MINERA

LI

Mineral je prirodni homogeni kristal, nastao kao

rezultat geolokih procesa, sa definiranim
kemijskim sastavom, koji ne mora biti stalan.
Minerali su osnovna komponenta od koje su
izgraene stijene vrste Zemljine kore.

Nauka koja se bavi prouavanjem minerala se

naziva mineralogija.

Prema nainu postanka minerale u prirodi

dijelimo na:

Pirogeni minerali (nastali kristalizacijom iz magme)

Hidatogeni minerali (nastali iz vodenih otopina)

Pneumatski minerali (nastali kristalizacijom iz plinova i

para)
Organogeni minerali (nastali djelovanjem organizama u
vodenim otopinama)

Fitogeni minerali (nastali djelovanjem biljaka)

Zoogeni minerali (nastali djelovanjem ivotinja)

Prema unutarnjoj grai minerale dijelimo

na:

Pravilne (kristalizirane)

Nepravilne (amorfne)

Pravilna unutarnja graa (raspored iona u kristalnoj

reetci) uvjetuje izgled kristala.

Prema kemijskom sastavu minerale

dijelimo na:
1) Silikatne minerale

ine 75% minerala te sainjavaju vie od 95% stijena.

Glavne komponente silikatnih minerala su silicij i kisik, a
sadre i aluminij, magnezij, eljezo i kalcij.
Klasificiraju se prema strukturi na odgovarajue
podklase.
Neki od silikatnih minerala su kvarc, olivin i topaz.

Kvarc

Kvarc u spoju s drugim

mineralima

Olivin

Olivin u stijeni

Topaz

Topaz, esto koriten kao

nakit

2) Karbonatne minerale

Karbonati se esto akumuliraju na morskom dnu, jer

su ljuture morskih organizama graene od
karbonata. Takoer se nalaze u evaporitima.
(sedimentne stijene formirane isparavanjem neke
mineralne otopine)
Rastvaranjem i taloenjem karbonatnih minerala
nastaju stalaktiti i stalagmiti.
Karbonatna klasa ukljuuje nitrate i borate.
Neki od karbonatnih minerala su kalcit, aragonit,
malahit.

Kalcit

Aragonit

Malahit

3) Sulfatne minerale

Sulfatni minerali esto nastaju u evaporitima pri

sporom isparavanju vode, gdje dolazi do kristalizacije
sulfatnih i halidnih minerala.
Sulfatni minerali jo se pojavljuju u hidrotermalnim
ilama, zajedno sa sulfidnim rudama.
Jo jedan nain nastajanja sulfatnih minerala je
sekundarna oksidacija sulfidnih minerala.
U sulfatnu klasu se ubrajaju i hromati, molibdati,
selenati, sulfiti, telurati i volframati.
Neki od sulfatnih minerala su barit, gips i celestin.

Barit

Barit uz kvarc

Gips

Celestin

4) Halidne minerale

Halidi se kao i sulfati esto nalaze u evaporitima.

U halidne minerale spadaju prirodne soli kao to su halit
(natrijev klorid), florit (kalcijev florid), silvit (kalijev
klorid).
Tipini halidni minerali su meki, mogu biti transparentni
i nemaju veliku gustou. Imaju dobru kalavost i obino
su svijetlih boja.
U halide spadaju floridi, kloridi, bromidi i jodidi.

Florid

Klorid

Bromid

Jodid

5) Oksidne minerale

Oksidni minerali su jako vana skupina, jer se koriste kao

rude za ekstrakciju vrijednih metala.
Oksidni minerali nose podatke o promjenama Zemljinog
magnetnog polja.
Nalazimo ih blizu povrine Zemljine kore ili kao produkti
oksidacije drugih minerala.
Ova skupina ukljuuje i hidroksidne minerale. Velika
raznovrsnost ove skupine minerala se objanjava velikom
zastupljenou kisika u Zemljinoj kori.

6) Sulfidne minerale

Sulfidni minerali su ekonomski jako vana skupina

minerala, jer se upotrebljavaju kao rude za dobijanje
metala.
Veina sulfidnih mineral su neprozirni, metalnog sjaja,
male do srednje tvrdoe, visoke gustoe, crnog ili sivog
sjaja i magmatskog postanka. Takoer postoji i nekoliko
staklastih i transparentnih minerala u sulfidnoj skupini.
Najvaniji sulfidni minerali su pirit, halkopirit, galenit. U
sulfidnu klasu spadaju i selenidi, teluridi, arsenidi,
antimonidi i sulfosoli.

Pirit

Halkopirit

Galenit

Selenid

7) Fosfatne minerale

U fosfatnu klasu spadaju minerali koji imaju tetraedarsku

strukturu AO4, gdje je A fosfor, antimon, arsen ili vanadij.
Fosfatni minerali su staklastog do mutnog sjaja, obino
jako obojeni, srednje gustoe, srednje tvdoe, niskog
indeksa prelamanja (osim ako ne sadre olovo).
Najvaniji fosfatni mineral je apatit. Fosfatni minerali
slue kao sirovina za proizvodnju fosfatnih gnjojva.

Apatit

8) Samorodne elemente

Ova skupina ukljuuje metale (zlato, srebro, bakar),

nemetale (sumpor, ugljik) i neke prirodne legure, silicide,
nitride i karbide.
Minerali samorodnih elemenata su velika skupina, jer
obuhvaaju jako rasprostranjenu podskupinu nemetala.
Ova skupina obuhvaa legure, silicide, i drugi spojeve.

9) Organske skupine minerale

Organski minerali su biogene tvari kod kojih su geoloki

procesi dio nastanka.
U ovu klasu spadaju neki oksalati, citrati, acetati i druge
vrste.
Organski minerali su rijetka grupa minerala, koja obuhvaa
ugljikovodike.

Mineralni razredi
Postoji ukupno trinaest razreda minerala. To su:

Borati

Fosfati (ukljuujui oksisole arsena i vanadija)

Halogenidi

Jodati

Karbonati

Nitrati

Oksidi (ukljuujui oksihidrokside i hidrokside)

Organski minerali

Samorodni elementi

Silikati

Sulfati (ukljuujui oksisole selena, telura i kroma)

Sulfidi (ukljuujui i selenide i teluride)

Volframati i Molibdati

Po svojem znaenju izdvajaju se silikati, oksidi (i hidroksidi), karbonati te

Minerali u prirodi

Minerali su osnovna komponenta od koje su izgraene stijene

vrste zemljine kore. Kemijski su i fiziki homogeni, to znai da
im se sastav moe zapisati kemijskom formulom.
U prirodi se najee nalaze u vrstom kristalnom stanju.
Simetrina unutarnja graa uvjetuje i pravilnu vanjsku grau.
Nastaju procesom kristalizacije,pa se zbog toga nazivaju kristali.
Graeni su od atoma (povezanih kovalentnim vezama), iona
(vezanih ionskim vezama) i molekula (meusobno vezanih Van
der Waalsovim silama) povezanih u kristalnu reetku.
Fizike osobine kristala su tvrdoa, boja, sjaj, elastinost,
specifina gustoa i indeks loma svjetlosti.
Od kemijskih elemenata koji izgrauju minerale litosfere 99%
otpada na: kisik, silicij, eljezo, aluminij, kalcij, natrij, magnezij i
kalij.

Fizika svojstva minerala

Boja
Boja minerala ovisi o sposobnosti minerala da
apsorbira razliite valne duljine bijelog svjetla.

Minerali koji podjednako apsorbiraju sve valne duljine su

bezbojni, a kod obojenih minerala vidimo u prolaznom
svjetlu boje proputenog dijela spektra (npr. rubin
reflektira crvenu boju, a tirkiz plavo-zelenu).

Ogreb

Minerali smrvljeni u prah daju pravu boju

minerala. Prakasti trag minerala na neglaziranoj
porculanskoj ploici predstavlja fizikalno svojstvo
minerala koje se zove ogreb.

Ogreb je puno pouzdanij nego boja samog uzorka

i moe se koristiti za dijagnosticiranje minerala.
Npr hematit uvijek ostavlja crvenkasto smei ogreb,
dok uzorak moe biti smei, crveni ili srebreni.

Sjaj

Sjaj minerala ovisi o koliini reflektiranih

zraka i indeksu loma.
Dijamant je poznat po sjaju koji se jo
pojaava bruenjem po odreenim
plohama.

Tvrdoa

Svojstvo tvrdoe predstavlja

relativnu tvrdou u odnosu
na tvrdou nekog poznatog
predmeta ili drugog minerala.

Mohsova skala je nelinearni

niz od 10 minerala poredanih
po tvrdoi, koji se koristi za
procjenu tvrdoe drugih
minerala
ili tvari.

Tvrdoa Mineral
10

Dijamant

Reu staklo

Korund

Topaz

Kvarc

Ortoklas

Ree ga
turpija

Apatit

Fluorit

Ree ga
elini no

Kalcit

Ree ga Cu
ljunak

Gips

Talk

Ree ga
nokat

Kalavost

Kalavost je pravilno lomljenje minerala na koje djeluje

vanjska sila du kristalnih ploha.
Imaju je minerali kod kojih je kohezija razliita u razliitim
smjerovima. Mineral se slama du odreenih ploha zbog
veza meu atomima koje su oslabljene du tih smjerova.
U kvarcu su veze u svim smjerovima jednake, tako da kvarc
nema kalavost.
Minerali se mogu kalati po jednoj plohi ili po vie ploha.

Lom

Nepravilno pucanje minerala pod djelovanja vanjske sile

zove se lom.
Prema obliku slomljene plohe razlikujemo: nepravilni
lom, koljkast lom, iverast lom itd.
Mineral kvarc nema kalavost, ve se nepravilno lomi.

Specifina teina

Specifina teina je mjera gustoe minerala.

Malu specifinu teinu imaju nemetali, npr. kvarc i
slikatni minerali, dok najveu specifinu teinu imaju
zlato i platina.