj se moe djelomino odvoditi pomou iljaka i s predmeta u
kretanju (slika 24) koristei influenciju. Ovo je pranjenje
djelomino jer iljci poinju djelovati tek kod odreene jakosti
elektrinog polja.

Slika 24. Oduzimanje naboja s

remena za vrijeme rada
A. Rezi

11

OSNOVE ELEKTROTEHNIKE - ELEKTROSTATIKA

1.12. Statiki elektricitet u zemljinoj atmosferi

Postojanje statikog elektriciteta na povrini Zemlje i u njezinoj
atmosferi tumai se djelovanjem kozmikih zraenja i
radioaktivnou. Uslijed toga postoje i elektrina polja u atmosferi.
Jakost ovih polja manja je za mirne atmosfere, dok u nevremenu
poprima velike vrijednosti.
U elektrotehnici se uzima da je potencijal Zemlje jednak nuli pa se
svi potencijali usporeuju s potencijalom Zemlje. Mjerenja su
pokazala da Zemlja nije bez naboja. Njen naboj negativan je i
njeno elektrino polje je usmjereno prema Zemlji.
Prosjena jakost elektrinog polja Zemlje u srednjoj Evropi za
mirna vremena je ~130 V/m. Ono varira prema godinjem dobu i
dobu dana izmeu ~60 i 500 V/m.
A. Rezi

12

OSNOVE ELEKTROTEHNIKE - ELEKTROSTATIKA

Pokazalo se da je dnevna varijacija elektrinog polja ~40 V/m s

minimumom oko 5 sati i s maksimumom oko 19 sati (po
Greenwichu).
Smatra se da postoji veza izmeu grmljavine i elektrinog polja
Zemlje. Naime, najvee polje pada u vrijeme kad na Zemlji vlada
najvea grmljavina (to je vrijeme oko podneva ekvatorijalne
Afrike i June Amerike).
Mjerenja su pokazala da jakost polja brzo pada s visinom - na 2
km iznosi 20% jakosti na Zemlji, a na 10 km svega nekoliko V/m.
Zemlja prema svemirskom prostoru djeluje kao neelektrino tijelo,
jer u viim slojevima postoje polja neznatne jakosti koja su
zatiena s nekoliko stotina kilometara debelim slojem ionosfere
koja okruuje Zemlju.
A. Rezi

13

OSNOVE ELEKTROTEHNIKE - ELEKTROSTATIKA

Za vrijeme trajanja nevremena poremeuje se ravnotea statikog

elektriciteta, i u atmosferi se javljaju vei naboji s jaim
elektrinim poljima koji narastu na vie stotina kilovolta po metru,
a razlike potencijala izmeu naboja dostignu i vrijednost od vie
stotina milijuna volti.
Nevrijeme izaziva, nakon nagomilavanja veih koliina
elektriciteta u oblacima, atmosferska pranjenja unutar i izmeu
oblaka (munja), te izmeu oblaka i povrine Zemlje (grom).

A. Rezi

14

OSNOVE ELEKTROTEHNIKE - ELEKTROSTATIKA

1.12.1. Zatita od groma

Gromobranska zatita ima za cilj obranu ljudi i objekata od

posljedica atmosferskog pranjenja. Ureaj za ovu zatitu naziva
se gromobran.
Gromobran nije apsolutna zatita od udara groma, ali se njime
tetne posljedice svode na najmanju moguu mjeru.
Propisima je odreeno koji se objekti moraju tititi od udara groma
i tada se izvodi tzv. gromobranska instalacija.
Smisao postavljanja gromobrana ogleda se u injenici da je objekt
sigurniji, to je gua mrea vodia postavljenih po njegovoj
povrini. To je, u stvari, princip Faradayeva kaveza.
A. Rezi

15