Darko KRINJAR, dipl. in., Dukat OOUR Mljekara Zagreb, Zagreb
Uvod Patvoren je sirovog mllijeka namjerniim dodavanjem vode vrlo je privlaan nain ostvarenja materijalne dobiti. U tenji da proizvedu to vee koliine mlijelka, te time ostvare premije, neki proizvoai dolijevaju vodu u sirovo mlijdko. No, riziko razvodnjavan ja mlijeka porastao je i u mljekari nenamjer nim uias'kom vode otkako se u proizvodnji i preradi mlijeka upotrebljavaju komipildksriija, suvremenija i nepreglednima postrojenja. Ovo je svakodnevna tema za mljekarsku privredu i ima prvorazrednu vanost i znaenje, jer uslijed patvorenja mlijeka dodavanjem vode, dolazi do neprocjenjivih materijalnih teta i gubitaka. Metode dokazivanja dodavanja vode u mlijeko Pravilnik o 'kakvoi, kao i Pravilnik o metodama uzimanja uzoralka te metodama kemijskih i fizikalnih analiza mlijeka, odreuju principe za pri mjenu utvrivanja dodavanja vode u imlijeko. Dodana voda utvruje se: 1) leditem koje ne smije biti vie od 0,53^0 ili 2.) da indelks refrakcije nije maniji od 1,3420 ili 3.) da broj refrakcije nije manji od 39. Ledite imlijeka prema pravilniku jest temperatura na kojoj mlijeko pre lazi iz 'tekueg u kruito agregatno stanje i njegova normalna vrijednost je 0,55^0. Ovisno o koliini laktoze i mineralnih tvari ledite se moe mijenjati od 0,52^0 do 0,58"C, a temperatura ledita izvan 'tih granica svjedoi o patvorenju mlijelka vddom. Vrijednost refrakcije mljenog seruma nonmalno je u granicama od 38 do 42 refrakcijskih stupnjeva (mjereno refraktometrom), a prosjeno iznosi 39 refrakcijkih stupnjeva, na 17,50^0. Dodana voda snizuje stupanj .refrakcije, jer smanjiuje koncentraciju laktoze i mineralnih tvari (do 15 refrakcija vode). Kod provedbe refraktoimetrijskog ispitivanja onogue su mnoge greke koje utjeu na irezulta't analize. Prema K o t t e r e r - u za razvodnjavanje do 6^/0 i iznad 20"/o metoda nije prikladna niti vjerodostojna, a Pravilnik (SI. list br. 32/1983) navodi da se odreivanjem refrakcije mljenog seruma postotak dodane vode utvruje priblino. U zemljama Evrqpske zajednice refraKtoimetarska metoda upotrebljava se jo vrlo rijetko za potrebe mljekara, pa ista ne moe sluiti kao slubena metoda za dokaziivanje dodane vode u sirovo mlijeko. Prema S a b a d o - u , T h o m a s o w - u , J u r g e n s - u . P u h a n - u i K y n a s t - u odreivanje toke ledita vrijedi kao vrlo pouzdana, jednostav na, brza, lagana, jeftina i najtonija analiza za sigurno i tono dokazivanje i najmanjih koliina dodane vode, jer se toka ledita normalnog mlijeka na lazi u vrlo malim granicama kolebanja. Uz poimo Thermistor Kryoskopa ana liza se moe provesti za dvije minute. Osnove krioskopije postavili su prije 100 godina R a o u 11 van't H o f f i B e c k m a n n. * Referat odran na XXII seminaru za mljekarsku industriju. Zagreb 1984.
242
Mliekarstvo 34 (8) 1984,
Proma T h o m a s o w - u dodana voda snizuje konceritraciju svih sasto
jaka mlijeka i itime utjee na promjenu ledita. Uzimanje uzoraka mlijeka Za utvrivanje eventuallnog dodavanja vode vrlo je vano znati u kojem se podruju, odnosno mjestu voda dodaje. Kod proizvoaa sirovog mlijeka, preuzimaa, odnosno saibiraa, prevozioca, na sabirailitu, u transportu do mljekare ili u mljeikari. Za tono obraunavanje dodavanja vode imora se na raspolaganju imati siguran i vjerodostojan reprezehtativni uzorak imlijeka stajski uzorak, koji se usporeuje sa suimnjivim uzorfeom m'lije'ka. Mlijeko je osnovano sumnjivo dok se sa sigurnou ne dokae da je pa tvoreno dodavanjem vode. Uzimanje uzoraka slijedi u mnogim sluajevima kod preuzimanja imlijeka od proizvoaa od automa'tike za uzimanje uzoraka, koja je ugraena u ormariu specijailnih vozila ili autocisterna. Danas je mo gue provesti vrlo preciznu i kvalitetnu kontrolu iprilikom preuzimanja siro vog imlijeka uz pomo sipecijailinog vozila ili autocisterne, a koje su opremljene specijalnom aparaturom, MAK 2001 koju proizvodi tvrtika Ultrakust, iz Ruhmannsfeldena, SR Nj. Ovo je trenutano najbolja aparatura koja se nalazi u upotrebi, ve preko 7 godina u raznim evropskim zemljama. Aparatura je prethodno badarena i osigurana od stranih utjecaja, te isMjiuuje mogunost prijevara i bilo kakovih imanipulacija prillikom preuzimanja imllijeka, jer regi strira sve greike u radu preuzimaa, pa je greku mogue luvijeik lokalizirati. Voza preuzima ne moe podeavati aparaturu (prevariti je), ve samo nasilno i namjerno uniititi, odnosno pokvariti, a to je Vidljivo. Meutim, uzorci se imogu uzimati i runo. Kod mljekara koje imaju dnev no 'dvije dopreme mlijeka, potrebno je jutarnje i veernje imlijeko pomijeati kako bi time dobili prosjean uzorak od obje munje. Jutarnje mlijeko u pra vilu ima neto viu toku ledita (TL) od veernjeg imlijeka (za oko 0,005^0). Vano je da se uzime vjerodostojan reprezentativni uzorak, te da se isti ne konzervira, da mu se nita ne dodaje niti oduzima, jer sredstva za konzer viranje mlijeka vie ili manje utjeu na TL. Uzorci sve do asa odreivanja TL moraju biti hlaeni najbolje kod O^C 2*^0. Mogu biti siMaditeni samo kratko vrijeme. Kod dvokratne dnevne dopreme .mlijeka u mljeikaru vrlo je vano da se uzorci to bre i dovoljno ohlade i ispitaju. Ukoliko se imiijeko sakuplja pre dugo, a izloeno je visokiim dnevnim temperaturama, imoe kiselinski stupanj uzoraka od pojedinih proizvoaa biti tako visok da se mjerenje dodatka vode ne moe provesti. \ Uzorak iz autocisterne, odnosno specijalnog vozila za sakupljanje i prije voz mlijeka od imnogo proizvoaa i dobavljaa, uzima na prijemnom odijelu mljekare kodovana osoba laboratorija, odnosno ona osoba 'koja uzorak i ispi tuje te za rezultate provedenih analiza i odgovara (NN 35/80.). Za slubeno dokazivanje ili otkrivanje patvorenja vri se komisijsko uzi manje stajskog i ostalih uzoraka, bez prethodne najave dolas'ka. O uzimanju uzoraka sastavlja se zapisnik, te se prema potrebi uzimaju dva do tri isto vjetna uzorka koji se plombiraju uz naznaku datuma, prezimena, mjesta, vre mena i drugog to je potrebno za identiifikaciju. Istodobno se uzimaju i uzorci vode. Mljekarstvo 34 (8) 1984.
243
Odstupanje toke ledita od konstantnih granica
U SFRJ je normalna vrijednost TL 0,55"C (od 0,52C do 0,580C, u SR Njemakoj i Nizozemskoj upotrebljava se obraunska veliina TL od 0,530^0 (ili _0,525*C m -0,52000 kao granine TL). U Britanskom standardu (BS) daju se podruja TL od -0,525^0 do 0,5290C. IDF (Internationail Dairy Fede ration) daje iradni faktor 0,525**C. Kako je nabaVka stajskog uzorka teko provediva, upotrebljava se kao obraunska veliina TL odreena vrijednos-t u svakoj dravi na osnovu nave dene tono izraunate obraunske veliine. No, iza praksu se ne preporuuje da se granina vrijednosit odredi prenisko, kako bi imljekare mogle dodatak vode pravodobno i tono utvrditi. Gornja granica mora se tako odrediti da se dodavanje vode moe sigurno dokazati, no istodobno da se isporuiocu-dobavljau sirovog mlijeka ne uini nepravda. Ukoliko se o'dredi tako visoko da nepatvoreni uzorci mlijeka s imanjem vjerovatnosti ovu graninu vrijednost prekorauju, biti e neki proizvoai ili isporuioci nepravedno sumnjivi. S druge strane tada proizvoai, sabirai i prevoznici mogu lake razvodnjavati mlijeko, jer TL njihovog mlijeka lei nie od granine vrijednosti. Zbog prirodnih kolebanja irine TL nije mogue utvrditi generalno pri kladnu graninu vrijednost, na osnovu koje bi se sa sigurnou za svaki uzo rak mlije'ka mog'lo donijeti odluku o razvodnjavanju. Prema T h o m a s o w - u , S c h m i d - u i G u t h y - u dodavanjem vode povisuje se TL proporcionalno koliini dodane vode do O^C toke ledita vode. Iznos razlika TL izmeu vode 1 mlijeka oznaava se kao depresija TL. (FDP Freezing Depression Point). Mlijeko sadri razliite tvari, koje imaju razliito veliki utjecaj na FDP. Glavni utjecaj daju soli (kloridi i fosfati) i laktoza. Grubo dispergirana mast i koloidalno dispergirane bjelanevine prak tiki ne utjeu na FDP obzirom na njihovu visoku molekularnu teinu. Stoga velika odstupanja u sadraju imasti i bjelanevina gotovo nita ne utjeu na TI-. Nakon dodavanja vode u mlijeko prijanji odnos sastojaka ostaje isti, ali se mijenja njihova koncentracija, osmozitet i time TL u izravnoj ovisnosti o koliini dodane vode. Odstupanje TL od konstantnih granica moe nastati uslijed raznih utjecaja kao to su: 1. Utjecaji od muznog grla pasmina, laktacijski stadij, mastitis Najjasnije je utvrena razlika u TL sirovog mlijeka izmeu krava pasimine Holstein-Frisian i Jersey. Pasmina Jersey ima dublju TL mlijeka od pasmine Holstein-Frisian. Prema T h o m a s o w - u dobivene su maksimalne razlike od 0,007"C. Razlike izmeu osta,lih pasmina su manje, pa praktino znaenje utjecaja pasmine dolazi zbog toga pod znakom pitanja. U vrijeme laktacijskog perioda nastaju kolebanja TL u ovisnosti o sastavu mlijeka. Prema kraju laktacijskog perioda dolazi do lagane redukcije laktoze i sadraja kalija, dok se sadraj klorida, fosfata, kalcija, magnezija i natrija nalazi u laganom porastu. Osmotski tlak i TL ostaju dakle unato proimijenjenog kemijskog sastava mlijeka u vrijeme laktacijskog perioda nepromijenjeni (IDF). Kolebanja su mnogo vie ovisna o hrani, napajanju, vanjskoj tempera244
Mliekarstvo 34 (8) 1984.
turi itd. Prema J e n n e s - u TL kolostralnog mHiljeka (0,570*C do 0,580"C)
vidljivo je nia nego kod mlijeka. Mastitis moe uitjeoati na TL zbog promjena sastava imlijeka. Kod ilakih upala mljene lijezde (suibklinifci mastitis) moe doi do snienja sadraja laktoze uz istovremeno povienje (koncentracije Na+ i Cl~ iona. Stoga kod lak ih upala mljene lijezde, prema U h 1 i g - u, nije naena razlika u TL izme u masti'tinog i noirmalnog imliljeka. Meutim jae upale mljene lijezde do vode, prema B r a t h e n - u li K i n g - u, bezuvjetno do povienja TL. To se objanjava nedovoljnim djelovanjem mehanizma laktoze iona za izjedna avanje, koji slabi i dovodi do veeg odstupanja sadraja laiktoze od normalne vrijednosti. 2. Utjecaji okoline uzrokovani vanjskim iniocima podruje, godinje doba, hranidba, napajanje, veernja i juitarnja munja. Podruje prema T h o m a s o w - u naene su razlike po regionima u TL imlijeka. One se (mora ju povezati sa razliitim pasminama, podrujima, klimom, odnosima u hranidbi itd. Za srednju vrijednost TL na pr. iz pokrajine Schleswig-Holstein i Baden-Wrttemberg naena je razlika 0,004"C. U toku godine prema D e m o t t - u visoke vanjske temperature prati visoka TL, a visoku relativnu vlagu zraka niska TL. Openito je zimi TL mli jeka nia nego ljeti. Utjecaj naina ishrane krava muzara na TL mlijeka dokazali su mnogi autori. Prema S h i p e - u visok udjel koncenifcrirane krme u obroku dovodi do vie TL nego kada se imuzare hrane sijenom i travom. K 1 e y n smatra da veernje mlijeko ima niu TL od jutarnjeg. Vie auto ra je utvrdilo da do povienlja TL dolazi nakon prelaska iz suhe na panu is hranu. Vei sadraj ugljikohidrata u hrani sniava TL. Povienje sadraja NaCl za 100 g u hrarai u prosjeku sniava TL za 0,001'*C. Povlienje TL nakon napajanja muznog grla ovisno je o koliini uzete vode. Prema T h o m a s o w - u veernje mlijeko ima za 0,005^^0 niu TL od jutarnjeg mlijeka. Nizozemska istraivanja daju razliku od 0,008^0, a britanska 0,002"C. Vea TL jutarnjeg mlijeka objanjava se time ato je koncentracija od reenih tvari u ranim jutamjiim satima pala na iminimum. Budui je to u ovis nosti sa ishranom grla dolaze i irazlike. No, razlike se imogu reducirati kroz uvijek jednake razimalke vremena munije. Kako se od proizvoaa preuzima i otprema ukupna munja (veernja i jutarnja) razlika se u skupnom mlijeku ne zapaa. Kod kontrole je potrebno uzeti uzorke jutarnje i posebno veernje munje. Uzorke posebno ispitati i pomijeati, te dobiti aritmetiku sredinu izmjerenih podataka. 3. Prirodne promjene mlijeka kiseljenje, odzraivanje prozraivanje. Poveanje kisellositi 'mlijeka ima vrlo snaan utjecaj na njegovu TL, budui da se time povisuje broj osloboenih dijelova u mlijeku, te se jedna imolekula laktoze razgrauje na etiri molekule mljene kiseline. Osim toga poviena kiselost mlijeka dovodi do koloidalno osloboenih soli u otopini. Radi toga sni ava se TL imlijeka. Snienje pH vrijednosti za 0,1 odgovara snienju TL od oko 0,00550c. Korektuirne vrijednostii po B i n d e r - u kod raznih "SH mlijeka. Kod 7,0 "SH nita. Za svaki 0,1 "SH ispod 7,0 SH dodaje se 0,02. Za svaki 0,1 SH iznad 7,0^811 odbija se 0,08. Poveana koliina topljivih soli u mlijeku moe prikriti eventualno dodavanje vode. Do S^SH, odnosno 0,189 mljene kiseline, moe se za Mljekarstvo 34 (8) 1984.
245
mjerenje TL akceptirati. No, postoji linearni odnos izmeu kiselinskog stupnja i
TL. Nizozemci primjenjuju, u sluaju da mlijeko prelazi 8"SH, korekturu. Meu tim, B i n d e r odluionio tvrdi da u sluaju poviene kiselosti imlijeka iznad 8 "SH korektura ne dolazi u pitanje, te se tono odreivanje TL takovog m.lijeka, kao i sa 'jo veom kiiselou me moe tono odrediti, pa prema toime niti iska zati koliina dodane vode. Mli'jeiko koje je napustilo mijenu lijezdu ima dosta konstantan sadraj plinova, naroito sllobodinog CO2 koji utjee na osimo'tski tlak i time na TL mli jeka. Na svjee namueno imilijeko djeluje parcijalni atmosfersiki tlak, nakon toga se sadraj CO2 mlijeka reducira, te dolazi do (povienja TL, Poslije sikladitenja mlijeka pri 5"C to poveanje TL moe se povezati sa prirodnim pro zrai van j em imlijeka. Primjenom tehniko-tehniollokih zahvata ovo iprozraivanje imioe se pospjeiti. 4. Tehniki zahvati na mlijeku (hlaenje, smrzavanje, zagrijavanje). Vie autora utvrdilo je poveanje TL kod skladitenja mlijeka za 0,002 do 0,004C. Smrzavanje uzoraka imlijeka dovodi do povienja TL, to se moe objas niti, prema T h oim a s o w - u, smanjenoim disocijacijoim i lotapiinom soli mli jeka. Kod skladitenja mlijetka 10 dana kod 25^^0, moe to iznositi 0,004^0. Istraivanja D e m o t t a i B u r c h a pokazuju da 93 dana smrznuto mlije ko ima viu TL od svjeeg mlijeka. Razlika je bila od 0,003^0 do 0,025**C. Dje lovanje smrzavanja na TL ovisno je od vremena. Zagrijavanje uzrokuje poveanje TL. Prema S o r e c k - u i S k a 1 - u to se objanjava otklanjanjem CO2 i uslijed netopivih Ca soli. Oba uinka pojaa vaju se povienjem temperature. to je vea temperatura i uinak zagrijavanja mora se raunati i sa poveanom TL. Prema T h o m a s o w - u promjena TL uslijed pasterizacije (iznimna je pasterizacija pod vakuumom) je neznatna ( + 0,002^0). tako da se u pasteriziranom mlijeku moe dokazati dodatak vode pomou odreivanja TL mlijeka. Meutim, uslijed poveane primjene vakuuma u mnogim tehnolokim postupcima to postaje oteano. P u h a n navodi da djelovanje pojedinih utjecaja na povienje TL u to plinski obraenom imlijeiku, kao to je to pasterizirano i 'kratkotrajno sterilizi rano mlijeiko, nije jo's do danas dovoljno istraeno. Po dosadanjem stanju is traivanja odreivanje imoe siluiti samo za dokazivanje dodane vode sirovom mlijeku. 5. Dodatak sredstava za konzerviranje. Dodatak kaliumbikromata, klorida i formalldehida kao konzervansa u svrhu odrivosti uzoraka mlijeka mora biti izoitonioan s mlijeikoim u koliko ne eflimo mijenjati TL mlijeka. Aid kako je TL i O'smotki tlaik sumnjivog uzorka mlijeka nepoznat moe dodatak baktericida dovesti do pomicanja TL. Korektivne vrijednosti za pribliavanje prave TL ravnaju se prema vrsti i koncentraciji upotrebljenog sredstva za (konzerviranje. Na pr. ako se milijeko konzervira sa 0,01^/0 otopinom klorida TL se prema A s c h a f f e n b u r g - u korigira za 0,004^0. 6. Nenamjerno razvodnjavanje uzrokovano je uslijed ostataka odreenih koliina vode u postrojenjima za munju, mljekovodima, kantama, posudama, bazenima, kadama za hlaenje, tankovima i autocisternama, a nakon zavrenog pranja istih vodom u raznim sistemima pranja. Poveana primjena protonog i 246
Mliekarstvo 34 (8) 1984.
automatskog pranja koid proizvoaa, na sabiralistima ikao i u imKjdkarama mo
e uzrokovati poveanje nenamjernog i nesmotrenog razvodnjavanja mlijeka. Meutim, svojim uinkom na TL to se izjednaava sa namjernim dodavanjem vode u m'li'jeko i vodi poveanju TL. Odreena koliina vode koja ulazi u mlijeko :mora se kao tehniko-tehnoloki neizbjena i neminovna tolerirati. Prema istraivanjima nizozemskog Instituta za mljdkarstvo, kod proizvoaa dolazi u prosjeku do nenamjernog ulaska vode od 0,33"/o, a u mljekarama je ustanovljeno prosjeno poveanje TL za 0,003^/0, to odgovara dodatku voe od 0,5"/o. Prema A s p e 'r g e r - u i B i n d e r - u dogaa se da nenamjeran dodatak vode u mljekarama iznosi 2^/0, a pandkald i vie. Naime, to je primijenjena vea automatizacija i to su tehnoloke iMnije vee i za (kontrolu nepregledni je, to je postotak nenamjernog dodavanja vode i vei. Prema F l c k i g e r - i u riziko razvodnjavanja je primjenoim visoke auto matizacije porastao, te je praktiki prisutan na svim mjestima kaiko kod proiz voaa mlijeka ta/ko i u mljeikarama. Mala i neizbjena 'koliina ostataka vode, kao i kondenzne vode, koja zaostaje na povrinama kuda mlijeko prolazi neizbjeno dolazi u mlijeko. Sto su te povrine vee, irazvodnjavanje je vee. Prema model istraivanjima nakon paljivog rada u tehnolokom procesu (is putanje vode i kondenza) oko 40 imll vode po m^ povrine neizibjeno ulazi u proizvod. Kod proizvoaa je to oko 0,3^/0. Razvodnjavanje u podruju imljekarske industrije moe se ikontrolirati usporeivanjem TL iulaznog i izlaznog mlijeka. Provedbom savjetovanja i izobrazbom proizvoaa i mljeikarsikih rad nika, te organiziranom kontroilom svih podruja imljekarke privrede, moe se znatno smanjiti namjerno i nenamjerno razvodnjavanje mlijeka. Sadraj vode gotovog proizvoda konzuimnog mlijeika u odnoisiu na ulazno imlijeko ne smije prijei 0,5%. Djelovanje pojedinih faktora kumulira. Na tritu se nalaze mnogi tipovi d modeli krioskop aparata za mlijeko, raznih tvrtka kao na pr. FUNKE GERBER, CRYOSTAR I i II, THERMISTOR, ADVANCED, FISKE itd. Zahtjev je da zadovoljavaju IMV STANDARD broj 108. Slue za pojedinane i serijske analize. Dok odreivanje TL pomou B e c km a n n krioskopa traje oko 30 minuta. T h e r m i s t o r elektronski krioskop to obavlja za oko 2 minute. Posljednjih godina dolo je do razvoja i usavravanja krioskopa za analizu TL mlijeka, te je postalo mogue provoditi sistematske kontrole i analize u znatno veem obimu. Omoguena je kontrola svih proizvoaa mlijeka sva kodnevno, pa 'je time ikontrola postala intenzivnija, a time je mogunost doda vanja vode smanjena. Gubici uslijed patvorenja mlijeka dodavanjem vode Ovisno o dodanim koliinama vode u mlijeko, materijalni gubici za poje dine mljekare (u koliko se prekrioci ne predaju pravosudnim organima i nad lenom sudu) su razliiti. Dolazi do poveanja trokova: kod sakupljanja mlije ka od proizvoaa, na sabiralitu, kod hlaenja sirovog mlijeka, kod skladite nja, prijevoza (mlijdko + voda) uveanih koliina, hlaenja na prijemnom od jelu mljekare, kod pasterizacije i ponovnog hlaenja, kod svih tehnolokih po stupaka (naroito suenja mlijeka, u sirarstvu i sterilizaciji mlijeka), poveanog utroka vremena i radne snage, poveanih trokova utroka energije (para, voda, plin, nafta, struja itd.). Smanjenje izdanosti, poveanje kala, reklamaMliekarstvo 34 (8) 1984.
247
ija sa trita, s m a n j e n j e p r e h r a m b e n o - f i z i o l o k i h v r i j e d n o s t i svih proizvoda,
poveanje p r i j a v a inspekcijskih slubi i k a n j a v a n j e od s t r a n e O k r u n o g pri vrednog s u d a zbog djela p r i v r e d n o g p r i j e s t u p a , u v e a n o g financijskog iznosa za plaanje kazni za uinjene p r i v r e d n e p r i j e s t u p e ltd. Zakljuak Mjes'to d o d a v a n j a vode u mlijeko (proizvoa, vozar, sabiralite ili voza specijalnog vozila), ipotrbno je sigurno i vjerodostojno odrediti. P r a v i l n i k n a m stavlja n a k o r i t e n j e dvije m e t o d e . R e f r a k t o m e t a r s k u , koja o d r e u j e postotak dodane v o d e priblino, i kriosikopsku, odnosno o d r e i v a n j e T L mlijeka. O d r e ivanje T L imlliijeka je najpouzdanija, j e d n o s t a v n a , ibrza i s i g u r n a analiza za dokazivanje i n a j m a n j i h koliina d o d a n e v o d e u mlijeko. Dokazivanje r a z v o d n j a v a n ja slijedi p r e k o u s p o r e d n o g ispitivanja T L s u m njivog u z o r k a s a stajsikim uzorkom. O d s t u p a n j e T L od k o n s t a n t n i h g r a n i c a moe n a s t a t i uslijed djelovanja r a z n i h utjecaja, t e j e niuno odrediti r e g i o n a l nu TL. N a d z o r i ana'lizu p o t r e b n o je vriti i n t e n z i v n o , a kod s u m n j i v i h u z o r a k a svakodnevno. Za s l u b e n u kontro^lu po d o s a d a n j e m s t a n j u z n a n s t v e n i h istraivanja TL moe sluiti s a m o za odreivanje d o d a n e v o d e u mlijeko. Riziko n e n a m j e r n o g r a z v o d n j a v a n j a p o r a s t a o je uslijed t e h n i k o t e h n o l o k o g n a p r e t k a . P o m o u B e c k m a n n krioskopa odreivanje T L t r a j e oko 30 m i n u t a , dok s u v r e m e n i elektronski T h e r m i s t o r krioskop (po I M V S T A N D A R D U br. 108) T L od reuje za oko 2 m i n u t e , to omoguuje s v a k o d n e v n u p r o v e d b u analize svih proizvoaa isti d a n . U cilju zatite d r u t v e n i h i n t e r e s a , prekrioce t r e b a s p r i jeiti i prijavliiti n a d l e n i m s l u b a m a i o r g a n i m a u cilju p o k r e t a n j a p o s t u p k a i kanjavanja, b u d u i je p a t v o r e n j e krivino djelo p r i j e v a r e i nezaikonitog ostva renja dobiti. Istodobno potrebno je p o d n i j e t i o d t e t n i zahtjev za n a d o k n a d u uinjene tete. Literatura SABADOS: Kontrola i ocjenjivanje kvalitete mlijeka i im.ljenih proizvoda. Zagreb, 1970. Pravilnik o imetadama uzLmanija uzoraka te imetodama kemijskih i fizikalnih analiza mlijeka i mlijenih proizvoda. SI. list SFRJ broj 32. od 1. srpnja 1983. Pravilnik o kakvoi imlijeka, imlijenih proizvoda, sirila i istih kultura. SI. list broj 51. od 27. kolovoza 1982. Pravilnik o uvjetima is nainom ispitivanja ivenih namirnica predaneta ope upo trebe u toku njihove proizvodnje i o nainu voenja evidencije o izvrenim ispitiva njima proizvoda i sirovina u vlasititom laboratoriju proizvoaa. Narodne Novine, Slubeni list SR Hrvatske broj 35/1980. KOTTERER MNCH: Untersuchungsverfahren fr das milchwirtschaftlichen Laboratorium. JRGENS: Untersuchungen ber Rohmilchverwsserung in Schleswig-Holsteiin. Deutsch Milchwirtschaft 22 (1983). THOMASOW: Fremdwasserzusatz zu Rohmilch und sein Nachweis. Informationstagung fr Fachberater der Milchwirtschaft, 12.15. April 1983. Kiel. SCHMID, GUTHY: ber Einflsse auf den Gefrierpunkt der Milch, Deutsche Molkerei Zeitung 39 (1983.) INTERLAB: Die Vernderungen des Gefrierpunktes in Milch. Bern Zollikofen 27. X. 1983. Welt der Milch 3 (1984.)