Professional Documents
Culture Documents
Odrzavanje El - Motornih Pogona
Odrzavanje El - Motornih Pogona
Odrzavanje El - Motornih Pogona
REZIME
U radu je predstavljena i sistematizovana problematika nadzora i dijagnostike stanja elektromotornih
strojeva za vrijeme njihove eksploatacije kroz sljedee tematske cjeline:
237
1. UVOD
1.1. ta su elektromotorni pogoni?
Elektromotornim pogonom nazivamo skup funkcionalno vezanih elemenata, koji se sastoji
od: elektromotora, radne maine, mehanizma za prenos snage izmedu elektromotora i radne
maine i uredaja za napajanje i upravljanje, koji ine jedinstvenu tehniko-tehnoloku cjelinu.
IZVOR
ELEKTRINE
ENERGIJE
POGONSKI
(energetski)
PRETVARA
ELEKTROMOTOR
MEHANII
PRENOSNIK
mehaniko
optereenje
UPRAVLJAKI
SISTEM
[rad]
Brzina
v = ds/dt
[m/s] Ugaona brzina
= d/dt
[rad/s]
Ubrzanje
a = dv/dt=d2s/dt2 [m/s2]
Ugaono ubrzanje
=d/dt=d2/dt2 [rad/s2]
Masa
m
[kg] Moment inercije
J
[kgm2]
Sila
F= ma
[N] Obrtni moment
M = J
[Nm]
Mehaniki rad
W = Fds
[Nm] Mehaniki rad
W = Md
[Nm]
Kinetika energ. Ek=mv2/2
[J] Kinetika energija Ek=J2/2
[J]
Snaga
P=dW/dt=Fv
[W] Snaga
P=dW/dt=M
[W]
Iz eme modela mehanikog dijela pogona se mogu uoiti neke osnovne veliine koje utiu na
dinamiku, odnosno na stanje elektromotornog pogona.
Mt
ELEKTRO-MOTOR
MEHANIKO
OPTEREENJE ILI
TERET (MAINA)
Jm
Jt
Mm
Slika 2. Model mehanikog dijela pogona
Motor razvija na osovini moment Mm. Radni stroj se opire momentom tereta Mt kojemu se
dodaje i ukupni moment trenja. Rezultat djelovanja ova dva momenta je Mdin (dinamiki m.):
Mm Mt = J (d/dt) = Mdin,
gdje su:
J = Jm + Jt (ukupni moment inercije),
(ugaona brzina) [1/s],
n (brzina vrtnje ili frekvencija vrtnje) [1/s],
J (d/dt) = Mdin (moment ubrzanja/usporenja ili dinamicki moment),
Mm (moment motora, razvijen na osovini) i
Mt (moment tereta ukljuujui trenje).
Predznak i veliina dinamikog momenta odreuju ubrzavanje (usporavanje) pogona. Reim
pogona u kojem je: Mm Mt = 0, tj. kada su moment motora i moment tereta jednakog
iznosa i suprotnog smjera (Mdin = 0), J (d/dt) = 0 = konst., - to je statiko ili ustaljeno
stanje, a ako je: Mm Mt 0 , odnosno, J (d/dt) 0 konst. - to je dinamicko
stanje. Postoji dinamicki moment, gdje se sistemu pogona mijenja brzina, on se ubrzava ili
usporava (koi). Prema karakteru djelovanja elektromotornih pogona sve sile i momente
dijelimo na: aktivne i reaktivne. Aktivne sile i momente stvaraju vanjski uticaji neovisno o
stanju elektromotornog pogona i smjeru kretanja pogona (elektromotora). To su npr.:
potencijalna energija, energija vjetra, sila tee (gravitacijska sila). Reaktivni momenti i sile
pojavljuju se uvijek kao reakcija na kretanje ili tendenciju kretanja. Takve sile i momenti su
sloeno ovisni o brzini, kvaliteti dodirnih povrina, pritisku, temperaturi, i sl. i opisuju se kao
sile i momenti trenja. Ako se zanemari uticaj momenata trenja, raunamo da je moment tereta
jednak momentu optereenja radnog mehanizma: Mopt = Mt. Da li emo uzeti u obzir
momente trenja, ovisi o konkretnim mehanizmima i nainu pokretanja pogona.
239
1 - dizalo (elevator)
2 - tokarski stroj
3 - pumpa i ventilator
4 - namata
2
M
2
Na narednoj slici se mogu vidjeti etiri kvadranta za prikaz reima rada elektromotornog
pogona, gdje se mogu definisati dva kvadranta za koje je karakteristian motorski rad i dva
kvadranta gdje je karakteristian generatorski rad: Za motorski rad moment motora (sila)
djeluje u smjeru vrtnje (gibanja), a za generatorski rad moment motora (sila) djeluje
suprotno od smjera vrtnje (gibanja).
II
-Mm
+Mm
-M
+M
-Mm
+Mm
III
IV
-
Pri kratkotrajnom reimu rada radni period je relativno kratak i temperatura motora ne
uspijeva da dostigne stacionarno stanje, a period prekida rada je dovoljno dug da se motor
praktino ohladi do temperature okolne sredine. Primjer za ovaj reim moe biti pogon krana.
Pri kratkotrajno povratnom (intermitentnom) reimu period rada i pauza se smjenjuju, pri
emu ni u jednom periodu rada temperatura motora ne dostigne stacionarno stanje. Primjer za
ovakav reim rada moe biti pogon automatskog struga koji, pri serijskoj proizvodnji, obavlja
jednu operaciju.
U saglasnosti sa osnovnim reimima rada elektromotornih pogona, razlikuju se i definicije
nominalnih podataka elektromotora. Elektromotori se rade za tri razlicita reima rada i na
ploici sa podacima se nalaze odgovarajue oznake.
3. POSLJEDICE POJEDINIH REIMA RADA ELEKTROMOTORNIH POGONA
Dakle, elektromotorni pogoni su u eksploataciji vrlo isplativi davaoci rada. Na elektromotorni
pogon djeluju razliite sile i momenti, koji u pojedinim fazama rada mogu dovesti do
ekstremno velikih optereenja. To je posebno izraeno kod intermitentnih optereenja, gdje
esto dolazi do kretanja i zaustavljanja elektromotornog pogona. Pored toga postoje i
opasnosti koje su posljedice stanja leaja. Ako se ne reaguje pravovremeno, oteenje leaja
po pravilu redovno izaziva oteenje rukavca vratila.
Montaa
leaja
Podmazivanje
Montaa
tehnikog
sistema
Oteenje
leaja
241
L
Slika 6. Vratilo rotora elektromotora. Rukavci su oznaeni sa A i B
Temperatura
Analiza ulja
x
x
x
x
x
x
x
x
Pritisak i protok
x
x
termikog stanja radi na principu da sva tijela iznad apsolutne nule emituju energiju ili
zraenje. Infracrveno zraenje je jedan od oblika emitovanja energije. Intenzitet infracrvenog
zraenja nekog tijela zavisi od njegove povrinske temperature. Ova pojava je iskoriena da
se razviju bezkontaktne metode. Bezkontaktne metode se koriste u slucajevima gde kontaktne
metode ne mogu biti primjenjene. Ovo se prvenstveno odnosi na mjerenje temperature
pokretnih elemenata, visokonaponskih polja i u oblasti veoma visokih temperatura.
Termovizijska kamera i IC-termometar su primjeri modernih ureaja za bezkontaktnu analizu
temperature.
Praenje stanja ulja, pritiska i protoka u uljnom sistemu su takoe neizostavne komponente
kvalitetne dijagnostike stanja tehnikih sistema iju strukturu ine pokretni elementi.
6. ZAKLJUAK
Znaaj poznavanja ponaanja i stanja obrtnih elemenata strojeva u eksploataciji je u funkciji
mogunosti predvianja i planiranja vremena i mjesta nastanka oteenja. Iz toga proizilazi
kvalitetan odabir i primjena odgovarajuih metoda preventivnog odravanja, planiranje
vremena zastoja i tehnologije opravke sa blagovremenom pripremom i nabavkom alata,
materijala i rezervnih dijelova za opravku, to u konanici utie na visoku vrijednost
efektivnosti elektromotornog pogona.
Prezentirani sadraj i tematika nadzora i dijagnostike elektromotornih pogona u eksploataciji
mogu se primijeniti i na druge maine sa obrtnim elementima, kao to su: turbine, ventilatori,
pumpe, kompresori, motori sus itd.
7. LITERATURA
[1] Adamovi .: Tehnika dijagnostika u mainstvu, Privredni pregled, Beograd,1986.
[2] Jeremi, B.: Terotehnologija i efektivnost sistema, Industrijski sistemi-meunarodni asopis, br.2,
sveska1, Novi Sad, okt.1999.
[3] Kneevi, J.: Upravljanje procesima odravanja i obnavljanja tehnikih sistema na osnovu teorije
[4]
[5]
[6]
[7]
244