Professional Documents
Culture Documents
1-1-1 Planska Projektna I Investiciona
1-1-1 Planska Projektna I Investiciona
Sarajev
DIREKCIJA CESTA
FEDERACIJE BiH
Sarajevo
Javno preduzee
PUTEVI REPUBLIKE
Banja Luka
SRPSKE
KNJIGA I: PROJEKTOVANJE
Sarajevo/Banja Luka
2005
SADRAJ:
1
1.1
1.2
1.3
1.4
2
2.1
2.2
2.3
2.4
2.5
3
3.1
3.2
3.3
3.4
3.5
3.6
3.7
4
4.1
4.2
4.3
4.4
4.5
4.6
4.7
4.8
4.9
4.10
4.11
4.12
5
5.1
5.2
5.3
6
6.1
6.2
6.3
6.4
6.5
6.6
6.7
6.8
6.9
6.10
6.11
6.12
6.13
6.14
6.15
6.16
UVOD......................................................................................................................... 3
UOPTE .......................................................................................................................................3
UPOTREBLJENI IZRAZI..................................................................................................................4
UPOTREBLJENE SKRAENICE ........................................................................................................9
PRAVNE OSNOVE........................................................................................................................10
PLANSKA DOKUMENTACIJA.................................................................................... 15
CILJEVI PLANIRANJA PUTEVA ......................................................................................................15
OSNOVE ZA PLANIRANJE PUTEVA ................................................................................................17
PRIPREMA FINANSIJSKOG PLANA ................................................................................................22
EKONOMIJA PLANIRANOG RJEENJA............................................................................................23
PRIPREMA LOKACIONOG NACRTA................................................................................................35
PRILOZI: ................................................................................................................. 79
PRILOG
PRILOG
PRILOG
PRILOG
PRILOG
PRILOG
PRILOG
PRILOG
PRILOG
PRILOG
PRILOG
PRILOG
PRILOG
PRILOG
PRILOG
PRILOG
strana 1 od 112
UVOD
1.1 UOPTE
Planiranje i priprema strunih podloga za odluivanje o ulaganjima u putnu infrastrukturu
predstavlja jednu od najznaajnijih aktivnosti Direkcije za puteve.
Priprema prijedloga planova mora se zasnivati na:
Brzom reagovanju i stalnom nadgledanju stanja puteva i objekata na njima, to je
omogueno informacionim sistemom baze podataka o putevima;
Pojedinanim specijalnim mjerenjima stanja i drugih aktuelnih podataka;
Analizi stanja puteva i objekata na njima;
Uzimanju u obzir prostornih i drugih razvojnih dokumenata (dugoronih, srednjoronih);
Usklaenosti sa propisima i posebno pripremljenim i drugim mjerodavnim
metodologijama;
Usklaenosti sa odlukama Vlade i vaeim zakonodavstvom, u pogledu pripreme
planova za godinje odravanje i razvoj.
Za potrebe pripreme prijedloga plana, pored gore navedenog, potrebno je pripremiti,
procijeniti i usvojiti sljedee dokumente:
Identifikacija projekta (P-ID): Priprema je Direkcija ili je dostavljaju organi lokalne
vlasti (optine) ili druga zainteresovana pravna ili fizika lica, u sluaju planiranja
aktivnosti koje se odnose na optinsku infrastrukturu ili druge vrste planiranja koja
je od znaaja za lokalnu zajednicu, gdje se oekuje saradnja sa Direkcijom;
Izrauje se baza investicionih namjera (INV-NM) koja predstavlja osnovne podatke
o moguim mjerama kao posljedica stanja puteva ili inicijativa na osnovu
identifikacije projekta;
Preliminarne studije izvodljivosti koje se odnose na primjenu mjera, prije svega na
koridorima puteva ili
Idejne studije i studije izvodljivosti za vee dionice puta;
Predlogi drugih razvojnih programa, koji se direktno ili indirektno odnose na mjere
u vezi sa putevima;
Dokument identifikacije investicionog projekta (DIIP), koji je osnovni finansijski
dokument;
Predinvesticione studije i Investicioni programi, odobreni na osnovu odluke
investitora i pripremljeni na osnovu propisane metodologije;
Godinji programi rada, za poslove iz oblasti odravanja, usluga ili investicionog
odravanja.
Planska sluba Direkcije za puteve mora biti ukljuena u meu-resorne radne skupine koje
pripremaju dokumente koji su od ireg znaaja, kao na primjer Prostorni plan entiteta,
sanacija saobraajne infrastrukture u graninim podrujima, itd.
Za optimalno planiranje razvoja putne infrastrukture znaajne su prethodne analize i
ispitivanja:
na podruju ispitivanja-metodologije:
Metodologija utvrivanja vrijednosti i trokova izgradnje i odravanja puteva;
Metodologija ekonominog gospodarenja putevima u zavisnosti od bezbjednosti
saobraaja i potreba saobraaja koji se razvija;
Metodologija stohastinih i matematikih modela, koji reprezentativno opisuju
putnu mreu;
RS-FB&H/3CS DDC 433/04
strana 3 od 112
na analitikom podruju:
Prouavanje saobraajne bezbjednosti i znaaja i "teine" ljudskog faktora u
saobraaju i saobraajnim nezgodama;
Longitudinalne studije;
Finansijske i analize trokova;
Organizacione studije.
na razvojno-planskom podruju:
Razvijanje analitikih orua za postupak odluivanja upravljakog osoblja i
direktora projekta;
Kvalitetno planiranje i izvoenje projekta, formiranje uspjenih projektnih grupa,
obuavanje i praktino obrazovanje uesnika u projektu;
Informaciono-aplikacijska podrka srednjeronom planiranju.
Dalje u tekstu navodimo neke potrebne zadatke i dokumente za planiranje i voenje
postupaka pripreme investicionih projekata, koji se razlikuju od vaeih, te koji su prema
iskustvima u drugim zemljama EU, korisni prilikom voenja investicija u puteve i objekte
na njima.
strana 5 od 112
strana 7 od 112
Dokaz o pravu na graenje je dokaz o vlasnitvu, drugom materijalnom pravu ili bilo
kojem pravu na osnovu kojeg investitor moe da gradi na odreenom dijelu zemljita ili
na odreenim objektima.
Graevinska parcela je zemljite koje se sastoji od jedne ili vie zemljinih parcela ili
dijelova iste, na kojoj se nalaze objekti ili su predvieni, te na kojima se nalaze ili su
predviene povrine koje su u sklopu navedenih objekata.
Komunalni prikljuak je prikljuak objekta na objekte javne infrastrukture i mree bez
kojih objekti ne bi mogli da slue svojoj svrsi.
Obiljeavanje je prenos osnovnog nacrta vanjskog oboda projektovanog objekta na
teren u sklopu graevinske parcele, ili prenos ose profila podunih objekata na objekte
javne infrastrukture.
Izgradnja je izvoenje graevinskih radova i drugih radova u okviru izgradnje novih
objekata, rekonstrukcije objekata, zamjene objekata te njihovog uklanjanja.
Izgradnja novih objekata je izvoenje radova kojima se izgrauju novi objekti, ili
kojim se objekti zavravaju ili unapreuju, usljed ega se njihov vanjski izgled znatno
mijenja.
Rekonstrukcija objekata je izmjena tehnikih svojstava postojeih objekata i
adaptacija objekata kako bi se izmijenila predviena svrha za koju se koriste ili potrebe.
Rekonstrukcija objekata takoe podrazumijeva izvoenje radova kojim se znatno ne
mijenjaju veliina, vanjski izgled ili predviena svrha upotrebe, ali se mijenjaju elementi
konstrukcije ili kapacitet, te na osnovu kojih se izvode druga poboljanja.
Zamjena objekta je izvoenje radova kojim se novi objekat izgrauje na mjestu gdje je
prethodno uklonjen stari objekat ili u neposrednoj blizini istog, u sklopu graevinske
parcele, ime se ne vri izmjena predviene namjene, spoljanost, veliina i uticaj na
okolinu prethodnog objekta koji se uklanja prije poetka upotrebe novog objekta.
Uklanjanje objekta je izvoenje radova kojim se objekti uklanjaju, rue ili rastavljaju,
nakon ega se uspostavlja prethodno stanje.
Graenje u vlastitoj reiji podrazumijeva da investitor kao fiziko lice, sam, odnosno
uz pomo lanova svoje porodice ili susjeda ili lanova nekog udruenja gradi objekat koji
mu je potreban u svrhu stanovanja ili u svrhu sprovoenja drutvenih aktivnosti.
Promjena namjene podrazumijeva izvoenje radova iji rezultat ne predstavlja
izgradnju i ime se vanjski izgled objekta ne mijenja, ali se zahtijeva promjena upotrebe
objekta ili dijela istog, te se usljed toga poveava njegov uticaj na okolinu.
Promjena upotrebe podrazumijeva izvoenje radova iji rezultat predstavlja promjenu
predviene upotrebe, ali usljed ega ne dolazi do izmjene veliine ili vanjskog izgleda
objekta i ne mijenja se njegov uticaj na okolinu. Takoe, rezultat navedenog izvoenja
radova moe da bude izmjena predviene upotrebe, gdje se izvoenje aktivnosti u
poslovnim prostorijama zamjenjuje sa drugim slinim aktivnostima.
Odravanje objekta podrazumijeva izvoenje radova, ime se objekti odravaju u
dobrom stanju i njihova upotreba je stoga olakana. Odravanje objekata obuhvata
radove na redovnom odravanju, radove na investicionom odravanju i radove na
odravanju koji su od javne koristi.
Radovi na redovnom odravanju podrazumijevaju izvoenje manjih opravki i radova
na objektima ili u prostorijama koje se nalaze unutar objekata, kao to su bojenje,
popravka vrata, popravka prozora, zamjena poda, ili zamjena pokustva pokustvom
jednakih dimenzija, ime se ne mijenja kapacitet instalacija, opreme i tehnikih ureaja,
ne dolazi do preoptereenja konstrukcije objekta i ne dolazi do izmjene kapaciteta,
veliine, predviene upotrebe ili vanjskog izgleda objekta.
Radovi na investicionom odravanju podrazumijevaju izvoenje popravki, radova na
izgradnji, radova na instalacijama, zanatskih radova i poboljanja koji su rezultat razvoja
tehnike i usljed kojih ne dolazi do preoptereenja konstrukcije objekta, izmjene
strana 8 od 112
kapaciteta, veliine, predviene upotrebe ili vanjskog izgleda objekta, te usljed kojih
dolazi do modernizacije ili drugog poboljanja instalacija, fitinga, tehnikih ureaja i
opreme.
Radovi na odravanju od javne koristi podrazumijevaju izvoenje radova na
odravanju i drugih radova to je propisano posebnim lanom zakona ili propisom, izdatim
na osnovu posebnog lana zakona, da se kapacitet objekta i veliina objekta mogu
izmijeniti u svrhu obezbjeenja posebnog tipa javne usluge.
Upotrebna dozvola je odluka kojom administrativni organ, koji je izdao graevinsku
dozvolu, na osnovu tehnikog pregleda koji je prethodno izvren, odobrava otpoinjanje
upotrebe objekta.
Tehniki pregled je pregled izgraenih ili rekonstruisanih objekata, kojim se utvruje da
li je objekat izgraen ili rekonstruisan u skladu sa graevinskom dozvolom, te da li e
objekat ispuniti propisane osnovne zahtjeve.
Dokaz o pouzdanosti objekta podrazumijeva dopunjenu izjavu kojom se dokazuje da
e objekat u cjelini ispuniti propisane osnovne zahtjeve, u toku upotrebe i odravanja.
BPP
INV-NM
ID-P
DIIP
INVP
PIS
SRPI
IRI
IPUI
SPR
PRD
LN
DRP
DRPJP
PRP
MSI
IRI
SWOT
SMART
PGDP
IDR
IDP
PGD
PZT
PZI
Evropska Unija
Euro evropska valuta
Baza podataka o putevima informacioni sistem
Baza investicionih namjera
Identifikacija projekta
Dokument identifikacije investicionog projekta
Investicioni program
Predinvesticiona studija
Studija realizacije predviene investicije
Izvjetaj o realizaciji investicije
Izvjetaj o praenju uticaja investicije
Strategija prostornog razvoja
Prostorni red
Lokacijski nacrt
Dugoroni razvojni program
Dugoroni razvojni program javnih puteva
Plan razvojnih programa
Modifikovani vicarski indeks oteenosti kolovoza
Indeks oteenosti kolovoza
Analiza: prednosti (Strength), slabosti (Weaknesses), mogunosti
(Opportunities) i opasnosti (Threats)
Pristup: Specifinost (Specific), Mjerljivost (Measurable), Izvodljivost
(Achievable), Realistinost (Realistic) i Vremenska ogranienost (Time
bound)
Prosjean godinji dnevni promet motornih vozila
Idejno rjeenje
Idejni projekat
Projekat za dobijanje graevinske dozvole (GP glavni projekat)
Projekat za tender
Projekat za izvoenje (IP izvoaki projekat)
strana 9 od 112
ZGO
DOF
1.4.1
strana 11 od 112
Pravilnik o djelatnostima koje mogu ugroziti ovjekovu okolinu, uvjete, nain i obrazac
voenja graevinskog dnevnika i graevinske knjige na gradilitu propisat e Ministarstvo
posebnim pravilnikom
strana 13 od 112
PLANSKA DOKUMENTACIJA
strana 15 od 112
strana 16 od 112
strana 17 od 112
Saobraajni sektor kao cjelina i posebice putevi i saobraaj, obino su prikazani kao
posebno poglavlje u DRP.
strana 19 od 112
strana 20 od 112
strana 21 od 112
strana 23 od 112
2.4.1
Drutvena prihvatljivost.
Za vrednovanje projekata za nove puteve upotrebljava se metodoloka direktiva DOC
EURET/385/94 (Directive DOC EURET/385/94: Commission of the European Communities,
strana 25 od 112
2.4.2
2.4.3
Reljef
Hidrogeoloka situacija;
Povrinske vode;
Prirodne vrijednosti;
Kulturno nasljee;
Karakteristike pejzaa;
Buka;
Potencijali za poljoprivredu; i
Potencijali za umarstvo.
RELJEF:
Za ocjenu uticaja na reljef prije svega su potrebni zemljani radovi (usjeci i nasipi,
naplavne ravnice, arita erozije) te regulacija vodotoka. Podruja sa poveanom
osjetljivou su na primjer:
Podruja velikih strmina (15-30% nagiba) mogua erozija;
Podruja kvalitetnog terena (prirodna korita vodotoka, ponori, suhi rukavci,
poljoprivredne terase); i
Ravnice pored vodotoka.
HIDROGEOLOKI USLOVI:
Uporeivanje varijanti se vri na osnovu sprovedenih hidrogeolokih istraivanja ili studija.
Utvruje se osjetljivost vodenih izvora, a s tim i sloenost njihove zatite. Prilikom
vrednovanja i kategorizacije varijanti, s obzirom na mjere zatite trupa puta, u obzir se
uzima sljedee:
Odvodnjavanje podzemnih i zalenih voda;
Sanacija kavernoznih krenjakih podruja; i
Sanacija ponornih podruja.
Kategorizacija pojedinih varijanti se vri prema osjetljivosti, koja predstavlja osnovu za
planiranje mjera zatite; pojedine kategorije osjetljivosti se dodaju po duini, pa su
strana 26 od 112
prikazani u omjerima.
Problem kod uporeivanja varijanti obino predstavlja promjenljiv stepen tanosti
podataka za pojedine varijante.
Vrednovanje se iskazuje sljedeim vrijednostima:
Ocjena
Omjer duine
Neosjetljivo
do 10%
Umjereno do malo osjetljivo
10 20%
Umjereno osjetljivo
20 25%
Osjetljivo do umjereno osjetljivo
25 30%
Osjetljivo
30 - 50%
Veoma osjetljivo
vie od 50%
POVRINSKE VODE:
Povrinske vode obuhvataju sve oblike pojavljivanja vodene okoline, gdje vodena povrina
ini vidljivu povrinu. Slivne povrine obuhvataju sve povrine koje je formirala voda i na
kojima voda ima preovlaujui uticaj (podruja podlona poplavama, mrtvica). Kao
podruja sa poveanom osjetljivou povrinskih voda moemo da definiemo:
Prirodna korita vodotoka;
Poplavna podruja;
Stara rijena korita meandri;
Krenjaki ponori;
Izvori; i
Poplavno ponorne ravnice.
Prilikom ocjenjivanja i razvrstavanja varijanti prije svega je potrebno uzeti u obzir obim do
kojeg planirana trasa puta utie na pojedine elemente osjetljivosti povrinskih voda:
Duina izgubljenog prirodnog rijenog korita;
Duina potrebne regulacije;
Povrina poplavnih podruja;
Broj vrtaa koje je pokrio put i obilazni putevi;
Broj izvora;
Poplavna povrina ponorne ravnice;
Zahtijevnost odvodnjavanja povrinskih voda za zidom; i
Zahtijevnost odvodnjavanja vode sa puta.
Pri pojedinanim varijantama mogue je uloiti napor da se upravljanjem izmijenjenog
vodenog reima smanji negativan uticaj puta na povrinske vode.
BIOTOPI I DIVLJE IVOTINJE:
Ocjenjuje se adekvatnost varijanti s obzirom na njihov uticaj na biotope podruja sa
poveanim stepenom ouvanja prirode i podruja preko koji se prostiru migracioni koridori
divljih ivotinja, uglavnom visoke divljai i vodozemaca. Uporeivanje varijanti se vri na
osnovu terenskog istraivanja, upotrebe ortofotografije i izraenih posebnih studija.
Kriterijum je duina trase puta koji prolazi kroz osjetljiva podruja, i za vrijeme izgradnje
kao i za vrijeme upotrebe, jer put postavlja vjetake barijere u prostor. Negativni uticaji
u toku izgradnje su rezultat zemljanih radova, buke koju stvaraju graevinske maine,
preoblikovanja terena, regulacije vodenih tokova i isticanja tetnih materija u vodu i
podtlo. Negativni uticaji za vrijeme upotrebe su zatvaranje utvrenih staza za kretanje
divljih ivotinja i odvajanje ujedinjenih ekosistema.
Polazne take za uporeivanje su:
strana 27 od 112
BUKA:
Uporeivanje varijanti se vri na osnovu projektnih rjeenja varijanti i studija o uticaju
buke za pojedine varijante. Definicija osjetljivosti se zasniva na podacima o naselju, ocjeni
uticaja i predvianju buke putnog saobraaja, irini podruja u kojima su preeni nivoi
buke i broju zgrada na koje utie visok nivo buke nastao usljed odvijanja saobraaja na
putu.
Vrednovanje varijanti se vri na osnovu poreenja broja zgrada na koje utie prekomjerna
buka i potrebne zatite od prekomjerne buke. Stepen adekvatnosti varijanti se definie
meusobnim uporeivanjem, tj. redom veliina oba brojana podatka.
POTENCIJALI ZA POLJOPRIVREDU:
Uporeivanje varijanti se vri na osnovu projektnih rjeenja varijanti i podataka o
kategorizaciji poljoprivrednog zemljita na najbolje i ostalo prikazano u prostornim
planovima. Za procjenu uticaja od posebnog je znaaja omjer poljoprivrednog zemljita
koje e trajno biti neupotrebljivo u poljoprivredne svrhe, kao i pratee ureenje. Takoe
su znaajni posredni uticaji, koji e nastati usljed emisija saobraajnih gasova i koji e
prouzrokovati zagaenje poljoprivrednog zemljita.
Prilikom procjene uticaja u obzir je potrebno uzeti sljedee:
Duinu trase pojedine varijante koja se protee preko najboljih i ostalih
poljoprivrednih povrina; i
Koliinu opsega poljoprivrednog zemljita koje e trajno biti neupotrebljivo u
poljoprivredne svrhe.
POTENCIJALI ZA UMARSTVO:
Uporeivanje varijanti se vri na osnovu projektnih rjeenja varijanti i podataka o
poumljenim podrujima koja su prikazana u prostornim planovima. Za procjenu uticaja
od posebnog je znaaja omjer poumljenih podruja, koja e trajno biti neupotrebljiva u
poljoprivredne svrhe, kao i pratee ureenje. Takoe su znaajni posredni uticaji, koji e
nastati usljed emisija saobraajnih gasova i koji e prouzrokovati zagaenje umskog tla i
vegetacije. U ovom poglavlju se najvie raspravlja o uticaju na funkciju uma koja se
odnosi na proizvodnju drveta, s obzirom da je o drugim aspektima raspravljano u ostalim
poglavljima.
Funkcija ume koja se odnosi na proizvodnju drveta podrazumijeva primjerenost i
sposobnost uma da proizvode drvo. Kao podruje velike osjetljivosti uzima se veliina
zaliha drveta, i to:
Podruje sa velikim zalihama drveta preko 300 m3/ha visoko osjetljivo
podruje; i
Podruje sa manjim zalihama drveta do 250 m3/ha osjetljivo podruje.
Pri ocjenjivanju uticaja u obzir je potrebno uzeti sljedee:
Duinu trase varijante koja prolazi kroz ume koje proizvode drvo sa veim ili
manjim azlihama drveta; i
Opseg poumljenog zemljita koje e trajno biti neupotrebljivo u umarske svrhe.
SVEUKUPNA OCJENA:
Vrednovanje varijanti i njihova ocjena, s obzirom na uticaje okoline, definiu se na osnovu
odreivanja osjetljivosti pojedinih elemenata okoline, koji su snimljeni na osnovnim
topografskim kartama u razmjeri 1:5000 ili fotografisanjem iz vazduha (DOF) i grafiki
prikazani na kartama u razmjeri 1:25,000. Definisanje podruja osjetljivosti pojedinih
elemenata okoline mora biti izvreno na osnovu pretpostavki negativnih uticaja izgradnje i
upotrebe pojedinih varijanti. Stepen adekvatnosti pojedine varijante stoga proizilazi iz
podataka na osnovu kojih se odreuje do kojeg obima varijanta prolazi kroz osjetljiva
podruja i do kojeg obima dodiruje navedena podruja.
strana 29 od 112
Zanemarljiv uticaj:
Mali uticaj:
Umjeren uticaj:
Veliki uticaj:
2.4.4
GRAEVINSKO-TEHNIKI ASPEKT
Duinu trase;
Duinu devijacija;
Geoloku situaciju;
Hidrogeoloke uslove;
Investicione trokove.
Uporeivanje investicionih vrijednosti se vri na osnovu mjerenih ili procjenjenih koliina.
Ocjene su opisne, i to: najprimjerenije, primjereno, manje primjereno, neprimjereno.
2.4.5
DRUTVENA PRIHVATLJIVOST
2.4.6
strana 31 od 112
Predvianje saobraaja;
Karakteristike saobraaja s obzirom na trokove eksploatacije; i
Inducirani saobraaj s obzirom na vrednovanje projekta.
Sljedee poglavlje predstavlja proraun trokova investicije, koja se sprovodi na osnovu
podataka iz graevinsko-tehnikog dijela studije izvodljivosti ili iz projektne
dokumentacije, koja mora biti do takve mjere tana da je mogue izvriti dobru procjenu
investicionih trokova.
S obzirom da je namjena studije izvodljivosti procjena razliitih rjeenja koja se odnose na
trase puta i odabir varijante, podaci za sve varijante moraju biti na istom nivou tanosti.
U poglavlju ekonomija saobraaja vri se analiza sljedeeg:
Trokovi eksploatacije vozila
Koristi za putni saobraaj;
Finansijskih, ekonomskih i trokovi korisnika ceste;
Preusmjeravanja saobraaja izmeu razliitih transportnih vidova; i
Rekapitulacije prorauna sveukupne koristi.
1.3.6.1 Podaci za ekonomsko vrednovanje projekta
Analiza ekonomske opravdanosti pojedinih mjera se priprema upotrebom dinaminih
metoda ekonomskog vrednovanja, uzimanjem u obzir diskontiranih ekonomskih tokova
koristi i eskontiranih tokova trokova u istom vremenskom presjeku.
Izraunava se neto sadanja vrijednost i interna stopa povrata.
Analiza osjetljivosti se izrauje tako da se u obzir uzimaju izmjene trokova i dobiti u
omjeru od 10% do +30%.
Potrebni ulazni podaci su sljedei:
Trokovi eksploatacije prema vrsti vozila (najmanje 10 vrsta vozila razliitih
kategorija);
o Trokovi potronog materijala (gorivo, maziva, gume, odravanje i
popravka); i
o Vremenski zavisni trokovi (amortizacija, kamata, reijski trokovi i plate za
vozae).
Uteda vremena putnika se rauna na osnovu statistikih podataka o prosjenom
linom dohotku u dravi; uteda vremena za vozilo u jednom satu se rauna
posebno za poslovna i ostala putovanja. U obzir se uzima posjedovanje odreene
vrste vozila i procjena u %.
Saobraajni podaci moraju biti navedeni za etiri kategorije vozila:
o Putnika domaa vozila;
o Putnika strana vozila;
o Autobuse; i
o Teretna vozila.
Podaci koji predstavljaju ulazne podatke o tehnikim elementima puta su sljedei:
1)
Broj dionice puta;
2)
Broj pod-dionice puta;
3)
Varijanta;
4)
Duina pod-dionice;
5)
Izraunata brzina;
6)
Dozvoljena brzina;
7)
Vrsta puta;
strana 32 od 112
8)
Broj saobraajnih traka;
9)
irina saobraajnih traka;
10) Udaljenost od prepreka;
11) Stanje i vrsta zastora;
12) Usponi i padovi;
13) Horizontalna zakrivljenost trase;
14) Pregledna razdaljina;
15) Stanje kolovoza; i
16) Broj ogranienja usljed raskrsnica sa eljeznicom u nivou, uskih objekata,
itd.
Ukupna investiciona vrijednost po godinama u skladu sa planiranom dinamikom
gradnje.
Diskontnu stopu odreuje drava. U Sloveniji, na primjer, diskontna stopa iznosi
8%, a u ostalim lanicama EU (Velika Britanija, Njemaka, Francuska) diskontna
stopa koja se koristi je znatno nia, izmeu 3 i 5%. U paniji se koristi diskontna
stopa od 6%.
Za odreivanje saobraajno-ekonomska procjene za odreenu investiciju
upotrebljava se posmatrano razdoblje od 20 godina. Isti period se koristi u
projektnoj dokumentaciji, s obzirom da se dimenzije puta projektuju za period od
20 godina nakon otvaranja puta za saobraaj.
U zemljama Zapadne Evrope (Velika Britanija, Njemaka) koriste se dua
posmatrana razdoblja. Obino iznose najmanje 30 godina. Upotreba niih
diskontnih stopa ini posmatrano razdoblje smislenijim.
Za izraunavanje analize osjetljivosti koriste se faktori poveanja (do 1.2) i faktori
smanjenja (do -0.9) trokova i koristi investicije. Na osnovu navedenih
pretpostavki izraunavaju se interne stope i neto sadanja vrijednost, to nam
pokazuje osjetljivost pojedinog projekta.
Trokove korisnika;
Analizu osjetljivosti.
1.3.6.3 Trokovi korisnika
Trokovi korisnika se izraunavaju za cjelokupnu duinu dionice, za sve kategorije vozila
kao i za cjelokupno posmatrano razdoblje, te se prikazuju odvojeno za svaku godinu.
Navode se u lokalnoj valuti na odreenom nivou cijene.
Trokovi korisnika se dijele na kategorije odreenih trokova i prema vrsti vozila. Ukupni
trokovi korisnika tj. rekapitulacija trokova se sastoji od:
Operativnih trokova;
Dodatnih trokova;
Reijskih trokova;
Vremenskih trokova;
Trokova odravanja; i
Trokova nesrea.
RS-FB&H/3CS DDC 433/04
strana 33 od 112
2.4.7
strana 35 od 112
Zakon o graenju - ZG
u tjesnoj vezi sa ostalim zakonima, osobito sa:
Zakonom o ouvanju ivotne sredine (okoline) ZOS i
Zakonom o ouvanju prirode ZOP
2.5.1
2.5.2
2.5.3
strana 37 od 112
2.5.4
strana 39 od 112
strana 40 od 112
strana 41 od 112
strana 42 od 112
INVESTICIONA DOKUMENTACIJA
Kada je potreban?
Ko ga priprema?
emu slui?
Odreivanje ciljeva projekta
Organizacija za
inenjering,
organizacija za
konsalting
Organizacija za
inenjering,
organizacija za
konsalting
Organizacija za
inenjering,
organizacija za
konsalting
Odreivanje izmjenjenih
vrijednosti, rokova, posljedica
Organizacija za
inenjering
Definisanje potrebnih
procedura za realizaciju
projekta
Organizacija za
inenjering
Nadziranje izvoenja
investicionog programa
Investitor
Po predaji u upotrebu
strana 43 od 112
strana 45 od 112
idejnog projekta).
Obavezan sadraj predinvesticione studije obuhvata sljedee:
Saetak dokumenta identifikacije investicionog projekta sa navoenjem investitora
i ciljeva odnosno strategije;
Analizu postojeeg stanja s obzirom na predmet investicije sa prikazom potreba
navedene investicije te usklaenosti investicionog projekta sa strategijom
ekonomskog razvoja i nacionalnim programom aktivnosti;
Analizu varijanti sa ocjenjenim trokovima i koristi od investicije kao i proraun
uinkovitosti za ekonomsko postojanje investicije;
Analizu lokacija varijanti sa opisom znaajnih uticaja investicije (uglavnom uticaja
na ivotnu stredinu), analiza moguih lokacija s obzirom na obezbjeenje
usklaenog regionalnog razvoja;
Analizu zaposlenih po pojedinim varijantama;
Okvirni dinamiki plan realizacije investicije sa dinamikom finansiranja po
varijantama;
Okvirnu finansijska konstrukcija pojedinih varijanti;
Proraun finansijskih i ekonomskih indikatora (period povrata investicionih
sredstava, neto sadanja vrijednost, interna stopa povrata, relativna neto sadanja
vrijednost) za pojedine varijante sa opisom trokova/koristi koje nije mogue
novano iskazati; za predinvesticione studije veih predraunskih vrijednosti
takoe razvojne kriterijume;
Analizu osjetljivosti svake varijante;
Opis kriterijuma za odabir optimalne varijante;
Prijedlog sa opisom optimalne varijante; i
Postupke i uesnike u pripremi i ocjenjivanju predinvesticione studije.
Predinvesticionu studiju potrebnu za vee i zahtjevnije investicione projekte obezbjeuje
investitor.
Investitor, nakon prethodnog pregleda usklaenosti pripremljene dokumentacije radi
usklaenosti sa propisima, kao i nakon provjere tanosti finansijskih indikatora, pismenom
odlukom:
Odobrava predinvesticionu studiju i daje odobrenje za pripremu investicionog
programa; ili
Odbija predinvesticionu studiju kao neprikladnu osnovu za pripremu investicionog
programa i navodi razloge donoenja takve odluke.
Investitor moe da imenuje strunu komisiju za reviziju i ocjenjivanje investicione
dokumentacije, koja priprema struno miljenje.
Predinvesticiona studija je potrebna za sve investicije koje prelaze iznos od
(predlae se 2.200.000 ).
1 Saetak document identifikacije investicionog projekta
1.1
Dionica, stacionaa i lokacija
1.2
Identifikacija investitora
1.3
Datum odobrenja dokumenta identifikacije investicionog projekta
1.4
Vrsta predviene mjere
1.5
Namjena i cilj investicije
1.6
Procjenjena investiciona vrijednost
1.7
Dinamika i izvori finansiranja
2 Analiza postojeeg stanja
strana 46 od 112
2.1
2.2
2.3
4
5
6
7
8
9
10
strana 47 od 112
strana 49 od 112
10
11
strana 51 od 112
6
7
10
3.4
Organizacija izvoenja investicije
3.5
Investicija po stalnim cijenama ukljuujui trokove finansiranja
3.6
Finansijska konstrukcija
3.7
Rezultati prorauna drutveno-ekonomske odrivosti
Analiza postojeeg stanja putne mree i saobraaja
4.1
Analiza postojeeg stanja putne mree
4.2
Saobraaj
4.2.1 Analiza postojeeg saobraaja
4.2.2 Prognoza saobraaja
Analiza investicione vrijednosti
5.1
Osnove za ocjenu investicije iz prethodnih dokumenata
5.1.1 Strune osnove
5.1.2 Opcije cijena i nain izraunavanja tekuih cijena
5.2
Osnove za ocjenu izmjenjene i dopunjene investicije
5.2.1 Utvrivanje uzroka i izmjena
5.2.2 Prikaz izmjenjene investicione vrijednosti
Uporedni pregled investicije i dopunjene vrijednosti investicije
Dinamiki plan izvoenja investicije, uporedni
7.1
Dinamiki plan izvoenja investicije
7.2
Dinamika izmjenjene vrijednosti po stalnim i tekuim cijenama
7.3
Dinamika izvoenja investicije, uporedna
Finansiranje investicije i povrat finansijskih sredstava
8.1
Finansiranje investicije, uporedno
8.2
Obraun trokova finansiranje i plan amortizacije
Drutveno-ekonomsko vrednovanje novoocjenjene investicije
9.1
Proraun ekonomske odrivosti investicije s obzirom na neposrednu korist
9.1.1 Analiza trokova korisnika puta
9.1.2 Prikaz ulaznih podataka i rezultata prorauna
9.1.3 Ocjena drutveno-ekonomske odrivosti
9.2
Prikaz neposredne koristi od investicije (kriterijum usklaenosti sa ciljevima
makro-ekonomskog razvoja)
Zakljuak
strana 53 od 112
strana 54 od 112
strana 55 od 112
PROJEKTNA DOKUMENTACIJA
4.1 UOPTE
Investitor odnosno projektant mora stei uslove za izradu projektne dokumentacije, koji
se odnose na sukladnost objekta sa prostornim aktom, na snovi lokacione informacije.
Projektant, koji preuzima u izradu projektnu dokumentaciju, mora za sve nacrte, koji
sastavljaju projekat, imenovati odgovorne projektante.
Odgovorni projektant moe biti pojedinac, koji je kod nadlene komore upisan u registar i
ima po zavretku univerzitetskog studija najmanje pet godina radnih izkustva na podruju
projektantskih radova, ako nastupa kao odgovorni projektant nacrta za zahtjevan objekat,
odnosno najmanje tri godine radnih izkustva na podruju projektantskih radova, ako
nastupa kao odgovorni projektant nacrta za manje zahtjevni odnosno jednostavne
objekte, po zavretku studiju na visokom stepenu pa najmanje sedam godina kod
zahtjevnih objekata i najmanje pet godina kod manje zahtjevnih i jednostavnih objekata.
Za izradu geodetskih nacrta, koji sastavljaju projektnu dokumentaciju, imenuje se
odgovornog geodeta u skladu sa propisima, koji definiu geodetsku djelatnost.
Prilikom projektovanja u obzir treba uzeti:
1. Odredbe Zakona o graenju i propise izdate na osnovu ovog zakona;
2. Podatke o lokaciji (lokaciona informacija);
3. Uslove investicionog programa, ukoliko je obavezan, ili projektnog zadatka
propisanog od strane investitora;
4. Projektne uslove postavljene od strane nadlenih organa;
5. Graevinske propise koji se primjenjuju na pojedine vrste objekata;
6. Druge propise koji se primjenjuju za odreenu vrstu lokacije;
7. Mjere za zatitu zdravlja, ljudstva i imovine, za zdrav i bezbjedan rad, zatitu od
poara, zatitu ivotne sredine, i odredbe koje se odnose na minimalnu upotrebu
energije;
8. Odredbe kojima se osobama sa fizikim nedostatkom omoguava pristup, ulazak i
upotreba bez izgraenih i komunikacionih prepreka;
9. Odgovarajua tehnika rjeenja u skladu sa dostignuima nauke, tehnologije i
ekonomije, kao i savremenom graevinskom tehnikom;
10. Realne trokove materijala, usluga i graevinskih proizvoda predvienih za
izgradnju;
11. Realne trokove pripremnih radova na gradilitu, optih graevinskih radova,
instalacija i zavrnih graevinskih radova;
12. Pravila mjerenja koja su potrebna za pripremu predmjera i procjene trokova;
13. Odredbe koje su znaajne za odbranu, kao i mjere zatite i spaavanja u sluaju
prirodnih i drugih katastrofa;
14. Rezultate prethodne provjere pouzdanosti postojeih dijelova objekta, nosivost i
stabilnost temeljnog tla, te primjenljivost ve ugraenih graevinskih proizvoda, u
sluaju rekonstrukcije.
15. Ako se namjeravana izgradnja nalazi na podruju, koji se ureuje sa lokacioniim
nacrtom, mora biti iz projektne dokumentacije jasno, da su poloaj objekata na
zemljitu, upotreba i oblikovanje objekata, gradbena parcela i komunalni prikljuci
sukladni sa rjeenjima iz lokacionog nacrta.
16. Ako se namjeravana izgradnja nalazi na podruju, koji se ureuje sa prostornim
redom, mora biti iz projektne dokumentacije jasno, da su poloaj objekata na
zemljitu, upotreba i oblikovanje objekata, gradbena parcela i komunalni prikljuci
RS-FB&H/3CS DDC 433/04
strana 57 od 112
strana 58 od 112
strana 59 od 112
Naziv objekta
Opis postojeeg stanja
Prijedlog rjeenja (osnovna usmjerenja projektantu od strane investitora u
pogledu vrste intervencije koju projektom treba obuhvatiti)
Primjena zakona i propisa
Tehniki uslovi za projektovanje:
o Predloene mjere, potrebna ispitivanja
o Osnove za projektovanje (geodetski podaci, situacija, elaborati, prethodna
miljenja i saglasnosti)
o Uzimanje propisa u obzir
o Smjernice za projektovanje
o Projektovani vijek trajanja, saobraaj i projektovana brzina
o Karakteristini popreni profili
Sadraj projekta (opti dio, tekstualni dio, grafiki prilozi-nacrti, statike analize,
ureenje saobraaja, komunalni prikljuci, iskolavanje, katastarski elaborat, ...);
projekte je takoe potrebno predati i u digitalnom obliku; ostali posebni zahtjevi
postavljeni od strane investitora
Specifikacija ponude
Rok izrade projekta.
Projektni zadatak treba da obezbijedi i potvrdi investitor.
Projektni zadatak takoe moe pripremiti predstavnik investitora ili konsultant, ili u sluaju
zahtjevnijih objekata, specijalizovana institucija koju je angaovao investitor, a na osnovu
poziva za dostavu ponuda.
strana 60 od 112
Podaci o lokaciji koji su navedeni u vodeoj mapi idejnog rjeenja treba da sadre opise
i/ili grafike prikaze sljedeeg:
poloaj, veliinu i oblik graevinske parcele (parcela),
poloaj objekta na zemljitu tako, da je vidljiva veliina njegovog tlocrta i oblik,
udaljenost izmeu predvienog objekta i susjednih parcela, objekata, zatienih
podruja,
karakteristine presjeke (profile) i oblikovanje objekta i terena, ukoliko je smisleno,
prikljuke na javnu infrastrukturu, ukoliko su navedeni prikljuci predvieni i
ukoliko je poznat njihov poloaj; u suprotnom potrebno je istai potrebu za
prikljuivanjem na javnu infrastrukturu.
Bez obzira na prethodni stav, podaci o lokaciji, u sluaju da se vri rekonstrukcija, treba
da sadre samo prikaz prikljuaka na javnu infrastrukturu, ukoliko se rekonstrukcijom
poveava kapacitet objekta do te mjere, da su potrebni novi ili drugaiji prikljuci.
Ukoliko se radi samo o promjeni predviene upotrebe, dovoljan je opis postojeeg i
predvienog stanja.
Vodea mapa idejnog rjeenja treba da sadri sljedee dokaze:
dokaz da projektantska kompanija koja je pripremila idejno rjeenje ispunjava
uslove postavljene za projektante;
dokaz da odgovorni voa projekta kao i odgovorni projektanti koji su pripremili
sastavne dijelove idejnog rjeenja ispunjavaju postavljene uslove; navedeni dokazi
ne smiju biti stariji od est mjeseci, ukoliko inenjeri nisu ve zavedeni u evidenciju
nadlene strune komore;
dokaz koji dostavlja projektant o osiguranju od odgovornosti;
ukoliko dokumentacija o prostornom planiranju nije jo evidentirana u bazi
podataka pravnog reima, koja je uspostavljena u skladu sa propisima o ureenju
prostora, potrebno je takoe da sadri i sljedee:
o Podatke o lokaciji, ili
o graevinske kriterijume ili uslove koje postavlja nadleni organ, ukoliko su
ukljueni u prostorno ureenje, ili
o kopiju tekstualnog i kartografskog dijela plana o lokaciji podruja na kojem
je predviena izgradnja, ukoliko se navedeno podruje nalazi na podruju
koje je regulisano optinskim ili entitetskom planom lokacije.
Idejno rjeenje za graevinske inenjerske objekte treba da sadri najmanje
one vrste nacrta koji koji su neophodni za izdavanje projektnih uslova.
Crtei u nacrtima treba najmanje da sadre tlocrt i dva karakteristina presjeka koja su
upravna jedan na drugi. Crtei za graevinsko inenjerske objekte treba da budu takvi da
se dosegne isti nivo koji je propisan za zgrade.
Bez obzira na prethodna poglavlja, ukoliko se radi o jednostavnom objektu, izmjeni
predviene upotrebe ili uklanjanju postojeeg objekta, idejni projekat ne sadri nikakve
nacrte.
strana 61 od 112
lanom 24 vaeeg Zakona o graenju predvien je Glavni projekat (GP), koji u smislu
ovog zakona predstavlja skup meusobno usklaenih projekata kojima se daje tehniko
rjeenje objekta.
S obzirom da se graevinska dozvola izdaje na osnovu glavnog projekta, glavni projekat
se takoe moe zvati projektom za dobijanje graevinske dozvole (PGD).
U zavisnosti od vrste objekta, glavni projekat (projekat za dobijanje graevinske dozvole)
treba da sadri sljedee:
arhitektonski projekat,
graevinski projekat,
projekat hidroinstalacija,
projekat elektroinstalacija,
predmjer i predraun svih radova,
druge vrste projekata,
podatke o geotehnikim i drugim istranim radovima, gdje je potrebno,
elaborat zbrinjavanja otpada, ako se radi o otpadu za koji su posebnim
zakonom propisane mjere odlaganja,
elaborat zatite okolia, ako se radi o namjeni objekta koja je pravilnikom
definisana kao djelatnost koja moe ugroziti ovjekovu okolinu,
elaborat zatite od poara i eksplozija.
U zavisnosti od vrste graevine, arhitektonski projekat treba da sadri sljedee:
1. situaciono rjeenje,
2. sve osnove objekta,
3. dva presjeka,
4. fasade,
5. karakteristine detalje,
6. sheme stolarije i bravarije,
7. tehniki opis,
8. ostale potrebne nacrte.
U nastavku teksta predlae se sljedea rjeenja za sadraj projekta za dobijanje
graevinske dozvole (PGD):
4.8.1 Vodea mapa projekta za dobijanje graevinske dozvole (PGD)
Pored naslovne strane, sadraja, optih podataka o predvienoj izgradnji i podataka o
projektantima i odgovornim projektantima, projekat za dobijanje graevinske dozvole
vodea mapa treba da sadri sljedee:
1. Izjavu o usklaenosti nacrta i ispunjavanju osnovnih zahtjeva koju daje odgovorni
projektant projekta za dobijanje graevinske dozvole (u prilogu)
2. Saetak izvjetaja o reviziji projekta, ukoliko je revizija projekta predviena (u
prilogu)
3. Saet projektni izvjetaj
4. Grafiki prikaz usklaenosti sa dokumentacijom o prostornom planiranju
5. Grafiki prikaz podruja uticaja predviene izgradnje
6. Podatke o lokaciji
7. Podatke o dobijanju projektnih uslova i saglasnosti (u prilogu)
8. Dokaznu dokumentaciju
Ukoliko je mogue, u pogledu sloenosti i karakteristika predviene izgradnje, kao i u
pogledu lokacije i vrste relevantne prostorne dokumentacije kojom se ureuje podruje za
RS-FB&H/3CS DDC 433/04
strana 63 od 112
strana 64 od 112
predvienu dozvoljenu emisiju substanci ili energije iz objekta u okolinu, te druge uticaje
objekta na susjedne zgrade kao i na zdravlje ljudi u tim zgradama.
Meu oekivanim uticajima na okolinu, naroito je potrebno razmotriti oekivanja utjecaja
na izpunjavnje bitnih zahtjeva na objekte u okolini predviene izgradnje, to jest sljedee:
uticaj na mehaniku otpornost i stabilnost,
uticaj na zatitu od poara,
uticaj na higijensku i sanitarnu zatitu, kao i zatitu ivotne sredine,
uticaj na bezbjednost prilikom upotrebe,
zatita od buke, i
uteda energije i zadravanje toplote.
Na grafikom prikazu podruja uticaja, svaki tip uticaja treba biti jasno naznaen,
odvojeno od drugih. Pored navedenog, potrebno je prikazati podruje zajednikog
djelovanja svih oekivanih uticaja na okolinu. Svaki pojedinani uticaj treba biti jasno
naznaen u legendi uticaja. Na osnovu grafikog prikaza uticaja takoe treba biti
oigledno na koje se zgrade/objekte oekivani uticaj predviene izgradnje prenosi.
Grafiki prikaz podruja uticaja treba biti izraen na geodetskom nacrtu, u takvoj razmjeri
i za takvo podruje da se omogui prikaz cjelokupnog podruja uticaja objekta.
Bez obzira na prethodno navedeno, grafiki prikaz podruja uticaja predviene izgradnje,
koja podrazumijeva ruenje ili rekonstrukciju postojeeg objekta, ili izgradnju novog
jednostavnog objekta, moe biti izveden na odobrenom crteu iz katastarskog plana.
4.8.5 Podaci o lokaciji u projektu za dobijanje graevinske dozvole
Podaci o lokaciji u projektu za dobijanje graevinske dozvole treba da obuhvataju opise i
grafike prikaze koji sadre sljedee:
1. Poloaj, veliinu i oblik graevinske parcele (parcela),
2. Poloaj objekta na tlu tako da je vidljiva veliine njegovog tlocrta (situacija) i oblik,
3. Udaljenost izmeu objekta i susjednih parcela, zgrada, zatienih zona,
4. Vanjsko ureenje, to obuhvata ureenje zelenih povrina, povrina za rekreaciju
ili slino, ukoliko je predvieno novo ili izmjenjeno ureenje istih,
5. Graevinsku liniju, ukoliko je naznaena u dokumentaciji o prostornom planiranju,
6. Elemente iskolavanja, ukoliko se projekat odnosi na izgradnju novog objekta, ili
ukoliko je izmjenjena veliina ili oblik graevinske parcele,
7. Karakteristine profile i oblikovanje objekta i terena, ukoliko je mogue uzimajui u
obzir vrstu objekta i vanjsko ureenje povrina,
8. Karakteristine visine, tj, apsolutnu i relativnu visinsku kotu,
9. Naznaene predviene prikljuke na javnu infrastrukturu, ukljuujui lokacije i
identifikacione brojeve postojee javne infrastrukture na koju e novi objekti biti
prikljueni,
10. Saobraajno ureenje koje se sastoji od prikaza moguih novih prikljunih taaka i
prikaza povrina za mirujui saobraaj,
11. Podruje gradilita i elemente njegovog ureenja, podatke potrebne za pripremu
plana zatite (podaci o postojeim instalacijama i ureajima, ostali uticaji
okruenja gradilita na radnu bezbjednost), podatke o zatiti gradilita prema
okolini, o pomonim prostorijama na gradilitu, o saobraajnom ureenju
gradilita, putevima i izlazima u sluaju opasnosti, mogunostima povezivanja
gradilita na infrastrukturu, o odreivanju lokacije, prostora i naina odlaganja i
skladitenja materijala, itd.
Grafike prikaze navedene u prethodnom stavu treba izraditi svaki na svom crteu, ili na
zajednikim crteima, ukoliko je to izvodljivo i smisleno.
RS-FB&H/3CS DDC 433/04
strana 65 od 112
strana 66 od 112
strana 67 od 112
4.10.1
4.10.2
strana 69 od 112
Radove koji zahvataju podruja izvan oblasti puta, te su za njih obavezni dokumentacija o prostornom planiranju (npr. Lokaciioni nacrt), projektna
dokumentacija i graevinska dozvola;
Radove koji se izvode u putnom pojasu u oblasti puta, za koje je dovoljna samo
prijava radova jednostavni radovi odnosno radovi u javnu korist.
Sljedei radovi se smatraju manje zahtjevnim:
Presvlaenje u svrhu ojaanja i sanacije kolovoza,
Popravke ili manje rekonstrukcije puteva i objekata na njima.
U ovakvim sluajevima nije potrebna graevinska dozvola, s obzirom da se radi o
zahvatima za koje nisu potrebne nove parcele zemljita; radovi ne izlaze izvan podruja
puta ne mijenjaju znatno gabarite, tj. Visinu i irinu u odnosu na okolinu.
4.10.2.1 Izvoaki projekat za obnovu kolovoza
Izvoaki projekat za obnovu kolovoza treba da ima minimalno sljedei sadraj:
OPTI DIO:
Osnovni podaci o projektu (naslovna strana)
Podaci o odgovornom voi projekta i odgovornim projektantima
Sadraj projekta (naziv)
Sadraj nacrta
Projektni zadatak
Izjave, miljenja, saglasnosti, elaborati
o Izjava o potovanju propisa i standarda
o Izjava o potovanju propisa koji se odnose na bezbjednost na radu
o Izjava o potovanju propisa koji se odnose na zatitu od poara
o Izjava o potovanju propisa koji se odnose na maksimalne dozvoljene
nivoe buke
o Elaborat dimenzionisanje kolovozne konstrukcije
Saglasnost investitora na projekat
Izvjetaji revidenata, zapisnici sa rasprava revizione komisije, izvjetaj o dopuni
dokumentacije nakon revizije.
TEHNIKI DIO:
Tehniki opisi i prorauni
Ureenje prikljunih taaka
Saobraajna oprema i signalizacija
Tehnologija izgradnje
Popis i Predmjer radova
Predraun sa rekapitulacijom trokova
Dimenzionisanje kolovozne konstrukcije
CRTEI:
Pregledna situacija 1 : 5.000
Uzduni profil 1 : 5.000/500
Graevinske situacije 1 : 1.000 (ili 500)
Uzduni profili 1 : 1.000/100
Karakteristini popreni profil 1 : 50
Popreni profili
Situacija saobraajnog ureenja
strana 70 od 112
Detalji
Elaborat iskolavanja
Katastarski elaborat
strana 71 od 112
4.11.1
Sadraj revizije
4.11.2
Postupak revizije
strana 73 od 112
strana 75 od 112
5.3 IZKLJUIVANJA
Kao investitor, projektant i izvoa mogu nastupati razliite pravne ili fizike osobe, koje
izpunjavaju uslove, propisane sa zakonom o graenju, istotako mogu ista pravna odnosno
fizika lica istodobno nastupati kao investitor, projektant i izvoa, ako nije u zakonu to
drukije definisano. Primjer:
Kao nadzornik moe da nastupa samo ona pravna ili fizika osoba, koja u vezi sa
objektom, nad kojom izgradnjom izvodi graevinski nadzor, ne nastupa kao izvoa
graevinskih, zakljunih odnosno obrtnikih, montanih i drugih radova ili kao dobavlja
graevinskih proizvoda, ureaja i opreme. Nadzornik istotako ne smije biti u nikakvoj
meusobnoj poslovnoj vezi sa izvoaem; u primjeru, da je nadzornik samostalni
poduzetnik, pa takav nadzornik ne smije biti u krvnom srodstvu u ravnoj liniji sa
izvoaevim odgovornim voom radova odnosno ne sme biti sa njime u branoj vezi ili
ivjeti u vanbranoj zajednici.
Kao revident moe da nastupaju samo ona pravna ili fizika lica, koja u vezi sa objektom,
za kojeg izvode reviziju projektne dokumentacije, ne nastupa kao projektant ili izvoa
odnosno je u obiteljskoj vezi sa projektantom ili izvoaem.
Ako su projektant i nadzornik ista pravna ili fizika osoba, projektant kao izvoa ne sme
izvoditi graevinske radove na objektu, za koga je izradio projektnu dokumentaciju. Ako je
projektant ipak i izvoa, moraju biti projektant i nadzornik razliita pravna odnosno
fizika lica, koja nisu u nikakvoj meusobnoj poslovnoj vezi, odgovorni voa projekta i
odgovorni nadzornik istotako ne smiju biti u krvnom srodstvu u ravnoj liniji ili u zakonskoj
vezi ili ivjeti u vanbranoj zajednici.
Ako investitor kod istog objekta nastupa kao projektant i izvoa odnosno izvodi radove za
svoje line potrebe ili za trite, kod takve gradnjie ne sme nastupati kao nadzornik, nego
mora povjeriti graevinski nadzor izvoau, koji ne izvodi gradnju na istom objektu ili
drugom projektantu. U tom sluaju ne moe biti izvoa odnosno projektant, koji
preuzima graevinski nadzor, sa takvim investitorom u nikakvoj meusobnoj poslovnoj
vezi, odgovorni voa gradiita odnosno odgovorni voa radova i odgovorni voa projekta
istotako ne smiju biti u krvnom srodstvu u ravnoj liniji ili u zakonskoj vezi ili ivjeti u
vanbranoj zajednici.
Investitor moe nastupati kao nadzornik, ali u tom sluaju na objektu, za kojeg izvodi
graevinski nadzor, ne moe biti niti kao projektant niti kao izvoa.
Investitor moe biti i revident, u tom sluaju na objektu, za kojeg je izradio reviziju projektne
dokumentacije, ne moe nasuopati kao projektant, kao izvoa i kao nadzornik.
RS-FB&H/3CS DDC 433/04
strana 77 od 112
PRILOZI:
3. OPIS PROJEKTA
a) Proirite opis projektne zamisli. Navedite detaljan opis projekta sa posebnim
aktivnostima.
strana 79 od 112
4. KORISTI OD PROJEKTA
Neposredne navedite podatke o ciljnoj skupini koja bi imala koristi od projekta.
Posredne prouite potencijalne koristi za skupine izvan ciljne skupine, koje su te grupe,
koja je njihova veliina.
5. ODZIVI KORISNIKA
a) Odziv ciljnih (neposrednih) korisnika
strana 80 od 112
Ciljevi:
(Cilj je konkretan problem ili potreba, preformulisan kao potencijalno rjeenje. Mora biti naveden u mjerljivom obliku.)
7. REZULTATI
komunalnih
Regulacije:
Pratei projekti:
9. PRETPOSTAVKE/OPASNOSTI
(Ispitajte mogue opasnosti koje mogu zaustaviti razvoj projekta ili uticati na njegov
uspjeh)
10.
ODRAVANJE I TRAJNOST
Opis i procjena trokova potrebnih za obezbjeenje trajnosti projekta.
______________________________________________
_____________________________________________
knjiga I - dio 1 poglavlje 1
strana 81 od 112
Organizacija/Odjeljenje: _________________________________________________
Adresa:
______________________________________________
Telefon:
______________________________________________
Osobe koje su sudjelovale kod pripreme:
Ime,Prezime____________________________Poloaj______________________Adresa
_________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________
Ukoliko su predvieni trokovi manji od ., prelazimo na izvoenje
Ukoliko predvieni trokovi iznose ., pripremiemo investicioni program
Ukoliko su predvieni trokovi vei od ., prelazimo na predinvesticionu
studiju ili studiju izvodljivosti
Napomena: Priloite dodatne listove ukoliko Vam je potrebno vie mjesta za podatke.
strana 82 od 112
6.2
strana 83 od 112
6.3
O brazac : P R E D L O G P R O JE K A T A Z A N R P 2005-2008
IN V E S T IC IJE
D atum
K orisnik:
O ptina odnosno optiine:
R egionalni program (D A / N E ):
D ravni razvojni program :
G lavni program :
P odprogram :
P rojekat / investicija:
Investitor ili soinvestutor:
N am jena i cilj:
D ogaaj
P otvrda D IIP
P otvrda D L N
L okaciona inform acija
P otvrda IN V P
G raevinska dozvola
P oetak radova
N ovelacija IN V P
U potrebna dozvola
P redaja u upotrebu
ifra
u tisuu
Im e (naziv)
2008
5
K onani obraun
P renos m eu osnovna sredstva
P roj. vkljuuje graenje (D A /N E ):
K onto 6:
N aziv konta
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
B u et u ku pn o:
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
O stali izvori financiranja u ku pn o:
IZ V O R I U K U P N O = prorau n + O stali izvori
T R O K O V I U K U P N O (plaena realizacija):
R A Z L IK A = IZ V O R I - T R O K O V I:
0
0
0
0
P riprem io:
D atum :
Telefon:
V donji okvir upiite kom entar, u prim jeru, da se je vrijednost projekta (investiije) prom enila. U tem eljite zato je dolo do prom jene..
strana 84 od 112
preduzea...)
D avni br.
OSTALI IZVORI:
(lokalne zajednice,
V aei N R P
2007
4
BUET:
P ostavka
R ealizacija
do 2007
2007
2
3
U kupno
sum (2 do 9) - 3
1
0
O dgovorna osoba:
OPTI DIO
G.1
Podaci o projektu/nacrtu
G.2.1
Podaci o projektantima
G.2.2
G.3.1
G.3.2
Sadraj nacrta
G.4.1
Projektni zadatak
G.5
G.5.1
Izjave
G.5.1.1
G.5.1.2
G.5.1.3
G.5.1.4
G.5.1.5
G.5.2
G.5.2.1
G.5.2.2
G.5.2.3
Ukratko navedeni projektni uslovi ili saglasnosti koje izdaju relevantni ovlateni organi, i
opis kako su se navedeni dokumenti potovali prilikom pripreme projekta/nacrta
G.5.2.4
G.5.3
Podatke o lokaciji
G.5.4
Elaborati
G.5.4.1
G.5.4.2
Elaborat o kolovozu
G.5.4.3
Hidrotehniki izvjetaj
G.5.4.4
G.6
G.6.1
G.6.2
Izvjetaji revidenata
G.6.3
G.7.1
TEHNIKI DIO
T.1
T.1.1
T.1.1.1
Tehniki izvjetaj
Projektne osnove
T.1.1.1.1
Opte
T.1.1.1.2
Podaci o saobraaju
T.1.1.1.3
Postojei uslovi
T.1.1.1.4
Geodetske osnove
T.1.1.1.5
T.1.1.1.6
T.1.1.1.7
Tehniki podaci
T.1.1.2.1
T.1.1.2.2
Elementi trase
strana 85 od 112
Popreni presjek
T.1.1.2.4
Posebni uslovi
T.1.1.3
T.1.1.3.2
T.1.1.3.3
T.1.1.3.2
Donji stroj
T.1.1.3.3
Gornji stroj
T.1.1.3.4
T.1.1.3.5
T.1.1.3.6
Pratei objekti
T.1.1.3.7
T.1.1.3.8
T.1.1.3.9
T.1.1.3.10
T.1.1.3.11
T.1.1.3.12
T.1.1.3.12.1
T.1.1.3.12.2
T.1.1.3.13
T.1.1.3.14
Zatita od buke
T.1.1.3.15
Uslovi graenja
T.1.1.3.16
Konstatacije i prijedlozi
T.1.2
T.2.
T.2.0
T.2.1
T.2.2.1
Predraun
T.2.2.2.
T.2.3
(**) Tabelarni prikaz investicionih trokova po jedinici m1 i m2, npr. za put, trotoar, ....,
odvodnjavanje, ...., i ukupno
T.2.4.
T.2.5
Prikaz kubature
CRTEI
D.1
D.2
D.3
Situacija 1 : 500
D.4
D.5
Karakteristini profil 1 : 50
D.6
D.7
D.8
Dodatna rjeenja
D.8.1
D.8.1.1
D.8.1.2
D.8.1.3
D.8.1.4
D.9
D.10
Posebna rjeenja
strana 86 od 112
Katastarski elaborat
D.13.1
D.13.1
D.13.1.1
Izvjetaj
D.13.1.2
Tabela parcela na kojima se izvode radovi (uzastopni brojevi 1.2.3), broj parcele, vlasnik
(ime, prezime, adresa), katastarska optina, zemljino-knjini uloak, vrste upotrebe,
razred, povrine (u ha, a, m2): ukupna, potrebna za put, potrebna za trotoar, potrebna
za komunalne vodove (usluna; to je izvan obima izgradnje puta), ostatak, napomena
(npr. koja faza, koji komunalni vod).
D.14
Detalji
D.15
Napomene:
strana 87 od 112
OPTI DIO
G.1
Podaci o projektu/nacrtu
G.2.1
Podaci o projektantima
G.2.2
G.3.1
G.3.2
Sadraj nacrta
G.4.1
Projektni zadatak
G.5
G.5.1
Izjave
G.5.1.1
G.5.1.2
G.5.1.3
G.5.1.4
G.5.1.5
G.5.2
G.5.2.1
G.5.2.2
G.5.2.3
Ukratko navedeni projektni uslovi ili saglasnosti koje izdaju relevantni ovlateni organi, i
opis kako su se navedeni dokumenti potovali prilikom pripreme projekta/nacrta
G.5.2.4
G.5.3
Podatke o lokaciji
G.5.4
Elaborati
G.5.4.1
G.5.4.2
Elaborat o kolovozu
G.5.4.3
Hidraulike smjernice
G.5.4.4
G.5.5
Studije
G.6
G.6.1
G.6.2
Izvjetaji revidenata
G.6.3
G.7.1
Upravne dozvole prije poetka izgradnje (npr. dobijene u prethodnim fazama odluka o
lokacionom planu)
TEHNIKI DIO
T.1
T.1.1
Tehniki izvjetaj
T.1.1.1
Opte
T.1.1.2
Osnove za projektovanje
T.1.1.2.1
T.1.1.2.2
T.1.1.2.3
T.1.1.2.4
T.1.1.4
T.1.1.5
strana 88 od 112
T.1.1.6
T.1.1.6.2
T.1.1.6.3
T.1.1.7
T.1.1.8
T.1.1.9
T.1.1.10
T.1.1.10.1
Izvjetaj
T.1.1.10.2
T.1.1.10.3
T.1.1.10.4
Obavjetajna signalizacija
T.1.1.10.5
Svjetlosna signalizacija
T.1.1.10.6
Rasvjeta raskrsnica
T.1.1.10.7
Tabelarni prikaz signalizacije i opreme (km, ifra, dimenzija, skica, visina, napomena
(npr. visina stuba, vrsta reflektujue folije)
T.1.2
T.2.
T.2.0
T.2.1
T.2.2
Predraun
T.2.2.1.
T.2.2.2
T.2.3
(**) Tabelarni prikaz investicionih trokova po jedinici m1 i m2, npr. za put, trotoar, ....,
odvodnjavanje, ...., i ukupno
T.2.4
T.2.5
Prikaz kubature
CRTEI
D.1
D.2
D.3
D.4
D.5
Karakteristini profili 1 : 50
D.6
D.7
D.8
D.9
D.10
D.11
Dodatna rjeenja
D.11.1
D.11.1.2.1
strana 89 od 112
D.11.1.2.2
D.11.1.1.3
D.11.1.2.3
D.11.1.1.4
D.11.1.2.4
D.11.1.3.1
D.11.2
Propusti
D.11.2.1
D.11.2.2
D.11.2.3.1
D.11.2.3.2
D.11.3
D.11.4
Autobuske stanice
D.12
D.13
Katastarski elaborat
D.13.1
D.13.1
D.13.1.1
Izvjetaj
D.13.1.2
Tabela parcela na kojima se izvode radovi (uzastopni brojevi 1.2.3), broj parcele, ime
vlasnika (ime, prezime, adresa), katastarska optina, zemljino-knjini uloak, vrste
upotrebe, razred, povrine (u ha, a, m2): ukupna, potrebna za put, potrebna za trotoar,
potrebna za komunalne vodove (usluna; to je izvan obima izgradnje puta), ostatak,
napomena (npr. koja faza, koji komunalni vod).
D.13.1.3
D.14
Elaborat iskolavanja
D.14.1
D.14.2
D.14.2.1
Izvjetaj
D.14.2.2
taaka ose,
D.14.2.3
Topografija poligonskih taki (tabela: taka, skica poloaja take, oznaka, koordinate)
Napomene:
Ovlatenje za dobijanje vodosaglasnosti, katastarskih podataka, zemljino-knjinih uloaka i podataka o
lokaciji izdaje investitor na osnovu zahtjeva od strane projektanta.
(**)Tabele za gore navedene podatke dostavlja investitor, putem e-maila, a na pravovremeni zahtjev
projektanta.
Nakon revizije projekta potrebno je dostaviti sljedee:
UPOZORENJE: Projekat izgradnje puta treba takoe da sadri sve druge projekte koji su potrebni, u skladu
sa tehnologijom izgradnje, te koji su naznaeni u lokacionom planu (ili u saglasnostima koje su izdali
relevantni organi).
strana 90 od 112
TEHNIKI DIO
T.1
Kapacitet
Duine traka
Elementi trase (trasa, prikljuni radijus, nagibi, irine i duine saobraajnih traka, preglednost; za
obilaznice: promjer srednjeg ostrva, unutranji promjer, irina ulaznog i izlaznog radijusa, irina
ulaznog i izlaznog dijela, popreni nagib kolovoza i poploanog pojasa, radijus hortikulturnog
ureenja)
T.2.
Dimenzionisanje raskrsnice
Tabelarni prikaz pojedinanih i ukupne duine prilaznih puteva (mjereno od ruba raskrsnice, izvana).
CRTEI
strana 91 od 112
INVESTITOR:
...................................................................................................................................
(ime i prezime investitora, naziv kompanije, adresa sjedita)
OBJEKAT:
...................................................................................................................................
(naziv objekta koji e da se gradi)
...................................................................................................................................
ZA GRADNJU:
...................................................................................................................................
(nova gradnja, horizontalno ili vertikalno proirenje, rekonstrukcija, uklanjanje, izmjena predviene upotrebe,
zamjena)
PROJEKTANT:
...................................................................................................................................
(naziv, adresa, ime i potpis odgovornog lica, peat)
Napomena: Poslije naslovne strane mogue je uloiti spisak lica koja su uestvovala u izradi vodee mape.
strana 92 od 112
S A D R A J P R O J E K T A Br. .......................
Vodea mapa
0.1 Naslovna strana vodee mape
(popuniti i uloiti kao prvi obrazac)
Nacrti
1 Nacrt arhitekture br. ..............................................................
1.1 Naslovna strana
(prvi priloeni formular treba popuniti i uloiti)
strana 93 od 112
strana 95 od 112
Klasifikacija objekta:
...............................................................................................................
(navesti oznaku klasifikacije u skladu sa relevantnim propisom, ukoliko postoji; ukoliko je predviena izgradnja
vienamjenskog objekta potrebno je navesti dijelove upotrebne povrine cijelog objekta koje zauzimaju pojedini dijelovi
objekta sa istom namjenom)
Druge
klasifikacije.............................................................................................................
(navesti klasifikaciju u skladu sa drugim propisima)
Sloenost objekta:
................................................................................................................
(naznaiti sloenost objekta: jednostavan, manje zahtjevan, zahtjevan)
Lokacija:
.................................................................................................................................
(naznaiti lokaciju, brojeve parcela, i katastarske optine u kojima je predviena izgradnja, kao i identifikacione brojeve iz
katastra zgrada za zgrade i katastra javne infrastrukture za objekte javne infrastrukture)
...................................................................................................................................
(izostaviti ili dodati ako je potrebno)
Napomene:
a. Ukoliko se projekat odnosi na vie predvienih izgradnji, potrebno je unijeti podatke za svaku od navedenih izgradnji.
b. Podaci iz projekta o dimenzijama i kapacitetu objekta treba da budu:
c.
izraunati, procijenjeni ili izmjereni u skladu sa standardom, te treba najmanje da obuhvate povrinu
predviene izgradnje, bruto povrinu osnove, neto povrinu osnove, bruto zapreminu i neto zapreminu.
navedeni za graevinske inenjerske objekte kao kapacitet i veliina; pored toga potrebno je navesti
ostale karakteristine osobine navedenih objekata.
Idejno rjeenje i idejni projekat ne treba da sadre proraunatu/procjenjenu neto povrinu osnove i neto zapreminu.
d. Za stambene objekte potrebno je naznaiti broj stanova, povrinu pojedinanog stana, kao i broj predvienih kreveta u
stanu.
e. U projektu za dobijanje graevinske dozvole mora biti naveden saetak ili izvod ocjene trokova izvedene na osnovu
rekapitulacije predrauna svih nacrta, ukljuujui ukupni prikaz vrijednosti za sve vrste radova, npr. graevinski radovi,
zanatski radovi, instalacije, itd, sa prikazom vrijednosti cjelokupne izgradnje.
strana 96 od 112
Projektant:
Odgovorni projektant:
Arhitektonski nacrt:
Projektant:
Odgovorni projektant:
Arhitektonski
vanjskog ureenja:
nacrt
Projektant:
Odgovorni projektant:
Nacrt
konstrukcija:
graevinskih
Projektant:
Odgovorni projektant:
Projektant:
Odgovorni projektant:
Projektant:
Odgovorni projektant:
Nacrt
telekomunikacionih
instalacija:
Projektant:
Odgovorni projektant:
Tehnoloki nacrt:
Projektant:
Odgovorni projektant:
Projektant:
Odgovorni projektant:
Projektant:
Odgovorni projektant:
strana 97 od 112
Elaborat
Elaborat
Ostala
dokumentacija:
tehnika
Geodetski nacrt:
Autor(i):
Autor(i):
Autor(i):
Geodetsko preduzee:
Odgovorni geometar:
Projektant:
strana 98 od 112
INVESTITOR:
...................................................................................................................................
(ime i prezime investitora, naziv kompanije, adresa sjedita)
OBJEKAT:
...................................................................................................................................
(naziv objekta koji treba da se gradi)
...................................................................................................................................
ZA IZGRADNJU:
...................................................................................................................................
(nova gradnja, horizontalno ili vertikalno proirenje, rekonstrukcija, uklanjanje, izmjena predviene upotrebe,
zamjena)
PROJEKTANT:
...................................................................................................................................
(naziv, adresa, ime i potpis odgovornog lica, peat)
ODGOVORNI PROJEKTANT:
...................................................................................................................................
(ime odgovornog projektanta, obrazovanje, identifikacioni broj, lini peat, potpis)
Napomena: Poslije naslovne strane mogue je uloiti spisak lica koja su uestvovala u izradi vodee mape.
strana 99 od 112
..............................................
Naruilac revizije:
.....................................................................................................
(ime i prezime, naziv kompanije, adresa sjedita)
Revident:
...........................................................................................
(naziv, adresa sjedita)
Koordinator revizije:
............................................................................................
(ime i prezime, potpis, peat)
Izvrena je revizija:
Odgovorni revidenti:
Arhitektonski nacrt:
.................................................................................
(ime i prezime, struno obrazovanje, identifikacioni broj, lini peat,
potpis)
Nacrt
vanjskog ureenja:
..........................................................................
(ime i prezime, struno obrazovanje, identifikacioni broj, lini peat,
potpis)
Graevinski nacrt:
.................................................................................
(ime i prezime, struno obrazovanje, identifikacioni broj, lini peat,
potpis)
.................................................................................
(ime i prezime, struno obrazovanje, identifikacioni broj, lini peat,
potpis)
.................................................................................
(ime i prezime, struno obrazovanje, identifikacioni broj, lini peat,
potpis)
Nacrt telekomunikacionih
instalacija:
.................................................................................
(ime i prezime, struno obrazovanje, identifikacioni broj, lini peat,
potpis)
Tehnoloki nacrt:
................................................................................
(ime i prezime, struno obrazovanje, identifikacioni broj, lini peat,
potpis)
.................................................................................
(ime i prezime, struno obrazovanje, identifikacioni broj, lini peat,
potpis)
Elaborati:
.........................................................................................
(ime i prezime, struno obrazovanje, identifikacioni broj, lini peat,
potpis)
definisano paragrafom ...... Zakona o graenju (Slubeni Glasnik (list) ......... br.
................).
Za nacrt .................................................................................................. (vrsta nacrta)
Broj .......................... (broj nacrta) izvrena je provjera sljedeeg:
1. Ispunjavanje sljedeih osnovnih zahtjeva:
........................................................................................................................
........................................................................................................................
........................................................................................................................
(ukratko navesti osnovne elemente iz izvjetaja o reviziji, opis ispunjavanja uslova za svaki osnovni zahtjev odvojeno)
......................................................
(lini peat i potpis odgovornog revidenta)
(za svakog odgovornog revidenta, navedenog u uvodu saetka izvjetaja o reviziji projektne dokumentacije, potrebno je
posebno ispuniti ovaj dokument)
OVIM
I Z J A V LJ U J E M ,
1. da su nacrti projekta za dobijanje graevinske dozvole u skladu sa zahtjevima
postavljenim u vaeim zakonima o prostornom planiranju,
2. da je projekat za dobijanje graevinske dozvole u skladu sa drugim propisima koji su
na snazi u oblasti u kojoj e se izvoditi predvieni objekat,
3. da su u projektu za dobijanje graevinske dozvole ispotovani svi projektni uslovi, te da
su dobijene sve saglasnosti,
4. da su rjeenja u projektu za dobijanje graevinske dozvole meusobno usklaena,
5. da su u projektu za dobijanje graevinske dozvole ispotovani svi osnovni zahtjevi, te
da je projekat za dobijanje graevinske dozvole izraen tako da je izgradnja, koja e se
izvriti u skladu sa njim pouzdana,
6. da je projekat za dobijanje graevinske dozvole u skladu sa elaboratima koji su
sastavni dio projekta (ukoliko su obavezni),
7. da je ispunjavanje osnovnih zahtjeva dokazano sljedeim nacrtima koji predstavljaju
sastavni dio projekta za dobijanje graevinske dozvole:
...................................................................................................................................
...................................................................................................................................
...................................................................................................................................
(navesti potrebne nacrte)
...........................................................................................................................................................
(broj projekta)
...........................................................................................................................................................
(mjesto i datum)
A
SPISAK RELEVANTNIH ORGANA ZA IZDAVANJE SAGLASNOSTI I OPTI
PODACI O DOBIJANJU SAGLASNOSTI
1. Uprave javne infrastrukture:
Komunalna infrastruktura:
Saobraajna infrastruktura:
Energetska infrastruktura:
Telekomunikaciona infrastruktura:
Druga javna infrastruktura:
2. Organi za izdavanje saglasnosti iz zatienih i ogranienih oblasti:
Zatita voda:
Zatita ivotne sredine:
Zatita kulturnog nasljea:
Zatiena zona javne infrastrukture:
(npr. zatiene zone puteva, eljeznice, aerodroma, elektroenergetskih vodova, plinovoda, komunalne infrastrukture)
da se na podruju koje je regulisano prostornom naredbom opiu projektni uslovi, koje postavljaju
relevantni organi za izdavanje saglasnosti za idejno rjeenje, kao i usklaenost sa njima u projektu za
dobijanje graevinske dozvole;
da se na podruju koje je regulisano lokacionim planom navedu miljenja nosioca prostornog ureenja u
vezi sa lokacionim planom.
Ukoliko je unesen opis miljenja u vezi sa lokacionim planom, listove C i D treba izostaviti.
B
PODACI O POJEDINANIM ORGANIMA ZA IZDAVANJE SAGLASNOSTI I O
SAGLASNOSTIMA
Organ za izdavanje saglasnosti:
Datum prijave za utvrivanje projektnih uslova: ..
Broj:..
Izdato
Datum. Broj:
Nije odgovoreno Prijem: .
Odbijeno
Datum:. Broj:
zakona,
mjesto
datum
objave
moguih
izmjena)
Opis usklaenosti
smjernicama:
projektnih
rjeenja
sa
projektnim
uslovima/miljenjima/projektnim
(naznaka usklaenosti, prema gore navedenom redoslijedu, pozivanje na dijelove nacrta ili elaborata i na vodeu mapu)
Datum:. Broj:
Ukoliko se radi o objektima od ireg znaaja ili objektima koji imaju uticaj na okolinu, ili ukoliko investitor
usljed nejasnih projektnih uslova zahtijeva izdavanje projektnih smjernica, umjesto organa za izdavanje
saglasnosti potrebno je upisati relevantan upravni organ.
strana 106 od 112
C
PODACI O USKLAIVANJU SAGLASNOSTI
Podaci o neusklaenim organima za izdavanje saglasnosti:
Datum:. Broj:
Datum:. Broj:
Datum:. Broj:
D
PODACI O PRAVNIM SREDSTVIMA PROTIV PROJEKTNIH USLOVA I
SAGLASNOSTI
Podaci o organu za izdavanje saglasnosti protiv koga je uloena alba:
Datum:. Broj:
Datum donoenja odluke o albi: .Broj:
Opis izmjena i dopuna projektnih rjeenja nakon donoenja odluke o albi:
ovim
I Z J A V LJ U J E M ,
............................................................................................................................................................
(broj projekta )
............................................................................................................................................................
(mjesto i datum)
ODLUKU
XY, dipl.in.gra., broj ispita za revidenta, datum, poloen u /.., je imenovan
za KOORDINATORA REVIZIJE za ;
a) XX, dipl.in.gra., broj ispita za revidenta, datum, poloen u /.., je
imenovan za
ODGOVORNOG REVIDENTA za.......... i za pripremu
privremenog izvjetaja (primjedbe, zahtjevi za dopunu i objanjenja projektanta), kao i za
pripremu izvjetaja o reviziji projektne dokumentacije i saetka izvjetaja o reviziji (druga
strana obrasca);
b) XX, dipl.in.gra., broj ispita za revidenta, datum, poloen u /.., je
imenovan za
ODGOVORNOG REVIDENTA za.......... i za pripremu
privremenog izvjetaja (primjedbe, zahtjevi za dopunu i objanjenja projektanta), kao i za
pripremu izvjetaja o reviziji projektne dokumentacije i saetka izvjetaja o reviziji (druga
strana obrasca);
.
e) YY, dipl.in.gra., je imenovan za ORGANIZACIJSKI VOA IZVOENJA
REVIZIJE za ..
f) YY, dipl.in.gra., je imenovan za POMONIKA ORGANIZACIJSKOG VOE
IZVOENJA REVIZIJE za
za projektnu dokumentaciju .. ,
koju je pripremio ......,
pod brojem projekta .,
datum
a) Imenovanje je na snazi od poetka do kraja revizije projektne dokumentacije kao i za
vrijeme pripreme zavrnog izvjetaja o reviziji.
b) Imenovanje je vaee za oblast arhitekture, statikih i dinamikih analiza i
dimenzionisanje, elektrinih instalacija, mainskih instalacija, geotehnike ocjene, .......,
od datuma donoenja odluke do .......................... .
Datum:
Revident:
(potpis)
Dostaviti:
1.
2.
3.