VELEUILITE U RIJECI

Prometni odjel
Struni studij cestovnog prometa

PRIJEVOZ PUTNIKA U UNUTARNJEM CESTOVNOM

PROMETU
(seminarski rad)

MENTOR

STUDENT

Prof. dr. sc. Dario erda

Mihaela ili
MBS:

Rijeka, 2014.

Sadraj
1.UVOD.................................................................................................................... 3
2.ULOGA CESTOVNOG PROMETA U PROMETNOM SUSTAVU..........................4
3.ORGANIZACIJA CESTOVNOG PROMETA.........................................................7
4.CESTOVNA SUPRASTRUKTURA......................................................................9
5.PRIJEVOZ PUTNIKA........................................................................................ 14
5.1.Javni linijski prijevoz putnika u unutarnjem cestovnom prometu.....14
5.2.Posebni linijski prijevoz............................................................................ 16
5.3.Povremeni prijevoz putnika.....................................................................16
5.4.Autotaksi prijevoz...................................................................................... 17
5.5.Prijevoz putnika u meunarodnom cestovnom prometu.....................19
5.6.Javni linijski prijevoz putnika...................................................................19
6.ZAKLJUAK........................................................................................................ 20
7.LITERATURA....................................................................................................... 21

1.UVOD

Cestovni promet je vid prometa kojim se prebacuju ljudi i roba s jednog

mjesta na drugo cestovnim komunikacijama, pomou cestovnih vozila. Cesta se
definira kao dio prostora, jasno omeen i na poseban nain graevinskim radom
pripremljen za kretanje cestovnih vozila. Razvoj automobila bitno je utjecao na
dinamiku razvoja cestovnog prometa i cestovne infrastrukture u 19. i 20.
stoljeu. Prekretnicu u konstrukciji prvih uspjenih automobila donosi
pronalazak motora s unutarnjim izgaranjem. Poslije drugog svjetskog rata
poinje ubrzana proizvodnja automobila. Navedeni pokazatelji nagle izgradnje
cestovne infrastrukture i vozila ine cestovni promet suvremenim prometnim
sustavom koji u sustavu globalnog prometa igra sve znaajniju ulogu. Tako
moemo rei da i prijevoz (kao dio pojma promet ) predstavlja djelatnost kojom
se pomou posebnih tehnikih sredstava i osobite organizacije svladavaju
prostorne udaljenosti prenosei ljude, dobra i energiju s mjesta na mjesto.

2.ULOGA CESTOVNOG PROMETA U PROMETNOM SUSTAVU

Razvitak, mjesto i uloga cestovnog prometa, razvijali su se i mijenjali s obzirom na

veliinu i strukturu potreba za takvom vrstom prijevoza. Potrebe su bile razliite u
razliitim fazama drutvenog i gospodarskog razvitka. Sve do pojave eljeznice,
cestovni promet je bio jedina suhozemna varijanta prijevoza robe i putnika. Nakon
tzv. industrijske revolucije dolazi do ekspanzivne industrijalizacije. Formiraju se
krupni centri bazne industrije (eljezare i sl.) za koje je potrebno prevesti velike
koliine robe u jednom pravcu ( tzv. masovni prijevozi). Takve prijevozne potrebe
inducirale su nagli razvitak eljeznice jer je ona svojim obiljejima upravo
omoguavala takve ekonomine prijevoze.
Meutim, u narednoj fazi gospodarskog i drutvenog razvitka dolazi do smanjivanja
znaaja i uloge krupnih industrijskih centara, a razvijaju se brojni sitni centri
preraivake industrije. Time se mijenja struktura prijevoznih potreba. Umjesto
masovnih prijevoza potrauju se disperzivni prijevozi jer je i industrija sve vie
disperzirana u prostoru. Struktura prijevoznih potreba mijenja se pod utjecajem
slijedeih razvojnih imbenika:
a)
b)
c)
d)

poveava se teritorijalna podjela rada

poveava se specijalizacija proizvoaa
iri se asortiman robe za iroku potronju
prodaja robe penetrira u najmanja naselja

Pod utjecajem ovih, i drugih imbenika, potrebno je prevoziti sve vie, ali manjih
koliina roba u razliitim smjerovima. Takve potrebe opet stimuliraju razvitak i
daljnju specijalizaciju cestovnog prijevoza sa njegovom glavnom odlikom, a to je
prijevoz od vrata do vrata.
U suvremeno doba sve vee znaenje u gospodarskom i drutvenom razvitku ima
razvitak tzv. sektora usluga1. Temeljno obiljeje ove faze drutvenog razvitka je
1 Pruanje javnih usluga

sporiji porast potranje za cestovnim prijevozom, ali i porast zahtjeva za kvalitetnim

karakteristikama tog prijevoza ( brzina, tonost, redovitost, udobnost, sigurnost i
slino).
Cestovni promet u Hrvatskoj e sigurno jo dugo vremena ostati jedna od najvanijih
prometnih grana. O tome svjedoe i statistiki pokazatelji. U desetogodinjem
razdoblju od 1988. do 1997. g. cestovni promet je dominantan u prijevozu putnika jer
prevozi oko 77% putnika. U prijevozu robe u istom razdoblju prevozio je 15-18%
robe.

3.ORGANIZACIJA CESTOVNOG PROMETA

Cestovni prijevoz moemo podijeliti na prijevoz putnika i robe. Ovim
prijevozom bave se poduzea ija je osnovna djelatnost prijevoz putnika i robe
cestom. Danas u Hrvatskoj ima preko 1000 poduzea ija je to osnovna
djelatnost. U strukturi poduzea najvei je broj onih sa malim brojem vozila.
Zbog toga se smatra da su fiksni trokovi voznog parka kao i tzv. reijski
trokovi vii no u drugim zemljama pa su i cijene prijevoza vie to negativno
utjee na gospodarstvo.
Dio poduzea cestovnog prijevoza udruio se u poslovnu asocijaciju
Transportkomerc. Zadaa ove poslovne asocijacije (udruenja) jeste da se bavi
pitanjima zajednike obrade trita, poslovnim istraivanjima od interesa za sve
lanice i drugim poslovima, meu kojima je i zastupanje hrvatskih prijevoznika
u meunarodnim asocijacijama (TIR, CEMT. i sl.)
Pored poduzea koja se bave prijevozom robe i putnika, kojima je to osnovna
djelatnost, postoje i brojna poduzea koja imaju vlastita vozila za prijevoz
vlastite robe (prijevoz za vlastite potrebe). Smatra se da je takav nain koritenja
vozila ekonomski neracionalan i skuplji od koritenja vozila specijaliziranih
poduzea. Meutim, mnoga poduzea ipak preferiraju vlastiti vozni park iz
razloga stalne raspoloivosti voznih jedinica, potpunog utjecaja na nain
organiziranja, sigurnost, zadovoljavanje specifnih prijevoza i sl.
Poduzea cestovnog prijevoza organizirana su najee u dvije organizacijske
jedinice:
1. Sluba iskoritavanja i organizacije voznih jedinica (vozni park), i
2. Zajednike slube.

Sluba organizacije voznog parka najee obuhvaa; vozae, prometnu slubu,

prodajnu slubu, slubu za tehniku ispravnost vozila, slubu za popravak i
remont vozila, osiguranje, garanu slubu, unutranju kontrolu prometa, a po
potrebi i po veliini poduzea i druge slube.
Zajednike slube najee obuhvaaju; management, raunovodstvo,
financijsko upravljanje, blagajnu, kadrovske i pravne poslove, nabavu i sl.
Organizacija pojedinih funkcija poduzea ovisi o njegovoj veliini, poslovnoj
filozofiji i nizu drugih elemenata i razliita je od jednog do drugog poduzea.

3.

4.CESTOVNA SUPRASTRUKTURA

Suprastrukturu cestovnoga prometa ine sve vrste transportnih sredstava i

mehanizacije koja slue proizvodnji prometnih usluga u cestovnome prometu,
reguliranju i sigurnosti prometa, kao to su sve vrste teretnih cestovnih vozila,
autobusi i druga cestovna vozila za prijevoz putnika, te sve vrste pokretnih
pretovarnih sredstava (tj. mehanizacije), koja slue manipuliranjem teretom u
cestovnome prometu. U cestovnu suprastrukturu mogu se ubrojiti i pokretni
ureaji koji slue odravanju i servisiranju prometne infrastrukture, transportnih i
pretovarnih sredstava u cestovnome prometu.
Smatra se da u cijelome svijetu ima blizu pet stotina milijuna razliitih
prijevoznih cestovnih vozila ukljuujui i sredstva za pretovar, odnosno za
manipuliranje robom, a to je vie nego u svim drugim prometnim granama.
Brojnost i razliitost cestovnih vozila uslonjava i njihovu klasifikaciju. Sukladno
tome mogue je dati openitu sistematizaciju cestovnih vozila bez mehanizacije, i
to:
a)
b)
c)
d)
e)

osobna cestovna dvokotana i etverokotana vozila

putnika cestovna javna vozila (autobusi)
teretna cestovna vozila s pogonom (kamioni i tegljai)
cestovna vozila bez pogona (prikolice i poluprikolice)
specijalna cestovna vozila

U statistikama se navode dvije skupine cestovnih vozila: cestovna vozila za

osobnu uporabu ( to su dvokotana i etverokotana vozila koja se u cestovnome
prometu rabe za osobne potrebe) i komercijalna vozila ( to su cestovna vozila
koja direktno i/ili indirektno slue gospodarskim drutvenim djelatnostima;
komercijalna vozila ine oko 30% ukupne svjetske proizvodnje cestovnih vozila,
industrija motornih vozila proizvodnje godinje prosjeno oko 20 milijuna novih
komercijalnih vozila).

Za vanije skupine cestovnih vozila navode se znaajnije tehnike i tehnoloke,

odnosno eksploatacijske prednosti:
1) Osobna cestovna vozila to su dvokotana, trokotana i etverokotana
vozila. U dvokotana cestovna vozila spadaju: motocikli, skuteri i mopedi,
a treba spomenuti i bicikle iako oni ne spadaju u cestovna prijevozna
sredstva (premda oni imaju veliku vanost u nekim zemljama kao to su
Danska, Kina). U nekim azijskim dravama rabe se trokotana cestovna
vozila (modifikacija skutera), sa zatvorenim ili otvorenim sandukom, za
potrebe pota, razvoz prehrambenih artikala, razne manje dostave, a esto
su modificirana za prijevoz putnika (slue kao taksi sluba). Osobni
putniki automobili su najbrojnija skupina etverokotanih cestovnih
vozila. U uporabi su tisue najrazliitijih vrsta, tipova, modela i veliina.
Najvie je takvih vozila do 1.600 kubnih centimetara zapremnine motora.
2) Autobusi u cestovnome prometu posebnu vanost imaju autobusi,
posebno oni u javnome prijevozu putnika. Nita manju vrijednost nemaju
autobusi za prijevoz putnika u nacionalnome i meunarodnome cestovnom
prometu, kao i prijevozu turista. Vanije vrste autobusa.
a) Autobusi za gradski promet u naseljenim mjestima, posebno
velikim gradovima, gradski autobusi imaju izuzetno veliku vanost.
Oni se od ostali autobusa bitno razlikuju po svojim tehnikim i
tehnolokim karakteristikama. imaju iroka vrata za brzi ulazak i
izlazak putnika, imaju mali broj sjedeih mjesta i mnogo prostora
za stajanje s opremom za dranje, imaju veliki unutarnji peron za
brzi prihvat putnika na frekventnim stajalitima, nemaju prostor za
smjetaj prtljage, nisu osobito udobni, a svi su njegovi elementi
podreeni prijevozu velikoga broja putnika. U eksploataciji su
specifini tipovi gradskih autobusa vrlo velikoga kapaciteta. Prema

ukupnim kapacitetima putnika (sjedeih i stajaih mjesta) u

eksploataciji su:

srednji autobusi kapaciteta oko 70 putnika

veliki autobusi kapaciteta oko 100-120 putnika
zglobni autobusi kapaciteta oko 160- 180 putnika
autobusi na kat kapaciteta oko 150 putnika ( na oba kata)
autobusi na kat i pol tipa aero kapaciteta do 150 putnika
specijalni otvoreni autobusi, obini ili na kat, velikoga
kapaciteta, koji slue za razgledavanje grada, odnosno
turistikih mjesta

b) Autobusi za prigradski promet ti autobusi imaju odreene

tehnike i eksploatacijske karakteristike autobusa za gradski
promet i autobusa za meugradski promet.
c) Autobusi za meugradske prijevoze namjena tih autobusa
implicirala je njihove specifine, tehnike i eksploatacijske
karakteristike: imaju samo sjedala, koja su mekana i udobna, u
njima nije doputeno prevoenje putnika koji nemaju sjedalo,
odnosno u njima nema stojeih mjesta; imaju veliki prostor za
smjetaj prtljage putnika; imaju zavjese na prozorima, imaju
primjerenu elektrinu rasvjetu, imaju razglas za radioemisije.
Moderni autobusi za meugradske prijevoze putnika imaju i
elemenata turistikih autobusa, primjerice: sanitarni vor, video
rekordere, klimatizaciju.
Prema broju sjedala i drugim karakteristikama u eksploataciji su:
minibusi, kapaciteta 10 putnika (pogodni su za hotele,
turistike agencije, prijevoz zaposlenika na posao i s
posla),

 miniautobusi, kapaciteta 12-18 putnika ( imaju slinu

namjenu kao minibusi)
srednji autobusi, kapaciteta 22-25 putnika (pogodni su za
frekventnije linije),
veliki autobusi, kapaciteta 36-48 putnika ( najee se rabe
u meugradskom prijevozu),
veliki izdueni autobusi (tj, s produenom karoserijom),
kapaciteta 50-57 sjedala,
dvokatni autobusi za daleke vonje,redovito za
meunarodne linije, kapaciteta oko 80-100 sjedala,
troosovinske izvedbe, pogonske snage 260-300 kW, s
maksimalnim elementima udobnosti.
d) Autobusi za prijevoz turista to je posebna kategorija luksuznih
autobusa. Posebno se proizvode samo za prijevoz turista, a
promeu na duljim relacijama. Takvi su autobusi luksuzno
opremljeni za veoma duga putovanja (tzv. Grand turismo). Imaju
veoma udobna sjedala, u pravilu s promjenom nagiba (kao
zrakoplovna sjedala), velike prozore sa zasjenjenim staklima,
ventilacijske otvore za reguliranje hladnog i toplog zraka nad
svakim sjedalom, priguena svjetla za itanje za svakoga putnika,
klimatizaciju, hladnjak, sanitarni vor, prostor za prtljagu. Neki
turistiki autobusi imaju i mini salone za putnike. Osim standardnih
autobusa za prijevoz putnika, u uporabi su luksuzni autobusi u
povienoj izvedbi kako bi turistima osigurao bolji pogled na sve
strane, kao autobusi na kat (tzv. Napoleon autobusi).
3) Teretna cestovna vozila takva vozila imaju izuzetnu veliku gospodarsku
vanost, jer omoguavaju prometovanje svih vrsta predmeta prometovanja
na svim kopnenim putovima po principu od vrata do vrata. Smatra se da
teretna cestovna vozila imaju konkurentsku prednost u odnosu na

eljeznicu do 200 km. No, meutim, kod prijevoza visoko vrijedne robe i
lakozapaljive robe cestovna vozila mogu imati prednost i do 2.000 km.
Organizatori transportnih procesa trebaju znati tehniko eksploatacijske
karakteristike teretnih cestovnih vozila, a posebice:
Da o trajnosti teretnih cestovnih vozila izravno ovisi vijek
eksploatacije, trokovi odravanja i stopa amortizacije. U
visokorazvijenim dravama takva se vozila amortiziraju 5 godina, u
tranzicijskim dravama se eksploatiraju i do 20 godina, a u
nerazvijenim dravama i vie od 20 godina.
Da o stabilnosti vozila izravno ovisi sigurnost transporta, pa prema
tome, i stupanj eksploatacije teretnih cestovnih vozila.

5.PRIJEVOZ PUTNIKA
Prijevoz putnika u unutarnjem cestovnom prometu
Prijevoz putnika u unutarnjem cestovnom transportu je prijevoz na teritoriju
Republike Hrvatske, a obavlja se kao javni linijski prijevoz, posebni linijski
prijevoz, povremeni prijevoz, autotaksi prijevoz i kao posebni oblik prijevoza.

5.1.Javni linijski prijevoz putnika u unutarnjem

cestovnom prometu
Javni linijski prijevoz putnika moe se obavljati kao putniki, ekspresni ili
direktni prijevoz na meuupanijskim i upanijskim linijama. Taj se prijevoz
Moe obavljati samo autobusima i mora biti dostupan svim putnicima pod istim
uvjetima.
Putnika linija je ona linija na kojoj se obavlja prijevoz autobusom izmeu
poetnoga i zavrnoga autobusnog kolodvora, odnosno autobusnog stajalita, s
obveznim zaustavljanjem na svim usputnim autobusnim kolodvorima odnosno
stajalitima koji su utvreni u voznom redu.
Ekspresna linija je ona na kojoj se obavlja prijevoz izmeu poetnoga i
zavrnoga autobusnoga kolodvora odnosno stajalita utvrenih u voznom redu
sa zaustavljanjem samo na znaajnijim usputnim autobusnim kolodvorima
odnosno stajalitima utvrenim u voznom redu.
Direktna linija je za razliku od putnike odnosno ekspresne linije ona na kojoj se
obavlja prijevoz izmeu poetnoga i zavrnoga autobusnoga kolodvora odnosno
stajalita utvrena u voznom redu bez zaustavljanja na usputnim stajalitima.
Prijevoznik je duan prije poetka obavljanja prijevoza dostaviti vozni red
autobusnim kolodvorima na kojima je predvieno zaustavljanje radi objave. Na
zahtjev korisnika prijevoza, prijevoznik je duan uiniti ope uvjete prijevoza

dostupnim. Javni linijski prijevoz putnika na istoj liniji moe se povremeno

obavljati i dodatnim autobusima (bis vonje).
Prijevoznik koji obavlja javni linijski prijevoz putnika mora imati licenciju i
dozvolu za tu liniju. Dozvola se izdaje s rokom vaenja do pet godina, a moe je
koristiti samo prijevoznik kojem je izdana.
Dozvola za obavljanje prijevoza na liniji sadri:
Naziv linije
Naziv i sjedite prijevoznika
Vozni red
Prijevozni pravac
Rok vaenja
Ministar propisuje uvjete za dobivanje dozvole, formular dozvole te postupak i
visinu naknade za njezino izdavanje. Dozvolu za meuupanijski linijski
prijevoz izdaje nadleno ministarstvo, a dozvolu za upanijski linijski prijevoz
upravno tijelo upanije.
Prijevoznik je duan obavljati javni linijski prijevoz putnika u skladu sa
Zakonom, izdanom dozvolom i voznim redom, cjenikom i opim uvjetima
prijevoza. Za vrijeme obavljanja prijevoza, u vozilu se mora nalaziti dozvola.
Daljinar2 i minimalno vozno vrijeme utvruje prijevoznik. Nain odreivanja
daljinara i najmanjega voznog vremena utvruje ministar.
Prijevoznik donosi cjenik, osim ako meunarodnim ugovorom nije drukije
odreeno. Prijevoznik dostavlja cjenik autobusnim kolodvorima koje koristi po
voznom redu te drugim organiziranim prodajnim mjestima.
5.2.Posebni linijski prijevoz
Posebnim linijskim prijevozom ( prijevoz samo odreene skupine putnika)
obavlja se prijevoz uenika od i do kole, invalida, putnika kojima je potrebna
medicinska njega, te radnika izmeu mjesta prebivalita i mjesta rada. Posebni
linijski prijevoz tih skupina putnika obavlja se na temelju ugovora sklopljenog

2 Akt kojim se utvruju udaljenosti izmeu autobusnih kolodvora odnosno stajalita

izmeu naruitelja prijevoza i prijevoznika, a obveza je prijevoznika izvijestiti

nadleno tijelo za izdavanje dozvole o sklopljenom ugovoru.
Kada na nekom podruju ne postoji organiziran linijski prijevoz putnika, a
obavlja se posebni linijski prijevoz, posebnim linijskim prijevozom mogu se
prevoziti drugi putnici uz dozvolu ministarstva nadlenog za promet, odnosno
upravnog tijela upanije.
Posebni linijski prijevoz obavlja se autobusima, a moe i osobnim vozilima 8+1,
odnosno specijalnim vozilima prilagoenim potrebama pojedinih kategorija
putnika.
5.3.Povremeni prijevoz putnika
Povremeni prijevoz putnika u cestovnom prometuje prijevoz autobusom
unaprijed odreene skupine ljudi (turistike grupe). Taj se prijevoz ureuje
ugovorom izmeu prijevoznika i naruitelja prijevoza, pri emu ne smije
sadravati elemente linijskoga ni posebnoga linijskog prijevoza.
Pri obavljanju povremenog prijevoza putnika u autobuse se mora nalaziti putni
list s popisom putnika,osim u sluajevima prijevoza u zrane i morske luke ili
eljeznike kolodvore i iz njih, te prijevoz djece u kazalite, kino, sportske i
druge manifestacije.
5.4.Autotaksi prijevoz
Autotaksi prijevoz je djelatnost prijevoza putnika osobnim automobilom, a
obavlja se na temelju Zakona o prijevozu u cestovnom prometu i popisa to ga
donosi nadleno tijelo jedinice lokalne samouprave, odnosno grada Zagreba.
Autotaksi prijevoz obavlja se na temelju licencije ili koncesije.
Ako se podzakonskim aktom tijela lokalne samouprave odnosno grada Zagreba
utvreno obavljanje autotaksi prijevoza na temelju koncesije, u natjeaju za
izdavanje koncesije moraju biti ispunjeni uvjeti propisani za izdavanje licencije,
kao to su dobar ugled, struna osposobljenost te da prijevoznik mora imati u
vlasnitvu ili zakupu najmanje jedno vozilo.

Autotaksi prijevoz obavlja se na podruju one jedinice lokalne samouprave

odnosno grada Zagreba na ijem podruju autotaksi prijevoznik ima sjedite
odnosno prebivalite. Jedinice lokalne samouprave mogu urediti uvjete pod
kojima autotaksi prijevoznici s drugog podruja mogu obavljati prijevoz.
Strani prijevoznik moe obavljati autotaksi prijevoz na teritoriju Republike
Hrvatske ako je to ureeno meunarodnim ugovorom koji obvezuje Republiku
Hrvatsku.
Prije izdavanja koncesije, voza autotaksi vozila mora imati poloen ispit o
poznavanju osnovnih podataka o kulturnim, gospodarskim, turistikim,
prometnim i drugim znaajnim objektima i znamenitostima na podruju na
kojemu obavlja prijevoz.

5.5.Prijevoz putnika u meunarodnom cestovnom

prometu
Prijevoz putnika u meunarodnom cestovnom prometu obavlja se autobusima
kao prijevoz u meunarodnom javnom linijskom prometu, posebnom linijskom
prometu, kao povremeni prijevoz putnika i kao prijevoz putnika s
naizmjeninim vonjama.

5.6.Javni linijski prijevoz putnika

Meunarodni linijski prijevoz putnika izmeu Republike Hrvatske i drugih
drava te tranzitni prijevoz preko teritorija Republike Hrvatske uspostavljaju se
u skladu s meunarodnim ugovorima, za uvaavanje naela uzajamnosti, a
obavljaju se u skladu s uvjetima koji su odreeni Zakonom i meunarodnim
ugovorom.
Taj se prijevoz obavlja na temelju dozvole koju izdaje nadleno ministarstvo uz
uvjet da je prethodno usklaen vozni red, te da postoji suglasnost svih drava
preko ijeg teritorija se odvija linija.

6.ZAKLJUAK
Iz ovoga sve navedenoga moemo zakljuiti da je cestovni promet vrlo bitan
kod prijevoza ljudi. On omoguuje prijevoz s razliitim prijevoznim sredstvima
kako bi ovjek stigao na odredite u to kraem vremenu.

7.LITERATURA

Zelenika, R., Multimodalni prometni sustavi, Ekonomski fakultet u Rijeci,

Rijeka, 2006.
tefani, G., Sveuilite u Zagrebu, Fakultet prometnih znanosti, Zagreb,
2010.
Legac, I., Fakultet prometnih znanosti, Zagreb, 2006.
avrak, V., Ekonomika prometa, kola za cestovni promet, Zagreb, 2002.