Prijenos zvuka

Elektromagnetski val i osnovni

parametri antene

Prijelaz iz mehanikog u
elektromagnetski val

mehaniki val se lake prigui (guenje ovisi o frekvenciji);

brzina irenja mehanikog vala je puno manja nego
elektromagnetskog;
guenje EM vala je manje u usporedbi na mehaniki val i s
obzirom na dozvoljenu isijanu snagu moe prijei puno veu
udaljenost
(takoer
frekvencijski
ovisno
guenje
i
divergencija);

Valna duljina: =c/f

c=3108 m/s, brzina irenja EM vala

Prijenos zvuka

zvuni signal (govor, glazba) se snima mikrofonom u odreenoj kvaliteti

(audio frekvencijsko podruje);
signal informacije (govor, glazba) se pomou modulatora na
odgovarajui nain (AM, FM ili digitalna modulacija) uklopi u prijenosni
signal;
prijenosni signal je na puno veoj frekvenciji od frekvencijskog pojasa u
kojemu se nalazi informacija (zvuk u pojasu od 20 Hz do 20 kHz);
modulirani signal (prijenosni+informacija) se pojaava i pomou
koaksijalnog kabela dovodi na antenu koja zrai elektromagnetski val;

Elektromagnetski val

sva ugrijana tijela zrae elektromagnetske valove (elektrini

naboji titraju i nastaje promjenjivo elektrino i magnetsko polje)
promjenjivo elektrino polje stvara magnetsko i obratno;
smjerovi elektrinog i magnetskog polja su okomiti jedan na
drugi to ih ini transverzalnim valom;

irenje EM vala

-najprirodniji je nain direktna linija od izvora do prijamnika;

-javlja se superpozicija direktnih i reflektiranih valova na anteni
prijamnika;
- ogib ili difrakcija na brdovitom terenu;

Guenje atmosfere

nije svako frekvencijsko podruje jednako pogodno za prijenos

EM vala;
odabrati podruje gdje je guenje manje (apsorpcija atmosfere):

Zadatak 1: Superpozicija direktnog i

reflektiranog signala

Odrediti razliku u vremenu dolaska signala elektromagnetskog

vala direktnim putem od odailjake do prijamne antene ako je
slika sustava dana na slici. Ako je frekvencija rada sustava f=10
MHz i 400 MHz odrediti faznu razliku signala izmeu te dvije
toke. Kakva je ukupna amplituda elektrinog polja na mjestu
prijama s obzirom na mogunost konstruktivne i destruktivne
interferencije (openito razmatranje s obzirom na fazni pomak)?
Direktni val

Reflektiranii val

l1

d
Slika

l2

Rijeenje zadatka 1:
  + (  )

udaljenost koju prijee direktna zraka:
 =

udaljenost koju prijee reflektirana zraka:
 =

vrijeme koje je potrebno direktnoj zraci da doe do mjesta prijama:  =

c=3108 m/s

vrijeme koje je potrebno da reflektirana zraka doe do mjesta prijama: =

c=3108 m/s
Elektrino polje direktne zrake na mjestu prijama pod openitom
pretpostavkom: =  sin (  
 + )
Elektrino polje reflektirane zrake:  =  sin (  
 + )
Superpozicija polja:  =  +  = (    +    )

Fazni pomak izmeu dva signala:  = 

 =

Ovisno o faznim pomacima imamo konstruktivnu ili destruktivnu interferenciju;

(amplitude se razlikuju zbog razliitih puteva i koeficijenta refleksije)

  + ( +  )

"
#


,


,


Antena kao prilagoenje

uinkovitost antene je vea ako je njena dimenzija reda veliine valne

duljine vala koji se odailje ili prima;
signal frekvencije 1kHz
(audio) kada bi se odailjao
elektromagnetskim valom imao bi valnu duljinu 300 km to je vrlo
nepraktino s obzirom na potrebnu veliinu antene (antene rade kao
lambda pola, lambda etvrt ili /N rezonatori);
zbog toga se radi prebacivanje audiosignala na veu frekvenciju
(signal nosioca);
smanjivanje irine pojasa: audio podruje od 20Hz do 20kHz;
omjer maksimalne i minimalne frekvencije u audio podruju je 1000;
dimenzija antena bi morala varirati i ne bi bila prikladna za tako iroko
frekvencijsko podruje;
podizanjem audiopojasa na veu frekvenciju, (npr, 1MHz) irina
pojasa se smanjuje (npr.106+20 i 106+20000 pa je omjer
9
fmax/fmin=1.01)

Antena (odailjaka i prijamna)

-odailjake antene pretvaraju elektrine signale (napon i struju) u elektromagnetski val;

-prijamne antene absorbiraju energiju iz elektromagnetskog polja i pretvaraju je u
elektrinu energiju;
-kvaliteta prijama ovisi o razini polja na mjestu prijama i osjetljivosti antene;
- napon na anteni je proporcionalan elektrinom polju i efektivnoj visini antene (U=Ehef)

Kune prijamne antene

kune antene za prijam televizijskih signala obino imaju

oblik tapa ili petlje od metalne ice (vidi sliku);
tap je prijamnik elektrinih promjena, a petlja magnetnih.
pri prijamu elektrinog signala utjee se na elektrone koji
osciliraju uzdu ice tvorei promjenjivu struju;
kod petlje od ice promjena magnetnog toka inducira
promjenu struje u petlji (Faradayev zakon);
u oba sluaja signal se pojaava i demodulira (umetnuta
informacija u amplitudu, fazu ili frekvenciju nosioca).

Pojasevi koji se koriste za

prijenos zvuka (ili informacije)
Niske frekvencije LF:

Dugi Val (navigacija, radio amateri)

30 - 300 kHz

Srednje frekvencije MF:

Srednji Val (radio amateri, AM radiodifuzija)

300 - 3000 kHz

Visoke frekvencije HF:

Kratki Val (AM radio , navigacija)

3 - 30 MHz

Vrlo visoke frekvencije VHF:

Vrlo Kratki Val (FM, televizija, mobilne komunikacije)

30 - 300 MHz

Ultra visoke frekvencije UHF: Ultra kratki val (WLAN, Bluetooth, ZIGbee, mikrovalna penica,
sateliti, mobilne komunikacije)
300 - 3000 MHz
Super visoke frekvencije SHF: radari, sateliti
3 GHz-30GHz

Frekvencijsko podruje u
kojima se emitiraju programi
LF, MF,HF

Pojas I

Pojas II

Pojas III

VHF(30-300MHz)
<30MHz

87.5-108 MHz

470-862MHz

frekvencija

1452-1492MHz

Veliina antene

Male antene

Velike antene

Jedan odailja
veliko pokrivanje

L- Pojas

UHF(300-3000MHz)

174-230MHz

47-68 MHz

Pojas IV/V

Trokovi mree

Vei broj odailjaa

za pokrivanje istog
podruja

-porastom frekvencije rastu gubici u mediju pa je domet manji ali smanjuje se

valna duljina pa su dimenzije antene manje

Zadatak 2: Mehaniki i EM val

Ako se razmotri akustiki i EM val koji imaju istu

valnu duljinu =3m odrediti koje frekvencije
odgovaraju tim valovima i da li se ti valovi mogu
uti ili vidjeti?
Ako se razmotri osjetljivost oka ili uha s obzirom
na raspon frekvencija koje razluuju, koji organ
ima veu osjetljivost s obzirom na omjer
maksimalne i minimalne frekvencije?
Kolika je dinamika uha (210-5 Pa do 2102 Pa) i
oka (2 luxa do 200000 luxa)

Rjeenje zadatka

a)

Valna duljina za zvuni i elektromagnetski val:

=
fz =

c
f
c

b)

343m / s
= 68.6 Hz
5m

3 108 m / s
fs = =
= 60GHz

5m
c

c)

f2 z
= 10000
f1z
f2s
=2
f1s

A2 z
200
=
= 1 107 = 20 log10 (1 107 ) = 140dB
A1z 2 105
A2 s
= 100000 = 100dB
A1s

-Frekvencijski raspon i dinamika uha je vea od oka, ali su valne duljine kod oka puno
manje;

Zadatak 3: EM valovi i veliina antene

Jakost elektrinog polja nekog odailjaa koji radi na

frekvenciji 90.2 MHz na udaljenosti 5km od njega
E=10V/m. Koliki je napon koji se inducira na izlazu
antene (U=hefE) ako je efektivna visina antene hef=/4 .
Koliki bi taj napon bio ako odailja radi na 10MHz.
(c=3108m/s).
Koliki je omjer efektivnih visina antene na tim
frekvencijama (90.2 MHz i 10MHz)?

Energija EM vala

elektromagnetski val je opisan sa elektrinim (E) i

magnetskim poljem(H)
ukupna gustoa energije elektromagnetskog vala:



1


1
S = E H = E B S = E0 H 0

gustoa toka energije elektromagnetskog vala je

vektorska veliina, a smjer joj je jednak smjeru
irenja vala i zove se Poyntingov vektor;
jedinica za energiju koja u jedinici vremena [W]
proe kroz jedininu povrinu [W/m2];

Zadatak4: energija EM vala

Srednja vrijednost Poyntigova vektora S(t)={E0B0sin2[(tx/c)]}/0

oscilira ovisno o vremenu t frekvencijom elektromagnetnog vala
kojeg predstavlja. Zbog toga se esto trai vremenski prosjek
tijekom jedne periode. Koliki je taj prosjek? Odgovor: Srednja
vrijednost signala:S = (E0B0)/(20),povezati sa efektivnom
vrijednosti napona i struje;
Radio odailja snage 100W emitira elektromagnetne valove
odreene frekvencije f. Detektor koji se nalazi na 1km od
odailjaa mjeri amplitudu vektora magnetnog polja B0. Ako
odailja utrostrui frekvenciju EM valova, a emitira jednakom
snagom kao i prije, koliku amplitudu magnetnog polja mjeri detektor
na jednakoj udaljenosti od 1km?
Gustoa energije po jedinici povrine(I) ne ovisi o frekvenciji samo
o amplitudama polja.

irenje EM vala:jakost elektrinog

polja na mjestu prijama

promjene u jaini elektrinog polja u ovisnosti o udaljenosti od

odailjake antene i orijentaciji antene;
promjene polja ovise o vie parametara: frekvencija, udaljenost,
dielektrina polarizacija, dielektrina konstanta povrine, doba
dana i noi;
izotropni radijator:izotropni radijator je zamiljena antena koja
zrai elektromagnetsku energiju u svim smjerovima jednako;
koristi se kao referentna antena s kojom usporeujemo realne
antene;
ako izotropni radijator zrai snagu Pt, s obzirom da zrai
jednako na sve strane (slobodni prostor), gustoa snage na
udaljenosti r od te antene je jednaka:
I=

Pt

4 r 2

Parametri antene

Dijagram zraenja: svako EM zraenje koje proizvede antena bilo kakve

geometrije ponaa se kao sferni val;
ako je udaljenost od antene dovoljno velika, sferni val prelazi u ravni
val;
za velike udaljenosti svaka se antena moe predoiti tokastim izvorom
EM zraenja koje zrai energiju radijalno;
raspodjelu gustoe snage na povrini kugle dovoljno velikog polumjera
nazivamo PROSTORNI DIJAGRAM ZRAENJA.

Usmjerenost antene

Usmjerenost antene je omjer gustoe snage u smjeru

maksimalnog zraenja i srednje gustoe snage na fiksnoj
udaljenosti od antene: D = I max
I

Srednja gustoa snage se moe izraunati preko

izraene snage:
Pt
I=

4r 2

gustoa snage u smjeru maksimalnog zraenja (Imax) se

rauna preko jakosti polja na tono poznatom mjestu u
dalekom polju:
E e f ,m ax 2
I m ax = E ef ,m ax H ef ,m ax =

Zc

- E m - m a k s im a ln a v r ij e d n o s t s e o d n o s i n a s m j e r ,
v r e m e n s k i s u to e f e k tiv n e v r ij e d n o s ti

Zc- karakteristina impedancija slobodnog prostora za

elektromagnetski val Zc=120* (Zc=E/H)

Dobitak antene:

tehniki podatak koji daje proizvoa antene;

ne uzima samo prostornu raspodjelu isijane snage ve i gubitke u anteni:
Korisnost pretvorbe elektrine snage u elekttromagnetsku:
= D
dobitak antene je broj koji kazuje koliko puta vea treba biti ukupnaGzraena
snaga izotropnog radijatora (Pt) od ukupne privedene elektrine snage
razmatrane antene (Po) da bi se izotropnim radijatorom na odreenoj udaljenosti
postigla jednaka gustoa snage kao to je ima razmatrana antena u smjeru
maksimalnog zraenja (Im);
preko dobitka moemo povezati privedenu snagu anteni Po (nominalna snaga
odailjaa) i jakost polja E na udaljenosti d od odailjake antene:
Eef ,max 2
I
G = D = max =
I

120
Pt
2

Pt = Po

Eef ,max =

30 Po G
r

4r

umnoak snage odailjaa i dobitka (P0G) se naziva ekvivalentna isijana snaga

(ERP=equivalent radiated power);
raunanje ERP-a u dBmW 10log((P0G)/1mW).
u nekom drugom smjeru (ne maksimalnom) e jakost polja biti manja;
paziti na efektivnu vrijednost signala u vremenskoj domeni i maksimalnu
vrijednost polja s obzirom na dijagram zraenja;

Snaga nekih odailjaa:

Vrsta odailjaa

ERP [dBmW]

E na udaljenosti 100m
[V/m]

E na udaljenosti
1km[mV/m]

E na udaljenosti
100km[mV/m]

AM radio postaje

60

1.73

173

0.173

FM radio postaje

77

12.26

1226.2

12.26

VHF TV

84

27.5

2752.3

27.52

UHF TV

97

122.62

Vojni radari

130

547.722

Ureaj/
parametar

GSM

Walkie tokie

Bluetooth

Izlazna snaga

600mW

5W

1mW

Dobitak antene

1.6

1.6

1.6

ERP

0.96W

8W

1.6 mW

Jakost polja E na
udaljenosti 5cm

107 mV/m

310 mV/m

4.4 mV/m

Impedancija antene

svaka odailjaka antena prikljuena na generator signala preko

linije moe se predoiti kao pasivni dvopol;
kvocijent napona i struje na tom jednom prilazu predstavlja
impedanciju;
ako se antena nalazi u slobodnom prostoru tako da su svi
objekti smjeteni na velikoj udaljenosti, govori se o VLASTITOJ
IMPEDANCIJI antene:

Z A = R A + jX A = RZ + Rd + jX A
Rz- otpor zraenja [] (dio energije koji se zrai)
Rd- otpor gubitaka (toplina)
XA-reaktivna komponenta impedancije antene (oscilacija energije
izmeu antene i medija)

Prilagoenje impedancije antene na

koaksijalni kabel

antena predstavlja impedanciju za izlazne sklopove odailjaa;

kako bi se predala maksimalna snaga anteni ona mora biti prilagoena
impedanciji linije na koju je spojena (obino je to 50 koaksijalni kabel
za spajanje antene u odailjau);
prilagoenje se ostvaruje uz uvjet ZA = Z0, gdje je Z0 karakteristina
valna impedancija linije;
ako nije ostvareno prilagoenje nastaje reflektirani val dio snage se
reflektira nazad prema odailjau i ne zrai se u prostor;
na frekvencijama prijenosnog signala vodovi postaju linije (ne vrijedi
Ohmov zakon ) a na jo veim frekvencijama vodovi postaju valovodi;

Primjer:parametri punovalnog
dipola
z

D = 47o
x

D = 360o

Rz = 199
D = 2,41 (3,82 dB) raun s 10 log (x) zbog snage (intenzitet)

lef =

Zadatak 4: odailja i antena, jakost

polja

Izlazna elektrina snaga nekog odailjaa je Po=10

kW a ulazna impredancija u antenu Za=(53+10-j20)
gdje je Rd=10 a Rz=53. Odrediti isijanu snagu iz
odailjaa te ekvivalentnu isijanu snagu ako je dobitak
antene G=3.82 dB. Izraziti ekvivalentnu isijanu snagu
(ERP) u dB. Kolika je jakost elektrinog polja u
uvjetima slobodne propagacije (bez prepreka i u
smjeru maksimalnog zraenja) na udaljenosti r=10km
od antene?
Kada bi se uzelo u obzir guenje atmosfere kolika bi
bila jakost polja na toj udaljenost (vea, manja ili
jednaka)?

Rjeenje zadatka:
Rz
53
=
= 0.841
Rz + Rd 63
Pt = Po = 0.84110kW = 8.41kW
Pt dBmW = 10 log8410W /1mW = 69.47dBmW

G dB
I max

G dB = 10 log
G = 10 10 = 2.41
I
PERP = P0 G = 24.1kW PERP dBmW = 73.8dBmW
I max
30 P0 G
2
G = D =
E
=

MAX
2
I
r
30 P0 G
EM =
= 77.9mV / m
r

Pregled predavanja

Elektromagnetski val, osnovni parametri;

Antene, odailjaka i prijamna;
Propagacija elektomagnetskog vala kroz
medij (direktni reflektirani put);
Intenzitet
elektromagnetskog
vala
(Poyintingov vektor);
Osnovni
parametri
antene,
dobitak,
usmjerenost;
Proraun elektrinog polja u slobodnom
prostoru uz poznatu privedenu snagu i
parametre antene (dobitak);