ODGOJ U SLOBODNOM VREMENU

Odgojni proces prati ovjeka od roenja do smrti i u njemu sudjeluju brojni initelji, obitelj,
odgojne ustanove, kulturne ustanove te razne udruge.
Slobodno vrijeme je vrijeme u kojem je pojedinac osloboen poslova, obaveza i dunosti
prema obitelji, koli, poduzeu ili iroj zajednici, vrijeme koje on moe oblikovati i ispuniti
aktivnostima prema vlastitim eljama i zanimanjima radi zadovoljenja vlastitih sklonosti i
razvijanja sposobnosti.
Slobodno vrijeme predstavlja novu dimenziju savremene pedagoke stvarnosti. Jedno je od
najvanijih socijalnih kategorija naeg vremena i nezaobilazan problem savremene civilizacije
s naznakom postajanja znaajnog obiljeja u budunosti.
Slobodno vrijeme ima jak uticaj na ovjekov ivot i kakvou ivot. Ovladavanje kulturom
upotrebe slobodnog vremena jedan je od najvanijih pedagokih zadataka savremene
civilizacije.
Ono moe biti i vrijedan initelj mnogostranog r azvitka ovjeka te podupirati proces sticanja
znanja, irenja spoznajnog horizonta, obogaivanja emocionalnog ivota, razvijanja
psihofizikih snaga i sposobnosti, oblikovanja umijea i navika, postizanja samostalnosti i
drutvenosti, odnosno tjelesnog, intelektualnog, estetskog, radnog i moralnog oblikovanja
ovjeka.
U tom smislu, slobodno vrijeme treba sluiti mnogostranijem razvitku osobnosti. Kako se u
novije vrijeme u sve veoj mjeri pojavljuju antisocijalne grupacije i ponaanja mladih i
odraslih, to je i s tog stajalita pitanje odgoja u slobodnom vremenu posebno aktuelno. Z
skladu s tim, dunost drutvene zajednice je da ostvari povoljne uvjete za kulturno i ovjeka
dostojno koritenje slobodnog vremena. Slobodno vrijeme takoer predstavlja i jedan od
naina podizanja kulturne razine suvremenog ovjeka.
Nekada je slobodno vrijeme bilo usmjeravano na odmor i rekreaciju a danas je sve vanije
njegovo znaenje za razvoj osobnosti i kompletiranje obrazovnih dobara i odgojnih
vrijednosti tokom permanentnog odgoja i obrazovanja.
Sadraj slobodnoga vremena obuhvaa niz raznovrsnih aktivnosti. Baviti se nekom vrstom
aktivnou u slobodnom vremenu ukazuje na prisan odnos subjekta s tom djelatnou. Moe
se rei da su te aktivnosti nastale na interesima, pa su to interesne aktivnosti. Odvijaju se
slobodno, spontano i s namjerom. Interesna je aktivnost individualizirana. Takoer, ona je i
stilska jer svaki pojedinac izraava kroz nju svoj osobni stil. Te su aktivnosti
samopotkrepljujue i njihovo je obavljanje samo po sebi nagrada. Aktivnosti slobodnoga
vremena vrlo su kompleksne. One mogu biti razliite i raznovrsne, primjerice, aktivnosti u
podruju tjelesno-zdravstvene i ekoloke kulture ili aktivnosti u podruju etike, estetike,
radnoga i tehnikoga podruja i sl.
Odgoj u slobodnom vremenu ima tri glavna zadatka. Njegove aktivnosti mogu biti u funkciji
odmora, kulturne razonode i razvitka osobnosti.
- Aktivnosti slobodnog vremena u funkciji odmora su one koje omoguuju obnavljanje
snaga, regeneraciju fizike i psihike energije, odmaranje, odstranjivanje iscrpljenosti
i ponovno osposobljavanje organizma za nove napore. To su: etnje u prirodi, izleti,
krae vonje biciklom, amcem, kupanje, sunanje, klizanje itd.
- Aktivnosti slobodnog vremena u funkciji razonode imau iru primjenu. One stvaraju
vedro raspoloenje, osvjeavaju i odmaraju ali i zabavljaju i pruaju razonodu. Tome
mogu posluiti razliite sportske igre, kulturno-umjetnike, zabavne, drutvene i druge
aktivnosti.

Aktivnosti slobodnog vremena u funkciji razvitka osobnosti su drutveno i pedagoki

najvanije funkcije aktivnosti slobodnog vremena. Time se odgoj u slobodnom
vremenu ukljuuje u svjesna i namjerna odgojna nastojanja usmjerena na razvijanje i
izgraivanje to cjelovitije i potpunije osobnosti.

Pravilno pedagoki usmjerene aktivnosti slobodnog vremena mogu biti raznovrsne:

1. U funkciji ouvanja zdravlja i tjelesnog razvoja aktivno bavljenje raznim vrstama
tjelesnog vjebanja
2. Na intelektualnom podruju pruaju brojne poticaje za intelektualne djelatnosti i
prikladne su za permanentne izobrazbe koje omoguuju da se proces uenja i sticanja
novih spoznaja i proirivanje kulture nastavi tokom itavog ivota
3. Na estetskom podruju prikladne su za njegovanje odgovarajuih aktivnosti koje
privlae ljude svih dobnih skupina. Neke od njih su uee u kulturno-umjetnikim
aktivnostima, likovnim, literarnim, recitatorskim, folklornim i drugim aktivnostima i
sekcijama.
4. Radno podruje u slobodnom vremenu pojedinac bira i sa zadovoljstvom obavlja
radne i tehnike aktivnosti u suglasju sa svojim eljama, sklonostima i mogunostima.
5. Drutveno-moralno podruje je takoer zastupljeno u aktivnostima slobodnog
vremena. Sve aktivnosti moraju biti u funkciji ostvarivanja humano-etikih vrijednosti
i moraju biti organizovane tako da doprinose ovjekovu oovjeenju.
Djelovanje djelatnosti prema V.Jankovi u slobodnom vremenu moe biti:
- preventivno (potiskivanje nekulturnih i asocijalnih oblika ponaanja angairanjem
mladih u pedagoki i drutveno korisnim aktivnostima)
- formativno (uloga aktivnosti slobodnog vremena kao pomo pri izgradnji pozitinih
osobina i karaktera)
- kurativno (uloga aktivnosti slobodnog vremena kao pomo u preodgajanju)
Pedagoki osmiljene aktivnosti slobodnog vremena imaju dvije vane funkcije:
1. FUNKCIJA SREDSTVA ostvarivanje odgojnih zadataka. Oznaava se i kao ODGOJ
U SLOBODNOM VREMENU
2. FUNKCIJA SVRHE osposobljavanje za kulturno provoenje slobodnog vremena.
Oznaava se i kao ODGOJ ZA SLOBODNO VRIJEME

Poloaj kole u odnosu na slobodno vrijeme

Uloga kole u odnosu na slobodno vrijeme uenika, posebno u procesu razvoja kulture
provoenja slobodnoga vremena, postaje sve znaajnija. kola je danas u znatnoj mjeri
tradicionalna odnosno preoptereena sadrajima, zadatcima, provjeravanjem i ocjenjivanjem,
pa postaje upitno mogu li uenici udovoljiti svim njezinim zahtjevima i razliitim kolskim
obvezama, uz prirodno zadovoljavanje potreba za igrom, odmorom i razonodom.
kola je i socijalna zajednica, mjesto uenja, ali i susreta uenika, uz uvaavanje svih njihovih
razvojnih karakteristika i potreba koje se mogu realizirati tek u dijalogu kole s okolinom.
kola tranzicije nema vie samo tradicionalnu ulogu jer se u obrazovanju nude nove
mogunosti izvan nastave. Neke su od mogunosti iskoraka kole iz zadanih okvira razliite
izvannastavne i izvankolske aktivnosti koje u Hrvatskoj imaju dugu tradiciju i uspjenu
praksu. Kod aktivnosti slobodnoga vremena najvanije je njihovo pozitivno usmjerenje, a ono

se moe postii upravo pedagoki osmiljenim aktivnostima koje drutveno i kulturno

vrijednim sadrajima osiguravaju zadovoljavanje individualnih potreba mladih.

Slobodno vrijeme kao odgojna sredina

Odgojni se proces uvijek odvija u odreenom razvoju u vie ili manje naklonjenoj odgojnoj
sredini. Odgojna sredina obuhvaa fiziko, socijalno, kulturno, psihiko i vjersko okruenje u
vremenu i prostoru u kojemu se pojedinac razvija. Suvremeno se drutvo sastoji od razliitih
sredina koje mogu imati odgojno znaenje. Prema Muanoviu i Rosiu (1997) razlikujemo:

intencionalne odgojne sredine (obitelj, kola, ueniki dom) ustanove ija je osnova
djelatnost odgoj;
funkcionalne odgojne ustanove ustanove i socijalne sredine u kojima se uz ostale
aktivnosti neplanirano ostvaruje odgojni proces.

Pedagogija slobodnog vremena

Pedagogija slobodnog vremena bavi se prouavanjem i unapreivanjem kulture planiranja i
provoenja slobodnog vremena, s posebnim naglaskom na uspjenije oblikovanje
slobodnog vremena djece i mladih osnovnokolske i srednjokolske dobi, u koli i
drugim specijaliziranim ustanovama.
Pedagogija slobodnog vremena izuava odgojna i obrazovna nastojanja da se slobodno
vrijeme to bolje organizira, osmisli, koristi i stavi u slubu razvoja svake osobe
Zadaci pedagogije slobodnog vremena

teorijsko prouavanje i istraivanje pedagoke strane slobodnog vremena,

ispitivanje utjecaja pojedinih aktivnosti slobodnog vremena na ponaanje i razvoj
osobnosti,
pronalaenje, utvrivanje i tumaenje specifinih naela i metoda u planiranju i
organizaciji aktivnosti slobodnog vremena,
sustavni znanstveno-istraivaki rad na podruju slobodnog vremena

Funkcije slobodnog vremena

Odmor
Razonoda (zabava)
Razvoj (linosti, osobe, kompetencija)

Slobodno vrijeme kao polje odgojnog djelovanja:

Obitelj - u njoj se stjee kultura provoenja slobodnog vremena

kola - zadatak joj je njegovati kulturu kvalitetnog provoenja slobodnog vremena
izvankolske aktivnosti

FAKTORI U ODGOJNOM PROCESU

1. OBITELJ
Ima svoj bioloko i drutveno utemeljenje. Sasvim je prirodno da se roditelji brinu za svoju
djecu, za njihovo odranje, razvoj i odgajanje. Osjeaj materinstva, oinstva ili roditeljstva
ima i svoj bioloki korijen.
Odgovorno roditeljstvo ukljuuje pored biolokog i drutveno utemeljenje. Odgoj je drutveni
fenomen. Drutvo mu odreuje smisao i namjenu. Odgovornost se oituje u odnosu na
zajednicu, njene vrijednosti i odgojna nastojanja. Mo obiteljskog odgojnog djelovanja se
zasniva na prisnosti i snanoj emocionalnoh povezanosti njenoh lanova i na meusobnoj
ljubavi roditelja i djece, siblinga (braa i sestara).
Obitelj je vrlo intimna zajednica u kojoj zajedniki ive i rade odgojitelji i odgojenici.
Njihova meusobna, krvnim srodstvom i zajednikim ivotom ostvarena povezanost,
osjeajna vezanost i bliskost stvaraju posebne mogunosti za o dgojno djelovanje.

2. ODGOJNE USTANOVE
Odgojne ustanove osniva drutvo da bi planski, sustavno i organizirano ostvarivalo pedagoke
intencije, odnosno odgojno-obrazovne zadatke. To su sve one ustanove kojima je povjeren
odgojno-obrazovni rad kao njihov primarni drutveni zadatak.
kola je najstarija, najpoznatija i najvanija odgojna ustanova. No, ona nije i jedina odgojna
ustanova. Uz nju postoje i druge drutvene ustanove koje se profesionalno bave odgojnim
radom. To su: predkolske ustanove, djeiji, ueniki, studenstki i drugi odgojni domovi,
ustanove za odgoj i obrazovanje odraslih, specijalne odgojne ustanove i druge. Zajedno sa
kolom sve one tvore odgojno-obrazovni sustav.
Odgojne ustanove imaju odreene materijalne uslove i pedagoki osposobljen kadar za
odgojni rad, svoje programe i organizaciju rada. S obzirom na to, njihovo odgojno djelovanje
bi trebalo biti jako uspjeno.