Professional Documents
Culture Documents
Duško Vuksan
Duško Vuksan
Duško Vuksan
Opis projekta
Unapreenje poljoprivredne
proizvodnje
na gazdinstvu i bolja
prirodno
organsko
ubrivo
bez
ikakvih
hemijskih
organskog
prihranjivanja
zemljita.
Danas
svijetu
podruju
Optine
Novi
Grad
postojeveliki
potencijali
za
razvoj
Plan realizacije
Kupovina zemljita
Izgradnja legala
Kupovina glisti
Kupovina osnovnih sredstava
Nabavka ubriva
3.Analiza i istraivanje trita
3.1.Trite prodaje
Karakteristike proizvoda
Analiza konkurencije
Kako se na teritoriji optine Novi Grad proizvodnja glistenjaka odvija
uglavnom za potrebe sopstvene proizvodnje procjena je da trite ima
veliku potrebu za ovim proizvodom.
iz domae neregistrovane
proizvodnje.
Procjena tranje
Trite podruja Optine Novi Grad ima veliki potencijal, jer ne postoji
trino orijentisana proizvodnja humusa, koja bi zadovoljila potrebe
poljoprivrednih proizvoaa. Kako se vei dio stanovnitva na podruju ove
optine bavi poljoprivrednom proizvodnjom bilo kao glavnim ili dopunskim
izvorom prihoda moe moe se oekivati da e cjelokupna proizvedena
koliina humusa biti ak i nedovoljna.
3.2.Marketing i prodaja
Humus kalifornijskih glista predstavlja strateki vaan proizvod za lokalnu
poljoprivredu koja bi svoje opredjeljenje trebalo da pronae kroz organsku
proizvodnju. Promociju viestruke koristi
humus je kao proizvod mnogo vaniji od glista, jer donosi dosta vee
godinje prihode.
Uzgoj glista ne trai mnogo radne snage, ni prostora, jer su gliste veoma
skromne i prilagodljive tako da ih je mogue gajiti u obinom drvenom
sanduku, ali i na veim zemljinim povrinama. Dovoljno ih je staviti na
zemlju na ianu mreu ili foliju radi zatite od krtica, na njih sipati stajsko
ubrivo i povremeno ih zalivati.
Izgradnja uzgajalita
U planu je izgradnja 50 legala za poetak proizvodnje.
Legla e bitu
1. Izboru mjesta
Pri izboru mjesta uzgajalita vano je da na terenu nema mogunosti za
taloenje vode, jer ona moe nanijeti velike tete zapatu. Vano je da se
leglo ne nalazi ispod borova ili nekog drugog etinarskog drvea ije su
iglice pune aromatine smole, koje mogu negativno uticati na ishranu i
rast glista. Gliste ne podnose potrese tla, pa uzgajalite ne treba podizati u
blizini eljeznikih pruga i autoputa. One
vjetar, jer ih on tjera u donje slojeve legla, dalje od hrane to ih ini manje
produktivnim. to se tie zemljita treba se opredjeliti za degradirana ili
podii
temperaturu.
Temperatura
se
moe
ouvati
dodavanjem suvog treseta ili suvih starih novina, koja e svojom blagom
kiselou brzo popraviti stanje. A moe i da se obilno poprska ili ispere
materijal. Kiselost ili alkalnost mjere se pomou lakmusovog papira koji
se stavi u masu da se ovlai. Najzgodnije je uzeti u aku vlano ubrivo,
staviti na njega pare lakmus papira i zatim stegnuti aku. Ovlaeni papir
brzo e promjeniti boju, koju uporeujemo sa skalom uzoraka na kutiji i
oita se kiselost.
4. Priprema podloge u leglu
Jedan od najvanijih poslova pri uzgajanja glista jeste pripremanje
podloge za leglo. Podloga je sloj materijala bogatog celulozom u kome e
gliste izgraditi svoje stanite i iz koga e izlaziti u gornji sloj ubriva da se
hrane. Izbor materijala i priprema podloge izuzetno su vani sa stanovita
komercijalne proizvodnje glista. Podloga mora da zadovolji dva osnovna
uslova:
2. Mora imati svojstvo da dugo zadrava vlanost (gliste zahtjevaju visok
stepen vlanosti sredine kako u svakodnevnom ivotu tako i u periodu
razmnoavanja, a voda sadri kiseonik koji gliste preko koe udiu.
3. Mora biti rastresita bez sklonosti da se zgrudva (grudve zemlje
predstavljaju mrtav prostor u leglu, a istovremeno spreavaju prodor
kiseonika u podlogu pa tako negativno djeluju i van sopstvene
zapremine).
Odlika kvalitetne podloge jeste da preko svoje vlanosti ili rastresitosti
obezbjedi to vei priliv kiseonika do glista, te omogui bre razlaganje
ubreta u hraljive elemente. Takoe, podloga sa visokim stepenom
hranljivosti podjednako je tetna za gliste, kao i ona koja nije prozrana,
jer sadri prevelike koliine organskih materija, proteina, azota i dr. Pri
razlaganju organske materije (truljenje) oslobaa se gas i kiselina koji su
tetni za gliste.
Gliste se najbre razmnoavaju u podlozi od stajskog ubriva. ubrivo
moe da potie od konja, ovaca, zeeva, goveda i koza pod uslovom da je
odlealo i prolo fazu fermentacije. Fekalije od svinja moraju proi
(debele
usporeno.
Ako hrana koju dajemo glistama sadri mnogo proteina i ugnjenih hidrata
koji jo nisu razloeni usljed dejstva bakterija, oni e nesvareni proi kroz
Kalcijum
Materijal
ubrivo od
Celuloza
Azot
Proteini
kiselina
oksid
konja
ubrivo od
60
0,7
4,38
0,34
0,52
goveda
ubrivo tov.
60
0,7
4,38
0,30
0,65
junadi
ubrivo
60
2,0
12,5
0,54
1,92
ovaca
60
2,0
12,5
1,0
2,50
ubrivo svinja
ubrivo
30
1,0
6,25
0,75
0,85
zeeva
50
2,0
12,5
3,20
1,90
ubrivo ivine
Slama od
74
4,0
25,0
1,25
0,9
itarica
Kanalizacioni
80
0,6
3,75
0,20
1,10
mulj
50
2,0
12,5
3,01
0,60
Morske alge
80
0,2
1,25
0,10
kao
hrana
za
gliste
jeste
konjski
izmet.
Konjsko
FINANSIJSKI PLAN
Broj glista
100000
1000000
5000000
(kg)
1.200,00
12.000,00
60.000,00
Proizvodnja
humusa (kg)
600,00
6.000,00
30.000,00
Meso glista
(kg)
120,00
1.200,00
6000,00
Iz tabele se vidi da jedno leglo sadri oko 100.000 glista i utroi 1.200
kg stajnjaka godinje od ega se proizvede 600 kg humusa i 120 kg
mesa glista. Kod veih zapata, legla se postavljaju na zemljite kao
leje. Kalifornijska glista se ubrzano razmnoava, tako da se broj
glista u leglu udvostrui za 3 mjeseca, odnosno utrostrui za godinu
dana. To praktino znai da se iz jednog legla za godinu dana
formiraju 3 legla. Ova okolnost omoguava da se poetna
Troak
investicij
e
jed. Mj.
nabavka
legala
izgradnj
a
traktor
pakerica
ukupno
kom
kom
kom
kom
cijena
kol.
150
50
7500
100
50
2000
5000
12000
2000
26500
vrijednost
Vrijednst KM
50
15
5
10
20
100
150
250
R br.
O p i Jed.
s
Cijen
50
mjer a KM
koliin
100
legala
KM
koliin
a
1.
KM
Ukupna
proizvodnja
2.
humusa
Direktni
kg
0,4
30000
12000
60000
24000
0,05
60000
3000
120000
6000
trokovi
trokovi
stanjaka
- iznajmljena
radna snaga
- ambalaa /
sat
400
800
plastine
vree
- ostali
materijali
- eksterne
usluge
Svega:
kom
0,2
3000
600
6000
1200
500
1500
750
0
5250
1000
10500
6750
13500
Finasijski
rezultat
Godinji
trokovi
zdravstvenog osiguranja
penzijskog
4.800
Ukupno:
4.800
UKUPNI TROKOVI
INVESTICIJA
PROIZVODNJA
PENZIJSKO I ZDRAVSTVENO OSIGURANJE
UKUPNO
VRIJEDNOST
OEKIVANI REZULTATI
Kroz primjenu ovog Programa oekuju se sledei rezultati:
-
26500
5250
4800
36550