20.

Koji se dokumenti izdaju za vozilo nakon provoenja certificiranja (navesti 3

primjera)?
Certifikat za ATP
Certifikat za LPG
Certifikat o statikom elektricitetu
21. U kojim sluajecima se vri verifikacija brojeva na ramu ili motoru vozila?
Verifikacija brojeva na motoru i ramu/koljci vozila se vri u sluajevima kada, iz nekog
razloga, u postupku registracije vozila
nedostaju podaci o predmetnom vozilu
podaci su nekompletni ili
podatke nije mogue jednoznano odrediti
22. U kojim sluajevima se vri ukucavanje brojeva na ram ili motor vozila?
Ukucavanje brojeva na motor ili ram vozila se vri u sluajevima kada jednoznana
identifikacija po osnovu postojeih brojeva nije vie mogua. Sluajevi nemogunosti
jednoznane identifikacije po osnovu postojeih brojeva mogu biti:
brojevi djelimino ili u potpunosti oteeni korozijom
zamjena dijela kao posljedica kvara ili oteenja, na kojem se nalazi broj

polumotor

blok motora
promjena izvornog stanja broja kao posljedica kriminalne radnje falsifikovanja
nepostojanje broja motora za sluaj vozila koja se uvoze
nepostojanje broja motora za sluaj tvorniki originalnog motora koji se uvozi
kao rezervni dio
novo izraena prikljuna vozila koja ne podlijeu homologaciji
novo izraena prikljuna vozila koja podlijeu homologaciji.
23. Objasniti razliku izmeu motora istog tipa i motora drugog tipa istog proizvoaa.
Tehnike karakteristike su identine (snaga, radna zapremina, vrsta pogonskog goriva)
kao i elementi koji slue za privrivanje motora SUS za predmetno vozilo. (motor
istog tipa)
Tehnike karakteristike novougraenog motora (snaga, radna zapremina) su razliite u
odnosu na zamjenjeni motor, dok su elmenti koji slue za privrivanje motora SUS za
predmetno vozilo potpuno identini. (motor drugog tipa istog proizvoaa)

24. Da li je dozvoljeno ukucavati brojeve na motor ili ram bez odgovarajueg naloga
ovlatene institucije? Koje su institucije nadlene za izdavanje naloga za ukucavanje?
Nije dozvoljeno, a nadlene institucije su:
carinarnica (zahtjeva za ukucavanjem broja motora ili asije za vrijeme trajanja
carinskog postupka prije registracije ili prije ugradnje motora ili karoserije
vozila)
MUP (zahtjev za ukucavanje broja motora ili asije u sluajevima kad su vozila
registrovana)
sudski organ (zahtjev sudskog organa ili drugog nadlenog tijela)
25. U kratkim crtama opisati karakteristike mjesta na kom se ukucavaju brojevi na motor
i na ram vozila.
Mjesto ukucavanja broja
Povrine koje su ravne
Povrine koje se nee usljed udara pri ukucavanju deformisati ili otetiti
Broj motora
Iskljuivo na bloku motora
Broj asije
Po mogunosti u prednjem desnom dijelu vozila
Na teko odvojivom dijelu koljke vozila
Npr. Unutranji prednji desni blatobran
26. Koji su osnovni dokumenti koje je potrebno provjeriti prilikom ispitivanja vozila u
svrhu provjere zamjene motora?

Vlasnitvo vozila
Vlasnitvo novo ugraeng motora
Identifikacija podnosioca zahtjeva
Kupoprodajni ugovor, raun

27. Navesti barem 3 primjera rekonstrukcije putnikog vozila i 3 primjera rekonstrukcije

teretnog vozila.
Iz putnikog vozila u:
Teretno
Mali autobus
Kombinovano vozilo

Iz teretnog vozila u specijalno:

Furgon hladnjaa
Gril vozilo
Pogrebno vozilo

28. Da li je dozvoljeno buenje rama teretnih vozila. Objasni!

Dozvoljeno je u sljedeim sluajevima:
u specijalnim sluajevima dozvoljeno je buenje na rebru uzdunih nosaa, pri
emu razmak a ne bi trebao biti manji od 20% visine profila nosaa.
bona rastojanja izmeu dva provrta ne bi trebala iznositi manje od 50 mm, dok
prenik rupe ne bi trebao biti vei od 15 mm.
Ne preporuuje se buenje na:
gornjem i donjem pojasu noseih profila rama vozila,
u oblastima promjene profila nosaa rama, kao npr. na mjestima povijanja
nosaa, suenja i sl.,
na mjestima gdje su evidentna optereenja rama, kao npr. u neposrednoj blizini
privrivanja sistema elastinog oslanjanja.
kod ramova vozila koji su izraeni od zatvorenih cijevnih profila, ne preporuuje
se bilo kakvo buenje

29. U kojim sluajevima se koriste elastini oslonci za ostvarivanje veze izmeu rama i
pomonog rama vozila?
Za nadgradnje kod kojih je neophodno predvidjeti elastino oslanjanje na ram vozila
(npr. vojna vozila, terenska vozila i sl.) vezu pomonog rama i rama vozila izvesti na taj
nain to e se veza prednjeg dijela pomonog rama ostvariti pomou elastinih
oslonaca

30. Koji su osnovni elementi koje treba provjeriti prilikom ispitivanja izgradnje sistema
dvojnih/pomonih komandi?
Osnovni elementi procedure ispitivanja
Identifikacija motornog vozila
Identifikacija vrste i namjene sistema
Provjera geometrijskih veliina sistema dvojnih komandi za obuku vozaa i
sistema pomonih komandi za invalidna lica i njihove saobraznosti sa
tehnikom dokumentacijom

 Provjera naina ugradnje sistema dvojnih komandi za obuku vozaa i sistema

pomonih komandi za invalidna lica
Provjera vrstoe sistema dvojnih komandi za obuku vozaa i sistema pomonih
komandi za invalidna lica u statikim uslovima
Provjera funkcionalnosti sistema dvojnih komandi za obuku vozaa i sistema
pomonih komandi za invalidna lica
Kod ispitivanja pomonih komandi naglasak se stavlja na funkcionalnost, konstruktivnu
vrstou i robusnost sistema. Sistem kao takav treba omoguavati osobi sigurno uee
u saobraaju
31. Koja se regulativa (meunarodna i domaa) koristi za pregled vozila namijenjenih za
prevoz opasnih materija?
Meunarodna regulativa:
ADR Evropski sporazum o meunarodnom drumskom prevozu opasnih
materija, najnovija verzija 2011 god.
ECE Pravilnik br. 105 - Jedinstvene odredbe o odobrenju vozila namijenjenih
prevozu opasnih materija s obzirom na njihove posebne konstrukcijske
zahtjeve,
ECE Pravilnik br. 111 Jedinstvene odredbe o odobrenju vozila sa posudama
kategorije N i O u pogledu bone stabilnosti vozila,
Direktiva 98/91/EC Evropskoga parlamenta i Vijea od 14.12.1998. koja se
odnosi na motorna vozila i njihove prikolice namijenjene prevozu opasnih
materija u drumskom transportu i izmjene i dopune Direktive 70/156/EEC,
Domaa regulativa:
Zakon o prevozu opasnih materija RS, Slubeni glasnik RS br. 1/08,
Nacrt Zakona o prevozu opasnih materija BiH,
Zakon o prevozu opasnih materija, Slubeni list SFRJ br. 20/84,
Pravilnik o prevozu opasnih materija, Slubeni list SFRJ br. 82/90,
Pravilnik o tehnikim normativima za zatitu od statikog elektriciteta, Slubeni
list SFRJ br. 62/73.

32. U koje klase su podijeljene opasne materije (prema ADR-u)?

1

Eksplozivne materije i predmeti

Gasovi

Zapaljive tenosti

4.1

Zapaljive vrste materije, samoreaktivne materije i desenzibilizirani vrsti

eksplozivi

4.2

Materije sklone spontanom zapaljenju

4.3

Materije koje u dodiru s vodom stvaraju zapaljive gasove

5.1

Oksidirajue materije

5.2

Organski peroksidi

6.1

Otrovne materije

6.2

Infektivne materije

Radioaktivne materije

Korozivne materije

Razne opasne materije i predmeti

33. Dati primjer tri opasne materije sa pripadajuim UN brojevima.

Magnezijum hidrid (4.3) UN 2010

Xenon, komprimirani (2) UN 2036
Arsen (2) UN 2188
Bijeli Fosfor (4.7) UN 2447
Cink Nitrat (5.1) UN 1415
Zink Peroxid (5.1) UN 1516

34. Na koji nain se mogu transportovati opasne materije?

Opasne materije se mogu transportovati u pakovanjima izvedenim kao:

Bure, bava
Kanistar
Kutija, sanduk
Vrea
Kompozitno pakovanje
Lako metalno pakovanje
Posredni kontejner za rasutu robu IBC
Veliko pakovanje
Kombinovano pakovanje
Posude za smjetaj plinova

35. ta su vozila tipa EX/II a ta vozila tipa FL?

Vozilo tipa EX/II ili EX/III je namijenjeno za transport eksplozivnih materija i predmeta
(klasa 1).

Vozilo tipa FL, je:

vozilo namijenjeno za transport tenosti ija taka zapaljenja ne prelazi 60C (uz
izuzetak dizel goriva u skladu sa standardom EN 590:2004, ulja i lo ulja, UN broj
1202 ija je taka zapaljenja definisana u standardu EN 590:2004) u fiksnim
posudama ili u prenosivim (montano-demontanim) posudama zapremine
vee od 1m3 ili u kontejnerskim posudama ili prenosivim posudama
pojedinane zapremine vee od 3 m3;
vozilo namijenjeno za transport zapaljivih gasova u fiksnim posudama ili u
prenosivim (montano-demontanim) posudama zapremine vee od 1m3 ili u
kontejnerskim posudama ili prenosivim posudama ili meusobno spojenim
gasnim cilindrima (MEGC) zapremine vee od 3 m3;
baterijsko vozilo ukupne zapremine vee od 1 m3 za transport gasova,

36. Koji elementi moraju biti zadovoljeni u pogledu izvedbe vozila tipa EX/II, EX/III, FL,
OX, AT i MEMU?
Vozila tipa EX/II, EX/III, FL, OX, AT i MEMU, kao i ostala vozila za prevoz opasnih
materija, trebaju zadovoljiti odreene zahtjeve u pogledu izvedbe:

elektroopreme,
sistema koenja,
zatite od poara,
ograniivaa brzine
ureaja za spajanja vunog i prikljunog vozila,
oznaavanje vozila

37. ta oznaava stepen zatite IP65?

IP 65- potpuno nepropusno za prainu, Zatita od vodenog mlaza.
38. ta su protiveksplozivno zatieni ureaji?
Protiveksplozivno (PEx) zatieni elektrini ureaj elektrini ureaj konstruisan na
takav nain da prilikom svog rada ne izaziva paljenje okolne eksplozivne atmosfere.

39. Koje su osnovne odredbe u pogledu sistema koenja prema ADR?

Osnovne odredbe u pogledu sistema koenja.
Vozila tipa EX/III, MEMU, FL, AT i OX moraju biti opremljena sa antiblokirajuim
sistemom (ABS) i to:
motorna vozila (kamion izveden kao otvoreno vozilo, otvoreno vozilo sa
ceradom ili zatvoreno vozilo) ija najvea doputena masa prelazi 16 tona
moraju biti opremljena sa koionim antiblokirajuim sistemom (ABS) kategorije
1 u skladu sa pravilnikom ECE-R13. (Grubo reeno napredna izvedba ABS-a koja
ima regulaciju razliitih nivoa proklizavanja lijeve i desne strane vozila. Izvedbu
na samom vozilu je teko razlikovati od klasinog ABS-a te je potrebna potvrda
proizvoaa vozila o vrsti ABS-a.
motorna vozila namijenjena za vuu prikolica, poluprikolica i prikolica sa
centralnim osovinama, ija najvea doputena masa prelazi 10 tona, moraju biti
opremljena sa koionim antiblokirajuim sistemom (ABS) kategorije 1 u skladu
sa pravilnikom ECE-R13.
prikljuna vozila izvedena kao prikolice, poluprikolice i prikolice sa centralnim
osovinama ija najvea doputena masa prelazi 10 t, moraju biti opremljena sa
koionim antiblokirajuim sistemom (ABS) kategorije A u skladu sa pravilnikom
ECE-R13. (izvedba ABS-a koja ima regulaciju razliitih nivoa proklizavanja lijeve
i desne strane vozila)
Kod vozila tipa EX/III, MEMU, FL, AT i OX primjenjuju se trajni usporivai (trajne
konice) s ciljem stabilizacije brzine kretanja vozila na dugim nizbrdicama i to bez
upotrebe radne, pomone ili parkirne konice.
Motorna vozila tipa EX/III, MEMU, FL, AT i OX ija najvea doputena masa prelazi 16
tona moraju biti opremljena sa trajnim usporivaem. Trajnim usporivaem moraju biti
opremljena i motorna vozila namijenjena za vuu prikljunih vozila kod kojih najvea
doputena masa prelazi 10 tona.
Prikljuna vozila tipa EX/II moraju biti opremljeni djelotvornim sistemom za koenje ili
zaustavljanje koji se mora aktivirati pri odvajanju od vunog vozila.
Prikljuna vozila tipa EX/III moraju biti opremljena djelotvornim sistemom za koenje
koji mora djelovati na sve tokove i kojim se upravlja radnom konicom vunog vozila,
te automatski zaustavlja prikolicu u sluaju prekida veze izmeu vunog u prikljunog
vozila.
40. Koji su obavezne mogunosti iskljuenja grijaa sa unutranjim sagorijevanjem za
dodatno grijanje kabine?
Grijai sa unutranjim sagorijevanjem za dodatno grijanje kabine moraju zadovoljavati
sljedee uslove:
prekida se moe postaviti izvan vozaeve kabine;
ureaj se moe iskljuivati izvan teretnoga prostora i

 nije potrebno dokazivati da je izmjenjiva topline otporan na smanjeni ciklus

naknadnoga rada.
41. ta oznaava LGDF kod posude?
42. Koji su intervali provoenja kontrole fiksne posude, a koji su minimalni intervali
provoenja testova nepropusnosti?
Maksimalni interval kontrole za fiksne posude (cisterne), demontane posude i vozila
baterije iznosi 5 godina.
Nadalje, testovi nepropusnosti posude sa njenom opremom i provjera rada opreme
trebaju biti uraeni:
najmanje svake 3 godine za fiksne posude (cisterne), demontane posude i
vozila baterije.
43. Skicirati table za oznaavanje tekih i dugih vozila sa odgovarajuim dimenzijama.
Osnovi zahtjevi koji se postavljaju pred table kojima se vri oznaavanje dugih i tekih
motornih vozila se ogledaju u sljedeem:
izvode se u pravougaonom obliku;
ukupna minimalna duina seta koji moe biti sastavljen od jedne, dvije ili etiri
ploe je 1130 mm, a maksimalna 2300 mm;
irina ploe je 140 mm;
trebaju imati retroreflektujuu utu pozadinu sa crvenim fluorescentnim
prugama;
nagib crvenih fluorescentnih pruga je pod uglom od 45, dok je irina pruge 100
mm.

44. Koji su propisi za ureaje za gaenje poara na vozilima, ako je vozilo najvee
doputene mase vee od 7,5 t?
Transportna jedinica namijenjena prijevozu opasnih materija, najvee doputene mase
vee od 7500 kg, mora biti opremljena s najmanje dva prenosiva ureaja za gaenje
poara, klase zapaljivosti A, B i C, minimalnog ukupnog kapaciteta od 12 kg suhog praha
(ili ekvivalentne koliine druge prikladne materije). Doputene su razliite kombinacije
zapremina protivpoarnih ureaja pri emu najmanje jedan mora biti kapaciteta od 6
ili vie kg i najmanje jedan kapaciteta od 2 ili vie kg.

45. Kada se vri certificiranje vozila u cilju izdavanja ADR certifikata, koji se dodatni
dokumenti izdaju i je li ogranieno vrijeme trajanja dokumenata koji se izdaju (svih)?
ADR-godinu dana
Potvrda o rezultatima certificiranja-godinu dana
Potvrda o zatiti od elektriciteta-6 mjeseci i ima jednokratnu upotrebu
46. Koja je osnovna podjela LPG sistema prema nainu ugradnje?

47. Moraju li ureaji sistema za pogon vozila na alternativno gorivo biti homologirani?
Koji ureaji moraju imati upisan i serijski broj?
Svi ureaji i oprema moraju biti homologovani u skladu sa referentim dokumentima.
Rezervoar, sigurnosni ventil na rezervoaru, ispariva.

48. Na koji nain se vri provjera detektorom gasa?

49. ta je armatura rezervoara?

Ventil rezervoara plina ugrauje se direktno na rezervoar plina (bocu), a treba
omoguiti zatvaranje rezervoara u svakom trenutku kad treba sprijeiti neeljeno
isticanje plina iz rezervoara. Armatura sprjeava stvaranje prekomjernog (previsokog)
pritiska u rezervoaru i ograniava protok plina u sluaju nekontroliranog isticanja plina
iz rezervoara.