FUNKCIJA EMOCIJA ILI EMU SLUE EMOCIJE ?

GLAVNE FUNKCIJE EMOCIJA:

SUOAVANJE (COPING)
KOMUNIKACIJSKO-SOCIJALNA
1. SUOAVANJE
DARWIN (1872) i knjige The Expression of Emotion in Man and Animals .. E pomau
ivotinjama u ADAPTACIJI na okolinu
SUOAVANJE = stupanj uspjenosti u noenju s fundamentalnim ivotnim zadaama
E. su se razvile tijekom evolucije stoga to pomau ivotinjama da se uspjenije NOSE s
fundamentalnim ivotnim zadaama (Ekman,1994)
FUNDAMENTALNE IVOTNE ZADAE one koje su iznimno vane za PREIVLJAVANJE tj.
univerzalne situacije koje dovode organizam (ovjeka) u neugodan poloaj (gubitak, frustracija,
itd.)
E facilitira individualnu adaptaciju u stalno promjenjivim uvjetima u fizikalnoj i socijalnoj okolini
E. i uz te E. pridruena E-ponaanja opskrbljuju ivotinje s naslijeenim i automatskim nainima
suoavanja (noenja) s najvanijim izazovima, zahtjevima i prijetnjama s kojima se ta ivotinja i
ovjek uobiajeno susree tijekom svog ivota (Tooby i Cosmides, 1990)
E. koje su nastale uz takove fundamentalne ivotne zadae pripomau ENERGIZIRANJU i
USMJERAVANJU ponaanja, na nain koji se tijekom evolucije pokazao kao najpovoljniji (npr.
Plutchik-ova(1980)
Psihoevoluciona teorija (Plutchik,1980)
8 emocija (4 para) pidruenih uz 8 vanih ivotnih funkcija-zadaa:
1. radost: REPRODUKCIJA 2. alost: REINTEGRACIJA,
3. strah: PROTEKCIJA 4. ljutnja: DESTRUKCIJA,
5. prihvaanje: INKORPORACIJA 6. gaenje: ODBACIVANJE
7. oekivanje: EKSPLORACIJA - 8. iznenaenje: ORIJENTACIJA

REJECTION,

NEMA loih E .. Sve E su blagotvorne .. Dovode do jedinstvenog stanja SPREMNOSTI na

reagiranje (Frijda,1986)...
E su: 1. POZITIVNE
2. FUNKCIONALNE ILI SVRHOVITE

3. PREDSTAVLJAJU

ADAPTIVNE ORGANIZATORE

PONAANJA

- Postoji velika FLEKSIBILNOST EMOCIJA (Frijda,1994) u nainima suoavanja

2. Komunikacijsko-socijalna funkcija emocija

2.1. komunikacija naih osjeaja prema drugima
2.2. utjecaj na interakciju drugih s nama
2.3. izazivanje i facilitiranje socijalne interakcije
2.4. stvaranje, odravanje i razrjeavanje odnosa
2.1.
Komunikacija naih osjeaja prema drugima
E-izrazi kao jake neverbalne poruke koje komuniciraju nae osjeaje prema drugima ( npr.
dojene i skrbnik )
Prema istraivanjima C. Izarda(1989) odmah nakon roenja dijete moe izraziti radost, interes i
gaenje.... s 2 mjeseca: alost i ljutnju..... sa 6mj. i strah
E-izrazi koji su neverbalno priopeni (komunicirani) uinkovito vode ponaanje skrbnika
2.2.
Utjecaj na interakciju drugih s nama
E-izrazi dovode do selektivnog ponaanja drugih prema nama ( Frijda, 1986)
E-izrazi kao signal drugima o tome to je naa VJEROJATNA slijedea reakcija..
U kontekstu socijalne interakcije E imaju barem 3 funkcije:
Informativna (Ja ovo osjeam)
Upozoravajua ( To je ono to u ja uskoro uiniti)
Usmjeravajua ( To je ono to NAMJERAVAM uiniti)
2.3.
Izazivanje i facilitiranje socijalne interakcije
E-izrazi mogu djelovati i socijalno-poticajno ( npr. osmijeh kao izraz E-radosti), ali i socijalno
zastraujue (npr. ljutito lice)
E-izrazi mogu iskazati i neizreenu poruku (npr. zbunjenim izrazom lica iskazuje se E-nelagode)

2.4.
Stvaranje, odravanje i razrjeavanje socijalnih odnosa
Mnoge E-ekspresije primarno su SOCIJALNO, a ne bioloki (u uem smislu evolucionoadaptivno) pobuene
Ljudi se esto smijee onda kada ele poduprijeti ili odrati neku socijalnu interakciju...... npr.
1. majmuni se smijee kako bi izbjegli neprijateljstvo dominantnog mujaka ( van Hoff, 1962) ;

2. ljudi se ee smijee u svrhu ublaavanja socijalne interakcije, nego iz posve emocionalnih

razloga (Krakt i Johnston,1979 )
ZAKLJUAK o tome

Zato imamo emocije?

E kao vana pomo u razrjeavanju izazova, zahtjeva, izloenosti raznim stresorima i
problemima u svakodnevnom ivotu;
Tu pomo E ostvaruju tako da:
1. usklauju (orkestriraju) nae osjeaje, fizioloku pobuenost, spremnost za svrhovitu akciju i
ekspresiju;
2.
opskrbljuju
nas sa specifinim i uinkovitim reakcijama koje su ba tako

skrojene

da OPTIMALIZIRAJU vjerojatnost naeg fiziko i psihikog preivljavanja (Keltner i Gross, 1999)

3. E su korisne i za modernog ovjeka budui daju PRIORITET u ponaanju u cilju optimiziranja
prilagodbe (Lazarus,1991; Levenson,1994)

4. ne smije se zaboraviti da su E po svojoj naravi

dvosustavni

proces tj. interaktivni su proizvod djelovanja dvaju sustava: 1. bioloki (nii-supkortikalni) i

2.kognitivni (vii-kortikalni) ili regulacijsko-kontrolni ( Levenson,1999)..... tj. vano je da nastojimo
da:

MI REGULIRAMO NAE EMOCIJE , A

NE
DA SMO MI REGULIRANI NAIM EMOCIJAMA


(Gross, 1999)