PN spoj

PN spoj je jednostavno spoj P i N tipa poluvodia

Oko samog podruja kontakta razliitih poluvodia formira se elektrino
polje tijekom procesa formiranja PN spoja
Na ovo elektrino polje se moe utjecati vanjskim el. poljem, ako se na PN
spoj dovede vanjski napon
Ovo rezultira u specifinom ponaanju PN spoja iznos struje kroz PN spoj
ne zavisi samo o iznosu prikljuenog napona, nego jako zavisi i o
POLARIZACIJI, tj. na koji izvod se prikljui +, a gdje -

Prvo pogledajmo proces formiranja PN spoja

PN spoj - formiranje
Spajanje (stvarno, tehnoloki se ovo ne radi jednostavnim spajanjem) P i N
tipa poluvodia izaziva vrlo jaku difuziju veinskih nositelja na suprotnu
stranu spoja (sa P na N stranu i obrnuto).
Difuzija je proces prijelaza pokretnih naboja (u ovom sluaju, no u prirodi se
openito javlja i za bilo to drugo to je pokretno) koji nastaje kao posljedica
razlike u koncentracijama na razliitim mjestima. Naboji e se kretati od mjesta
vee koncentracije ka mjestu manje koncentracije. Difuzija je to jaa to je
razlika u koncentracijama vea i to su mjesta sa razliitim koncentracijama
blia.
Difuzija e postojati sve dok postoji razlika u koncentracijama; meutim, kako
naboji prelaze sa jednog mjesta na drugo, razlika koncentracija se smanjuje, pa
je difuzija sve slabija. Proces difuzije potpuno prestaje kada se koncentracije
izjednae ili ako se nekim vanjskim mehanizmom sprijei daljnje kretanje

Ako na neki nain spojimo N tip (velika koncentracija elektrona) sa P

tipom (vrlo malo elektrona) poluvodia, elektroni se difuzno poinju kretati
sa N strane na P stranu. Usporedno s ovim, i upljine se difuzno kreu sa P
(visoka koncentracija upljina) na N stranu (vrlo niska koncentracija upljina)
Zakljuimo: nakon spajanja P i N tipa poluvodia prvi efekt koji se javlja
su difuzna kretanja veinskih nositelja

PN spoj - formiranje
Meutim, odmah nakon prijelaza veinskih nositelja na suprotnu stranu, oni
nailaze na veliku koncentraciju nositelja suprotnog predznaka.
Kada se susretnu suprotni nositelji (elektron i upljina), oni se rekombiniraju:
elektron popuni upljinu i oboje prestaju postojati kao slobodni nositelji.
Rezultat ovoga je da e i s jedne i s druge strane oko podruja kontakta nastati
zona u kojoj je znatno smanjena koncentracija slobodnih nositelja naboja
(aproksimacijski se moe uzeti da u ovom podruju uope nema nositelja naboja,
tj. da su se svi rekombinirali). Ovo podruje se stoga zove osiromaeno podruje
(zona) (siromano je slobodnim nositeljima naboja). Osiromaeno podruje ne
mora biti simetrino oko kontakta obrnuto je proporcionalno koncentracijama
neistoa (vie oneiena strana ima ue osiromaeno podruje).
U osiromaenom podruju ostaju samo nepokretni atomi poluvodia (elektrino
neutralni, pa su nebitni), no i ioni primjesa.
Ioni primjesa vie nemaju slobodne nositelje koji bi neutralizirali djelovanje
njihovog naboja, tako da moemo rei da u osiromaenom podruju od naboja
ostaju samo nepokretni (jer su vezani u kristalnoj reetci) ioni primjesa i to na
nain da u N strani imamo + donorske ione, a P strani akceptorske ione.
Drugim rijeima, u N strani oko kontakta imamo tanki film + naboja, a u P
strani tanki film naboja. Izmeu ovih naboja formira se el.polje: polje
kontakta EK
3

PN spoj - formiranje
Slobodni elektroni i upljine ne postoje u podruju odmah oko kontakta (rekombinirali su se).
U ovom podruju postoje ostaju samo donorski i akceptorski ioni, izmeu kojih se formira E K

upljine
Negativni
akceptorski ioni

Slobodni
elektroni
Pozitivni
donorski ioni
Grafiki prikaz
iznosa prostorne
raspodjele naboja
i elektrinog polja
u osiromaenom
podruju

PN spoj - formiranje
Polje kontakta EK sada djeluje na nain da
odbija natrag veinske nositelje
(promotriti to se dogaa sa elektronom, a
to sa upljinom kada se nae unutar EK)
koji difuzno ele prijei na drugu stranu

EK odbija sl.elektrone (vraa natrag u N

stranu) i upljine (koje vraa natrag u P
stranu)

Difuzija veinskih slobodnih nositelja se

nastavlja, ali slabije (jer dio slobodnih
nositelja ne uspijeva savladati malo polje
kontakta EK)
No, kako se difuzija nastavlja, osiromaeno
podruje se proiri, pa se koliina naboja
unutar osiromaenog podruja povea
rezultat: daljnje poveanje EK
Posljedica ovoga: difuzija jo dodatno
oslabi, no sve dok postoji, EK raste i sve
manje i manje veinskih nositelja uspijeva
savladati EK i difundirati na suprotnu stranu
Konano, EK poraste toliko da gotovo
potpuno zaustavi difuziju: PN spoj je

Zato gotovo, a ne potpuno? Pogledajmo to se

5
dogaa sa manjinskim nositeljima

PN spoj - formiranje
Dosadanje razmatranje odnosilo se samo
na veinske nositelje.

EK ubrzava (potie) manjinske

nositelje u prijelazu na suprotnu stranu

to je sa manjinskim nositeljima (sl.

elektronima u P strani i upljinama u N
strani)?
Za manjinske nositelje EK ne predstavlja
barijeru dapae, potie ih u prijelazu
na suprotnu stranu
Svaki put kada manjinski nositelj prijee
na suprotnu stranu, malo se povea
koncentracija veinskih na suprotnoj
strani (jer su oni u suprotnoj strani
veinski), pa se difuzija malo povea
Stoga nakon formiranja PN spoja postoji
vrlo mala difuzija veinskih nositelja (kao
reakcija na vrlo malu struju manjinskih
koji slobodno prolaze kroz EK) koja tono
ponitava kretanje manjinskih nositelja.
Dakle, ukupna struja nakon formiranja
PN spoja je 0.

PN spoj pod djelovanjem vanjskog napona

Pod vanjskim naponom PN spoj se ponaa razliito zavisno o polarizaciji
ispravljaki efekt
Zavisno polarizaciji, vanjski napon moe smanjiti ili poveati polje kontakta:
Propusna polarizacija (vii potencijal (+) spojen na P stranu, nii potencijal (-)
na N stranu) smanjuje polje kontakta osiromaeno podruje postaje ue
veinski nosioci lake prolaze (poveanje difuzne struje I D)
Nepropusna (zaporna) polarizacija (obrnuto) poveava polje kontakta
osiromaeno podruje se proiri veinski nosioci ne prolaze (difuzna struja
pada na nulu, ID=0) prolaze samo manjinski nosioci, koji ine malu struju
zasienja (saturacije) IS

I = - IS
-

N e p r o p u s n a p o la r iz a c ija

N
I = ID - IS
+

P r o p u s n a p o la r iz a c ija

PN spoj propusna polarizacija

Ako je PN spoj prikljuen na Pnapon naNnain
P
N
da je P strana na veem potencijalu od N
strane, el. polje nastalo kao posljedica
I = - I
I = I - I
vanjskog napona, smanjuje djelovanje polja
- suava
+
kontakta, osiromaeno podruje se
i
difuzna struja veinskih nositelja ID postaje
znaajna.
N e p r o p u s n a p o la r iz a c ija
P r o p u s n a p o la r iz a c ija
Ukupna struja je umanjena za struju manjinskih nositelja struju zasienja
(saturacije) IS (koji se kreu suprotno od difuznog kretanja veinskih). Meutim
IS je bitno manja od ID, pa se esto moe zanemariti, tj. uzeti da ukupnu struju
ini samo difuzno kretanje veinskih nositelja.
Moe se rei da PN spoj za ovakvu polarizaciju ima vrlo mali otpor (lako
proputa struju). No konkretan iznos ovog otpora nije konstantan jako zavisi
o iznosu napona propusne polarizacije.
Iznos struje je za male napone propusne polarizacije vrlo malen (PN spoj ima
vrlo velik otpor), no ako se napon poveava, struja raste eksponencijalnom
brzinom. Drugim rijeima, struja kroz PN spoj se nelinearno poveava sa rastom
iznosa napona propusne polarizacije. Ova ovisnost struje o naponu se grafiki
prikazuje tzv. UI (strujno-naponskom) karakteristikom - o ovome vie kasnije.
S

PN spoj nepropusna (zaporna, reverzna) polarizacija

Ako je PN spoj prikljuen na napon na nain da
je P strana na manjem potencijalu od N
strane, el. polje nastao kao posljedica vanjskog
napona, jo poveava djelovanje polja kontakta,
osiromaeno podruje se dodatno iri i difuzna
struja veinskih nositelja ID vie ne postoji!

N
I = - IS
-

Ukupna struja se stoga sastoji samo od kretanja manjinskih

N e p r o pnositelja
u s n a p o l a r(struja
iz a c ija
zasienja (saturacije) ili reverzna struja IS), koje polje kontakta jo i potie u
prijelazu s jedne strane na drugu. Meutim, koncentracije manjinskih nositelja su
vrlo male, tako da je reverzna struja vrlo mala (esto se uzima da je 0). Drugim
rijeima, otpor PN spoja u zapornoj polarizaciji je vrlo velik (gotovo beskonaan).
Ako se promatra kako se reverzna struja mijenja sa iznosom napona reverzne
polarizacije, moe se uoiti da, bez obzira na iznos napona reverzne polarizacije,
struja ostaje ista (najee zanemarivo mala). Razlog ovome je to se vrlo mali broj
dostupnih manjinskih nositelja naboja kompletno iscrpi ve za male napone
reverzne polarizacije, pa daljnje poveanje napona ne poveava njihov broj struja
ostaje ista bez obzira na iznos napona.
No, ako se povea temperatura T, broj parova elektron-upljina koji se generiraju
(podsjetimo se, kao posljedica prekida kovalentnih veza) se poveava. Drugim
rijeima, koncentracije manjinskih nositelja se poveavaju sa T, pa je samim tim i
struja reverzne polarizacije jako ovisna o T.
9

Poluvodika dioda
Poluv. dioda je u stvari PN spoj sa prikljucima (+: Anoda,
-: Katoda)
Ako je potencijal anode vei od katode, dioda je propusno
polarizirana (kaemo da vodi), u obrnutom sluaju je
nepropusno polarizirana (ne vodi)
S obzirom na ovo, dioda se moe shvatiti kao ventil za
struju proputa struju samo u jednom smijeru (od anode
prema katodi)

Anoda

Katoda

Simboli
poluvodike diode

Propusno polarizirana dioda

dobro proputa struju gotovo
itav napon baterije UB je na
otporniku R (gotovo kao da diode
ni nema)
Nepropusno polarizirana dioda
vrlo loe proputa struju struja
I je zanemarivo mala (I=struji
zasienja ili saturacije IS ) pad
napona na R je stoga zanemarivo
mali.

10

Poluvodika dioda - ispravljanje

Ako se poluv. dioda spoji na izmjenini izvor (stalno se polarizacija diode
mijenja), izmjenini napon se moe ispraviti, tj. dobiti samo jedna polarizacija.
Drugim rijeima moe se postii da struja tee samo u jednom smijeru, ne i u
suprotnom smijeru.
Za vrijeme pozitivne poluperiode dioda je propusno polarizirana i ponaa se
gotovo kao kratki spoj
Za vrijeme negativne poluperiode, struja nee moi tei u suprotnom smijeru
(dioda je nepropusno polarizirana i gotovo da uope ne proputa struju, ponaa
se gotovo kao otvoreni krug (prekid)), tj. imamo zanemarivo malu struju
Krajnji rezultat: od izmjeninog napona na izvoru, pomou diode smo na
potroau dobili istosmjeran (ali i vremenski promjenjiv po iznosu) napon. Ovaj
najjednostavniji sklop za ispravljanje zove se poluvalni ispravlja.

11

Poluvodika dioda UI karakteristika

UI karakteristika pokazuje
ovisnost struje o naponu na diodi
za diodu vrlo nelinearno
Propusna polarizacija- Shockleyeva jednadba:

I ISe

qU
kT

Nepropusna polarizacija
reverzna struja zasienja:

I S KT 3 e

EG
kT

U voditi
Dioda poinje znaajnije
pri naponu koljena
(za Si
tipino 0.7V). esto se uzima da
za manje napona uope ne vodi. OBAVEZNO ZAPAMTITI

12

Poluvodika dioda aproksimacije UI karakteristike

UI karakteristika aproksimacije (bitno!)
Gruba aproksimacija (dioda kao sklopka, zavisno o polarizaciji)
Propusna polarizacija (anoda
pozitivnija od katode) dioda je
zatvorena sklopka ili kratki spoj (KS)

Nepropusna
polarizacija
(A-, K+) ;
dioda=OK

Propusna
polarizacija
(A+, K-) ;
dioda=KS

Nepropusna polarizacija (anoda

negativnija od katode) dioda je
otvorena sklopka ili otvoreni krug
(OK)

(esto se zove jo i
REVERZNA ili ZAPORNA polarizacija)

13

Poluvodika dioda aproksimacije UI karakteristike

UI karakteristika aproksimacije (bitno!)
Tonija aproksimacija (dioda kao sklopka, zavisno o polarizaciji
no i naponu koljena) najee koritena
Propusna polarizacija (anoda
pozitivnija od katode za U )
dioda je zatvorena sklopka (ili
kratki spoj)
Nepropusna polarizacija (anoda
negativnija od katode ili
pozitivnija no za manje od U )
dioda je otvorena sklopka (ili
otvoreni krug)

14

Poluvodika dioda neki tipovi dioda

Osim dioda koje se koriste za ispravljanje, postoje i drugi tipovi dioda, npr:

Zener diode - kod stabilizatora napona

Tunel diode (Esaki) kod oscilatora
Diode s povrinskom barijerom (Schottky) brze, nizak napon koljena
LED kao svjetlosni indikatori

15