STAROHRVATSKA

ARHITEKTURA

Iz razdoblja starohrvatske arhitekture

(9. 11.st.) ouvane su brojne crkve
desetak veih i stotinjak manjih.
Vee crkve su uglavnom uzdune,
jedonobrodne ili trobrodne, a manje su
raznovrsnih oblika, pa ima uzdunih i
centralnih.
Crkve su graene od lomljenca grubo
lomljena kamena, povezana debelim
slojevima buke, te prebukane.

Crkva sv. Donata u Zadru

Crkva krune osnove.

Nad krunom jezgrom nalazi se prstenasti brod s trima
apsidama na istoku.
Crkva je posveena sv. Trojstvu te se zbog nalaze tri
apside na istoku.
Sagradio ju je zadarski biskup sv. Donat u 9. stoljeu.
Sagraena je na ostatcima rimskog foruma.
Graevnu zamisao crkve ine dvije koncentrine
cilindrine zidne konstrukcije oko sredinjeg krunog
prostora poput svoji neizravnih uzora crkve San
Vitale u Ravenni i Dvorske kapele Karla
Velikog u Aachenu
Vanjska ploha zida ukraena je plitkim lezenama, a s
unutranje strane polukrunim niama.
Meu lezenama se nalaze prozori.

Crkva sv. Trojice u Splitu

Centralna graevina esterolisnog oblika

polukrunih apsida.
Graena je u 9. stoljeu.
Jedina dosad, od poznatih estero-apsidnih graevina u
ranoj srednjovjekovnoj arhitekturi Dalmacije, koja se nalazi
u Splitu.
Najvea vanjska duljina joj je 10,30 metara, a najmanja
unutarnja duljina je 5,90 metara, dok je visina sredinjeg
tambura 9,5 metara.
Zidana je kamenom lomljencem utopljenim u buku i
svoena polukupolicama, polukahotama.
Tri istone kohne se smatraju prezbiterijem i imaju po jedan
prozor, a zapadna (glavni ulaz) i jugozapadna imaju vrata.
Kohne su izvana ralanjene s po tri plitke lezene, osim
jugozapadne koja oko vrata ima dvije nie, i zapadne koja
ih nema.

Crkva sv. Kria u Ninu

Najmanja katedrala na svijetu.

Datira iz 9. stoljea, a oblikom podsjea

na grki jednokraki kri.
Krakovi su presvoeni kubastim svodom, vanjski dio je
ukraen nizom slijepih nia, dok je kupola
nepravilnog elipsoidnog oblika koji se prema vrhu
suzuje, a s vanjske strane ukraena slijepim niama.
Oko promatraa uvidjeti e greke u gradnji koje nisu
nastale neznanjem, ve su promiljeno djelo majstora.
Naime pomaci od pravilne osi posljedica su
praenja Sunca. Tako je crkvica sluila kao svojevrstan
sat i kalendar u dobu u kojem je izgraena

Crkva sv. Spasa

Jedan od najbolje ouvanih spomenika

ranosrednjovjekovnog sakralnog graditeljstva u
Hrvatskoj i jedina crkva iz 9. st. iji toranj na
zapadnom portalu (vestverk - predbrod) jo uvijek stoji.
Ova starohrvatska crkva je najvjerojatnije izgraena u 9.
st. za vrijeme vladavine Branimira.
Na fragmentu grede se nalazi poluuncijalni natpis iz
kojeg se saznaje da je posveena Kristu i izgraena po
nareenju upana Gastike.
Oko crkve je takoer pronaeno oko 1162
starohrvatska groba s bogatim arheolokim nalazima.
Ona je jednobrodna longitudinalna crkva
sa svetitem od tri trolisne apside. Kasnije je sredinja
apsida sruena i zamijenjena veom, kvadratinom.
Crkvom dominira snaan zvonik na mjestu ulaza
(vestverk), a zidove joj podupiru polukruni potporni
polu-stupovi koji joj daju dojam utvrde.