KRUTO TIJELO

Vektori
a

Pravac (pravac nosioc)

Smjer
Iznos ili veliina (norma, modul, intenzitet)
Hvatite

Vektori
a
a

Pravac (pravac nosioc)

Smjer
Iznos ili veliina (norma, modul, intenzitet)
Hvatite

Operiranje vektorima

Jesu li ova dva vektora jednaka ?

Operiranje vektorima

Jesu li ova dva vektora jednaka ?

Zbrajanje vektora

Zbrajanje vektora
Rezultantni vektor (rezultanta) c

(paralelogram sila)
a
b

a+b=c

Konkurentne sile

F1

F2
Sile koje imaju isto hvatite ili se translacijom
du pravca nosioca mogu dovesti u isto hvatite

Nekonkurentne sile

F1
F2

Sile na paralalnim pravicma koje se

ne mogu dovesti u isto hvatite

Zbrajanje vektora
Rezultantni vektor (rezultanta) c
b

a+b=c

Oduzimanje vektora

a- b=c
c
a

Mnoenje vektora

Skalarno (in, unutarnje)

Rezultat je skalar (broj)

Vektorsko (ex, vanjsko)

Rezultat je vektor

ab=c

axb=c

c=

c
b
a

a,b,c, ine desnu bazu

Ravnotea materijalne toke

R = F1+ F2 +F3 +...+Fn = 0

Rezultanta svih sila

Ravnotea krutog tijela (k.t.)

Djelovanje
konkurentnih sila na k.t.

Djelovanje
nekonkurentnih sila na k.t.

Djelovanje konkurentnih sila na k.t.

- dovesti sve sile u zajedniko hvatite i izraunati rezultantu R
R= 0
k.t. u ravnotei (miuruje)

R= 0
k.t. se giba rotacijski ili translacijski

Kao materijalna toka

Rotacija krutoga tijela

Rotacija krutoga tijela

O okretite, vrsta, nepomina toka

Konkurentne sile
Rezultanta je 0
k.t. miruje

Sila djeluje
na pravcu kroz O
k.t. miruje

Sila djeluje na
pravcu koji ne prolazi
kroz O
k.t. rotira oko O

Moment sile M
djelovanje sile koje uzrokuje rotaciju tijela

M= k x F
Krak sile udaljenost pravca sile od O

Djelovanje nekonkurentnih sila na k.t.

- sile se ne mogu dovesti u zajedniko hvatite
- translacijsko gibanje k.t. odreuje rezultanta R, a rotacijsko
momenti M
F1

r1

r2
r3
F2

F3

Djelovanje nekonkurentnih sila na k.t.

-translacijsko gibanje k.t. odreuje rezultanta R

F1

r1

r2

rezultanta
r3

F2

F3
Hvatite rezultante odreuje
se iz ukupnog momenta

Djelovanje nekonkurentnih sila na k.t.

-rotacijsko gibanje k.t. oreuju momenti M

Ukupni moment M
F1

r1

M= r1 x F1+ r2 x F2+ r3 x F13

r2
r3
F2

F3

Spreg ili par sila

- nekonkurentne, jednake po iznosu tj. vektorski zbroj je 0

.. ali im momenti nisu jednaki...

pa rezultantni moment ne mora biti 0 !

Spreg ili par sila

Rezultantni moment sprega

FB=-FA

Uvjet ravnotee krutog tijela

Istodobno mora vrijediti:
R = F1+ F2 +F3 +...+Fn = 0
Rezultanta svih sila

M = M1+ M2 +M3 +...+Mn = 0

Rezultantni moment

Translacija krutog tijela

- sve toke k.t. se translatorno gibaju

Svodi se na gibanje centra mase (c.m.)

Smatra se da je
- sva masa k.t. koncentrirana u c.m.
- hvatite sile u c.m.

Rotacija krutog tijela

- sve toke k.t. se rotacijski gibaju jednoliko oko osi vrtnje

Fizike veliine kojima se opisuje:

Moment sile
Moment tromosti

sila na element mase

Tangencijalna
komponenta sile

Element mase

Moment sile s obzirom na os z

za element mase m

Mi = ri x Fi

Rotaciju uzrokuje tangencijalna komponenta sile Mi = ri x Fti

Mi = ri Ftisin 90

 F=m a

a= r

Tangencijalno
ubrzanje
(razliito za
svaku toku)

Kutno
ubrzanje
(jednako u
svim tokama)

Ukupni moment

Moment tromosti ili inercije za os z

2. Newtonov zakon za rotaciju k.t. oko nepomine osi

Moment tromosti ili inercije I

gustoa

Moment tromosti ovisi o obliku tijela i izboru osi rotacije

Steinerov pouak
I = ICM + md2
udaljenost osi
moment tromosti
s obzirom na bilo koju
os paralelnu osi rotacije

moment tromosti
s obzirom na os
kroz CM

masa k.t.

Openito vrijedi:

I ICM
moment tromosti
s obzirom na bilo koju
os paralelnu osi rotacije

moment tromosti
s obzirom na os kroz CM

Moment koliine gibanja L

(kutna koliina gibanja, angularni moment, zamah)

L= r x p
= mv
L

L= r x mv

Moment koliine gibanja krutog tijela

Li= ri x mivi
element mase

Moment koliine gibanja krutog tijela

Za r u ravnini s v
Iznos

Lzi= ri x mivi
Lzi= mirivi =mir2i
v=r

Moment koliine gibanja krutog tijela

Lzi= mirivi =mir2i

Ukupni moment koliine gibanja s obzirom na os z:

Lz=Lzi= mir2i
Moment inercije Iz

Lz= Iz

Smjer momenta koliine gibanja L

Ako tijelo mase m rotira oko fiksne osi s kutnom brzinom i ako je
moment tromosti oko te osi I , kutna koliina gibanja je vektor L u smjeru
osi iznosa

L I

Zakon ouvanja kutne koliine gibanja

Kutna koliina gibanja u zatvorenom (izoliranom)

sustavu je ouvana.
L= konst.

ili

I= konst.

dL
0
dt

Zakon ouvanja kutne koliine gibanja - primjer

Prandltov stolac

I = konst.
Kada skupi ruke smanji I vrti se bre (tj. povea se )

Zakon ouvanja kutne koliine gibanja - primjer

Fizika plesa: pirouette

I = konst.
Kada skupi ruke (smanji I) vrti se bre (povea se )

Zakon ouvanja kutne koliine gibanja - primjer

Fizika sporta: skokovi u vodu

I = konst.
Kada privue noge (smanji I)
zavrti se (povea se )

Gibanje centra mase - primjer

Skokovi u vodu

Centar mase giba se po paraboli

Zakon ouvanja kutne koliine gibanja - primjer

2. Keplerov zakon
zakon povrina
Spojnica Sunce-planet u jednakim vremenskim
razmacima prebrie jednake povrine.

U perihelu
se planet
giba bre

P
P

U afelu
se planet
giba sporije

http://eskola.hfd.hr/hokus_pokus/index.htm

http://eskola.hfd.hr/

Babara aina, Rajka Jurdana epi Web radionica Pria o ravnotei

Google: hokus pokus fizika

http://eskola.hfd.hr/

Labilna

Indiferentna

Stabilna

Babara aina, Rajka Jurdana epi Web radionica Pria o ravnotei

Ravnotea

Primjer nevjerojatne ravnotee

http://eskola.hfd.hr/

Babara aina, Rajka Jurdana epi Web radionica Pria o ravnotei

Tijelo je u ravnotei ako mu je teite T na vertikalnom

pravcu koji prolazi osloncem O.

Tijelo je u ravnotei ako mu je teite T na vertikalnom

pravcu koji prolazi osloncem O.

Tijelo je u ravnotei ako mu je teite T na vertikalnom

pravcu koji prolazi osloncem O.

http://eskola.hfd.hr/

Teite ovisi o raspodjeli mase na tijelu. Mijenjajui poloaj udova

i tijela mi sami mijenjamo poloaj teita naega tijela.

Babara aina, Rajka Jurdana epi Web radionica Pria o ravnotei

Ravnotea primjeri

http://eskola.hfd.hr/

Babara aina, Rajka Jurdana epi Web radionica Pria o ravnotei

Svako noenje ili podravanje u kojoj je oslonac mali, iznimno je

zahtjevno i spada u osobite vjetine (=vjetina zadravanja svojega
teita na okomici iznad oslonca).

http://eskola.hfd.hr/

Babara aina, Rajka Jurdana epi Web radionica Pria o ravnotei

Stabilnost je vea to je oslonac vei, a teite blie osloncu.

http://eskola.hfd.hr/

Babara aina, Rajka Jurdana epi Web radionica Pria o ravnotei

Hodanje je namjerno/kontrolirano padanje

http://eskola.hfd.hr/

Babara aina, Rajka Jurdana epi Web radionica Pria o ravnotei

Nemogue je ustati sa stolca bez prebacivanja

teita nad novi oslonac.

http://eskola.hfd.hr/

Babara aina, Rajka Jurdana epi Web radionica Pria o ravnotei

Stabilnost je vea to je povrina oslonca vea, a teite nie.

http://eskola.hfd.hr/

Babara aina, Rajka Jurdana epi Web radionica Pria o ravnotei

Postizanje stabilnosti poveavanjem oslonca

http://eskola.hfd.hr/

Babara aina, Rajka Jurdana epi Web radionica Pria o ravnotei

Poveavanje stabilnosti poveavanjem oslonca

i sputanjem teita.

http://eskola.hfd.hr/

Babara aina, Rajka Jurdana epi Web radionica Pria o ravnotei

Teite ispravno nakrcanog broda je nisko,

teret je simetrino rasporeen u nie
dijelove pa je brod stabilniji.