Boja

a)

dimenzije boja:

1. Vrsta boje - primarne

- sekundarne
- tercijarne
2. Ton boje - (svjetliji, tamniji)
3. istoa boje (valer) jarkost, intenzitet, zagasitost, kvaliteta

b)

efekti boja

- tople i hladne boje

c)

kontrasti boja

- po Paulu Kleeu:
a) komplementarni kontrast
b) kontrast krivih parova

- po Johanesu Ittenu:
a) kontrast boje prema boji
b) kontrast svjetlo - tamno
c) kontrast toplo - hladno
d) komplementarni kontrast
e) simultani (istodobni) kontrast
f) kontrast kvalitete
g) kontrast kvantitete

- Isaak Newton prizmom otkriva sve boje u bijeloj svjetlosti. Proglaava

sedam boja u spektru po uzoru na glazbenu ljestvicu i ezoteriju.
spektrum = prikaza, fantom

a) dimenzije boje:
1. Vrsta boje
2. Ton boje
3. istoa boje (valer)

1. vrsta boje
- primarne
- sekundarne
(I + I = II)
- tercijarne
(I + II = III)
Ostwaldov krug boja:
Wilhelm Ostwald traku (niz)
spektra zakrivljuje u krunicu.
Mijea susjedne boje i dobiva
100 istih boja, koje naziva
kromatske, arene boje.
Sve boje koje nisu u spektru
naziva akromatske, nearene
boje (neboje).

Nastavna jedinica:
Motiv: vizualni, uma
Likovni problem: kromatske i
akromatske boje
Likovno podruje: slikanje
Likovna tehnika: tempera

Piet Mondrian:
Kompozicija,
1921.

Franc Mark:
Plaviastocrna
lisica, 1911.

2. ton boje:
svjetlina boje

- akromatski tonovi
- kromatski tonovi

- isti tonovi, razliite vrste boje

- ista vrsta, razliiti tonovi

Henri Matisse: Arapska kavana, 1913.

Victor Vasarely:
Gestalt Rugo, 1978.

3. istoa boje (valer)

Boja gubi svoju istou dodavanjem sive degradacija boje. Boju moemo
degradirati i oduzimanjem pigmenta (akvarel boji dodati vodu).

Joan Mir : Slika, 1953.

A. H. Munsell je
Ostwaldovu krunicu
uprostorio i
pretvorio je u kuglu.
Uspostavlja tri
dimenzije boja:
1. kromatska
kvaliteta, vrsta (hue)
2. svjetlina (value)
3. istou (chroma)

b) efekti boje

Tople i hladne boje

Oscar Kokoscha: Dolomitski krajolik, 1913.

Nastavna jedinica:
Motiv: vizualni, drvo
Likovni problem: tople i hladne boje
Likovno podruje: slikanje
Likovna tehnika: tempera
razred: 2.

Koloristika perspektiva
toplo blie
hladno dalje

Maurice de Vlamnick: Krajolik s crvenim drveem, 1907.

Modulacija
sjena svjetlost
hladno toplo

Modelacija
sjena svjetlost
tamno - svjetlo

Andre Derain, 1905.

Nastavna jedinica
Motiv: vizualni, portret
Likovni problem: modulacija
Likovno podruje: slikanje
Likovne tehnika: pastel
razred: 3

c) kontrasti boja

Po Paulu Kleeu:
a) komplementarni kontrast
b) kontrast krivih parova

Komplementarni parovi:

Krivi parovi:

Komplementarni kontrast

Vincent Van Gogh: Autoportret, 1889.

c) kontrasti boja
1. Kontrast boje prema boji

Po Johanesu Ittenu:
1) kontrast boje prema boji
2) kontrast svjetlo - tamno
3) kontrast toplo - hladno
4) komplementarni kontrast
5) simultani (istodobni) kontrast
6) kontrast kvalitete
7) kontrast kvantitete

Nastavna jedinica:
Motiv: vizualni, prskalica
Likovni problem: svjetlo
tamni kontrast
Likovno podruje: slikanje
Likovne tehnika: tempera

3. Kontrast toplo - hladno

Henri Matisse: Plavi prozor, 1912

Vincent van Gogh: Noni kafe, 1888.

5. Sukcesivni kontrast

Albersova vjeba

6. Kontrast kvalitete

Joan Miro: Slika

7. Kontrast kvantitete

Georges Braque: Billiard

Mijeanje boja:
a)

mehaniko mijeanje boja supraktivno mijeanje

pigmentacija, osnovne boje C, P,

b)

optiko mijeanje boja aditivno mijeanje, svjetlosti.

RGB snopovi na televiziji:
R red (crvena), G green (zelena), B blue (plava)
CMYK u tisku:
C cijan (svjetloplava),
M magenta (crvenoljubiasta),
Y yellow (uta),
K key (oznaava crnu)