Obrtnika kola Poega

kolska godina: ______________

NASTAVNIK: ________________________________________

PRIPREMA ZA NASTAVNI SAT

NASTAVNI PREDMET: ______________________________________________________
ZANIMANJE: _______________________ RAZRED:_____ REDNI BROJ SATA: _____
NASTAVNA CJELINA TEMA: ______________________________________________
NASTAVNA JEDINICA: _____________________________________________________
CILJ I ZADACE NASTAVNE JEDINICE:
OBRAZOVNE ZADAE (kognitivno; spoznajno podruje; intelektualne vjetine):

ODGOJNE ZADAE (afektivno; odgojno podruje; stavovi):

FUNKCIONALNE ZADAE (psihomotoriko podruje; praktine vjetine):

(Zaokruite ili podcrtajte; nadopiite)

OBLIK RADA
-

frontalni
grupni
rad u paru
individualni

PLAN PLOE:

TIP SATA

NASTAVNE METODE

-uvodni sat
-obrada novog
-vjebanje
-ponavljanje i
utvrivanje
-provjeravanje
-kombinirani sat

-usmeno izlaganje
-razgovor
-rad s tekstom
-grafiki rad
-demonstracija

NASTAVNA SREDSTVA,
POMAGALA
-grafofolija (prozirnica)
-TV projekcija
-model, maketa
-slike, crtei
-predmeti
-tekst
-komjuterski program

RAZRADA NASTAVNE JEDINICE (TIJEK NASTAVNOG SATA)

ARTIKULACIJA
ETAPE
SADRAJ (auditivno vizualno)
VRIJEME

ZADACI ZA UENIKE:
ZAPAANJA O REALIZACIJI SATA

NAPOMENA
(aktivnost uenika;
povratna informacija)

NASTAVNO UENJE
STRUKTURNE KOMPONENTE NASTAVNOG SATA

Ciljevi nastave ostvaruju se organiziranim uenjem.

Osnovne nastavne aktivnosti za stjecanje znanja, vjetina i razvoj sposobnosti
jesu:
- prijem i obrada novih sadraja
- vjebanje
- ponavljanje
a podupiru ih aktivnosti:
- pripremanja i
- vrednovanja.
1. PRIPREMANJE za TO?
Za stvaranje uvjeta koje pretpostavlja osnovna nastavna aktivnost (poetak sata,
tijekom sata, na kraju sata).
Pripremanje uenika: to e se uiti, s kojom namjenom (zato)?
Kako (na koje naine)?
Materijalno-tehnika priprema: prostor, nastavna sredstva i pomagala
2. PRIJEM I OBRADA NOVIH SADRAJA
Obrada je temeljna aktivnost, koja s obzirom na dubinu i irinu sadraja moe
biti razliita. Potrebno je:
-upoznati unutarnju (logiku) strukturu sadraja
-odrediti slijed upoznavanja (uenja) pojedinih dijelova i njihovo postupno
ugraivanje u otprije poznato znanje
-utvrditi nain prezentacije sadraja (izvore) za svaku esticu znanja
-utvrditi aktivnosti uenika koje e omoguiti uspjeno uenje
-organizirati ponavljanje kako bi se:
- iskazalo poznavanje pojedinosti (prepoznavanje, dosjeanje, reprodukcija)
- iskazala mogunost povezivanja pojedinosti u cjelinu
- iskazala mogunost transfera znanja, rjeavanja problema
Prezentacija grae
Auditivna
Vizualna

Poticaji nastavnika
Usmjeravanje
Regulacija

-Usmeno
izlaganje
(razliiti oblici)
-Glasno itanje
teksta

-Usmjeravanje
uenja
(pitanjima) i
drugim
nainima

_Demonstracija
(predmeta,pojav
a procesa,radnjiizravno
medijski)
-Crtanje

-Regulacija
uenja
(pitanja,zadaci i
drugim
nainom)

Uenje (uenik)
Vidljive
aktivnosti
Usmena,govorna
aktivnost
-Pisanje
-Crtanje
-itanje
Praktine
aktivnosti

Spoznajne
aktivnosti
-Promatra,
analizira,
definira,
apstrahira

3.VJEBANJE u osnovi je orijentirano na upotrebu znanja. Vjebanje je

primjer uenja kojima se spoznaja transformira u ponaanje.
PRIPREMA ZA
VJEBANJE

1. Jasno odrediti cilj vjebanja

- to e se vjebati?

- Zato e se vjebati odreeni dio grae

2. Obnavljanje znanja koje se nalazi u osnovi vjebanja (uenik mora

razumjeti i znati)
3. Odrediti kriterije za uspjenost
- brzina, tonost, tolerancija
4. Materijalno tehnika priprema
5. Instruktaa
- verbalna (to i kako initi)

- aktivistika (demonstracija aktivnosti)

VJEBANJE

1. Poetno vjebanje traje od trenutka kad uenik zadanu aktivnost moe

TONO izvesti
2. Temejno vjebanje izvedenu aktivnost uenik moe OBJASNITI I
OBRZLOITI prema planu vjebe
3. Zavrno vjebanje ima integrativni karakter

VJEBE u nastavi najee susreemo kao samostalan strukturni element, moemo ga

primijeniti i kao aktivnost integriranu u obradu i ponavljanje. Uinak vjebanja treba pratiti i
ocjenjivati.

USMJERAVANJE VJEBANJA
VIZUALN
VERBALNO
AKTIVISTIKI
O

-znanje TO
-znanje ZATO
-znanje KAKO
-znanje
KRITERIJA
USPJENOSTI
-USMENA
RIJE (opis,
objanjenje,
obrazloenje)

-film
-slika
-crtanje i
crte

-izravno
pokazivanje
operacija,
aktivnosti (uz
koritenje VE I
VI izvora)

REGULACIJA
VJEBANJA

UENJE
(VJEBANJE)

-praenje vjebanja -razumijevanje:

-davanje povratne
to? Zato? Kako?
informacije ueniku -rad prema planu
vjebanja: korak po
korak (operacijsko,
globalno,
kombinirano)
-u raznovrsnim
uvjetima (razliitost
zadataka i situacija)

TIJEK NASTAVNOG SATA (ARTIKULACIJA)

Nakon navedenih odrednica nastavnog sata, slijedi ARTIKULACIJA TIJEKA NASTAVNOG
SATA, to znai struktuiranje nastavnog sata prema osnovnim strukturnim komponentama.
Artikulacija nastave s obzirom na njenu unutarnju organizaciju znai struktuiranje
(komponiranje, oblikovanje, modeliranje) nastavnog procesa u odreenoj vremenskoj jedinici.
Artikulacijom se ureuju etape (faze, stupnjevi) rada u nastavi, tj. poetak izvoenja,
zavretak i upuivanje na daljnji rad.
Osnovne strukturne sastavnice u organizaciji nastavnog sata jesu: pripremanje uenika za
nastavu, obrada novih nastavnih sadraja, vjebanje, ponavljanje i provjeravane.
Za svaki nastavni sat potrebno je odrediti broj tih komponenata, njihov redosljed u satu,
vremensko trajanje i meusobno usklaivanje i integriranje. Rjee su u jednom satu
obuhvaene sve komponente ili samo jedna strukturna komponenta (isti nastavni sat), ali
treba imati na umu da komponente koje se nee primijeniti na jednom satu nuno treba
koristiti na sljedeem satu. Redoslijed strukturnih komponenti iz sata u sat moe se takoer
mijenjati.
NEKOLIKO PRIMJERA TIJEKA (ARTIKULACIJE) NASTAVNOG SATA:
-pripremanje
-obrada novih sadraja
-vjebanje
-ponavljanje

-pripremanje
-obrada novih sadraja
-vjebanje
-ponavljanje

-pripremanje
-obrada novih sadraja i
vjebanje
-ponavljanje
-provjeravanje

-pripremanje
-provjeravanje i
ocjenjivanje

Strukturne komponente u artikulaciji mogu se logiki nadovezivati (sukcesivno integriranje),

a mogu se i istodobno povezivati dvije komponente, npr. : obrada novih sadraja i djelomino
povezivanje starih, vjebanje i ponavljanje i slino.
Ako se u nastavnoj praksi nastava izvodi i po blok-satovima, treba izvesti jedinstvenu
artikulaciju, odnosno organizaciju u vremenskom trajanju blok-sata. Uz nedostatke takva
nastava ima i prednosti: vie didaktikih etapa, bolja izvedba, )
PRIMJERI ARTIKULACIJE BLOK-SATA:
-pripremanje
-obrada novih sadraja
-odmor
-vjebanje
-ponavljanje

-ponavljanje
-obrada novih sadraja
-odmor
-vjebanje i ponavljanje
-provjeravanje

-pripremanje
-obrada novih sadraja i
vjebanje
-ponavljanje
-provjeravanje

Artikulacija nastave ovisi o primjeni DIDAKTIKOG SUSTAVA NASTAVE (heuristika

nastava, programirana nastava, egzemplarna nastava, problemska nastava, mentorska
nastava), i to s obzirom na trajanje izravnog pouavanja i samostalnog rada uenika.
Primjer artikulacije za PROBLEMSKU NASTAVU
NASTAVNIK PRIPREMA
UENIKA

UENICI SAMOSTALNO
RJEAVAJU PROBLEM

NASTAVNIK
PROVJERAVA

U sastavu SAMOSTALNOG RADA uglavnom prevladava jedna sastavnica nastavnog

procesa, a u sastavu IZRAVNOG POUAVANJA bit e mogue obuhvatiti vie komponenata
nastavnog procesa.
PISANA PRIPREMA NASTAVNOG SATA
U PISANOJ PRIPREMI struktura nastavnog sata bit e predstavljena komponenta tog sata,
a unutar svake komponente navest e se ukratko to (teze, natuknice, pitanja za uenike,
zakljuci), i kako raditi (metode, koritenje nastavnih sredstava, didaktiki sustavi
nastave).
PRIMJER:
ETAPE

AUDITIVNO-VIZUALNO

AKTIVNOST
POVRATNA
UENIKA
INFORMACIJA
-odgovaraju na
-definiranje pojmova
pitanja
-analiziraju shemu -

PRIPREMA
(uvodni dio)
5 minuta

Obrada pitanja iz
domae zadae -FOLIJA br.1
-shema procesa

OBRADA
NOVOG
SADRAJA
20 minuta

PREZENTACIJA SADRAJA I POTICAJI NASTAVNIKA VIDLJIVE I

SPOZNAJNE
Slijedi metodika razrada nove nastavne jedinice iz koje se vidi hod sata tj.
TO, KAKO i KADA e se raditi, koje su vidljive i spoznajne aktivnosti
uenika te koje povratne informacije nastavnik predvia postii od uenika.

Priprema sadri i PLAN PLOE ili FOLIJE (prozirnice) iz koje su vidljive

osnovne teze (shema) nastavnog sata, ZADATKE ZA UENIKE ( samostalni
rad uenika kod kue), kojima se povezuje sadraj (gradivo) obraeno na satu s
iduom nastavnom jedinicom, i BILJEKE nastavnika o nastavnom satu, koje
nastavnik biljei nakon odranog sata i koristi se njima u pripremi sljedeeg
nastavnog sata ili ponavljanju istog sata.
Preporua se nastavniku za svaku nastavnu cjelinu (temu) oblikovati i radnu
mapu u koju ulae pripreme za odgovarajue nastavne jedinice i sav pratei
materijal koji se koristio (folije, slike, crtee, tekstove, biljeke i slino)

U timskom radu, unutar strune skupine, mogu se prikupiti istovrsni materijali

koji e koristiti nastavnici istih ili srodnih struka.

NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA

Nastavna sredstva su objekti na kojima uenici stjeu znanja, a pomagala su predmeti i
ureaji koji olakavaju uenje.
OSNOVNA PODJELA:
1. prema kriteriju rada u nastavi
DEMONSTRACIJSKA

NASTAVNORADNA

LABORATORIJSKOEKSPERIMENTALNA

MANIPULATIVNA

OPERATIVNA

-slike
-crtei
-grafikoni
-dijagrami
-modeli
-dijapozitivi
-filmovi

-udbenici
-prirunici
-leksikoni
-enciklopedije
-dnevnici rada

-instrumenti
-materijali

-alati
-sprave
-mehanizmi

-aparati
-sredstva za
proizvodnju i
rad

2. prema aktiviranju pojedinih osjetila

VIZUALNA
-folija
-dijapozitiv
-slike, crtei
-sheme
-tekst
-modeli, makete
-power point
-

AUDITIVNA
-radio emisija
-tekst s kazete
-

AUDIOVIZUALNA
-TV emisija
-kazalina predstava
-kompjuterski program sa
zvukom
-

3. prema mogunosti spoznaje

NASTAVNA SREDSTVA KAO
NEPOSREDNI IZVOR ZNANJA

NASTAVNA SREDSTVA KAO POSREDNI

IZVOR ZNANJA

NASTAVNA NAELA
Da bi uspjeno ostvario zadae u nastavnom procesu i radu, nastavnik s e treba pridravati
odreenih naela, koja se odnose na dijelove nastavnog procesa odnosno na nastavni proces u
cjelini.
NAELO
P O J AM
ZORNOST I
APSTRAKTNOST
AKTIVNOSTI
RAZVOJA
SISTEMATINOST I
POSTUPNOST

ZORNOST je cjelovito osjetno doivljavanje.

ZORNI IZVORI ZNANJA : promatranje u izvornoj stvarnosti, promatranje
nastavnih sredstava i pomagala, slikovito pripovijedanje
Zornou skupljamo injenice za usvajanje generalizacija - APSTRAKTNOST
Uspjeh u nastavi proporcionalan je udjelu vlastite aktivnosti.
SVJESNA AKTIVNOST senzorna, praktina, izraajna i misaona
EMOCIONALNA AKTIVNOST uvjetuje aktivan odnos prema radu
SISTEMATINOST obraivanje nastavnih sadraja u odreenom loginom slijedu
POSTUPNOST
- od lakeg teem

od jednostavnog sloenijem
od poznatog nepoznatom

od konkretnog - apstraktnom
DIFERENCIJACIJE I
DIFERENCIJACIJA ralanjivanje nastavnog procesa da stvore uvjete za
INTEGRACIJE
precizniji i efikasniji rad. Nastavni proces se ralanjuje na radne etape od kojih
svaka ima svoju mikro strukturu.
INTEGRACIJA povezivanje elemenata nastave u cjelovit radni proces (sinteza).
PRIMJERENOSTI
Nastavu treba uskladiti sa fizikim i psihikim mogunostima uenika, ali korak
NAPORA
ispred postojeeg stanja pozitivan napor
POVIJESNOSTI I
Znanstvene sadraje prouavamo RAZVOJNO (osmiljenost potrebnih povijesnih
SUVREMENOSTI
podataka) i neprestano AKTUAKIZIRAMO odnosno OSUVREMENJUJEMO
stalnim unoenjem novih spoznaja
OBVEZNE SMJERNICE NASTAVE:

primjerenost nastave dobi uenika

individualizacija nastave
specijalizacija nastave
vanost, uloga i mjesto interesa i doivljaja u nastavi tijekom nastavnog procesa
nastavnikovo voenje nastave
svjesna aktivnost
povezanost nastave sa ivotom
povezanost teorije i prakse
sistematinost i postupnost
prostorna i vremenska bliskost
zornost
trajnost znanja, vjetina i navika

U IZVOENJU PRAKTINE NASTAVE treba posebno primjenjivati sljedea naela:

1. naelo radne aktivnosti
2. naelo svjesne proizvodne i stvaralake aktivnosti te ispravnog uvoenja u zanimanje
3. naelo tipinosti i cjelovitosti
4. naelo racionalizacije i ekonominosti
5. naelo primjerenosti obrazovnom stupnju uenika i specifinostima zanimanja
6. naelo povezanosti teorije i prakse
* vidi: I. Turkovi: Osnove metodike praktine nastave