Professional Documents
Culture Documents
Šematizam Fra Petra Bakule - Hrvatski Prijevod
Šematizam Fra Petra Bakule - Hrvatski Prijevod
I SVJEDOANSTVA
Zaviajna Biblioteka
HERCEGOVINA
PRIJE
STO GODINA
ili
Svezak I
TOPOGRAFSKO-HISTORIJSKI
FRANJEVAKE
KUSTODIJE
EMATIZAM
I APOSTOLSKOG
VIKARIJATA
u Hercegovini
HERCEGOVINA PRIJE STO GODINA
ili
Topografsko-Historijski
ematizam Franjevake
Kustodije i Apostolskog Vikarijata u Hercegovini
za godinu Gospodnju 1867
"
\1
Mostar
1970
Mostar
1970.
VI
OPIS SAMOSTANA, CRKVE, DRUGIH
SAMOSTANSKIH GRAEVINA, VRTOVA
I KLAUZURE
Crkva
Carski ferman (koji je spomenut) za gradnju
nae crkve propisao je duljinu, irinu i samu
visinu odreenim mjerama. Nije doputao ni za
nokat udaljiti se od odreenih granica pod prijetnjom ruenja. U fermanu je bila odreena
duljina crkve 44 lakta, irina 24 lakta. I zato je
naa crkva protiv nae volje zaista malena, nedovoljna za polovinu svijeta koji dolazi.
Opis samostana
Samostanu, kojega je gradnju najvie vodio
o. Filip Ani, ferman nije odredio nikavih mjera,
pa je za nae prilike dosta prostran. Ima dva
krila, istono i zapadno, po 32 metra duga, ~roka pak 9 m. Juno krilo je tavie due, tj. 43
m. Od ovoga krila pravo na jug prislonjen je
odio za novicijat i kuhinju. Dug je 25 m, a irok
10 m. I tako u svemu mi imamo u samostanu
duljine jednoga zida 164 m, irine 19 m. Ako ove
duljine neke poetverostrui,
neke potrostrui
dobit e 720 m duine zida cijelog samostana.
A kolika je irina, ni ja sam koji sam prisutan,
ne bih lako izraunao. Zatim, dva krila zapadno
i istono, na dva su kata. Juno pak krilo s podrumom i spremicom vie je od tri velika kata.
I zahodi sa zapadne strane na oba kata pripojeni su samostanu, ali su izneseni 7 m. ine
od samostana zasebnu gradnju i trokove. Na,
dakle, samostan, kada se oduzmu dva krila novicijata i zahodi, ini etvorinu koja ima sa sjevera prislonjenu crkvu. U cijelom samostanu sada imamo 65 soba za stanovanje. Razumije se da
je u njemu blagovaonica za brojnu obitelj ira-
52
dionice. Cijeli samostan je solidno graen, dosada se nije pokazala ni najmanja pukotina na cijelom kamenom zidu. Pokrov je od naih kamenih ploa. Ako tome doda jo ne mali crkveni
namjetaj, ivene namirnice i samostanske pokretnine, sigurno e se svota trokova jo mnogo
poveati. Ali ovo jo nije svretak trokova. U
sredini sarnostanskog dvorita nalazi se atrnja,
jedna izvan dvorita u irem smislu, druga u klauzuri. Obje su zaista velike, duge naime 24 lakta,
iroke 12 lakata i duboke 16 lakata. Imamo i
treu u klauzuni, manju od tih. Spomenute atrnje su sagraene bez ikakve pomoi naroda, a
slue i nama i narodu. Nemoj misliti da su ove
atrnje malo stajale. Ali ni tu nije kraj. Na kraju
zida od klauzure nalazi Se zgrada za puku kolu
duga 23 lakta, iroka 16, visoka 20 lakata. Tu je
i pristojno prenoite za asne goste i dobroinitelje.
Napokon imamo osam prikladnih duana iznajmljenih svjetovnim trgovcima robom u korist
crkve i crkvenog namjetaja. Nije malo utroeno
dok je sve to napravljeno. Meutim jo nije kraj.
Tu su i dvije tale sa sjenicima. Jedna je duga
18 lakata, iroka 10, visoka 9. Druga je duga 21
lakat, iroka 11, visoka 10 'lakata.
Imamo takoer klauzuru LI irem smislu, tj.
zid koji opasuje sve navedene graevine, atrnje,
umu, livade i vrtove. Duljina ovoga kamenog
zida iznosi 2316 naih lakata (Svaki lakat iznosi
26 venecijanskih uncija. To vrijedi uvijek kad se
govori o laktima ) . Visina zida je ravna visini
visoka ovjeka.
Jo, k tome imamo prostrane vrtove (radi nestaice ive vode) slabo plodne. Oni su isprepleteni mnogim poprijekim podzidama, koje zadravaju zemlju, i :napravljeni
gotovo kao u kremenu velikim nanosima zemlje. I to je trailo
mnogo izdataka. Napokon, ispod vrta s june
strane ima livada ili oranica 15 jutara. Ovo je do
53
zadnjega metra osloboeno od ume, trnja, busenja, ivih stijena i velikih starih gomila kamenja. Sve naom brigom i trokom. Ne emo
potpuno mimoii ni istoni dio klaustra koji pokriva gaj. Istina, za ienje ume u njemu nismo potroili mnogo novca, ali je takoer istina
da smo mi u toj umi svojim rukama toliko radili, da danas uiva tko ga gleda. Kod' utoka
potoka Ugrovae u rijeku Liticu imamo tri jutra zemlje, prije neobraivane sada zidom ograene. Da bismo je mogli natapati, doveli smo kanal
dulji od jedne milje. Napokon, nabavka mlinice,
nekoliko oranica i vinograda vrlo potrebnih za
uzdravanje zajednice, stajalo je velikih izdataka.
Da ne bih dosadio nekome nabrajajui
mnoge
male stvari, molim itaoca da promisli to smo
mi imali, dok se na prvi gvardijan pod lisnatim hrastom izjedao od nestaice svake vrste,
a to sada poslije 20 godina imamo. Kad usporedi n i ta
ita
kom
n o g o, onda neka zanijee otvoreno udo Boje providnosti, ako moe. Ali da ne bi kome 'palo na pamet, da smo
mi sve svoje sile i trokove upotrijebili samo za
na samostan i za ono to nama pripada, kad
budem radio o pojedinim upskim kuama, ja u
naznaiti, to je u pojedinoj od njih uinjeno
ili zapoeto u isto vrijeme. Zasada neka ti je
dosta, da mi nismo nali ne samo ni jedne crkve nego niti male kapelice, kad smo doli iz Kreeva. Sada kada ti pokau, to je nanovo podignuto, moi e se uvjeriti, da mi nismo bili zauzeti samo oko samostana. Pogledajmo sada neke samostanske stvari.
Kuna disciplina
U ovome naem samostanu opsluuje se, kao
to je obiaj, disciplina koja odgovara naim i
papinskim odredbama. Na elu su kustos, gvardijan i samostanski diskreti, zatim vikar samostana i metri uenika.
54
kole i nedostatak
'la uzdravanje
sredstava
Samostanska obitelj
Dopustimo da nam nikad ne treba brojnija
samostanska obitelj od ove; ipak i za ovu treba
dosta godinjih izdataka. Danas u sklopu samostanske obitelji ima 55 osoba. Imamo svaki dan
goste, i to nam je drago. Meutim,' starjeina samostana mora dati gostima i obitelji pristojno
uzdravanje. Osim hrane i svega potrebnoga redovnikoj obitelji, duan je dati svakom zavjetovanom lanu godinji osobni vestiarij. Tako treba da bude, i tako zahtijevaju nai franjevaki
zakoni. MisLi li da se mala, svota izda na taj nain iz godine u godinu?
Meutim, ne svravaju svi nai trokovi u samom samostanu. Osim popravka vie zgrada mi
smo prisiljeni imati staje i vie jahaih i tovarnih konja za potrebe Misije i samostana uz drugu stoku potrebnu zajednici. Mi vie izdamo godinje za hranu i opremu konja, nego se izda
na drugom mjestu za brojnu samostansku obitelj!
Prihodi samostana
Ali ako se zna za izdatke, treba znati i za primitke, i to sigurno, troimo li mi svoj novac ili
tui. Meutim, da ne bi po velikim izdacima zakljuio i na veliki prihod, ovo u ti poteno iznijeti.
Nitko od nas ne posjeduje nepokretnih
dobara, a ni pokretnih, osim to se njima moe
sluiti po volji starjeina. Zajednica pak apos tolskim dopustom (koji se povruje svake dvanaeste godine) moe posjedovati.
I doista, togod
je mogla dosada doputenim sredstvima namai,
56
57
VII
POSTANAK NOVE
U MOSTARU
BISKUPSKE
RESIDENCIJE
Povijest
Gdje su tono stari mostarski biskupi imali
svoju residenciju, u samostanu sv. Ante ili drugdje, nema nikakova spomena. Da li su prijanji
biskupi imali katedralnu
crkvu ili su se sluili
onom samostanskom,
i ovo je zavijeno velikom
utnjom i povijesti i predaje. Ali nije se ni uditi to su u ovome gradu, slabije nego drugdje,
sauvane predaje o naim stvarima. Jo pred sto
godina nije bilo u ovome gradu ni jedne katolike obitelji, a ni katolikih pridolica, osim vrlo
malo. to god bude vidio, kad budem brojio na
svom mjestu katolike obitelji u ovom gradu,
siguran budi, da nijedna nije starija od jednog
stoljea. Dakle, kao to je ovdje prekomjernim
turskim bijesom uniten katolicizam,
tako su
propale i vjerske predaje. Da se potakne i podgrije katolika vatra koja je jo tinjala u Mostaru, inilo se da nita ne bi bilo tako prikladno,
kao kad bi se ovdje obnovilo biskupsko sjedite.
To se moe dobro potvrditi. primjerom koji postoji u tom gradu. Vidjeli smo, naime, otkako je
pravoslavni biskup postavio svoje sjedite u Mostaru, da se njegov narod i brojem i imetkom
poveava, a na kao bespomona
siroad slabi.
Ono malo katolika rijetko je uz pogibli i strah
moglo meu sobom imati misionare, koji imaju
svoje sjedite etiri sata daleko, a kamoli biskupovu prisutnost
da ih sokoli. Pred nekoliko
godina, za naega vremena, u ovom naem gradu
nije bilo slobodno nama javno, po danu i bez
pratnje kojega Turina, posjetiti nae katolike.
Dakle, i vjerske i graanske prilike naega naroda vrue su traile da se uspostavi u Mostaru
biskupsko sjedite. Ali dok su Turci bjesnili pro-
58
tiv katolika, vie protiv sveenika, a majvise protiv biskupa, tko se je ikada mogao nadati da e
ondje biti podignuto biskupsko sjedite.
Pristupila je i zasjala pomo nedokuive Boje
providnosti.
Gdje se ovjek nije mogao niemu
nadati, znao je Bog udesne stvari proizvesti. Nije slijepim i pukim sluajem presvijetli gospodin Barii postavljen za apostolskog vikara Hercegovine. Bog je svojom tajnom promisli pripravio taj put: pa iako se mnogima inio slab na
ljudsku mislei, Bog je iz njega izveo divna dobra.
Uistinu bi bilo od male ili nikakve koristi odijeliti Hercegovinu od Bosne i postaviti joj na elo
manje revna, nemona i kolebljiva ovjeka. Dvoje
se je, dakle, trailo: podjela vikarijata i postavljanje hrabra ovjeka. I upravo to dvoje se svidjelo Bojoj providnosti povezati.
Gospodin Barii se morao mnogo truditi i
mnogo zapreka nadvladati kod razdiobe vikarijata, a jo vea ga je borba ekala, dok je osnovao residenciju u Mostaru. Ali to odvani mu
snuje, na to se i usuuje. Barii je bio, naime,
obdaren tako junakim srcem, da se nije bojao
nikavih pogibelji.
Rijetke majke su raale sinove tako hrabra
duha kao majka Bariia. Ali nitko nije dugo jak,
ako nije i razborit. Zato Barii, koji je dobro
znao da se ne e moi suzbiti bijes mostarskih
Turaka, ako ne bude carske pomoi, nju je zabrinut molio. Nije alio trokova, pa ni velikih.
Poznavao je on veliku mo zlata. Pomou njega
isposluje sebi carski ferrnan da napravi kuu u
Mostaru. Zar misli da je i s tim dekretom u rukama strt bijes otpora mostarskih
Turaka? Nipoto! Naprotiv, tada se istom razjare, uzmu
oruje u ruke prijetei smru biskupu. A on neustraiv stupa zapoetim putem, spreman umrijeti ili se domoi cilja. Pobrinuo se, meutim,
razboriti biskup da car strogo zapovjedi veziru
59
Ali Pai, da se u Mostaru ustupi mjesto katolikom biskupu za gradnju kue, i da sam vczir
ne tedei nikakvih sredstava ozbiljno radi na
podizanju kue.
AH kakvom svotom zlata su mogli biskup ili
vezir kupiti zemljite za gradnju kue od razbjenjelih Turaka? Sigurno nikakvim. Uzalud bi
ponudili sve blago svijeta. Turci su bili najvrom tvrdoglavou obuzeti. U naseljenom gradu
nije se moglo dobiti mjesta. Bio je ipak mali dio
vrlo podesna zemljita u dolini Vukodolu, koju
je za malu cijenu kupio o. Stjepan Karlovi, upnik iz Graca.
Kad, dakle, biskup nije mogao nigdje stati na
vrsto nogom, a htio je svakako da ima kuu u
Mostaru, bio je prisiljen da se odlui za Vukodo.
Turci su napeto sluali to se o tome govorka.
Tako su se irili glasovi pobune, straenja i prijetnje: da e svi do jednoga radije poi u smrt,
nego dopustiti da se u gradu napravi nevjernika
kua. To je uo i Barii, ali se nimalo nije bojao. Uzevi desetak vezirovih orunika neustraivo proe posred grada, od jednog kraja do drugog, izmeu oruja graana koje je virilo s prozora, i uputi korake u Vukodo. Doavi tamo,
dok su se svi njegovi bojali pogibelji, on se nije
plaio. Veseo prihvati motiku i njom oznai temelje nove residencijalne
kue. Tada, preporuujui strogo veziru i vezirovu ovjeku, nadzorniku graevina, izgradnju kue kao carsko djelo,
zdrav se vrati u Seonicu u Duvno, ovjenan pravom slavom.
Vrijeme utemeljenja
Tako su godine 1847. poloeni temelji biskupske residencije u Vukodolu. I uistinu, s pravom
se ovdje moe upotrijebiti
ono: graditelji su u
jednoj ruci drali ma, a drugom obavljali posao.
Jer da nije bilo stalne prisutnosti
vezirova ov-
60
62
Od istoka pad velikim zidam ulaza u dvorite, kaji podupire ravan i stube kaje vade u
vrt i vinograd, s malim dvoritem
nalazi se
staja sa sjenikom duga 16, a iroka 11 lakata.
Uz nju je iza malog gumna sa sjevera naslonjen
trijem za domae ivotinje i, ako doe vie gastiju, za njihove konje. Dug je 15, a irok 6 lakata. Sve te zgrade pokrivene su ploama ad
tvrdoga kamena, i sve su (izuzevi kolu) kao.
i vrt i vinograd opkoljene tvrdim visokim zidam.
Da ne bih dalje iao. u opisivanju njiva i vinagrada, kaje je presvijetli
Barii kupio. ili
dao. zasaditi za potrebe biskupije, ve same zgrade su traile veliku svotu izdataka. Opora, naime, priroda mjesta mogla se je svladati sama
spartanskim
srcem i golemom svotom novca.
Kad bi poznavao surovost mjesta
(kao. ja
kaji sam vodio gradnju residencije)
i sad kad
bi pogledao ta je uraeno, s najveim bi divljenjem rekao: Djela pokazuje veama velikog
junaka!
Utjecaj biskupske
residencije
Presvijetlom
Bariiu nita nije bila toliko
na srcu, kolika da dobije slobodu vjere. Zbog
toga, ni prije nega se posvetio sama ovomu
vikarijatu, nije odustajao ad borbe s pojedinim
Turcima, sa sucima i sa samim vezirirna za slobodu vjere i sretniju sudbinu katolika, iako. je
ta bila i opasno i skupo. Da spomenem sama
jedna njegova, i ta vrlo. odlino, djela. Od turske okupacije pa sve da gad. 1839. turski suci
su bez savjetovanja
s biskupom
i upnicima,
stavie i uz njihovo protivljenje, rave katolike
mjestimina
na svoju ruku vjenavali ili su silom nagonili upnika da ih an, protiv kanona,
vjena. Koliko je ta tiranija bila nepodnosiva i
koliki izvor zala, nitko. ta ne moe razumjeti,
tka nije iskusio, Stoga Barii, da i upnike
oslobodi ad muenja i narod od najodvratnijega
63'
29. svibnja 1862. Barii ve ima u rukama carski dekret. Tim dekretom daje mu se ne samo
dozvola za gradnju crkve, nego i vrlo prostrano
mjesto u gradu, osobito odlino za gradnju
crkve i za druge potrebtine
crkve i naroda,
i to potpuno besplatno. Turcima se nareuje da
ne prave ni najmanje smetnje. I kao da je ovo
bilo malo zagovoru Omer Pae, veselju Bariia
i velikodunosti carevoj. Sam car velikome daru
doda jo i drugi: 2.500 forinti da se utroi u
gradnju
crkve (Vidi upa Mostar). Zaista je
divan ovaj triumf biskupa Bariia!
to se tie ekonomskoga i graanskog stanja
katolika u Mostaru, lako e priznati da je biskupova residencija
mnogo utjecala. Prije nego
se osnovala residencija i prije nego se biskup
(1852) napustivi Seonicu naselio u nju, u cijelom gradu jedva da je bilo 12 katolikih obitelji, bijednih sluga i zanatlija. Nije ga bilo koji
bi imao i najbjedniji
trgovaki duan. A sada
brojimo 398, istina siromanijih obitelji, od njih
55 trgovakih, i od njih lijep broj koje su od
onoga vremena vlastitim novcem napravili kuu. Stoga se ne moe nijekati dobar utjecaj.
Tko moe misliti da uvoenje
u Mostar
kola na narodnom i turskom jeziku nije bilo
od velike koristi naemu narodu. Prije nekoliko
godina u gradu se nije mogao nai nitko od naih koji bi znao itati, pisati ili raunati. A
sada jedva e nai nekoga od mlaih koji to
ne zna.
Svatko e se uvjeriti da je nama poznavanje
turskog jezika, na kome se izdaju svi akti, ne
samo korisno nego i potrebno. Treba dakle priznati sa svim vjetacima i naobraenima
da je
kao i svugdje tako i kod nas nazonost katolikog biskupa
i njegovih sveenika uzrokovala
vjerski i r;raanski napredak. Nadamo se i veemu. To se nikad, ili jedva ikada, ne bi dogodilo, da Boja providnost nije dovela u Hcr65
64
Ali ne emo biti nezahvalni pa ne spomenuti rnnp. o. Marka Kalarnuta, biveg (zaasnog)
provincijalnog kustosa. On je 25 godina bio tajnik presvijetlog Bariia i u svakoj i naj opasnijoj prilici nerazdruivi odvani pratilac. On nije
bjeao od nikakvih potekoa da Hercegovci postignu to vie dobra. Za to neka mu Bog plati!
VIn
UPAMA NAPOSE
Opaska
a) Neka mi nitko ne zamjeri, ako piui sada o upama, ne mogu ii drugim redom nego
mi doputaju prije ili kasnije sastavljeni opisi.
b) Uostalom, zbog zasluga koje su po .opem
pravednom
sudu kroz toliko stoljea franjevci
stekli, osobito u naim krajevima, radi uvanja
vjere i uvoenja civilizacije, Sveti oci pape su
im dali milost i prastaru
povlasticu
PRAVO
PATRONATA na upe. To pravo nikada nije
prekinuto i nama je kao batinjeno. Stoga je naa dunost da preko Kustosa i njegova asnog
Diskretorija predlaemo biskupu i apos tolskom
vikaru sveenike za bilo koju upu ili mjesnu
kapetaniju. Tu istu povlasticu ima naa majka
Provincija Bosna Srebrena i sestrinske provincije u Dalmaciji.
-66
67
Stara groblja
IROKI BRIJEG
upa uznesenja blaene djevice Marije
Samostan
gore gl. V.
i sarnostanska
i upna
crkva vidi
Ova upa koja se nekada zvala Blato, starija je nego to moemo dokazati. Ima ih koji
misle da su misionari nekada stanovali u Blatu,
u mjestu sada nepoznatom, i da je stoga upa
dobila ime Blato. Imamo dosta dokaza, da su
upnici ove upe od starine stanovali u selu
Pribinovii,
zatim Dobrkoviima
i najposlije u
Cerigaju.
Radi poara kue, ili kakva drugoga
nama nepoznatoga uzroka, ova upa ima matice
tek od godine 1753. pod imenom upe erigaj.
Na tom mjestu nalaze se i sada dvije upske kue na zemljitu Kraljevia. Onu stariju sagradio
je o. Jakov Kraljevi, a drugu noviju o. Nikola
Kordi. Stoga se ova upa sve do god. 1848.
zvala erigaj. Tada se prenijelo njezino ime i
matice te se poela zvati upa iroki Brijeg. Matica je gotovo na istonom kraju upe. Na istoku jo je jedino selo Uzarii. Na jugu su: Turinovii, Mokro, erigaj, Buhovo, Rasno, Duice,
Ledinac: prema zapadu: Medvidovii, Mamii,
Dolac, Koerin, Potkraj, Podvrani, Rujan, Crne
Lokve i Ljubotii: na sjeveru: Britvica, Izbino,
Gornji Crna, Donji Crna, Dobrkovii, Oklaje
i Lise.
Pogranine upe
Od istoka Ljuti Dolac u Blatu, od juga erin
Ruii, od zapada Posuje, od sjevera Rakitno
i Gradac.
69
Kat.
obitelji:
iroki Brijeg
50
20
49
26
Turinovii
Uzarii
Mokro
erigaj
Buhovo
Rasno
Duice
Ledinac
Medvidovii
Mamii
Dolac
Potkraj
Podvrani
Rujan
Koerin
Crne Lokve
Ljubotii
Britvica
Izbino
Donji Crna
Gornji Crna
Dobrkovii
Oklaje
Lise
25
36
43
32
46
12
20
17
12
21
3
21
28
27
44
35
11
33
33
Kat.
itelji:
364
215
366
248
239
253
239
310
226
138
132
76
135
33
176
185
216
305
179
112
Udaljenost:
O
1
1
sat
sat
1/2 sata
sat
1
sata
2
2
2
21/2
21/2
11/2
11/2
2
21/2
21/2
31/2
1112
21/2
2112
1
2
1
17
24
247
316
241
158
171
689
5.209
42
39
"
"
112
112
71
II
ju, da je ondje neki nepoznati kralj bio s Turcima estoki boj i da je poginuo i pokopan te
ostavio ime mjestu.
Predaja dodaje da je tu poginuo i neki paa.
Dri se da se moe pokazati i grob gdje je pokopan. Ali to god bilo na stvari, tu ima mnogo
kranskih i turskih grobova, nekih i velianstvenih. Druga pak predaja, koja se slae sa povijesnim izvorima, veli da se Kraljevine
zovu
zato to je kraljev sin izmeu ostalih mjesta,
koja su mu u posjed dana, posjedovao i to. Po
volji je svakome, koje e miljenje
slijediti.
Meutim, ne u propustiti
napomenu
da se i
danas u onim grobljima
katkada nae oruje
starije proizvodnje
zakopano sijeom.
Sigurno je udnovato da se u toj tako plodnoj i lijepoj zemlji, naikanoj grobljima,
ne
nalaze ostaci nikakve stare crkve, niti spomen o
njoj. stavie, nema ni predaje gdje su rnisionari, upnici Blata, imali svoje sjedite. Ima ih
koji misle da se ruevine tamonje turske damije nalaze na temeljima crkve. Ali ne moe
se nita stalno odrediti. Meutim, kua mjesne
kapelanije
o kojoj govorimo, smjetena
je)..1
jednome od spomenutih
plodnih i lijepih sela,
naime u Ljutom Docu pod Blatom. Ima sedam
sela: Biograci i Jare od zapada, Podgorje, Selita, Cule, Krivodo, sve od istoka. S te strane
takoer
granii sa up om Mostar i Gradnii.
Od juga s Gradniima i erinom. Od zapada sa
irokim Brijegom. Od sjevera preko cijelog polja sa upom Gradac.
Priaju da se Ljuti Dolac donedavno zvao
Zlato do zbog majdana zlata kojega su Turci zatvorili i zabranili da se udolina zove starim
imenom.
Poruene tvrave
U Ljutom Docu ima mnogo ostataka velike
tvrave, u kojima je ee naeno oruja razne
73
Duljina
1 sat.
74
cijele
Kue:
itelji:
51
31
35
16
11
8
18
299
180
316
76
84
79
136
170
kapelanije
Udaljenost:
1170
je 3 sata,
1h sata
1
1
sat
l1h
"
1
2
"
sata
a irina
p o log:
Na podnoju brda B ile od istoka
prema zapadu prostire se oko pola sata izvanredno polje, Mnogi veliki spomenici i puka groblja
nesumnjivo dokazuju da je stare privlailo svojom plodnou. Na zapadnom kraju, kod glasovitog vrela Grk u , nalaze se ostaci odline tvrave imenom Zvo n i g r a d. Puko je miljenje
da je ta tvrava pripadala
pleminitoj
obitelji
Zvo n i mir
ili Zvonimirovi.
P. o. Martin Mikuli,
kapelan
sela
Kat.
obitelji:
Kat.
itelji:
Gradac (sjedite)
Donji Gradac
Knepolje
Dobri
Provo
Vlasnii
Polog
Grabova Draga
Gostua
Bogodo
Goranci
Vrdi
Drenica
teljetu
Podivaje
Sirge
Domazeti
, ubrani
37
28
29
14
6
9
23
21
13
19
62
26
2
10
8
19
277
220
180
126
35
73
247
229
80
183
549
255
24
53
97
63
45
151
O
2
2 1/2
2
1 1/2
3
2
1 1/2
3/4
2
2 1/2
4
6
4
4 1/2
5
6 1,2
7
347
2887
56 3/4
18
8
13
Udaljenost
sati:
Duljina ove upe od ubrana do Gostue iznosi 10 sati. irina od Knepolja do Drenice je 9
314 sata. U ovoj upi ima katolikih
ograenih
groblja s kapelicama
13 i zaputenih
5.
U tri sela upe: Vlasnii, Polog i eljetu ima
15 turskih kua. Jednako u est sela: Dobri,
Vlasnii, Bogodo, Goranci,eljetu
i Domazeti
ima 35 pravoslavnih obitelji.
78
BROTNJO
Filijalna
Opaska
79
IV
ERIN U BROTNJU
Mjesna kapelanija
Sv. Stjepana prvomuenika
Odijeljena ad matice Gradnia g. 1864., ad
tada vadi i matice. Ova kapelanija zauzimlje manju polovinu Bratnja. Mali Ograenik i Blatnica
ine istoni dio kapelanije, Veliki Ograenik, Cerna i Dragiina juni, Hamzii i Grljevii zapadni,
Calii pak sjeverni. Od istoka granii s Gradniima, od juga s Humcom i Veljacima, ad zapada s
Ruiima i irokim Brijegorn i ad sjevera s Ljutim Docom.
eri n u prisojnorn podnoju umovitog brda Trtre ima najljepi dio polja, glasovito vrela
'Cerin, potok Luko i vie zdenaca ive vode. Kua kapelanije je na breuljku blizu vrela i ima
lijep pogled na cijelu istonu
stranu
Brotnja.
Zemljite sa zgradama i dobarce kupljeni su skupljenom milostinjom. Kua i staja (kaja e doskora biti pretvorena u crkvu) poete su i dovrene
g. 1865. osobitom marljivou i strpljivou o. Marijana Miletia, obilnim prinosom narada i trokovima crkvene milostinje, ad kaje je utroeno
900 forinti. Kua je duga 18 lakata, iroka 15, ima
podrum, etin sabe, kapelicu, kaja ce se pretvoriti u kolu, i blagovaonicu.
Staja je duga 18 lakata, iroka 9, visoka gotova na dva kata oekuje dan da joj se prisloni kapela velikog oltara i da se pretvori u crkvu; a s
tom je nakanom i graena.
Starine
eri n je i u starodrevnim
vremenima
bio
gJavno mjesto ove krajine. Od vrela erin na
istok veliki dio zemlje pokriven je ruevinama civilnih kua. Isto tako velika mnotva i velian80
stvenost nadgrobnih spomenika, kaji se ovdje nalaze, sigurno pokazuju da je ta nekada bila znamenito mjesta. Stanovnici mjesta dre da je erin nekada bio dasta velik grad i da je imaa tvravu Gradinu za svoju obranu. Da pojedine grobave potpuno ne mimoiem, korisno je neto o
njima rei. Nigdje nisam mogao vidjeti u naoj
Misiji tako mnogo krieva raznih veliina, usjeenih na nadgrabnim stjenama, kao ovdje.
Na drugim mjestima su grobovi razliita sastava, ovdje gotova svi imaju tit, ma i zvijezdu
u sredini tita. Na drugim mjestima nimfe vode
kolo oka kamena, ovdje sam pregledao mnoge a
jedva na jednome ili na dva na aa nimfe. U asta~
lom, kao i drugdje
tako i ovdje, velianstvem
spomenici nemaju natpisa. Na jednom
jedinom
vide se neka stara neitljiva slova gotice. Premda nije od veih, iznijet u veliinu kaju sam izmjerio. Lei blizu nove kapelanove kue u novom
katolikom groblju.
Duljina kamena je 94 venecijanske
irina kamena je
75 venecijanske
horizontalna
visina 23 venecijanske
uncije.
uncije.
uncije.
77
82
83
ruu
to
u
Kat.
obitelji:
6
14
59
19
19
23
14
30
14
13
211
Kat.
i telji:
62
53
390
154
151
232
113
275
150
94
1674
Udaljenost:
O
1 sat
1 112
1 114
1 112
1 3/4
2 112
1 1/2
1 114
2 sata.
14 114
GRADNII U BROTNJU
upa sv. Blaa, biskupa i muenika
Nema nikakve sumnje da se upa, koja je u
staroj povijesti nazivana
Brono,
danas
zove
Gradnii. Ali ne moemo dokazati da li je starosjedite upnika bilo u erinu ili ?a neko~ dr~gom mjestu. Sigurni smo pak da J~ u n~vIJe VrIjeme u Gradniima bila upsk~. kuca, na~:ne, oko
godine 1429. Bila je to vrlo bijedna kuica, slao
mom pokrivena.
Takoer iz sigurne predaje znamo da su upnici Brotnja, prije nego je obitelj Zubac-Radmanovi u Gradniima upskoj kui ustupila malo
zemljita, dugo boravila u Dobrom Selu i u Vidoviima. To potvruje i atrnja koju su tu napravili, a koja se i sada zove fratarska atrnja.
Vidovii su bili nekada pusto mjesto, obraslo
vrlo gustim, velikim umama, i stoga vrlo pogodno za redovnike koji su se sklanjali od turske
mrnje. Sada na Vidoviima ima jedva koji bus
crvene smreke. Znamo iz Farlatija i drugih spisa
da je upa Brotnjo bila vrlo prost:-ana,. ~li ne znamo tono njezinih granica. U nase vrijeme, dok
sam ja bio upnik u Gradni!ma, Br.<:~n~oJe o~~hvaalo upe Gabelu i erin 1 po veliini bI~a sh~nija biskupiji nego upi. Gdje d'anas petorica dijele duhovnu utjehu, tada .su je dije.lil~ ee dva
nego tri sveenika. Meutim, sad~nJa zupa. Gradnii obuhvaa veu istonu polovmu Brotnja. Od
istoka granii s Neretvom, s juga s Gabelom, sa
zapada s Cerinom, sa sjevera s Mostarom, Blatom
i Ljutim Docom.
85
.vNaa vkua u Gradniima smjetena je u sreditu p~~a~stva na prisojnom podnoju brda Trtre. Sr~sIvsI staru kuicu, sadanju kuu i atrnju
sagradi dobre uspomene o. Franjo Kraljevi vlasutirn trudom uz pomo naroda god. 1825.
. Kua. je duga 24 lakta, iroka 14, a na dva je
kat,a. Ah god. 1855. postavio sam temelje
nove
kuce ~na tvrd oj peini) i nad podrumom nadzida? zIdove. do ?rvoga kata ostavivi mnogo ma,tell~ala. -?Jelo Je dovrio o. Filip Ani g. 1861.
Ta Je kuca duga 22 lakta, iroka 12, visoka nad
podru~om
tri kat~ .. Prvi kat odreen za puku
skolu. Ima sada dVIJe sobe. Na cijelom gornjem
~atu. Je c~kva. s jednim oltarom. Kod gradnje nalod Je pridonio samo u materijalu.
Sela koja ine ovu upu ovako su smjetena
~.rem~ ma.tici: Od istoka: Paoa, Vidovii, Bileti'c~, Bl~za:r:cI, Kruevii. Od juga: Gradac, urman~I, YlOmca, Bijako~ii, Meugorje, Sluanj, uI~nJ. Od ~apada: Citluk (stari Karlovac) i Gornja v~!~~mc~. v?d sjevera: Sritnice, Dobro Selo,
Tepii I Slipii.
Selo koje T~rci. zbog izvrsnosti nazivaju Cifl~k (Karl~vac) I Citluk, t. j. posjed, odlikuje
se
ljepotom I plodnou. Njegovi
vinogradi Ka rlov Cl. vrlo "" poznati po proizvodnji vina. KarIovac-citluk Ima I danas ruevina velike tvrave
I crkve nedaleko od vrela. Sveti van, po emu se
moe zakljuiti da je i crkva bila sv. Ivana.
Karlov~c je plodnou i ljepotom nekada privukao brojne stanovnike, plemenita roda i bogat~, .k~ko to svjedoe gotovo bezbrojne ruevine
civilnih . kua .i .veliki broj veJ.iansltvenih grobova. Neki novci I prstenovi, naeni
u Karlovcu
svjedoanstvo su gospodskoga stanja stanovnika:
I danas u Citluku ima turskih plemia.
D o b r o S e lo ali za ruevinama stare crkve. Prs~om pokazuje i gdje su upnici stanovali.
Kod mjesta stare upnikove residencije ima veli-
ka grobnica, izraena u velikom nadgrobnom kamenu do tri dlana dubine, i zove se fratarska
grobnica. U Dobrom Selu ima jedno
staro
plemiko groblje i vie starih atrnja. Dobro Selo
- selo dobro - moralo je nekada biti tako. Ali
danas, ako emo cijeniti dobrotu po plodnosti,
manje e biti dobro.
G rad n i i se zovu po Gradini, t. j. po maloj tvravi, koja je tu nekada bila, inae pretvorenoj u ruevine. Ima malo plemikih grobova,
a pukih starih mnogo. Ima obilno eljezne rudae. Na junoj strani ima malo, vrlo plodno, polje te znamenita vrela: Studenac i Sumor. ..
Meugorje (nad kojim je s june strane brdo
Crn i c a) nekada je bilo pokriveno velikim umama. D u bra v u su od godine
1843. seljaci
sasvim pretvorili u njive i vinograde drei da e
oni postati gospodari iskrenog zemljita, kako
je to vlast ee obeavala. Kamo sree da im se
to dosudi i da ne ostane samo prazno obeanje
vlasti, kako je to dosada bivalo u Hercegovini.
S r e bre n i c a je mjesto nekada velike crkve u Meugorju i tu se naokolo
nalazi mnogo
drugih ruevina te veliko plemiko i puko staro
groblje. Na tom su mjestu mnogi svjedoci veoma esto vidjeli vrlo jaku i rumenu svjetlost. Narod redovito misli da svjetlost odaje ondje sakriveno veliko blago. Ima odlinih
grobova
u
R a s k r s j u i dva glasovita
u St a nje v c u.
U Meugorju: se nalaze ove sruene tvrave: Miletina, ueljipovac
i Beden kod
Cerna. Ima i oko dvedeset starih atrnja.
Vi o n i c a (mjesto vina) ima na tri mjesta
veliinstvenih starih grobova.
G rad a c ima ime od tvrave, od koje se i
danas vide obilne ruevine. Gradac je bez sumnje
bio nekada, ako ne grad, onda svakako plemenita
naseobina, jer blizu Kr e i n dvo r a prostiru
se preobilno na velikom prostoru ruevine pala-
86
87
s
a. Tu, na mjestu G r u d i n e (gomile kamenja)
ima preko stotinu plemikih i velikakih grobova. Da je ondje bila i crkva, jasno govori i predaja i preostalo umjetniki
klesano
kamenje.
tovie, pripovijedaju
da je plemeniti gospodin
1vanovi, sada pak Turin Kreovi, sagradio dvije
svoje postojee kule od isklesanog kamenja crkve. To sam uo ne samo od katolika nego i od
Turaka. Dokaz za tvrdnju raste kad pogleda
kule i na mnogim kamenovi ma opazi znakove
prijanje grae. Sloit e se da su preneseni.
Gradac osim velikoga staroga groblja G r ud i n e ima jo tri .stara plemika. Groblje Pl 0a nalazi se blizu vrela Ploa i turske damije.
Na istom mjestu, na jednome od starih plemikih nadgrobnih spomenika, .ima kri visok etiri
i po lakta, kojemu su Turci odbili prijenice.
Graen je od naeg bijelog, najtvrenog kamena.
Samo na njegovoj uspravnoj 'strani izraeno
je
deset dvosjeklih maeva za znak da je pokopani
bio plemi. Drugo veliko plemiko
groblje
je
Kr u ka, u kojemu se vidi ne ba veliko, koliko
posebno izraeno, kamenje.
U istom groblju naao sam dvije stvari vrlo
jedinstvene: kri svetog Andrije na jednom malom grobu, a na drugom s latinskim jezikom
i
pismom ovaj natpis: "L. Livio. Rufino. Filio. Pia.
Elia. Zaista, svakako je vrijedan panje ovdje
jedini kri iz starine, po kranskom obiaju zaboden uz plemeniti grob. Od dna do vrha prua
se stablo poput krivudaste zemlje po sredini duljinskih i pobonih prijenica. Na vrhu mu je nekakva velika jabuka, a na kraju dviju grana, koje su na prijenicama, pripajaju se dvije vrlo lijepe zvijezde. U sredini kria arapski brojevi
1216. Ako hoe da je time oznaena godina otkupljenja (kako se razborito pretpostavlja),
kri
nee biti jedan od novijih. Napokon etvrto staro plemiko groblje je kod vrela Le m i eva c.
88
89
..
vide se ruevine tvrave i velika atrnja. urmanci i Kruevii imaju bolji duhan od svih drugih
mjesta u Brotnju, a Blizanci proizvode odlinija
vina.
U 17 katolikih groblja ove upe ima isto toliko kapelica u kojima se govori misa. U ovoj upi su samo 4 pravoslavne obitelji, turskih kua u
raznim selima ima 28.
VI
GABELA
Sv. Blaa, biskupa i muenika
Kat.
obitelji:
Kat.
itelji:
32
16
44
37
26
10
32
15
29
30
51
19
31
41
25
9
7.0
3
14
11
247
87
391
281
190
92
290
134
188
207
480
125
295
366
108
49
150
24
121
108
:~95
3933
Udaljenost
sati:
O
1 13
1/3
2 1/2
1 1/2
1
1 1/3
2
2
1 1/3
1 1/3
1 1/3
1/2
1
1
1 1/3
1 1'3
1 1/2
1/3
1,2
23 1/2
90
je tada u mjestu neki Turin koji je poput proroka rekao: Sulejman ne e duzo uivati tvrava
koje je popravio crkvenim kam~njem. Bez obzir~ to tko misli o naravi prorotva, g. 1694. Delf111, general mletakih
vojnih eta preotme Gabelu od Turaka to opsadom to jakim
orujem.
Tom prigodom Turci su u spomenutim utvrdama
i u kuli iznad Struga pretrpjeli straan poraz. Od
mnogo tisua jedva ih je malo izbjealo
smrti
(Gorzon] kao gore).
b
Kameni most u Strugama sruen je da ne bi
tada sluio.Turcima
za bijeg. Nikad vie nije od
kamena podignut. Delfin, meutim orujem i popobonou, sve navedene crkve povrati starom
sv. katolikom ukrasu. Napravi i etvrtu malu
vojni~u c~k~u ~nepoznatoga. n~slova) u samoj
tvravi. Pojaao Je tvravu
zid mama, popravio
kul.u i, kad je sve dobro rasporedio, dao je Gabeli mnogostruki sjaj.
. Lav iz. bijeloga mramora, koji je bio nad glavmm vratima tvrave, s uobiajenim,
natpisom:
Mir tebi, Mar k o, moj evanelista moe se i
danas vidjeti odbaen
kod praga
ulaza.
Ali,
premda je Gabela bila sigurna
pod
Lavom
mnogo .godina od tirrskih uzaludnih pokuaja, napokon Je opet dola u turske ruke u kojima se i
sada nalazi. Nakon Bekoga rata Turin
je ne
ba preko volje traio i dobio opi mir, i Gabelu
opet podvrgao pod svoju vlast kao oznaku granice. Nepravedna sudbina snae mjesto kao i ranije '. ~rui crkve svetog Stjepana i svete Marije,
a dVIJe druge preokrenu u damije, kako to svjedoe sadanje njihove ruevine. Pred velikim 01tarom sv. Stjepana
grob je plemenite
obitelji
an t i s uklesanim
njezinim grbom.
Gabela
ima u pOV1ijesnim spisima i postojanim ruevinama mnogo vie tragova svoje slavne stare prolosti, nego to ih mi moemo ispripovijediti.
Ona
je bila, naime, podgrae vrlo starog i veoma monog ilirskog glavnog grada Na r o n e. Strunja-
92
cima neka bude dosta da sam i ovo rekao. Uostalom, ime Gabela ne daje se openito samo odreenom i sada ukratko opisanom mjestu, nego cijelome polju koje Turci u itluku danas posjeduju, iako pojedina sela imaju
svoja posebna
imena. Kad eli oznaiti gradi Gabelu za razliku
od drugih mjesta u Gabeli, onda
treba
zvati
S tar o mGa b e lom
sve ono o emu smo govorili. Gabela je udaljena od Metkovia
nepun
sat, a od Mostara sedam sati. Selo zauzimlje prisojna
podnoja
breuljka, obliveno je obilnom
vodom Neretve; polje mu je neobino
plodno.
Ima mnogo razloga da se moe pohvaliti. Toliko
puta ruena i nanovo zidana crkva sv. Stjepana
u Gabeli, sada je napokon brigom naroda i upnika vea nego je stara bila. upska kua u Staroj GabeLi napravljena je uz pomo naroda i brigom o. ime Martinovia g. 1855/56. Ima dva kata.
Napokon kua je na junom kraju; sva ostala sela koja su njoj prikljuena nalaze se na sjeveru,
osim Crnia iznad Vida na zapadu. Granii na
istoku sa upom Dubrave preko Neretve, na jugu
s Metkoviem, na zapadu s Vidom i Humcom
i
na sjeveru s Gradni6ima.
U Staroj Gabeli i njezinim selima samo malo
ima starih ple:mikih grobova. Stare tvrave su
bile nad Goricom, nad Capljinorn i Dugandijama. Capljina je gradi, veim dijelom
napuen
katolicima.
T r e b i e t ili N o voS
e Io bilo
je sve do g. 1846. barovito mjesto, potpuno nenaseljivo. Njega je Ali Paa Rizvanbegovi privukavi krane obeanjem da e im dati zemlju i,
natjeravi ih silom, osposobio za sjetvu i uinio,
bez sumnje veoma plodnim. Ali, Ali Paa po turskom obiaju nije ostao pri obeanju, nego je cijelo polje, do sat dugo a etvrt iroko, im je vidio da je od bare postalo oranica i k tome zidom
opkoljeno, pripojio kao uzurpator svome vlasnitvu, ne davi seljacima nikakve nagrade. On zato
nije dao niti jednog novia, Isuio ga je proli
93
:r
Ljubi,
sela:
mjesni
Kat.
obitelj :
Gabela, sjedite
Struge
Gorica
Grabovina
apljina
Dretelj
Crnii
Trebiat
Pravci
Zvirovii
Bitunjani
Dugandije
78
10
22
9
43
19
4
34
7
14
5
3
12
Turskih:
Gabela
Struge
apljina'
Dretelj
Dolac
uberi
248
Pravoslavnih:
Kua:
Gabela
Struge
apljina
Dretelj
Cigana:
25
Udaljenost:
474
38
129
61
269
134
24
342
58
122
38
52
1741
Kua:
itelja:
1
23
35
15
20
1
4
80
165
85
114
5
95
453
1/2
1/3
1
1
1
1
1
2
2
2
3
1/2
1/3
1/2
1/3
1/3
sata
16 3/4
51
200
16
Kua:
kapelan.
Kat.
itelji:
107
24
64
5
Dretelj
Struge
Capljina
Gabela
itelja:
itelja:
1
1
1
1
9
7
5
6
27
Duljina ove kapelanije od Neretve kod Metkovia do Dugandija iznosi etiri sata. irina od
Crnia do Struga sat i pol. U ovoj kapelaniji ima
deset katolikih groblja s toliko kapelica. Privatna puka kola nalazi se u Drete1ju.
VII
MOSTAR
upa svetih apostola Petra i Pavla
Mostar je glavni grad cijele pokrajine Hercegovine i jedini grad u pravom smislu u cijeloj naoj Misiji.
Mostar je sastavljeno ime od most i star. Budui da je boravak Slavena u ovim krajevima
prastar i da su oni svojim jezikom postojei most
usred grada nazvali starim, ne moemo dvojiti da
je ovaj most sigurno star. Istina je da se Mostar
zvao u starim povijesnim ispravama civitas Andricriensis i Andevium, ali je isto tako istina da
se vie od pet stoljea zove Mostar. Ako je tada
dobio ime stari, tko e sumnjati da je mnogo stariji? Stoga je neodriva turska preuzetnost da su
94
95
97
do Mostara je neplovna. Slino je tako i do izvora, koji je iznad Nevesinja pod planinom Visoicorn, a ne u podnoju B i tov nje,
kako neki
piu zamjenjujui je s Malom Neretvom. Neretva
svojim tisuu puta zasukanim tokom mora protei moda vie od 90 talijanskih milja dok ne
stigne do mora.
Rad o b o I j a, mala je rjeica iznad Mostara
u Cimu, od zapada istie ispod brda Mikuljaa.
Po mom etimolokom tumaenju rijei, Radobolja se openito
smatra nezdravom, osobito
za
strance koji nisu na nju navikli. Ni ja sam nisam daleko od toga miljenja. Radobolja, prezasiena krenim tvarima, neprovidna,
proizvodi
obilje sedre, lako se grije i hladi i malo koristi
zdravlju. Meutim, ova voda se veoma istie mnogostrukom opom koristi: slui za natapanje, daje vodu mnogim mlinicama i drugim radionicama. Od izvora do utoka u Neretvu kod zapadnog
ugla starog mosta ima mali tijek od sat i po hoda. Ali nigdje nije bez koristi. Iz ove rijeke je
uzeta voda koja je prevedena i preko Neretve,
le slui potrebama graana. Dre, da je ova voda
povezana s onom iz Litice, koja izvire s druge,
zapadne, strane brda. Meutim, Litica je i bistrija i vie obiluje ribom. Nad Carinom u dnu Bijelog Polja .irna izvor
Div oja
kav
oda.
Nazvana je tako, jer ju je neka djevojka o svom
troku na izvoru skupila u kanal, dovela na javni
put i tako putnicima pruila dobroinstvo, ivu
vodu. Ve prije sam spomenuo da je u ovom matinom gradu sjedite poglavara te istaknutih
i
graana i duhovnika. U pogledu istoe i ulica
grada, u zadnje dvije godine poelo se dosta ureivati. Kue u gradu, kako su veinom stare turske izrade, vrlo su tvrde, ali manje odgovaraju
pravilima umjetnosti. Turske kue su ograene
visokim zidom sa svih strana, najvie od javnih
putova. I rekao bih da su to samostanii redov,
98
;~~
crkva
zbog
no je trebalo traiti daleko od ovoga grada zabitna mjesta gdje bi se mogla u strahu sveta misa
slaviti, a sada i turske kue odzvanjaju od naeg
svetog pjevanja, i nitko se ne srdi.
to se tie vojnike opreme naega grada, u
tvravama je uope nema. Jedino kod vezirove i
kajmekanove palae irna povieno mjesto na kojem bi se moglo smjestiti nekoliko ratnih topova. Irna posadna milicija s neodreenim brojem
vojnika i svojom, iako lakom opremom koju u
sluaju potrebe prenosi ivina bijednoga naroda
to gotovo sve konje do smrti izmui. Meu malo
ratnih topova, koji u Mostaru odavno postoje
i
koji su dovezeni s blagajske tvrave, ima jedan
dosta velik top s ovim natpisom: Maksimilijan
Il, car zauvijek izabrani, nadvojvoda
Austrije,
kralj Ugarske, eke, vojvoda Burgundije. 1564.
Taj je car vodio vie ratova s Turcima, ali ne
znamo u kojemu su Turci zarobili spomenuti top.
B I a gaj (mjesto blaga, ili mirna uma, ili napokon mjesto blage klime) je bio posljednje sjedite hercegovakih vojvoda. Od Mostara na istok
dva sata na prisojnom podnoju planine Velei i
na sjevernom kraju polja Bie. Iz podnoja navedene planinc die se strma klisura, visoka vie
od est stotina rimskih stopa nad visokim izvorom rijeke B u n e. (Ona koja buni). Na toj, dakle, hridi ili na izdignutoj i sa svih strana jedva
pristupanoj izvisini irna stara, jo u dobrom stanju, solidna, manja utvrda s tri atrnje. U stara
vremena ova tvrava u ravnici kod izvora branila
je ugledni grad Blagaj. Sada pak Blagaj ima malo kua i jednu damiju. Sve do pred dvije godine Turci su drali u Blagaju ratne topove. Po torne se moe zakljuiti da su i Turci drali
do
spomenute tvrave. Cijelo prisojno podnoje
od
Blagaja do Mostara ljepe je nego plodnije.
Buna izvire iz Blagaja i utjee u Neretvu, tee
izmeu juga i zapada. Ali prije utoka irna dva kamena mosta stare grae: jedan u Blagaj u, a dru104
105
106
no smrekom ), na kojemu je bila crkva svete Marije od Snijega, kako donosi predaja i ruevine.
U tim selima na mnogo mjesta
ima plemikih
nadgrobnih spomenika, to sigurno pokazuje da
su i stari uivali u ovim mjestima.
B ije 1o P o Ije, moda tako nazvano to nakon sue od pijeska sve pobijeli, i danas se na
mnogim mjestima bijeli. Ovo polje, nagnuto od
sjevera prema jugu, prostire se od Mostara do
Selakovca.
Bijelo Polje ima oblik srpa, kojega junu i
zapadnu upljinu sijee Neretva, a povor opasuju istone i sjeverne planine Vele i Porim. Openito se dri da Rimljani nisu nikada
protezali
svoju vlast dalje od ovoga polja. Sela oko Bijelog
Polja nisu osobito
plodna. Po mnogim
starim
grobljima, koja se nalaze oko ove ravnice, zakljuio bih da su u starini imali bolju proizvodnju od
sadanje.
Meutim, u Bijelom Polju imamo ove glavne
ostatke starina:
U S u hod o I u veliki eljezni kolut visi iz
visoke peine. U V r a p i ima
groblje zvano
Kr a Ije v i n e, ima mnogo velianstvenih nadgrobnih spomenika. Nad jednim od njih se istie kameni kri od tri lakta.
U K u tim a se takoer nalazi eljezni kolut
i dva stara velianstvena groblja. Liva ima malu rijeku, ruevine prostrane stare tvrave i mnogo velikakih nadgrobnih spomenika.
p o t o c i su nazvani po maloj rijeci koja ondje izvire. U blizini te rijeke postoje ruevine stare crkve i veliki nadgrobni spomenici. Potoci uz
prisojno podnoje P o rim a imaju poloaj ljepi od svih sela u Bijelom Polju. Tu su tri stare
kule, od kojih jedna jo nije potpuno sruena; zove se Ivan-Beg. Miljenje
je mnogih da je taj
Jvan-Beg bio zet junaka Jurja, zvanoga SkenderBeg. Mnogi takoer misle da je to isti Ivan-Beg,
107
108
sela:
Mostar grad
Blagaj gradi
Buna
Bakim
Bui
Borine
Cim
itluk
Draevo
Kue:
itelji:
Udaljenost:
398
5
13
9
1715
20
65
68
30
7
240
20
17
O
2 sata
2
1/2
2
31
4
1 1/2
1 1/2
6
7 1/2
109
Filijalna
Grabovica
Gornja Sela
Orlac
Gnojnice
Jasenica
Jasenjani
I1ii
Galac
Kuti
Liva
Liani
Miljkovii
Potoci
Podgorani
Planinica
Pri graani
Ravni
Riina
Rodo
Raka Gora
Ratani
Suhido
Sovii
Vrapii
Vojno
Vihovii
Zalik
36
sela:
Kue:
9
2
3
20
33
8
20
4
2
3
1
5
22
3
15
1
3
4
37
1
7
1
16
10
5
4
4
713
itelja:
43
6
19
80
221
55
184
51
9
21
17
35
125
15
85
8
41
7
221
10
51
17
157
83
43
16
41
3843
Udaljenost:
8
6
3
1 112
1 1/2
6
1
2
3
2
2
1
2 1/2
2 1/2
2
3
4
4
1
3
1 1/2
1 1/2
2
2
2
1
1
91
Filijalna
sela:
Mostar
Blagaj
Buna
Bakim
Borine
Cim
Grabovica
Gnojnice
Jasenica
Jasenjani
llii
Kuti
Liva
Liani
Miljkovii
Potoci
Podgorani
Planinica
Pod graani
Ravni
Rodo
Ratani
Suhido
Sovii
Vrapii
Vojno
Zalik
Podvele
Zemlje
Dolac
Baevii
Kozica
O b i tel
j i
pravoslavne:
ciganske:
turske:
2.200
72
6
O
6
SOO
10
11
6
6
7
010
6
15
5
3
6
6
5
7
2
15
O
12
6
6
1
O
30 Ovdje imaju novu crkvu
15 Ovdje imaju novu crkvu
3
20
9
O
8
15
6
2
3
4
O
7
25
O
18
O
2.549
727
18
2
6
O
6
4
3
140
3
120
idovske:
120
18
111
VIII
KONJIC
upa sv. Ivana Krstitelja
Odijeljena je ad svoje matice P o. d hum
g.
1839. i ad te godine ima i matice. Zove se mjesna
kapelanija u Zaslivlju. Tu su neki katolici
dali
besplatna zemljite nastojanjem
o. Mije Kobae,
kaji je ondje sagradio. dasta prostranu kuu, iako.
iznutra neekonomino
podijeljenu.
Ali, premda
je ta kua u ana vrijeme morala biti sagraena
i
na kraju upe i na teka
pristupnom
mjestu,
prole godine kupljena je u Konjicu zemljite
i
kua ad nekog Turina milostinjom drugdje skupljenom za 1.206 forinti. Tama sada elimo prenijeti upsku kuu iz mnoga razloga.
K o. n jie je za vrijeme bosanskih kraljeva bio.
znamenit grad, te je u njemu drana i skuptina
kraljevstva. Ali ni meu turskim posjedima
ne
zauzimlje neugledno mjesto. U Konjicu je i mudirat i kadijin sud. Konjic je gotovo sa svih strana opkoljen breuljcima, protee se na malom
prostoru pokraj dubokog korita Neretve, .koja dijeli grad pa duljinskoj polovini ad istoka prema
zapadu. Za promet graana i za prijelaz javnog
puta iz Bosne u Hercegovinu slui elegantan salidni mast u sredini grada, za koga smo uli da
ga je sagradio u X stoljeu dalmatinski kralj Falimir, premda bi Turci htjeli sebi pripisati ta lijepa djelo. Tako u Konjicu nema nita ad starine asim mosta, i uzalud e ondje traiti togod
velianstvena. U Konjicu su etiri damije. Kau, da su sve sagraene na z-emljitu gdje su ranije bile crkve. Postaje ruevine crkve sv. Ilije,
na Musali svete Katarine i crkve sv. Ivana i naeg samostana, o kojemu smo na drugom mjestu
govorild. Prema civilnoj diobi Hercegovine i Basne iz godine 1832. granica je od juga spomenuti
mast, tako da se graani s ovu stranu Neretve
112
Tako u: Glogonici
Ka u r s kog
r o b Ije
ima mnogo nadgrobnih spomenika. Nasuprot preko rijeke Bi j ela na brdu se istiu ruevine tvrave. U turskom selu Za v nam a bila je tvrava. U Lug u, takoer turskom selu, ima i tvrava i plemikih nadgrobnih spomenika.
P o kr o j s k o, naseljeno samim Turcima, pouzdano
ima odline eljezne rude. Isto tako i susjedno
D o b r i g o e koje ima i staru tvravu s velianstvenim nadgrobnim spomenicima.
O str o a c, napuen Turcima i pravoslavcima, ima velikih nadgrobnih spomenika i .darniju, nekada posveenu svetom
Iliji proroku. U
R ib i i ima iRa d e i nam a bile su tvrave
i sada ima velianstvenih nadgrobnih spomenika
i ruevina jedne crkve. e I e b i i imaju ruevine triju tvrava i novu pravoslavnu crkvu. Nad
velikim vratima crkve nalazi se kip od lijepoga
kamena koji predstavlja neodreenoga sveca. Budui da je bio izraen u latinskom stilu, pravoslavci (inae inevjeti)
htijui mu dati istoni
oblik, nepodesnom spravom su ga izgrdili. Spomenuti kip je za vrijeme o. Mije Kobae iskopan
iz zemlje kod kue nekoga Ha ima
Arn a utov i a, pravoslavca. im su ga po nagovoru
Kobae poeli tovati, iskusili su udotvornu njegovu mo za bolesti ivotinja, i sada je doivljuju. Naalost, neka latinska slova kod nogu ovoga
kipa nemaju znaenja.
Ora h o vic a, mjesto sukoba (1849.) izrneu mostarskih Turaka i vojnika Omer-Pae, ima
na dva mjesta stara plemika groblja. Tur i j a
114
plemikih nadgrobnih
spomenika.
115
R i bar i jo i danas uvaju uspomenu plemenite obitelji Kom i n o v i i ruevine tamonje tvrave zovu Komin.
Ka i , gdje se je nekada istila srebrena ruda, ima ruevine tvrave i b e n i k, po ljudima iz ibenika u Dalmaciji koji su tu radili o
rudi. Tu su blizu D e p i, vie sati duga pustinja
i plodna ispaa. Obiluje mnogim piljam i peinama, u kojima su vrlo esto nastanjene pele.
Dri se, da se u Depima, od rijeke P o dve I e do
potoka Z v ije z d e, nalazi zlatna ruda s bijelom
zemljom.
p r o p lov.
Ovdje je voda ogromnom snagom presjekla veliki brijeg po sredini i otvorila sebi put da slobodno tee. Od peine Ko rnj a a prema piljanima na uzvienoj hridi nalaze se ruevine tvrave Gal a t.
Kornjaa je civilna granica izmeu hercegovakog i bosanskoga vezirstva. U D u b o a n im a je obitelj He I e nedavno prigrlila muslimanstvo. To je posljednja obitelj koja je pristajala uz zabludu B o g u m i I a.
116
spomenika.
zlata.
117
Bijela
upa
Pokojite
Donje Selo
Omolje
Ovari
Repovci
piljani
Dubravice
18
118
Kue:
itelji:
Udaljenost:
7
27
18
5
1
14
5
20
24
22
6
3
5
13
8
8
11
4
35
159
121
29
11
99
31
146
215
144
42
19
36
89
65
59
69
22
1 sat
1
1 1/2
2 1/2
3
6
3
1
1
8
2 1/2
1
1 1/2
1
2
2
4 1/2
201
1391
42 1/2
I u gradu Konjicu sigurno ima zbog slube vie katolika nego to je stavljeno.
Sela:
Stanje dua upe Konjie
onih mjesta
u
Ali do topo~~af:
kotara KOn]lC 1
iroka je do 8
Konjic
Orahovica
elebii
Dbar
Radeine
Glogonica
Turija
Bijela
upa
Ovari
Repovci
piljani
Dubravice
Vrh
Lug
are
Poprasko
Ravno
Krstac
Dobrigoe
Otroac
Ribii
Bijelimii
obitelji
koje
O b i tel j i:
Turske:
Pravoslavne:
180
10
18
15
3
15
2
7
140
20
11
6
8
6
9
12
11
8
300
776
25
119
IX
RAKITNO
upa sv. Ivana Nepomuka
Ova kapelanija je sve do god. 1846. bila dio
upe Seonica. Tada je odijeljena i od te godine
ima i matice. Prijanja
kua je bila u Vrpolju.
Sadanja kuica u Pokleanima
napravljena
je
trokovima samostana
iroki Brijeg uz pomo
naroda god. 1855.
Stanje
se nalaze rua u S u t i-
Sutina
Vrpolje
Drenica
4
Kue:
itelji:
Udaljenost:
38
61
53
20
468
462
373
163
1/2
1
5 sati
172
1466
61/2
Stanovnici Drenice branjeni prirodnom utvr?om brda, opirali su se dugo navali muslimana.
Kad su napokon
morali pasti i primiti
tursku
vjeru, svaki je to uinio pod uvjetom da ostane
gospodar svoga imanja i kao junaci da budu osloboeni od svih davanja. U sluaju potrebe morali su o svom troku prihvatiti oruje. K tomu su
Drenjaci ou svojim brdima uhvatili sokola rijetke
ljepote i poslali na dar Sultanu. Tada su od njega dobili novu povlasticu da ubudue ne daju nikakve javne dabine. Ova povlastica trajala je do
vlade. Ali Pae Rizvanbegovia, za njegova vezirstva Je propala. Tako je njihov poloaj izjednaen s poloajem drugih u Hercegovini. U mjestu,
kako rekosmo, vrlo plodnom ali teko
pristupnom, nije se uditi to nema vrjednijih spomenika starih plemia.
x
SEONICA U DUVNU
upa Marijina Uznesenja
Sadanja upska kua u Seonici, dok je bila
u Bukovici, bila je zlostavljana mnogim i stalnim
turskim
progonima
i utjerivanjima.
God.1806.
prenio ju je u Seonicu o. Mijo ui, i tu na turskom zemljitu i sada postoji. Nakon nesretnoga
poara g. 1825. bila je obnovljena.
Sadanja kua ima nad podrumom jedan kat
s osam soba s obje strane i nutarnju
kapelicu
s prislonjenorn
kuhinjom pod istim
slamnatim
krovom. Kua je i dalje izloena pogibelji poara.
122
Njezina nutarnja
razdioba je dobra. U njoj Je
pokojni biskup Barii nakon diobe boravio prvih pet godina. Sigurno znamo, da je u Duvnu bila ne samo upa nego i prastara biskupija.
Ali,
gdje je upa prije Bukovice imala svoje sjedite,
ne znamo.
Meutim, prije nego iznesemo pojedinosti
o
ovoj upi, treba neto openito rei o Duvnu i o
pojedinim njegovim mjestima. Sada se nalazimo
u predjelu Duvna. Pod tim imenom obuhvataju
se tono tri upe: Seonica, upanjac i uica.
Dananje Duvno uzeto u tom opsegu bilo je
od najstarijih
vremena slavno i u svakom smislu mono. Povijesne isprave ne doputaju da itko
od vjetaka posumnja da su Del m i n i, D a Im in i, Dalmae, D al m a i slina imena prastarog
grada, poslije nazvanog Du v n a ili Du v n o, toliko odlini, da je ono bilo znameniti glavni grad
itave Dalmacije i njoj trajno ime ostavilo. Nije
to mala slava. Ali nita nije potpuno slavno, ako
nije i vjeno. Tako nije ni plemeniti
gospodar,
grad Duvno, koji je vrlo dugo junaki se borei
utkao slavne vijence pobjeda i Rimljanima zadavao strah svojim imenom. Ipak doe vrijeme, kad
se obori grad junatva. Pade, ne toliko svladan
tuom silom koliko svojim pobjed'ama pritisnut,
i padajui tako se razbio da se jedva moe raspoznati mjesto gdje je nekad bio. Slava je Scipiona Nazike, ako je to slava, da je od velikoga i
slavnoga Duvna uinio mali grad. Vrlo je udnovato da je od toga starog i velikog grada, koji je
vatrom i eljezom pretvoren u ruevine, ostalo
malo ruevina. Jer osim nekih utvrda (o kojima
napose nie) nema gotovo nita to bi odavalo
mjesto velikoga grada.
Vjerujemo da je Duvno sigurno
bilo veliki
grad, a malo ostataka ima. to nam onda preostaje nego da zakljuimo da su kue velikoga Delminija bile ponajvie od drveta. Od drveta su bili i zidovi, te tako poslije poara nije skoro nita
123
ostalo. U toj pretpostavci utvruju nas dvije stvari, prvo to na vrh duvanjskoga polja ima mnogo
ugljena i sprene zemlje na sve strane. Dri se,
da je tu bio Delminium. Drugo, i danas (moda
po starom obiaju) Duvnjaci i njihovi susjedi, i
gdje nema potrebe, vole praviti zidove kua od
dryenih stupaca. Inae, kad su ostale dosta obilne ruevine od kamenih utvrda u Duvnu poslije
poraza, ostale bi i od grada da je bio od kamena.
I' tako je sav stari sjaj staroga Duvna danas
samo u pepelu.
Uostalom, posebne odlike ovoga kraja moe
itati kod slavnog Farlatija.
Dananjem nazivu Duvno daju se razna etimoloka znaenja.
1. Duvno: o promijenjeno u u moralo je biti
Dovno, t. j., mjesto odato pobonosti.
2. Duhovno: mjesto koje raa smione, jake.
3. Duvno od uobiajene rijei dunut t. j. snano i s naprezanjem puhnuti. Stoga Duvno bi znailo mjesto gdje vjetrovi snano duhaju.
Ni najmanje ne sumnjam da su dva prva tumaenja Duvnjacima strana. injenica je da tree potpuno odgovara Duvnu. U Duvnu, naime,
potpuno
ogoljelom, u polju kao i u susjednim
brdima i bregovima, obiaje takav vjetar duhati
da je u itavoj Hercegovini
prelo u poslovicu:
Kako je dunulo ko na Duvnu. U Duvnu vjetar
nanosi snijeg te vrlo esto ini put opasnim
a
katkada i neprolaznim. Vjetar takoer strue i
zemlju, skuplja pijesak .i die ga u visoke stupove, te uzrokuje veliku tetu i najvee neprilike.
Stoga druga narodna
poslovica: Duvno, zlatno
guvno, nema, doista, danas mjesta. Ako bi Duvnjaci htjeli da im stara poslovica postane istinita, morali bi se dati ivo na sijanje i sadnju drvea. Inae e biti: Duvno, golo guvno, zbog vjetra, poveanog leda i umanjenih kasnih kia. Stoga bi bolje bilo dizati budue stanje Duvna, nego _
po pepelu traiti njegovu prolu slavu.
124
Selo Ko v ai
smjeteno je nad velikim ponorom. Ponor, iako ima veliki otvor, ipak ne moe uvijek progutati svu vodu koja dotie iz Duvna, da je poalje u B u k o B lat o. Tada se u
samom ponoru uje .strana grmljavana: cijelo se
brdo od silne tutnjave trese kao da e se prevrnuti. U Kovaima se nalaze ruevine jedne velike
tvrave i mnotvo nadgrobnih spomenika .s vrlo
mnogo grobova i slika.
P r iva I a (brdo i opinski put za Buko Blato) je nekada imala dvije solidne tvrave i rnnogo velikih nadgrobnih spomenika. Dre da je u
jednom od tih grobova pokopan Stojan Jankovi
nakon to su ga Turci ubili u Duvnu. Ali vjerojatnije je miljenje onih koji dre, da je Jankovi
pokopan u jednom od grobova od upanjca prema Kolu, koji se zove Jankovi.
Jo se
Kue:
itelji:
24
27
24
29
30
194
238
243
238
72
120
86
31
31
291
35
11
15
9
S
46
4
up-
Udaljenost:
O
112
1/4
3/4
2
2
2
2
2
2
2
129
A sada pogledajmo prvu upu od istoka u Duvnu, Seonicu. Ona od istoka granii s Rakitnom,
od juga s Rokim Poljem, od zapada sa upanjcom, od sjevera s Ramom. Selo Crvenice ostaje
na istoku od Seonice; Kovai, Omerovii, Cebara,
Brinik, Tomii, Mrkodo, Bukovica, Buii na jugu. Omolje, Kongora, Borani, Lipa i Mandino selo zauzimaju zapadnu i sjevernu stranu.
Seonica ima znamenito vrelo Ali b e g ova c
i ruevine dviju turskih damija.
Crven i c e imaju malu rijeku Miljacku
i
ruevine nepoznate crkve, koja je bila zatiena
jednom od veih tvrava, Skendenijom. Izmeu
brda Jar ma i O t r c a vodi stari put, uklesan
u tvrdi kamen, do pet stotina koraka, gdje se nalazi izvrstan nepresuni izvor. Kod tvrave ima
velika stara atrnja, u kojoj je pred nekoliko godina neki pastir naao osrednju sandalu i srebrni
novac koji je prodao u Imotskom. Oko tvrave
razasuti su bezbroj ni puki grobovi. To su grobovi vojnika koje su pobili Rimljani, kako veli
predaja. Ima mnogo i plemikih grobova u Crvenicama.
B u i i imaju ruevine crkve sv. Ilije, kojoj
je, ini se, pripadalo toliko zemljite koliko danas
moe biti dosta za etiri brojne obitelji seljaka.
Cijelo to zemljite zove se Crkvine. Ima i ovdje
plemikih
nadgrobnih spomenika.
B u k o vic a, mjesto gdje se sada nalazi malo Bagaria vrelo. Stanovnici vole priati da je
davno odavle tekla rijeka, koja je natapala Duvno i ponirala u etini.
An i i, selo nastanjeno od prastare obitelji
Ani, koji ga nastanjuju i sada nakon to su im
Turci oduzeli zemlju. Imali su crkvu Ognjene
Marije, tj. sv. Marije Magdalene koja je izgarala
od velike i duevne i tjelesne vatre. Da je bila
crkva sv. Magdalene, razabirem iz ovoga: Mi u
direktorij u oficija imamo dvije uzastopne svetkovine (nekada obje zapovjedne) sv. Ilije i Marije
126
127
Filijalna sela:
Kue:
Tomii
Mrkodo
Bukovica
Buii
15
itelji:
Udaljenost:
17
47
39
43
154
300
374
296
1 1/2
1 1/4
1/2
3/4
370
2703
19 112
Arkanela
131
133
pravom. U ovom selu ima mnogo plemikih nadgrobnih spomenika oznaenih mnogovrsnim usjecima.
Opa je predaja u Duvnu, da nitko od krana nije ostao u Duvnu kad su Turci u nj prodrli, i da su ih franjevci povratili nakon tri godine
iseljenitva.
Na brdu Vran-baba ima nekih velikih nad grobnih spomenika. Na jednom od njih uklesani
su
mnogi janjci i kozlii. Predaja taj .izvanredni sluaj tumai ovako: Bila neka stara glasovita obanica, bogata i ohola, koja je svoja brojna stada pasla ba na oznaenom brdu. Kad su u veljai njezini janjci i kozlii ve dobro odrasli, zaprijetila je oluja sa snijegom i gradom. Tada je starica .smiono i obijesno rekla da su u njezinih janjaca i kozlia rogovi ve tvrdi da mogu odoljeti
i najsurovijem
vremenu. Ali iza strahovite oluje
doao je takav led, da je ne samo cijelo babine
stado izginulo, nego je poginula i sama baba
smrznuvi se od leda. Tako su zgodno na njezinu
nadgrobnom
kamenu
uklesani
janjci i kozlii.
Zato je to mjesto prozvano Vran-baba.
Od upske kue u upanjcu na jug i zapad su
ova sela: Stipanii, Joanica, Podgaj, Kolo. Ostala sela' su na sjeveru. Ta upa granii na istoku
sa Seonicom, na jugu s Bukim Blatom i Grabovicom, na zapadu sa uicom i na sjeveru s Ramom.
Stanje
dua
upe
upanjac
P. o. Ivan Bagari, upnik
Filijalna sela:
Zupanjac, residencija
Kolo
Podgaj
Joanica
Stipanii
Kue:
itelji:
72
23
17
4
48
164
190
112
15
365
Udaljenost:
O
1/2
1
1 1/2
1 1/2
135
Filijalna sela:
Kue:
itelji: Udaljenost:
Blauj
Eminovo polje
Mokronoge
Lug - Kuk
Sarajlije
Srani
Opleani
Vedai
Letka
Vuipolje
16
14
17
8
25
5
6
24
42
2
76
84
82
81
254
52
25
184
144
22
1 1/4
1
1 12
15
323
1.850
13
1/3
1 114
Ova upa je duga 2 i pol sata, a iroka 2 sata. Ima 10 katolikih groblja,
gotovo sva bez
ograde. U gradu stanuju: Turci, Cigani i pravoslavni. Na selima Turci i pravoslavni. U upi ima
turskih kua otprilike 120, pravoslavnih 240 i ciganskdh 30.
XII
UICA
Mjesna kapelanija sv. Ante Padovanskoga
Odijeljena je od svoje matice upanjac
1864.
Od tada ima i matice. Za kupovanje
zemljita
ove kue potroeno je od milostinje
skupljene
vani 154 forinta. Kua je napravljena
uz doprinos puka brigom o. Kneevia i o. Pake Radoa.
Ima etiri sobe i iznutra zidove od drveta.
Granii od istoka sa upom Ramom, s juga sa
upanjcom, od zapada s Livnom - Vidoima,
a
sa sjevera s Kupresom.
Juno od kapelanove kue nalaze se ruevine
vrlo znamenite tvrave Stranj,
zvane takoer
Ungarac grad. Po tome to sv. Jerko pie da je
roen u Stridonu na granici Panonije i Dalmacije, mnogi dre da je upravo spomenuti Stranj
rodno mjesto slavnoga crkvenog nauitelja Jerke.
136
u proizvodnji itarica i vrlo velikom obilju izvrsnog sijena. Ravnicu gotovo po sredini
presjcca
javni put. Za potrebe putnika ima. ondje
est
svratita, hanova.
O starim crkvama u uici gotovo nema nita
u predaji. Velikakih nadgrobnih
spomenika ima
na raznim mjestima, ali jedan samo, na polju je
velianstven. Govori se da je to spomenik Marijana, ses tria Mijata Tomia, glasovitog progonitelja Turaka, kojega je Marijan pratio.
.
Stanje
dua
kapelanije
uica
P. o. Pako
Rado,
Filijalna sela:
Kue:
uica, matica
Bogdai
Malovan
Rili
arampov
Balji
Galii
28
14
3
1
30
3
86
mjesni
kapelan
itelji:
250
108
28
18
221
23
125
773
Udaljenost:
O
1/2
3
3
1/4
1/2
1/4
7 1/2
Xlrr
GRABOVICA U BUKOM
upa Marijina Uznesenja
Ova kapelanija je bila dio upe Vid o i sve
do god. 1828. Od tada ima i matice. Ispoetka
je kapelanova kua bila u istom selu Grabovica
pod Gomilom. Sadanju kuu (s drvenim zidovima) i atrnju
te svod za podrum sagradio je
138
139
Kue:
31
33
13
12
12
8
11
8
57
10
19
214
itelji: Udaljenost:
242
265
138
130
129
72
86
91
489
58
160
1860
O
1/3
1/3
1
2
11/3
11/3
2
1
11/3
11/2 sat
121/2
ROKO POLJE
upa sv. Ivana Krstitelja
Ona je jedna od najstarijih upa u Hercegovini, ali zbog poara stare kue nema matica nego
od god. 1773. Ova upa (kako matice svjedoe)
imala je za upnika O. imuna
Pilipovia iz
S e o n e, kotar G rad a a c u Bosni, ovjeka
vrlo pobona. O. imun je umro u 70.oj godini
ivota i SO-oj redovnitva. Bog ga uinio naim
zatitnikom na nebesima!
On je prije god. 1770. u franjevakom
samostanu Su t i n s ka u Bosni zavjetovao
serafski
red. Nakon odlino svrenih studija u Italiji, on
je gorei od boanske revnosti tri od 20 godina
sluio u Misiji (Okruno pismo mnp. o. Augustina iz Varea, provincijala Bosne Srebrene, dana
6. rujna 1802). Odatle s dopustom poglavara ode
ponovno u Italiju elei provoditi skroviti ivot s
Kristom. God. 1778. doe u pokorniki samostan
svete Marije Magdalene u R i pat r asa n i. Kad
je u njemu proveo 20 neprekidnih godina svijetlei svima posebnim sjajem kreposti, umre kao
svetac 9. svibnja 1802. u istom pokornikom samostanu (Pismo o. gvardijana mjesta Egidija a
Colle S. Viti provincijalu Bosne 1802). Budui da
se pismo oslanja na svjedoanstvo
tolikih godina i da sadri slijed zadnjih imunovih godina,
141
Blizu brda Zavelima bila je stara crkva svetog Ivana. Na jug od nje strila je tvrava. Pod
selom Ham bar nalaze se ruevine damije gdje
je, kau, prije bila crkva sv. Ilije. Tu u blizini bile su i dvije tvrave, jedna od njih zvala se Mo nj a a.
Vinica ima spomenutu novu crkvu
Roenja
Blaene Djevice Marije, dugu 17 lakata, iroku 8.
Ima znamenito vrelo - Vlaia esma - i prema Aranu peinu s dobrom vodom. Nisam ustanovio da li ima posebnih nadgrobnih spomenika
u ovoj upi. Na istok su sela Hambar i Radoi,
na jug Krnjin i Vinica. Ostala su na sjever.
142
Stanje
dua upe
Roko
Polje
P. o. Stjepan
Filijalna
Raka
Polije,
sela:
Naletili,
Kue:
matica
Hambar
upnik
itelji:
369
168
42
J9J
90
72
62
795
1/2
1
3 sata
182
1699
30
19
4
Radoi
Vojkovii
Zaljue
Krnjin
Vinica
7.3
8
8
Udaljenost:
1/4
1/2
POSUJE
upa Bezgrenog Zaea BI. D. Marije
Iako ne moemo odrediti tono vrijeme nastanka, sigurna je predaja da je upa Posuje ipak
jedna od starijih. Da su prijanji upnici ove upe dulje stanovali u zabitnim umama iznad B at i n a, svjedoe ruevine i atrnja, zvana F r atar s ka. Novo je sjeanje da su poslije imali u
O s o j u bijednu kuicu, slamom pokrivenu. Solidnu kuu na dva kata, u kojoj
sada stanuju
upnici u Jukia mahali, sagradio je god. 1822. o.
Jerko Marojevi uz izvrsnu pomo puka. Matice
u ovoj kui su od god. 1736.
Posuje (posuho) je prema mnogim znakovima
nekada bilo izloeno velikim poplavama. I zaista,
da se nije postarao ivko etvrti da rasijee stijene iznad
Vir a kod R i i n e, i sada bi
Posuje bilo veim dijelom pod vodom. Posuko
143
ju, kad bi stanovnici poli stopama radljivih otaca. U tome nas jo vie utvruje primjer iz itluka kod potoka Riine, gdje se li sada mogu nai
trs ovi starog vinograda. Zar misli, da se i susjedno selo Vinjani s pravom ne naziva po proizvodnji vina?
Blizu mjesta stare crkve i tono na obali potoka ima nekoliko plemikih, uistinu
odlinih,
mauzoleja. Na maloj udaljenosti prema sjeveru,
na sredini javnoga puta, ima trajno vrelo, zvano
esma. Hvale vrijednim trudom o. Ilije Skoke vode su mu sastavljene u jedan izvor. Vir,
dok
je plivalo Posuje morao je biti pravi vir. To je
selo osobito plodno. Ima na vie mjesta plemikih nadgrobnih spomenika rijetke velianstvenosti. Gledalac se divi ruevinama prevelike tvrave
u Glavici s nekim jo itavim lukovima.
Ovdje
postoji i ruevina turske damije i nekoliko njihovih neuglednih grobova.
Za g o r j e, plodno mjesto, imalo je dvije stare utvrde. U njihovim ruevinama ee se susreu stare stvari.
Ju k i a mah ala.
Na breuljku
Rad 0van bila je nekada velika tvrava i mnogo civilnih zgrada.
R a s tova a ima na pet mjesta plemikih
nadgrobnih spomenika sjajne velianstvenosti i u
I vo v i k u utvrdu, sada sruenu. U Sobu i S t ar o m p o I j u ima plemikih nadgrobnih spomenika, u ovome posljednjem i ruevina
goleme
tvrave u kojoj se kadkada nae starih novaca,
prstenja i oruja.
Vuipolje u M u s 1i a k lan c u ima poruenu utvrdu, dva stara plemika groblja i ugljena
na dva mjesta. U S tu den i m vri I ima
nalaze se ostaci stare tvornice opeke.
Ova upa granii na istoku sa irokim Brijegom, na jugu s Goricom i Medvidoviima, na zapadu s Riicom, a na sjeveru s Rakitnom, Rokim Poljem i Seonicom.
io
145
sela:
Jukia mahala,
Rastovaa
Broanac
Gradac
Batin
Osoje
Kue:
itelji:
46
88
56
70
35
42
52
50
60
35
304
624
537
467
354
322
364
371
406
220
1
3
3
534
3969
15
rcsiden.
itluk
Vinjani
Vir
Zagorje
10
Udaljenost:
O
1
2
3
1
1/2
112
Prvomuenika
Malo zemljite za ovu upsku kuu dala je katolika obitelj Krnji. Kuu, slamom
pokrivenu,
suhozidinu, sagradio je o. Stjepan
Karlovi
iz
Kreeva. Spomenutu kuu, koja se ruila, sadanji upnik je napustio i nastanio se kod crkve u
maloj kui bratovtine te eka mogunost da mu
se napravi pristojan stan.
Gorica ima vrlo blagu klimu. Nalazi se na
prisojnom kraju velikog polja koje se prostire
od Proloca do Barana, 6 sati hoda dugo, a iroko
sat i pol. Ovo veliko polje je vrlo plodno
radi
prirodne masnoe tla i radi zimskih poplava. Bilo bi jo plodnije kad bi se iz Vri ji k e (ili Radave) dovela voda kojom bi se ljeti natapalo, polje ima dva jezera: Proloko jezero i Kr e n i c u.
Ima jednu rijeku Vri j i k u, mnogo vrela razbacanih na sve strane. Sve ovo ini Goriko polje
vrlo lijepim.
upa Gorica ima etiri sela: Jedno na zapadu
istoimeno, na istoku Sovie i Grude te na jugu
Dubravu. Gorica, Sovii i Grude se prostiru
na
sjevernom kraju polja ispod neprekidnog
brda
Str ane.
D u bra v a je u sredini polja. I ja
pamtim da su tu bile velike, debele ume. Sada
zbog bezobzirne sjee i paljevine nema ni traga
od ume. Da je s njom upravljano ekonornino,
mogla je zadovoljavati polovinu nae Misije. Nije
dakle udnovato da Gorica trpi zbog nestaice
drva. Isto tako nije udno, ako sa zemljita
iz
Dubrave ima malo roda, jer je to zemljite vrlo
nerodno. Zla djela, naime, prati kazna.
Gorica granii na istoku s Grudama, koje pripadaju Ruiirna, na jugu s Ruiima i Runoviima, na zapadu s Medvidoviima, i na sjeveru s
Posujem.
Go ric a (umica)
ima ruevina tvrave. U
starom groblju pokraj crkve bilo je vie od dvije stotine velikakih nadgrobnih spomenika,
od
kojih je veliko kamenje gotovo sve ugraeno u
zid nove crkve koja je ondje sagraena. Na sje147
vernoj strani
od groblja, bio je nekada veliki
grad. U njegovim ruevinama naao sam g. 1856.
banju, popoenu kameniima
razne boje, vjeto
obraenim (mozaik). Takoer u sredini velikoga
groblja u Gorici dugo su se uvale ruevine crkve sv. Stjepana, koje su podravale vrlo ivu pobonost prema svetom mjestu. I iz dalekih mjesta dolazili su ljudi da ispune svoje zavjete i ljubili razbacano sveto kamenje. Obilazili su ruevine naokolo na golim koljenima.
Postojalo je, dakle, ope i ivo tovanje mjesta, kaje mu su napokon povoljne politike okolnosti dopustile da se pone g. 1856. s gradnjom
nove cnkve sv. Stjepana. Ja sam, koji sam tri gadine bio na elu gradnje, ne bih mogao izloiti s
kakvim arom je goriki puk pomagao
da to
prije vidi dovrenu crkvu.
Kad se ne moe ovdje iznijeti mnogo 0' tom
radinomu puku, rei u bar ova. Pri koncu gadine 1858. crkva je bila dovrena, osim poda. Ali
nemogue je bilo dobiti kamene plae asim
iz
Osoja u Posuju, dva i pal sata hoda pa vrlo loem i izrovanom putu. to se uinila? Svaka osoba morala je sebi priskrbiti plau na kojoj e klea ti. I uistinu je priskrbila. Veselo su nosili na
ramenima i na leima muki i enske 140 pa i do
600 libra teine. Iz te injenice zakljui ta treba
suditi o ostalom radu puka. Kad bi se na drugim mjestima nalo i pala gorike revnosti,
sigurna ne bismo bili prisiljeni i sada misu govoriti pad drveem. Meutim, stara crkva koju su
vie puta franjevci podizali bijae malena, naime,
15 lakata duljine, s okruglom kapelicom velikoga
oltara kaja je bila utvrena svodom, Nova crkva
duga je 38, iroka 18 lakata. Ima oltarsku kapelu, sada uglastu, pad apsidom. Ova crkva ima 10
prozora.
Jedina veliki oltar je dovren. Ima veliki kip
sv. Stjepana. Jo dva za oltare oznaena mjesta
ekaju i sada da se dovre. Ovaj crkvi g. 1866.
148
~,
(na moju molbu) slavni gospodin Ivan Frankavi iz Rijeke velikoduno pasla velianstvene slike
Put kria, lijepo u Veneciji izraene. Na ast crkve i za pokrie trokova popravka nastojao sam
takoer, da se osnuje bratovtina kaja e imati
svoja pravila, zastavu i kape. Sama pak bratovtina vlastitim novcem i trudom napravi tada kuu bratovtine blizu crkve.
Ako pita, kakvim je sredstvima napravljena
tako prostrana crkva, meu vrlo siromanim garikim narodom, eva ti odgovora: austrijski car,
Franjo Josip, na ponizne molbe graditelja velikaduno je darovao 1500 forinta. Ostalu poveu svotu dali su nam mnogi pojedini dobroinitelji. Tako i za zvano koje je nabavio
1850. o. Petar
Kordi.
Nakon zavretka crkve puk je sam, da se pobrine za crkvu i svoje pokojne, opasao o vlastitom troku veliko kvadratno groblje
zidom
s
malterom u opsegu 600 lakata.
Uzalud e na drugom
mjestu traiti slino
groblje po poloaju,
ljepoti i smjetaju.
Blizu
groblja s juga su glasoviti izvori S t u b 1e.
Sovii su na K r s t i n i imali malu tvravu i
na vie mjesta plemikih nadgrobnih spomenika.
Pod VI a i ima kod zdenca na jug bila je nekada tvornica opeke. U B o b ana v o j D r a g i
postoje ruevine vie velikih zgrada. Poznati su
izvori i S o v i k eSt u b 1e.
Stanje dua upe Gorica
Kue:
itelji:
53
131
62
9
327
996
468
76
255
1867
Udaljenost:
O
1 1/2
4
1 1/2
7
149
RUII
upa sv. Ivana Krstitelja
Povijesni izvori i predaja govore da je upa R ui i jedna od najstarijih u Hercegovini. to se tie njezinih matica i ovdje smo loe sree. Nemamo,
naime, matica starijih od god. 1778. Stalna je predaja da su upnici osim sadanjega boravita, u
Ruiima,
stanovali na tri druga mjesta u upi: u krevitorn, zabitnom brdu Ma I i (na kojemu su ostavili atrnju pod svojim imenom), u
p o I i cam a i u Dr i n o v c ima. Priaju da je
u Policarna bila ne samo upska kua nego i mali
franjevaki samostan, po kome se i sada zove
mjesto Fratarski manastir. to se tie Dr i n 0vac a, priaju da je na kraju breuljka kod polja bila sveenika kua i crkva svetog Luke. Ondje ima mnogo ruevina solidnih zgrada, meu
kojima na nekom svodu prije pola stoljea neki
stanovnik otkrije u tvrdom sanduku cijelu svetu
sveeniku opremu i to potajno proda u Imotskom nekom svjetovnjaku za veoma malu cijenu.
Ali su toga prodavaa i njegovu obitelj kroz mnogo godina udarali djelomini bievi. On je mislio
da to biva radi svetogra pa je pitao za savjet o.
Marijana Miletia, tadanjega upnika. Kad je on
primio vie misa za pokojne i njih izgovorio, bievi su privremeno prestali li ovoj obitelji. Ipak
od te obitelji Erkapi danas nema nitko iv.
Stara
kuhinju)
150
i sada slui za
a krov od sla-
upnika.
Filijalna
sela:
Ruii, residencija
Police
Seline
Tihaljina
Zaside
Brdo
Sebiina
Ploci
Bovani
Drinovci
Kongora
Blaevii
Alagovac
Kritelica
Grude poljem
Grude brdom
Vinjica
Dragiina
Pogana Vlaka
Cerovi Do
Borajna
Vlaka
22
Kue:
itelji:
58
44
26
113
7
18
11
11
12
92
1
9
17
4
21
23
22
43
24
4
6
4
431
105
180
864
46
146
52
122
101
662
5
83
125
28
139
223
133
269
162
30
39
37
570
3982
Udaljenost:
O
1/3
113
2
3
3 1/2
3 112
2 1/2
2
2 112
2
1 1/2
1 112
1 112
1 112
3
2 112
1 112
1
1 112
2
2 112 sata
42
Ova upa od Sebiine do Vlaka duga je 6 sati, a iroka od Gruda brdom do Zasida isto 6
sati.
U ovoj upi ima ograen ih katolikih groblja
s kapelicama 12. U granicama ove upe nema ni
turskih ni pravoslavnih obitelji.
XVIII
VELJACI
upa sv. Ilije proroka
Ova upa u stara vremena zvala se L j u b u k i ili L j u b u k a. Ona je jedna od najstarijih
u Hercegovini.
Istina, nakon ruenja naeg samostana u Ljubukom upnici (sada veljaki) su stanovali najprije u Vo j n i ima, koliko moemo znati. Kad
153
154
vanbegovi god. 1841. To se i dalje korisno nastavlja. Napokon zasluuje pohvalu i novi kanal
koji je god. 1866. proveden od Mladi da natapa
Rastok. Ovo je polje jedino koje seljaku obilato
plaa i manji trud. Polje o kojemu govorimo nalazi se izmeu naih dviju upskih kua Veljaci i
Humac. Veljaci imaju zapadni dio, Humac istoni. Ali sada nadodajern, granica dviju navedenih
upa dijeli polje poprijeko po sredini. Plodni dio
pripada zapadnoj strani. Juni dio je manje prostran i pripada austnijskoj dravi. Polje nije bez
breuljaka. Naokolo sa svih strana su osrednji
breuljci. Na njihovu podnoju nalaze se obino
kue stanovnika.
Sada neto pojedinano o ovoj upi.
MIa d e su kod novog lijepog kamenog mosta koji je napravljen na dobrobit
naroda
god.
1865. Tu su stare ruevine crkve sv. Ilije proroka. Na tim ruevinama je god. 1863. o. Grgo Skari poeo uz pomo naroda zidove nove crkve,
duge 27, a iroke 14 lakata.
Odavde preko Mladi kod groblja u Vitini bila
je stara crkva sv. Stjepana Prvomuenika, od koje se nalaze i mnogi komadi izraenog mramora.
U tv i c a je blizu Vitine, gdje se sada vide
mnoge ruevine. Kau da je to bio samostan
s
crkvom, danas nepoznatog naslova. Utvica je katolicima ostala u gorkoj uspomeni. Tu su se oni
g. 1832., natjerani i zavedeni, borili na strani Ljubukoga Kapetana i od njega izdajniki i kukaviki ostavljeni. Mnogi su u tom boju nevini izginuli od turskih eta koje su se borile za Ali Pau Rizvanbegovia.
K I o b u k je tako nazvan po obliku breuljka, koji se visoko die iz polja. Sa svih strana je
odrezan i strm kao stog sijena. Posebno je kod
Klobuka to da je visoko uzdignut i da nije spojen ni sjednim brdom viim od sebe, a ipak ima
mnogo trajnih vrela, ak i na samom vrhu. Meu
156
Kue:
80
21
50
27
107
23
120
27
34
52
75
28
644
.itelji:
494
243
295
163
666
137
695
163
278
365
297
220
4016
Udaljenost:
O
1
1 1/2
2 1/2
1
2
1
2
1 1/2
1 1/2
1
1 sat
16
157
Ova upa od iljevita do Probija duga je etiri sata, a iroka svugdje do tri sata. U ovoj upi ima 7 katolikih groblja s kapelicama. Samo
Il selu Vi tini ima 27 turskih
kua, u Otoku jedna
Ciganska. Pravoslavnih ovdje nema.
XIX
HUMAC
upa sv. Ante Padovanskog
Odijeljena je od svoje matice
Veljaci
god.
1855. Otada ima i matice. Granii na istoku s Gabelom i Gradniima; na jugu s Vidom i Strugama, na zapadu s Veljacima, a na sjeveru s erinom i irokim Brijegom.
Hum a c, udaljen od grada Ljubukoga pola
sata prema jugu, na breuljku malo uzdignutom
iznad polja, pod veoma irokim horizontom, ima
10 minuta udaljenu rijeku MIa d e. Crkveno zemljite, na kojemu je sada kua, priskrbio je presvijetli gospodin Kraljevi, tada upnik u Veljacima, god. 1850. Kuu nad starim svodom sagradio je o. Jozo Cigi, prvi upnik na Humcu, oko
god. 1858. I puk mu je obilno pomogao. Spomenuti otac, prije nego se preselio u kuu, morao
je progutati mnoge neugodnosti. Ta je kua duga
18. lakata, iroka 14. Ima etiri sobe, dok je treinu kue zauzela kapelica. Ima podrum za vino.
Starom zcmljetu kue dodano je god. 1866. drugo za 1100 forinta. Kupljeno je milostinjom
sa
svrhom da se ondje podigne novi samostan
za
nauke ili sjemenite. Za nj je iz milostinje pripravljeno mnogo materijala koji se troi u gradnju, koja je zapoela i nastavlja se. O klimi openito u Ljubukom ve sam gore natuknuo. Ne
preostaje nita nego da kaem da je i zrak
na
Humcu mnogo pogodniji za fiziko zdravlje nego
onaj u Veljacima. Okolne velianstvene ruevine
ne doputaju dvojiti da je Humac i okolica kod
starih bio cijenjen. Imaju, naime, dvije kamene
158
aljenja je vrijedna lijenost turskih stanovnika koji bi zaista mogli u svom gradu
sjajno
ivjeti, a ovako openito u siromatvu ivotare.
U gradu Ljubukom je sjedite mudira i suca
kadije. U njemu su tri damije i dvije kole. Na
vrlo krevitom vrhu breuljka nad gradom odskae tvrava solidne grae s nepravilnim kulama. Tu su tvravu Turci vie puta popravljali
i
poveavali, ali se dobro vidi njezin stari izgled.
U njoj je kula s .radionicom zvana He r c e g u a. Stoga se dri da ju je sagradio Herceg Stjepan. Poloaj utvrde je strateki vaan, ali se ini
da .su Turci malo o tom brinu, kad u cijeloj dosta prostranoj
utvrdi uvaju pet malih topova.
Grad Ljubuki broji ako 500 turskih obitelji, pravoslavnih do 20. Ove su godine 1864. sagradile
sebi crkvicu kod grada.
Sada ima 71 katoliku obitelj, a pred malo godina nije bilo nijedne. Tako zlim duhom bili su
ti Turci obuzeti prema katolicima!
Od starina nae vjere u Ljubukom su ruevine dviju crkava: sv. Ante i sv. Kate, djevice i
muenice,
s franjevakim
samostanom uz nju.
Samostan su spalili Turci, kako smo na drugom
mjestu kazali. U Ljubukom se nalaze
takoer
dva groblja starih plemia. Radiii imaju ruevine tvrave pod imenom Krv n i c e, kod koje je,
priaju, nekada bio veliki pokolj. Odatle i ime
Krvnice. Z vir i i imaju
ruevine
bezimene
tvrave. Napokon velianstveni
velikaki nadgrobni spomenici
nalaze se u ovim mjestima:
Studenci, Vitaljina, Bijaa, Luke (juno od Ljubukoga), Karamenovine blizu mosta, Crveni Grm
u Sobu, Rudnice, Radiii na etiri mjesta.
Poloaj mjesta prema Humcu je ovakav: od
istoka: Studenci, Ligat: od juga: Vitaljina, Stubica, Zvirii, Teskera, Hardomilje, Bijaa; od zapada: Podprolog, Crveni Grm, Lisice; od sjevera:
Ljubuki.
160
P. o. Andrija
P. o. Andrija
uitelj kole.
Filijalna
sela:
Humac, residencija
Radiii
Ljubuki grad
Ligat s Ljubukim
Studenci
Vitaljina
Stubica
Zvirii
Teskera
Hardomilje
Crveni Grm
Podprolog
Lisice
Bijaa
14
Ova
tri sata,
tri sata.
groblja
aravanja, upnik
Knezovi, pomonik
Kue:
itelji:
67
107
71
371
610
390
26
11
16
14
14
48
29
38
27
399
137
84
178
90
154
351
180
265
198
:;23
3.407
55
upnika
Udaljenost:
O
1
1/2
1
2
1/2
2 1/2
2
3/4
1
1 1/2
2
1
2 sata
18
161
a isto tako i toan broj sljedbenika drugih vjeroispovijesti. I kad je govor o nekatolicima,
neka
se ni jedan od njih ne zadovolji onim, kod nekih
uobiajenim izrazima, ima ih, vie, rnnogo
ih je, veoma su brojni ili slinim neodree-
nim.
Ovdje zavravam, iako nerado, svoj kratki izvjetaj o upama alei to mi inae ni vrijeme a
ni druge okolnosti ne doputaju da budem opirniji.
Uostalom, ono to sam rekao kad sam govorio
o osnivanju naeg samostana, opet stavljam itaocu na razmatranje:
Mi smo u posljednje vnijerne mnogo uinili na
irokom
Brijegu, a na drugim
mjestima i jo
vie.
Kao nepobitan dokaz te istine slui i ovaj moj
kratki izvjetaj, a jo vie sami spomenici djelatnosti. Ali premda se mnogo uinilo, s obzirom na
bezbrojne potrebe Misije, doputam da je to opet
malo. Meutim, nismo mi nedostajali sredstvima
nego sredstva nama. U tom nam slui na ast, da
nema nae krivice: Uinili smo, to smo mogli
uiniti; beskorisni smo sluge.
Uostalom,
dok mi stariji
misionari,
istina
krepka duha ali skrenih sila, predajemo mlaima, svojim nasljednjicima,
ono to je uinjeno iz
dosjetljive ljubavi prema vjeri i domovini kao i
ono to treba uiniti, usrdno molimo svoje plemenite dobroinitelje da nam i dalje pomau. Mi
smo im iz srca zahvalni i odluili smo za njih
javno moliti i svake subote svete mise prikazivati.
Neka nitko ne misli da nama treba samo gotova novca. Sve to je kod nas dosada uraeno,
treba u mnogim dijelovima dograditi. Stoga, knjige koje bilo vrste, na drugim
mjestima
manje
potrebne ili suvine, mogle bi vrlo dobro pomoi
naoj potrebi, Isto tako treba misliti o svakoj
162
163
DODATAK
U Grudama u P i v evo m gro b I j u postoje dva velianstvena nadgrobna spomenika dvojice koji su vodili dvoboj. U jednom od nj-ih je,
misle, pokopan neki prezimenom P iva c. Jo nije utrnuto potomstvo te obitelji. Pod Kr i t el j i c o m vidi se vrlo dobro nekoliko plemikih
U Drinovcima nad V r can o v o m kuom nalaze se ostaci velike utvrde, u kojoj se esto otkriju starine. Ondje ima est velikih podzemnih
prostorija s vrlo tvrdom apsidom. U blri.zini je i
grob nekog sveenika. Blizu P lav ila nalaze se
ruevine crkve nepoznatog naslova.
ros
..
164
O UPI RUlI
165
U Tihaljini, osim na drugom mjestu spomenutih izvora, nalaze se jo dva s posebnim imenom:
Modro oko i Bartulovo vri lo, za koje kau da je
osobito ljekovito.
S o I dat u a je ponor u Bilim kuama, u koji su neki opaki Ani6i ubacili pet ivih Napoleonovih vojnika.
Utvrdu M u le a priaju da je sagradio
Herceg Stjepan. Na vrhu Malia bila je velika stara
tvrava.
Na Mar k o v o j g lav i c i pod Jakanicom
nalaze se mnoge ruevine velianstvene tvrave.
U B a i n i m n j iva m a bila je crkva posveena sv. Nikoli, kod koje se vide mnogi velianstveni nadgrobni spomenici velikaa.
U Kor di a gro b I j u ima vie plemikih
nadgrobnih spomenika s obiljem krieva. Isto se
moe vidjeti u Je I i n a kom p o I j u.
JO O DUVNU
Stanovnici uice tvrde da je u Strnju bila
crkva sv. Pavla, gdje je sada damija. Isto tako,
da je bila druga orkva dosta velika, nepoznatoga
naslova, kod mjesta ruevina Bar a.
Dri se da je vrelo Jan k ova c dobilo ime po
Stojanu Jankoviu, koji se on de zaustavio sa svojom vojskom borei se protiv Turaka. Dre, da je
tu Marijan, sestri Mijata Tomia, ubio Etiopljanina, koji je u Doljanima izdajniki ubio Mijata.
Mjetani dre da je uicu udarilo vie puta
izvanredno nevrijeme zato to su pokopali spomenutog Etiopljanina. Pos-toji i mjesto K o I j aa, posuto mnogim ruevinama, na kojemu su,
kako se pria, Turci poklali lanove mone obitelji G u a k. Od! uice prema Duvnu na tri mjesta
susreu se velikaki nadgrobni spomenici.
Pod Letkom, u Mrk o m e I u, ima i sada
dosta zidova stare crkve. Tu je i jedan velian
166
167
BIBLIOGRAFIJA
RASPORED
nekih hercegovakih redovnika koji su neto tiskom objelodanili otkako se Hercegovina odijelila
od Bosne.
ANEO
KRALJEVI
Isti: I Martirii
nella
Osservante in Ercegovina
di, 1862.
Missione
Francescana
itd. Rim, Tisak Monal-
Mnp.
P. o.
P. o.
P. o.
P. o.
P. o.
P. o.
P. o.
Rim, Tisak
Mate ori, gvardijan, bivi diskret Kustodije, zamjenik efa gradnje i upnik
o. Nikola Kordi, bivi provo kustos, duhovnik
Petar Kneevi, diskret Kustodije, ispitiva i uvar svetita
Pakal Buconji, gen. lektor teol., ispitiva i potprefekt
studija
Alojzije Rado, gen. lektor
fil., tajnik
Kustodije, sekundar novaka, uitelj i ispitiva
Ilija Skok o, dvaput
diskret
Kustodije,
duhovnik
Filip ori, dvaput
diskret
Kustodije,
duhovnik
Ante Karai, vikar samostana, nadglednik bolesnika i pomonik upnika
Martin Mikuli,
metar
novaka,
prof.
gimn. i propovjednik
na sveane dane
P. o.
P. o.
BUCONJI
P. o.
P.
P.
P.
P.
168
O.
BAKULA
PAKAL
OSOBLJA
o.
o.
o.
o.
169
P. o.
Stjepan Vuleti,
kapelan u Poljima,
tim pomonik upnika u samostanu
SVECENICI
O. Jerko Karai
STUDENTI
za-
TEOLOGIJE
ZAVJETOVANI KLERICI
TEOLOGIJE:
STUDENTI
STUDENTI
NOVACI UENICI
P.
P.
P.
o.
o.
o.
P.
o.
ZAVJETOVANI
o.
UENICI
GRAMATIKE:
Marijan
Mileti,
mjesni
kapelan
GRADNICI
Mnp. o.
P.
P.
o.
o.
LAICI:
i ka Jako Markota
SJEMENlTARCI
P.
GIMNAZIJE:
Fra Aneo Nui, fra Ante utura, fra Jako Vas iljevi, fra Grgo Dragievi i fra Franjo Brki.
170
o.
ERIN
Fra Franjo Cori, fra Grgo Gavran, fra imo Musi, fra Toma Hrsti, Fra Mijo uljak, fra Petar
Boi, fra Filip Sivri, fra Marko Grbei, fra Grgo Jovanovi i fra Bla Barbari
P.
i o. Jure Veki
P.
o.
P.
o.
P.
o.
Martin
Ljubi,
mjesni
kapelan
P.
o.
P.
o.
Ante Duspara, bivi metar novaka, sada diskret Kustodije, upnik i ispitiva
Pavao Petrovi, pomonik upnika
GORICA
P.
o.
Marko Herceg,
lozofije, upnik
nekada
gen. lektor
fi-
171
KONIlC
POSUJE
P.
o.
P.
o.
P.
o.
P.
o.
Stjepan
P.
o.
Toma
upnik
UPANJAC
P.
P.
o.
o.
P.
o.
P.
o.
upnik
GRABOVICA
Juri,
o.
BILJEKE:
POLJE
Naletili,
P.
upnika
i uitelj
UICA
P.
o.
Pako
Rado,
mjesni
kapelan
P.
o.
SEONICA
P.
o.
RAKITNO
P.
o.
P.
P.
o.
.0.
P.
P.
172
o.
o.
upnika
173
OSOBNO
redovnika
Ime i prezime:
Nikola Kordi
Ilija Skoko
Andrija Karai
Aneo Kraljevi
Filip Ani
Filip ori
Petar Kneevi
Mate ori
Petar Bakula
Jozo Cigi
imo Martinovi
Jure Budimir, laik
Petar Kordi
Ilija Zelenika
Toma Juri
Mijo Nikoli
Andrija aravanja
Mate Buli
Ilija Juki
Grgo karo
Filip utura
Marijan Mileti
Pakal Buconji
Mijo Rozi
Lovro Sesar
Ivo Vasiljevi
Martin Ljubi
Ante Duspara
Rafo Rado
Pako Rado
Bla Jerkovi
Filip ovi
Stjepan Vuleti
Marko Herceg
Ilija Leki
176
Mjesto:
Sritnice
Rasno
Crna
erigaj
Mostar
Jare
Deevice
Glavice
Batin
Dobrkovii
Vidovii
Vir
Sritnice
Gradac
Bukovica
Kreevo
Crna
Gradnii
Jukia m.
upanjac
Rastovaa
Dobro Selo
Drinovci
Sritnice
Rujan
Meugorje
Crna
Mamii
Rakitno
Seonica
Vidovii
Ljuti Dolac
Kazaginac
Humac
Ledinac
prema
KAZALO
stupanju
Godina
oblaenja
roenja:
19. 3. 1791.
30. 3. 1804.
17. 3. 1807.
28. 12. 1807.
10. 3. 1809.
27. 12. 1810.
8. S 1816.
27. 10. 1813.
14. 5. 1816.
13 6. 1815.
26. 10. 1824.
19. 11. 1838.
14. 6. 1823.
1. 6. 1826.
24. 6. 1824.
25. 7. 1825.
10. 4. 1826.
8. 9. 1825.
21. 9. 1831.
13. 7. 1831.
11. 4. 1833.
16. 5. 1830.
2. 4. 1834.
24. 3. 1830.
12. 3. 1831.
21. Il. 1829.
30. 10. 1833.
21. 3. 1835.
5. 3. 1838.
3. 7. 1834.
6. 8. 1836.
28. 5. 1837.
5. 2. 1837.
26. 11. 1833.
10. 3. 1837.
u Red
15. 10. 07
9. 3.23
9. 3.23
9. 3.23
5. 4. 24
14. 7. 28
4. 3. 32
4. 9. 32
4. 9. 33
25. 4. 36
22. 2. 40
19. 11. 39
22. 2. 41
20. 5. 42
22. 2. 41
16. 10. 43
16. 10. 43
16. 10. 43
28. 4. 47
28. 4. 47
30. 1. 48
30. 1. 48
13. 10. 51
13. 10. 51
l3. 10. 51
18. 1. 52
18. 1. 52
18. 1. 52
16. 11. 52
16. 11. 52
16. 11. 52
16. 11. 52
16. 11. 52
16. 11. 52 .
13. 6. 53
12
zavjetovanja: \
15.
9.
9.
9.
5.
14.
10. 08
3. 24
3.24
3. 24
4. 25
7.29
4. 3. 33
4. 9. 33
4. 9. 34
25. 4. 37
22. 2. 41
19. 11. J9
22. 2. 42
31. 7.43
22. 2. 42
16. 10. 44
16. 10. 44
16. 10. 44
28. 4. 48
28. 4.48
25. 5.49
25. 5.49
10. 11. 52
10. 11. 52
10. 11. 52
18. 1. 53
18. 1. 53
18. 1. 53
6. 3. 54
16. 11. 53
16. Il. 53
16. 11. 53
16. 11. 53
16. 11. 53
13. 6. 54
Prve mise
22.
3.
19.
6.
31.
15.
16.
17.
7.
15.
17.
8. 17
8.28
9.29
1. 31
7. 33
3. 34
3. 39
8. 39
10. 39
4.43
6.48
10. 12. 48
10. 12. 48
20. 3.47
1. 11. 50
22. 12. 49
14. 10. 49
1. 11. 54
13. 7. 56
22. 12. 55
17. 12. 53
20. 12. 56
25. 3.55
5. 12. 56
6. 3. 55
11. 4. 57
1. 12. 57
19. 3. 61
10. 9.57
24. 2. 59
4. 12. 59
30. 10. 59
29. 5. 58
9. 10. 59
sluba u
Misiji
49
35
20
36
34
30
24
28
21
23
19
19
19
17
17
17
17
13
12
11
7
6mjes
8
6
8
10
8
6
7
8
5
7
6
5
177
Ime i prezime:
Alojzije Rado
Petar Soldo
Ante Luburi
Jakov Markota, laik
Franjo Milievi
Marijan Zovko
Stjepan Naletili
Nikola imovi
Bono Kvesi
Jure Juri
Pako ui
Augustin Skoko
Luka Begi
Mijo Rubi
Andrija Knezovi
Ivo Bagari
An te Karai
Franjo Baadur
Pavao Petrovi
Augustin Zubac
Martin Mikuli
Jure Veki
Jerko Karai
178
Mjesto:
Seonica
Crna
Radiii
Kruevii
Ograenik
Lise
Crna
Zvirovii
Rasno
Crveni Grm
Mokro
Rasno
Gradac
upanjac
Sovii
Bukovica
Crna
Mostar
Klobuk
Gradnii
Ruii
Doljane
Crna
roenja:
1. 7. 1839.
18. 3. 1834.
13. 5. 1833.
l. 7. 1820.
10. 10. 1835.
9. 5. 1839
4. 8. 1837.
25. 4. 1839.
14. 2.
1. 4. 1843.
24. 7. 1843.
21. 11. 1838.
21. 10. 1841.
21. 2. 1841.
30. 6. 1840.
28. 1. 1842.
10. 10. 1840.
21. 5. 1841.
1. 2. 1843.
19. 4. 1843.
15. 1. 1841.
20. 6. 1843.
12. 11. 1842.
Godina
oblaenja
13.
13.
13.
23.
15.
15.
15.
15.
19.
19.
19.
19.
19.
25.
25.
25.
25.
25.
30.
30.
30.
30.
30.
6.53
6. 53
6. 53
7.53
3. 55
3. 55
3.55
3. 55
8. 56
8. 56
8. 56
8. 56
8. 56
8. 57
8. 57
8. 57
8. 57
8. 57
1. 59
1. 59
1. 59
9. 61
9. 61
I zavjetovanja:
2.
13.
13.
27.
15.
15.
15.
15.
15.
2.
25.
19.
19.
25.
25.
25.
25.
25.
30.
30.
30.
30.
30.
7. 55
6. 54
6. 54
7. 54
3. 56
3.56
3. 56
3. 56
2. 58
4. 59
7. 59
8. 57
8. 57
8. 58
8. 58
8. 58
8. 58
8. 58
1. 60
1. 60
1. 60
9. 62
9. 62
I Prve mise
sluba u
Misiji
14. 9. 62
J9. 9. 57
13. 3. 57
7
7
8
21. 12. 61
2. 6. 60
3. 11. 61
17. 1. 64
1. 11. 66
17. 3. 66
21. 9. 61
26. 5. 64
18. 10. 63
4. 4. 63
30. 4. 65
12. 4. 63
17. 12. 64
15. 2. 66
28. 10. 65
19. 12. 63
9. 12. 66
22. 12. 66
5
5
2
2
6mjes
5 mjes
1
2
6mjes
1
1
2
2
1
6mjes
1
179
SINOPTlKI
PREGLED
APOSTOLSKOG VIKARIJATA I MISIJSKE FRANJEVAKE
KUSTODIJE U HERCEGOVINI
Mjesto:
Lovro Sopta
Jakov Kraljevi
Duice
Godina
roenja:
oblaenja:
5. 5. 1846.
20. 9. 1844.
erigaj
zavjetovanja:
30. 9. 1861.
30. 9. 1861.
24. 9. 1866.
15. 3. 1866..
Ime i prezime:
Mjesto:
Franjo ori
Grgo Gavran
imun Musa
Mijo uljak
Toma Hrsti
Petar Boi
Filip Sivri
Marko Grbei
Grgo Jovanovi
Bla Barbari
Goranci
Rastovaa
Klobuk
Klobuk
Grab
Blizanci
Meugorje
Dobrkovii
urmanci
Dragiina
14. 9. 1846.
17 4. 1847.
24. 12. 1848.
1. 10. 1848.
1. 8. 1847.
4. 2. 1849.
26. 4. 1848.
7. 9. 1848.
21. 1. 1849.
6. 6. 1849.
13.
13.
31.
31.
31.
24.
24.
24.
24.
24.
5.
5.
\.
1.
1.
4.
4.
4.
4.
4.
1863.
1863.
1863.
1863.
1863.
1865.
1865.
1865.
1865.
1865.
zavjetovanja:
13.
13.
11.
11.
11.
24.
24.
24.
24.
24.
5.
5.
9.
9.
9.
4.
4.
4.
4.
4.
1864.
1864.
1865.
1865.
1865.
1866.
1866.
1866.
1866.
1866.
KLERICI NOVACI
Ime i prezime:
Mjesto:
Aneo Nui
Ante utura
Drinovci
Rastovaa
180
Godina
roenja:
oblaenja:
20. 11. 1850. 24. 9. 1866.
30. 9. 1850. 24. 9. 1866.
zavjetovanja:
1
1
1
1
Teologija u samostanu
upskih kua
upskih kua u gradnji
Katolikih groblja
1
19
2
189
1 Kapelica u grobljima
3 Gradova
162
1
Varoi
Sela
. Katolikih obitelji
Katolikih itelja u
samoj naoj Misiji
Katolikih itelja u
cijeloj Hercegovini
Turskih obitelji
Turskih itelja
Pravoslavnih
obitelji
Pravoslavnih itelja
Ciganskih obitelji
Ciganskih itelja
idovskih obitelji
1 idovskih itelja
3
267
6822
8
7
5
7
8
85
57
12
2
4
8
12
4
1 Svega obitelji
1 Svega itelja
1
50016
76422
4966
24830
958
4990
158
790
18
90
12922
157138
181
TRN
PREGLED
SVJETOVNIH SVEENIKA I FRANJEVACA
KOJIH TJELESA POIVAJU
U HERCEGOVAKIM
GROBLJIMA
IROKI
BRIJEG
O. Ambro imunovi
O. Ivan Martinovi
O. Nikola Jelii
Fra Pako Boji
O. Mijo Slikovi
O. Ilija Marojevi
O. Jakov Krianac a)
O. Ivan Crnjac
Presvijetli gosp. Rafo Barii, biskup
O. Nikola Ani
O. Ilija Vidoevi
a) O. Jakov Krianac, rodom iz Vedaia u Duvnu
sin je nae zajednike Majke Provincije Bosn~
Srebrene. Nakon diobe Hercegovine od Bosne
preao je k nama i poto je proveo est godina
s nama inilo mu se naj ugodnije da meu nama
i zaklopi svoje oi.
Dana 17. rujna 1852. poto je zaelio da se
teko bolestan prenese na iroki Brijeg, oprernljen svetim sakramentima umiruih umro je oplakan od sve brae.
Navedeni otac dodao je prostodunosti svetaca
i druge sigurno izvanredne kreposti. Svojim ivotom bio nam je svima na divljenje i duhovnu izgradnju. Ostavio je takvu uspomenu kod pobonoga naroda da mu svi bez razlike tuju grob kao
sveca.
PODJELA UERIGAJU
O. Luka Dropulji
O. Ilija Musa
O. Pavao Budimir
BUHOVO
O. Marko kegro
O. Grgo Pranievi
182
GRADNII
Bono Mihaevi
Jakov Bonjak
Mijo Kobaa
Franjo Kopi
Franjo Kraljevi
Ante utura
KOVAICE U MEUGORJU
Don Vale Vasiljevi
O. Jako Vasiljevi
VELJACI
U IPOVAI
O. Jozo Grelji
VRULJA
O. Augustin Nikoli
O. Grgo Dragievi
O. Aneo Primorac
RADMILOVAC U RUIIMA
O.
O.
O.
O.
O.
Aneo Glava
Grgo Pinjuv
Ivan Duji
Bono Kraljevi
Lovro Sopta
DRINOVCI
O. imun Bakra
183
GORICA
O. Mijo Dui
Don Petar Dampo
O. Augustin Mariji
O. Aneo Vlai
POSUKI GRADAC
Fra Bernardin Begi, podakon
POSUJE KOD RIINE
O. Stjepan ori
O. Ante Vrci
O. Marko kori
POSUJE MARTIA
O. Luka erko
O. Ilija Leko
KRI
VIR
Dan Marko Budimir
ROKO POLJE
O. Bono Krnetvi
Don Tadija ali
O. Ilija Janji
O. Grgo ivanovi
O. Ante Dei
KONJIC
O. Mijo Kobaa
O. Mijo Rozi
UICA U KOLAKOVU GROBLJU
Don Ivan Kolak
UPANJAC U VUKOVINAMA
O. Franjo Primorac
UPANJAC U PODGAJU
Don Jure Dilber
OPASKA
Neko, nema ni 80 godina, otkako su neki nai
mladii prestali uiti kOd privatnika
ili u Ilirskom
kolegiju u Dalmaciji
za svjetovne
sveenike. Oni
su se drali slavenskog obreda i s franjevcima
sluili narodu. (Zadnjih 20 godina nemamo vie ni jednoga). I njih smo unijeli u pregled.
GRABOVICA
Don Grgo Grli
RAKITNO
Fra Anui
Don Jakov Perkovi
O.
O.
O.
O.
O.
SEONICA
Andrija Bari
Mate ekimi
Ante Alaupovi
Pako Kvesi
Jozo Vrlji
MOSTAR U OINOVCU
O. Ivan oi
O. Filip O1ovi
O. Grgo Mandi
185
IMENA
OVE PROVINCIJALNE
Ime
i prezime:
Mijo Rozi
Aneo Boban
Ante utura
Pako Boji
Ilija Marojevi
Lovro Sopti
Mijo Slikovi
Ilija Leko
Marijan
Krei
Jakov Krianac
Franjo Kraljevi
Augustin Mari
Grgo Dragievi
Aneo Primorac
Pako Kvesi
Ivan Crnac
Jozo Vrlji
Franjo
Primorac
Rafo Barii
Nikola Ani
Aneo Vlai
Marko Zlomisli
Ilija
Vidoevi
Sluba:
KAZALO
BRAE
KUSTODIJE KOJI
1840.
Datum smrti:
SU UMRLI
OD GODINE
Str.
Mjesto:
Godina
Dobi
Redovn.
34
6
Pokopan
u groblju:
Dubje
Sv. Bartul
24 Gradnii
5 . Brijeg
25 . Brijeg
19 Radmilovac
47 . Brijeg
14 Martiakri
5 Ferrara
5
32
27
35
. Brijeg
Asculi
Gorica
Krpuevac
Krpuevac
36 Seonica
19 Mekovac
29 Seonica
17 Vukovine
46
19
11
6
41
. Brijeg
Mekovac
Gorica
Venezia
d. Vigna
Mekovac
5
9
11
Predgovor
hrvatskom
izdanju
Podatci o upravi
Crkve i Kustodije
Dragom
itaocu
I Kratki
Imena pokrajine
Topografski
poloaj
Hercegovine
Topografski
opis Apostolskog
vikarijata
i ProvincijaIne
kustodije
u Hercegovini
Klima i tlo u naoj Misiji
Glavna brda u ovoj misijskoj
Kustodiji
Rijeke, jezera,
izvori, potoine, mostovi
Poganski spomenici
i gomile
Javni
putovi
Civilna
uprava
Vjeroispovijesti
Fizioloko stanje Hercegovaca
Narav, pobonost, graanska
zvanja,
ekonomsko
stanje,
obred i jezik
II Katolika vjera i franjevaki
Hercegovini
III Postanak Apostolskog
Hercegovini
samostani
vikarijata
novoga samostana
15
16
18
19
20
21
22
23
24
25
25
26
u
28 -
30
31 -
35
31
31
35
Mostarski biskupi
Duvanjski
biskupi
Apostolski vikari
V O postanku
Opis poloaja
27
IV Postanak ProvincijaIne
kustodije u
Hercegovini
Dekret svete Kongregacije
za irenje
Provincijalni
kustosi
u Hercegovini
186
15 -
36 -
47
38
47
48 -
51
48
vjere
u Hercegovini
Str.
VI Opis samostana, crkve, drugih samostanskih
graevina, vrtova i klauzure
Crkva
Opis samostana
Kuna disciplina
kole i nedostatak
sredstava
Samostanska
obitelj
Prihodi
samostana
O upama
napose
Opaska
I iroki
Brijeg
II Ljuti Dolac u Blatu
III Gradac
BROTNJO
IV erin u Brotnju
V Gradnii
u Brotnju
VI Gabela
VII Mostar
Nova katolika
Crkva
Katolika kola u Mostaru
Sveani
ulaz biskupa u Mostar
Stanje dua
upe Mostar
VIlI
Konjic
IX Rakitno
X Seonica u Duvnu
XI upanjac
XII uica
XIII Grabovica u Bukom
XIV Rako Polje
56
52
52
54
za kolanje
52 -
55
56
56
Str.
XV Posuje
XVI Gorica
XVII Ruii
XVIII Veljaci
XIX Humac
DODATAK
143
146
150
153
158
164 -
Jo o upi Ruii
Jo o Duvnu
58 -
66
58
60
61
62
63
Osobno
167
67
68
72
75
79
80
85
91
95
100
101
102
109
112
120
122
130
136
138
141
Imena
168
osoblja
kazalo
Sinoptiki
Pregled
67 -
164
166
Bibliografija
Raspored
167
169 175
pregled
173
180
181
182 -
185
186
0- I '
IV, 1971
Il,
I
HERCEGOVINA PRIJE
STO GODINA
ili
EMATIZAM
FRA PETRA BAKULE
"r
NACIONALNA I SVEUILINA BffiLIOTEKA ZAGREB
\I .-~ . _.-llfll~IIIIIIIIIIIII~IIIIIII~1I11111I11111I1111I111I
990365614
MOSTAR, 1970.
IVOT
I SVJEDOANSTVA
Zaviajna Biblioteka
HERCEGOVINA
PRIJE
STO GODINA
KUSTODIJE
EMA TIZAM
I APOSTOLSKOG
VIKARIJATA
u Hercegovini
HERCEGOVINA PRIJE STO GODINA
ili
Topografsko-Historijski
ematizam Franjevake
Kustodije i Apostolskog Vikarijata u Hercegovini
za godinu Gospodnju 1867
Mostar
1970
Mostar
1970.