IVOT

I SVJEDOANSTVA
Zaviajna Biblioteka

HERCEGOVINA
PRIJE
STO GODINA

Izdaju: Hercegovaki franjevci

ili

Svezak I

TOPOGRAFSKO-HISTORIJSKI
FRANJEVAKE

KUSTODIJE

EMATIZAM
I APOSTOLSKOG

VIKARIJATA

u Hercegovini
HERCEGOVINA PRIJE STO GODINA

za godinu Gospodnju 1867.

ili
Topografsko-Historijski
ematizam Franjevake
Kustodije i Apostolskog Vikarijata u Hercegovini
za godinu Gospodnju 1867

(Sematlzam fra Petra Bakule)

[Sematlzam fra Petra Bakule )

S latinskog originala iz god. 1867. preveo

"

Dr. fra Vencel Kosir

\1

Mostar
1970

Mostar
1970.

VI
OPIS SAMOSTANA, CRKVE, DRUGIH
SAMOSTANSKIH GRAEVINA, VRTOVA
I KLAUZURE
Crkva
Carski ferman (koji je spomenut) za gradnju
nae crkve propisao je duljinu, irinu i samu
visinu odreenim mjerama. Nije doputao ni za
nokat udaljiti se od odreenih granica pod prijetnjom ruenja. U fermanu je bila odreena
duljina crkve 44 lakta, irina 24 lakta. I zato je
naa crkva protiv nae volje zaista malena, nedovoljna za polovinu svijeta koji dolazi.
Opis samostana
Samostanu, kojega je gradnju najvie vodio
o. Filip Ani, ferman nije odredio nikavih mjera,
pa je za nae prilike dosta prostran. Ima dva
krila, istono i zapadno, po 32 metra duga, ~roka pak 9 m. Juno krilo je tavie due, tj. 43
m. Od ovoga krila pravo na jug prislonjen je
odio za novicijat i kuhinju. Dug je 25 m, a irok
10 m. I tako u svemu mi imamo u samostanu
duljine jednoga zida 164 m, irine 19 m. Ako ove
duljine neke poetverostrui,
neke potrostrui
dobit e 720 m duine zida cijelog samostana.
A kolika je irina, ni ja sam koji sam prisutan,
ne bih lako izraunao. Zatim, dva krila zapadno
i istono, na dva su kata. Juno pak krilo s podrumom i spremicom vie je od tri velika kata.
I zahodi sa zapadne strane na oba kata pripojeni su samostanu, ali su izneseni 7 m. ine
od samostana zasebnu gradnju i trokove. Na,
dakle, samostan, kada se oduzmu dva krila novicijata i zahodi, ini etvorinu koja ima sa sjevera prislonjenu crkvu. U cijelom samostanu sada imamo 65 soba za stanovanje. Razumije se da
je u njemu blagovaonica za brojnu obitelj ira-

52

dionice. Cijeli samostan je solidno graen, dosada se nije pokazala ni najmanja pukotina na cijelom kamenom zidu. Pokrov je od naih kamenih ploa. Ako tome doda jo ne mali crkveni
namjetaj, ivene namirnice i samostanske pokretnine, sigurno e se svota trokova jo mnogo
poveati. Ali ovo jo nije svretak trokova. U
sredini sarnostanskog dvorita nalazi se atrnja,
jedna izvan dvorita u irem smislu, druga u klauzuri. Obje su zaista velike, duge naime 24 lakta,
iroke 12 lakata i duboke 16 lakata. Imamo i
treu u klauzuni, manju od tih. Spomenute atrnje su sagraene bez ikakve pomoi naroda, a
slue i nama i narodu. Nemoj misliti da su ove
atrnje malo stajale. Ali ni tu nije kraj. Na kraju
zida od klauzure nalazi Se zgrada za puku kolu
duga 23 lakta, iroka 16, visoka 20 lakata. Tu je
i pristojno prenoite za asne goste i dobroinitelje.
Napokon imamo osam prikladnih duana iznajmljenih svjetovnim trgovcima robom u korist
crkve i crkvenog namjetaja. Nije malo utroeno
dok je sve to napravljeno. Meutim jo nije kraj.
Tu su i dvije tale sa sjenicima. Jedna je duga
18 lakata, iroka 10, visoka 9. Druga je duga 21
lakat, iroka 11, visoka 10 'lakata.
Imamo takoer klauzuru LI irem smislu, tj.
zid koji opasuje sve navedene graevine, atrnje,
umu, livade i vrtove. Duljina ovoga kamenog
zida iznosi 2316 naih lakata (Svaki lakat iznosi
26 venecijanskih uncija. To vrijedi uvijek kad se
govori o laktima ) . Visina zida je ravna visini
visoka ovjeka.
Jo, k tome imamo prostrane vrtove (radi nestaice ive vode) slabo plodne. Oni su isprepleteni mnogim poprijekim podzidama, koje zadravaju zemlju, i :napravljeni
gotovo kao u kremenu velikim nanosima zemlje. I to je trailo
mnogo izdataka. Napokon, ispod vrta s june
strane ima livada ili oranica 15 jutara. Ovo je do
53

zadnjega metra osloboeno od ume, trnja, busenja, ivih stijena i velikih starih gomila kamenja. Sve naom brigom i trokom. Ne emo
potpuno mimoii ni istoni dio klaustra koji pokriva gaj. Istina, za ienje ume u njemu nismo potroili mnogo novca, ali je takoer istina
da smo mi u toj umi svojim rukama toliko radili, da danas uiva tko ga gleda. Kod' utoka
potoka Ugrovae u rijeku Liticu imamo tri jutra zemlje, prije neobraivane sada zidom ograene. Da bismo je mogli natapati, doveli smo kanal
dulji od jedne milje. Napokon, nabavka mlinice,
nekoliko oranica i vinograda vrlo potrebnih za
uzdravanje zajednice, stajalo je velikih izdataka.
Da ne bih dosadio nekome nabrajajui
mnoge
male stvari, molim itaoca da promisli to smo
mi imali, dok se na prvi gvardijan pod lisnatim hrastom izjedao od nestaice svake vrste,
a to sada poslije 20 godina imamo. Kad usporedi n i ta
ita
kom
n o g o, onda neka zanijee otvoreno udo Boje providnosti, ako moe. Ali da ne bi kome 'palo na pamet, da smo
mi sve svoje sile i trokove upotrijebili samo za
na samostan i za ono to nama pripada, kad
budem radio o pojedinim upskim kuama, ja u
naznaiti, to je u pojedinoj od njih uinjeno
ili zapoeto u isto vrijeme. Zasada neka ti je
dosta, da mi nismo nali ne samo ni jedne crkve nego niti male kapelice, kad smo doli iz Kreeva. Sada kada ti pokau, to je nanovo podignuto, moi e se uvjeriti, da mi nismo bili zauzeti samo oko samostana. Pogledajmo sada neke samostanske stvari.
Kuna disciplina
U ovome naem samostanu opsluuje se, kao
to je obiaj, disciplina koja odgovara naim i
papinskim odredbama. Na elu su kustos, gvardijan i samostanski diskreti, zatim vikar samostana i metri uenika.
54

kole i nedostatak
'la uzdravanje

sredstava

Imamo u samostanu kolu latinskoga jezika,

humanistiki studij (gimnaziju), filozofiju i teologiju. Filozofiju i teologiju nismo dosada predavali, nego smo mlade redovnike slali u Italiju
k svojoj ljubeznoj brai. Sada pak, poto su na
nau nesreu u Italiji nai samostani porueni i
braa rasprena, ne znamo kamo emo poslati
svoje mladie na nauke izvan domovine. Ovo je
uistinu temeljno pitanje, nae i naega naroda.
Mi naime, nemamo sredstava za uzdravanje, da
mladii zavre kod nas sve nauke. Budui da nema mjesta kamo bismo ih van poslali, ne vidimo
vie naina, kako se moe izbjei propast cijele
nae Misije. Sada imamo malo mladia na naukama: svega 22, a ipak se borimo s oskudicom
i dugovima. Neotklonjiva je potreba da im se
broj i potrostrui. Ostanu li prihodi isti, bit e
sigurno nemogue njih uzdravati.
Stoga srdano molim sve koje katolika ljubav potie, a imaju sredstava, da nam budu na
pomoi u ovoj naoj vrlo tekoj nevolji. Na drugome mjestu emo rei, da smo mi zbog nestaice potrebnog prostora u ovom samostanu i zbog
drugih vrlo opravdanih
razloga poeli u ovo
vrijeme graditi drugi samostan na Humcu za kolu ili kolegij. Dopustimo da ga i dovrimo milodarima; koja korist, ako ne bude sredstava za
uzdravanje!
Na drugim mjestima pitomci u sjemenitima
pridonose godinje neto za uzdravanje. Kod nas
pak nemaju odakle pridonijeti, a nije ni obiaj
da ita pridonose. Da bismo zadovoljili potrebama Misije, prisiljeni smo ne samo besplatno pouavati djecu kroz vie godina, nego ih i uzdravati, esto puta bez koristi za Misiju. esto se
dogodi da djeaci kolani i odgajani odu kui
nakon to smo ih mi, od sebe otkidajui, etiri
ili pet godina hranili. Stoga moe razumjeti, za55

to uzimamo vie aka nego bi trebalo za ovu

teku Misiju: da ostatak bude dostatan za nae
potrebe, i kad nas mnogi napuste.

to i posjeduje. Tim upravlja gvardijan kao zamjenik apostolskog

sindika. Ali ipak da najiskrenije oitujem golu istinu: to god dobije
samostan godinje sa svojih posjeda, jedva bi
moglo dotei za pokrie njegovih trokova za
jedan mjesec.
Milostinje za reene mise su isto tako neki
prihod. Ali pazi: Nisu svi sveenici u samostanu.
Drugo, milostinja od jedne austrijske lire (viu
nikad ne daju) nije tako veljka, da nam mnogo
obeaje. Samostan ima pripojenu upu. Na gvardijan je, naime, upnik. Ali kako nijedan od naih upnika ne uiva upnika prava stole, tako
ni ovaj samostanski. Mi sve moramo vrdti potpuno besplatno. to dakle? Samostanski upljani
obiavaju davati slobodno i dragovoljno u naravi
sredstva za uzdravanje. Sigurno je da nam oni
po svojoj volji daju milostinju. Ali kad bi i svi
upljani gorjeli od velike ljubavi za svoje oce
i pastire, toliko su siromani da bi malo mogli
pomoi. Ako godina ne rodi, zar nas nee ostaviti potpuno praznih ruku? Napokon, pojedini
upnici moraju pridonositi za uzdravanje mladei u samostanu. To stoji. Ali kad upnik malo
primi od svojih upljana, sigurno ne moe biti
dareljiv prema samostanu. Tako, kad se ispitaju
svi izvori naih prihoda, oni nisu toliko slabi,
koliko su nesigurni.
Tako, htio ili ne htio tko vjerovati: mi smo
ustanovili da sva sredstva naih prihoda bez tue pomoi ne mogu biti dostatna za uzdravanje
kolske mladei. tedljivi smo u doslovnom smislu, siromano ivimo, s malim smo zadovoljni, a
ipak nemamo ni najpotrebnijih
stvari.

Samostanska obitelj
Dopustimo da nam nikad ne treba brojnija
samostanska obitelj od ove; ipak i za ovu treba
dosta godinjih izdataka. Danas u sklopu samostanske obitelji ima 55 osoba. Imamo svaki dan
goste, i to nam je drago. Meutim,' starjeina samostana mora dati gostima i obitelji pristojno
uzdravanje. Osim hrane i svega potrebnoga redovnikoj obitelji, duan je dati svakom zavjetovanom lanu godinji osobni vestiarij. Tako treba da bude, i tako zahtijevaju nai franjevaki
zakoni. MisLi li da se mala, svota izda na taj nain iz godine u godinu?
Meutim, ne svravaju svi nai trokovi u samom samostanu. Osim popravka vie zgrada mi
smo prisiljeni imati staje i vie jahaih i tovarnih konja za potrebe Misije i samostana uz drugu stoku potrebnu zajednici. Mi vie izdamo godinje za hranu i opremu konja, nego se izda
na drugom mjestu za brojnu samostansku obitelj!
Prihodi samostana
Ali ako se zna za izdatke, treba znati i za primitke, i to sigurno, troimo li mi svoj novac ili
tui. Meutim, da ne bi po velikim izdacima zakljuio i na veliki prihod, ovo u ti poteno iznijeti.
Nitko od nas ne posjeduje nepokretnih
dobara, a ni pokretnih, osim to se njima moe
sluiti po volji starjeina. Zajednica pak apos tolskim dopustom (koji se povruje svake dvanaeste godine) moe posjedovati.
I doista, togod
je mogla dosada doputenim sredstvima namai,

56

57

VII
POSTANAK NOVE
U MOSTARU

BISKUPSKE

RESIDENCIJE

Povijest
Gdje su tono stari mostarski biskupi imali
svoju residenciju, u samostanu sv. Ante ili drugdje, nema nikakova spomena. Da li su prijanji
biskupi imali katedralnu
crkvu ili su se sluili
onom samostanskom,
i ovo je zavijeno velikom
utnjom i povijesti i predaje. Ali nije se ni uditi to su u ovome gradu, slabije nego drugdje,
sauvane predaje o naim stvarima. Jo pred sto
godina nije bilo u ovome gradu ni jedne katolike obitelji, a ni katolikih pridolica, osim vrlo
malo. to god bude vidio, kad budem brojio na
svom mjestu katolike obitelji u ovom gradu,
siguran budi, da nijedna nije starija od jednog
stoljea. Dakle, kao to je ovdje prekomjernim
turskim bijesom uniten katolicizam,
tako su
propale i vjerske predaje. Da se potakne i podgrije katolika vatra koja je jo tinjala u Mostaru, inilo se da nita ne bi bilo tako prikladno,
kao kad bi se ovdje obnovilo biskupsko sjedite.
To se moe dobro potvrditi. primjerom koji postoji u tom gradu. Vidjeli smo, naime, otkako je
pravoslavni biskup postavio svoje sjedite u Mostaru, da se njegov narod i brojem i imetkom
poveava, a na kao bespomona
siroad slabi.
Ono malo katolika rijetko je uz pogibli i strah
moglo meu sobom imati misionare, koji imaju
svoje sjedite etiri sata daleko, a kamoli biskupovu prisutnost
da ih sokoli. Pred nekoliko
godina, za naega vremena, u ovom naem gradu
nije bilo slobodno nama javno, po danu i bez
pratnje kojega Turina, posjetiti nae katolike.
Dakle, i vjerske i graanske prilike naega naroda vrue su traile da se uspostavi u Mostaru
biskupsko sjedite. Ali dok su Turci bjesnili pro-

58

tiv katolika, vie protiv sveenika, a majvise protiv biskupa, tko se je ikada mogao nadati da e
ondje biti podignuto biskupsko sjedite.
Pristupila je i zasjala pomo nedokuive Boje
providnosti.
Gdje se ovjek nije mogao niemu
nadati, znao je Bog udesne stvari proizvesti. Nije slijepim i pukim sluajem presvijetli gospodin Barii postavljen za apostolskog vikara Hercegovine. Bog je svojom tajnom promisli pripravio taj put: pa iako se mnogima inio slab na
ljudsku mislei, Bog je iz njega izveo divna dobra.
Uistinu bi bilo od male ili nikakve koristi odijeliti Hercegovinu od Bosne i postaviti joj na elo
manje revna, nemona i kolebljiva ovjeka. Dvoje
se je, dakle, trailo: podjela vikarijata i postavljanje hrabra ovjeka. I upravo to dvoje se svidjelo Bojoj providnosti povezati.
Gospodin Barii se morao mnogo truditi i
mnogo zapreka nadvladati kod razdiobe vikarijata, a jo vea ga je borba ekala, dok je osnovao residenciju u Mostaru. Ali to odvani mu
snuje, na to se i usuuje. Barii je bio, naime,
obdaren tako junakim srcem, da se nije bojao
nikavih pogibelji.
Rijetke majke su raale sinove tako hrabra
duha kao majka Bariia. Ali nitko nije dugo jak,
ako nije i razborit. Zato Barii, koji je dobro
znao da se ne e moi suzbiti bijes mostarskih
Turaka, ako ne bude carske pomoi, nju je zabrinut molio. Nije alio trokova, pa ni velikih.
Poznavao je on veliku mo zlata. Pomou njega
isposluje sebi carski ferrnan da napravi kuu u
Mostaru. Zar misli da je i s tim dekretom u rukama strt bijes otpora mostarskih
Turaka? Nipoto! Naprotiv, tada se istom razjare, uzmu
oruje u ruke prijetei smru biskupu. A on neustraiv stupa zapoetim putem, spreman umrijeti ili se domoi cilja. Pobrinuo se, meutim,
razboriti biskup da car strogo zapovjedi veziru
59

Ali Pai, da se u Mostaru ustupi mjesto katolikom biskupu za gradnju kue, i da sam vczir
ne tedei nikakvih sredstava ozbiljno radi na
podizanju kue.
AH kakvom svotom zlata su mogli biskup ili
vezir kupiti zemljite za gradnju kue od razbjenjelih Turaka? Sigurno nikakvim. Uzalud bi
ponudili sve blago svijeta. Turci su bili najvrom tvrdoglavou obuzeti. U naseljenom gradu
nije se moglo dobiti mjesta. Bio je ipak mali dio
vrlo podesna zemljita u dolini Vukodolu, koju
je za malu cijenu kupio o. Stjepan Karlovi, upnik iz Graca.
Kad, dakle, biskup nije mogao nigdje stati na
vrsto nogom, a htio je svakako da ima kuu u
Mostaru, bio je prisiljen da se odlui za Vukodo.
Turci su napeto sluali to se o tome govorka.
Tako su se irili glasovi pobune, straenja i prijetnje: da e svi do jednoga radije poi u smrt,
nego dopustiti da se u gradu napravi nevjernika
kua. To je uo i Barii, ali se nimalo nije bojao. Uzevi desetak vezirovih orunika neustraivo proe posred grada, od jednog kraja do drugog, izmeu oruja graana koje je virilo s prozora, i uputi korake u Vukodo. Doavi tamo,
dok su se svi njegovi bojali pogibelji, on se nije
plaio. Veseo prihvati motiku i njom oznai temelje nove residencijalne
kue. Tada, preporuujui strogo veziru i vezirovu ovjeku, nadzorniku graevina, izgradnju kue kao carsko djelo,
zdrav se vrati u Seonicu u Duvno, ovjenan pravom slavom.
Vrijeme utemeljenja
Tako su godine 1847. poloeni temelji biskupske residencije u Vukodolu. I uistinu, s pravom
se ovdje moe upotrijebiti
ono: graditelji su u
jednoj ruci drali ma, a drugom obavljali posao.
Jer da nije bilo stalne prisutnosti
vezirova ov-

60

jeka, ne bismo nikada vidjeli da je kua podignuta. To je znamenje velike sranosti,

ojaane
velikom Bojom pomoi.
Topografski opis mjesta
Od sredine grada jugozapadno, na udaljenosti
od pola sata, nalazi se mjesto VUKODO (vukova
dolina), deset minuta daleko od zadnjih gradskih
kua. Ta je dolina s istoka zastrta velikim brdom Hum, koji povienom neprekidnom kosom
opasuje cijelu dolinu i od juga i od zapada. Samo od sjevera otvara pogled na ravnicu i grad.
Dakle, lei u udubini s tri strane opkoljenoj brdom. Ima lako uzbrdit pristup od grada. Stoga
izuzevi proljee i ljeto, malo sati uivamo sunane zrake. Kua residencije prislonjena uz obronak, koji opasuje dolinu sa zapada, lei kao u
zasjenjenom kutu uske doline niz koju vrlo esto
tee brzi potok koji ini dosta tete naem vrtu,
putu to vodi kui, i okolici. Na breuljku koji
nas sa svih strana opasuje, da nije obilja kaduIje, ne bi mogao nita vidjeti osim stranih peina. Nije davno bilo, kad je oijela dolina bila
puna velikog drvea, ali danas, izuzevi voke,
ne moe se raspoznati niti mjesto gdje su nekad
bila stabla. Tlo zemljita, na kojemu je naa
kua i druge zgrade, te vrt i vinograd, vrlo je
slabo. Sastoji se od pijeska i kamenja, koje je
potok nanio i duboko nastro. Pod temeljima kue uzalud smo traili i u velikoj dubini tvrdu
zemlju. Zato je trebalo prostrti mreu debelih
greda. Oko vrta i vinograda na sve strane nalaze
se velike gomile izvaenog kamena. Vrt i vinograd na obronku poduprti su mnogim poprijenim zidovima. To ti je, dakle, opis mjesta koje
je iz mnogo razloga nepodesno za svrhu kojoj
slui. Ali kad nema boljeg, trebalo se zadovoljiti
i s tim malim kutkom. Ovo je do u sitnice opisano, da pretee pitanje mnogih: Zato je ovdje,
. 61

a ne na drugom mjestu, napravljena residencija?

Naime, na drugom mjestu nije bila mogue.
Opis residencije
Residencija ima proelje i ulaz s juga. Svojom
duljinom ad 24 naa lakta protee se prema sjeveru, a irinom ad 21 lakta gleda prema istoku
i zapadu. Od istoka, zbog nagiba zemlje, s podrumom ima tri vrlo. visoka kata, a ad zapada dva.
Na duljinskoj sredini kue nalaze se velika ulazna vrata kaja uvode u donji kat.
Ondje na desnoj strani tri sobe i sakrarij zauzimaju cijelu duljinu i irinu pet lakata. Sav
as tali prostor slui za kapelicu, u kojoj se nalazi
est solidnih stupova i lukovi kaji podupiru gornji zid. Kapelica ima sama jedan oltar, tri ispovjedaonice, krstionicu, Ukraena je mnogim slikama, a strop bojarna i slikama. Na lijevoj strani
ad glavnog ulaza su stube, kaje vode na gornji
kat. Te stube uvode u veliku dvoranu kue. Dvarana, iroka 7 lakata, prostire se preko. cijele
duljine kue. Na oba kraja ima od vrha da dna
dva velika prozora na kljun. S obje strane velike
blagovaonice poredane su sobe, pa etiri sa svake strane. Uz veliku kuu prislonjena je kuhinja
s potrebnim prostorijama
i malom zimskom blagovaonicom sa strane zapadnog breuljka.
Uz
spomenutu blagovaonicu, kuhinju i kuu dvoritem je spojena druga kua, kaja ima pad zemljom podrum na svod, gore pak na katu kapelicu
za uvanje presvetog otajstva i jednu sobu, Ova
kua je duga 16 lakata, iroka 10. Izmeu ove i
velike kue, u sredini dvorita, nalazi se atrnja,
u koju se slijeva kinica s krovova za kunu
upotrebu. Od juga, izvan ulaza u dvorite, prislonjena je uza zid dvorita kua za puku kolu
kaja je sagraena godine 1852. Na dva je kata .
Duga je 10 lakata, iroka 9.

62

Od istoka pad velikim zidam ulaza u dvorite, kaji podupire ravan i stube kaje vade u
vrt i vinograd, s malim dvoritem
nalazi se
staja sa sjenikom duga 16, a iroka 11 lakata.
Uz nju je iza malog gumna sa sjevera naslonjen
trijem za domae ivotinje i, ako doe vie gastiju, za njihove konje. Dug je 15, a irok 6 lakata. Sve te zgrade pokrivene su ploama ad
tvrdoga kamena, i sve su (izuzevi kolu) kao.
i vrt i vinograd opkoljene tvrdim visokim zidam.
Da ne bih dalje iao. u opisivanju njiva i vinagrada, kaje je presvijetli
Barii kupio. ili
dao. zasaditi za potrebe biskupije, ve same zgrade su traile veliku svotu izdataka. Opora, naime, priroda mjesta mogla se je svladati sama
spartanskim
srcem i golemom svotom novca.
Kad bi poznavao surovost mjesta
(kao. ja
kaji sam vodio gradnju residencije)
i sad kad
bi pogledao ta je uraeno, s najveim bi divljenjem rekao: Djela pokazuje veama velikog
junaka!
Utjecaj biskupske

residencije

Presvijetlom
Bariiu nita nije bila toliko
na srcu, kolika da dobije slobodu vjere. Zbog
toga, ni prije nega se posvetio sama ovomu
vikarijatu, nije odustajao ad borbe s pojedinim
Turcima, sa sucima i sa samim vezirirna za slobodu vjere i sretniju sudbinu katolika, iako. je
ta bila i opasno i skupo. Da spomenem sama
jedna njegova, i ta vrlo. odlino, djela. Od turske okupacije pa sve da gad. 1839. turski suci
su bez savjetovanja
s biskupom
i upnicima,
stavie i uz njihovo protivljenje, rave katolike
mjestimina
na svoju ruku vjenavali ili su silom nagonili upnika da ih an, protiv kanona,
vjena. Koliko je ta tiranija bila nepodnosiva i
koliki izvor zala, nitko. ta ne moe razumjeti,
tka nije iskusio, Stoga Barii, da i upnike
oslobodi ad muenja i narod od najodvratnijega
63'

kvara, nije ostavio nita nepokuano.

Nakon
mnogo rtava dobije god. 1839. toliko eljeni
ferrnan, kojim se turskim sucima, plemiima, vezirima i svima drugima oduzimlje svako pravo
i najstroije zabranjuje
da se na bilo koji nain mijeaju u enidbe katolika ili u bilo koju
drugu stvar koja se tie njihove vjere. Taj ferman je pun obilatih, duhovnih i vremenitih dobara za katolike. Da biskup Barii nita drugo
veliko nije uradio, samo bi ovo bilo dosta da
bude veoma slavan.
Prije nego je biskup uspostavio
sjedite u
Mostaru, jedva bi se dogodilo ili vrlo rijetko,
da bi koja osoba prela s druge vjere na katoliku; nakon toga dogodi se to ne ba tako
rijetko.
Kad bi se pruila prilika, presvijetli
Barii nije tedio nikakvih napora ni pogibelji
da bude doputeno prigrliti ovu vjeru onomu
tko eli.
Prerevan za vjersku slobodu smiono uvede
zvonjenje, javni pokop, procesije,
sveano opremanje bolesnika, blagoslov kua, i meu mrziteljima vjere.
Premda pod kuom resi.dencije kapelica nije
bila ba tako malena, ona je ipak bila pretjesna za udobnost puka i za veliko srce Bariia. Stoga je on zauzeto traio puta i naina gdje
bi se dalo jednom napraviti veliku narodu potrebnu, crkvu. Njegovim vruim eljama srea
se napokon pokae sklonom. Prigodom dolaska
u Hercegovinu preuzvienog
gosp. Omer Pae,
vrhovnog zapovjednika
vojnih eta, sklopi s
njim Barii veliko prijateljstvo.
Izlaui mu
nevolje bijednoga naroda, zaklinjao ga je da se
mono zauzme kod cara da doznai u gradu
mjesto za katoliku crkvu.
Prijateljskim
obeanjem uvelike se razveseli
Bariievo srce. Dok se u njemu borila nada
i strah zbog nesigurna
uspjeha,
napokon zamiljenu nadu okruni mu veseo dogaaj. Dne

29. svibnja 1862. Barii ve ima u rukama carski dekret. Tim dekretom daje mu se ne samo
dozvola za gradnju crkve, nego i vrlo prostrano
mjesto u gradu, osobito odlino za gradnju
crkve i za druge potrebtine
crkve i naroda,
i to potpuno besplatno. Turcima se nareuje da
ne prave ni najmanje smetnje. I kao da je ovo
bilo malo zagovoru Omer Pae, veselju Bariia
i velikodunosti carevoj. Sam car velikome daru
doda jo i drugi: 2.500 forinti da se utroi u
gradnju
crkve (Vidi upa Mostar). Zaista je
divan ovaj triumf biskupa Bariia!
to se tie ekonomskoga i graanskog stanja
katolika u Mostaru, lako e priznati da je biskupova residencija
mnogo utjecala. Prije nego
se osnovala residencija i prije nego se biskup
(1852) napustivi Seonicu naselio u nju, u cijelom gradu jedva da je bilo 12 katolikih obitelji, bijednih sluga i zanatlija. Nije ga bilo koji
bi imao i najbjedniji
trgovaki duan. A sada
brojimo 398, istina siromanijih obitelji, od njih
55 trgovakih, i od njih lijep broj koje su od
onoga vremena vlastitim novcem napravili kuu. Stoga se ne moe nijekati dobar utjecaj.
Tko moe misliti da uvoenje
u Mostar
kola na narodnom i turskom jeziku nije bilo
od velike koristi naemu narodu. Prije nekoliko
godina u gradu se nije mogao nai nitko od naih koji bi znao itati, pisati ili raunati. A
sada jedva e nai nekoga od mlaih koji to
ne zna.
Svatko e se uvjeriti da je nama poznavanje
turskog jezika, na kome se izdaju svi akti, ne
samo korisno nego i potrebno. Treba dakle priznati sa svim vjetacima i naobraenima
da je
kao i svugdje tako i kod nas nazonost katolikog biskupa
i njegovih sveenika uzrokovala
vjerski i r;raanski napredak. Nadamo se i veemu. To se nikad, ili jedva ikada, ne bi dogodilo, da Boja providnost nije dovela u Hcr65

64

cegovinu i Mostar velikodunog Bariia. Za to

ide najvea sIava Bogu, a i Bariiu e svatko
iz srca uvelike zahvaliti. On sa svojim velikim
dobroinstvima
u srcima potomaka neka vjeno ivi!

Ali ne emo biti nezahvalni pa ne spomenuti rnnp. o. Marka Kalarnuta, biveg (zaasnog)
provincijalnog kustosa. On je 25 godina bio tajnik presvijetlog Bariia i u svakoj i naj opasnijoj prilici nerazdruivi odvani pratilac. On nije
bjeao od nikakvih potekoa da Hercegovci postignu to vie dobra. Za to neka mu Bog plati!

VIn

UPAMA NAPOSE
Opaska
a) Neka mi nitko ne zamjeri, ako piui sada o upama, ne mogu ii drugim redom nego
mi doputaju prije ili kasnije sastavljeni opisi.
b) Uostalom, zbog zasluga koje su po .opem
pravednom
sudu kroz toliko stoljea franjevci
stekli, osobito u naim krajevima, radi uvanja
vjere i uvoenja civilizacije, Sveti oci pape su
im dali milost i prastaru
povlasticu
PRAVO
PATRONATA na upe. To pravo nikada nije
prekinuto i nama je kao batinjeno. Stoga je naa dunost da preko Kustosa i njegova asnog
Diskretorija predlaemo biskupu i apos tolskom
vikaru sveenike za bilo koju upu ili mjesnu
kapetaniju. Tu istu povlasticu ima naa majka
Provincija Bosna Srebrena i sestrinske provincije u Dalmaciji.

-66

67

Stara groblja

IROKI BRIJEG
upa uznesenja blaene djevice Marije
Samostan
gore gl. V.

i sarnostanska

i upna

crkva vidi

Ova upa koja se nekada zvala Blato, starija je nego to moemo dokazati. Ima ih koji
misle da su misionari nekada stanovali u Blatu,
u mjestu sada nepoznatom, i da je stoga upa
dobila ime Blato. Imamo dosta dokaza, da su
upnici ove upe od starine stanovali u selu
Pribinovii,
zatim Dobrkoviima
i najposlije u
Cerigaju.
Radi poara kue, ili kakva drugoga
nama nepoznatoga uzroka, ova upa ima matice
tek od godine 1753. pod imenom upe erigaj.
Na tom mjestu nalaze se i sada dvije upske kue na zemljitu Kraljevia. Onu stariju sagradio
je o. Jakov Kraljevi, a drugu noviju o. Nikola
Kordi. Stoga se ova upa sve do god. 1848.
zvala erigaj. Tada se prenijelo njezino ime i
matice te se poela zvati upa iroki Brijeg. Matica je gotovo na istonom kraju upe. Na istoku jo je jedino selo Uzarii. Na jugu su: Turinovii, Mokro, erigaj, Buhovo, Rasno, Duice,
Ledinac: prema zapadu: Medvidovii, Mamii,
Dolac, Koerin, Potkraj, Podvrani, Rujan, Crne
Lokve i Ljubotii: na sjeveru: Britvica, Izbino,
Gornji Crna, Donji Crna, Dobrkovii, Oklaje
i Lise.
Pogranine upe
Od istoka Ljuti Dolac u Blatu, od juga erin
Ruii, od zapada Posuje, od sjevera Rakitno
i Gradac.

U ovoj upi su ruevine dviju orkava koje se

spominju: na vrhu brda O z r nje vie Buhova
sv. Jure i u Mokrom P o d g rad i n a, nepoznata naslova.
68

Veih ili manjih nadgrobnih spomenika ima

na 17 mjesta: Trn u matici, Oklaje, u Mokrom
dva groblja. Jedno od njih, P od j e I i n a k, ima
velikih i velianstvenih spomenika. Na jednom
od njih, napravljenom
u obliku hrama, zub
vremena ostavio je irilicom napisane samo ove
posljednje
rijei:
P I eme n i tom u G o s p od i nu.
Na vrhu polja Blata, na podnoju breuljka
i sela Uzarii na etiri razliita mjesta nalaze
se veliki poganski nadgrobni spomenici. Ali na
mjestu ara m p o v o ~u dva neobino velianstvena. Na oba, na velikom ravnom i vodoravnom kamenu, postavljen je drugi u obliku kuice. Sauvavi omjer velike mase vrh kuice
dopire do visine ovjeka. S obje pobone strane kuice ima pet irokih dvosjeklih maeva
s drcima odozgo, a otricama okrenutim prema
zemlji, dosta brilijvo uklesanih. U tom istom
groblju ima dva velika kria s kraim prenicama nego je kod Latina obiaj. Oba su udne veliine i teine, osobito jedan upravo kolosalan.
Za dva pedlja nadvisnje najviega ovjeka. Na
oba ta kria s obje strane vertikalne
duljine
nalazi se pet gore spomenutih dvosjeklih maeva, nita razliitih ili manjih od onih. Dakle,
na uobiajenom
velikom kamenu koji pokriva
grob, s njegove zapadne strane na kraju posaeni su krievi. To dokazuje da su pogani koji
su se obratili na kransku vjeru, znakove svoga staroga plemstva spojili sa spomenicima nove
vjere. Ima ih koji misle da su krani od starih poganskih nadgrobnih
spomenika napravili
sebi krieve ostavivi maeve. Kad se stvar po-

69

tanje ispita, ini se da to ne bi bilo na ast ni

kranima ni izradi krieva. Komu se ne svia
moje miljenje, neka potanje proui spomenike.
U oba sela Crna u Dobrinju ima poganskih
nadrobnih
spomenika, u erigaju
na P r i v al j u, u Mamiima, u Koerinu, u Vraniu, u Buhovu, u Rasnu, u Ledincu. Na groblju u Ledineu ima pet nadgrobnih spomenika s grobovima
potomaka kraljevske krvi.
Sruene tvrave
Lise u Borku Vise izvore Litice, u Mokrorn,
erigaj na Magovniku, Buhovo na Ozrnju.
Ova upa ima dva manja polja: plodno Mokro i Privalj. Na rijeci Litici, kod njezina izvora
i nie blizu mosta, ima mnogo mlinica koje stalno melju. Ugrovaa, Mokranica, Privalj su njezini potoci. U aria Dubravi ima eljezne rude,
bstumena malo pokraj Litice u Starom emeru.
U Gornjem Crnu u lijepoj, vrlo plodnoj, dolini
Dobrinj na velikom prostoru nalazi se eljezne
rude, takoer i bakra. Tako i u Resnicama prema istoku. U Bilim stinama vie Gornjeg Crna
i u Pometu ima bijelog mramora.
Uzarii imaju dosta dobroga groa, a slabijega Ledinac, Trn, Podvrani, Duice, Rasno, Cerigaj, Oklaje, Lise, Mokro.
Uzdu i poprijeko ove upe je pet sati. Ima
20 katolikih groblja, veinom zidom obzidanih.
Osamnaest ih ima kapelice gdje sveenik svetkovinom s narodom govori svetu misu. Na ovome mjestu treba rei za sva katolika groblja
nae Misije: s obzirom na nestaicu crkava dozvolom Svete Stolice u njima se mogu dobiti
svi oni oprosti koji se obino dobivaju pohodom
crkve. Ima nekoliko groblja kao u Grabovoj
70

Dragi i Gracu koja imaju posebne oproste. OVO

~C razumije
i o svakom kunom ohtaru u naim
up skim kuama.
Stanje dua upe iroki Brijeg
P. o. Filip utura,
diskret Kustodije,
gvardijan
samostana i upnik.
P. o. Bla Jerkovi, vikar samostana i pomonik.
P. o. Ilija Juki, pomonik upnika.
P. o. Lovro Sesar, pomonik upnika.
U sluaju potrebe svi sveenici samostana su
pomonici upnika.
Filijalna sela:

Kat.
obitelji:

iroki Brijeg

50
20
49
26

Turinovii

Uzarii
Mokro
erigaj
Buhovo
Rasno
Duice
Ledinac
Medvidovii
Mamii
Dolac
Potkraj
Podvrani
Rujan
Koerin
Crne Lokve
Ljubotii
Britvica
Izbino
Donji Crna
Gornji Crna
Dobrkovii
Oklaje
Lise
25

36

43
32
46
12
20
17
12
21
3
21
28
27
44
35
11
33
33

Kat.
itelji:
364
215
366
248
239
253
239
310
226
138
132
76
135
33
176
185
216
305
179
112

Udaljenost:
O
1
1

sat
sat
1/2 sata
sat
1
sata
2
2
2
21/2

21/2
11/2
11/2

2
21/2
21/2
31/2
1112
21/2
2112

1
2
1

17
24

247
316
241
158
171

689

5.209

42

39

"
"

112
112

71

II

LJUTI DOLAC U BLATU

MJesna kapelanija
Roenja Blaene Djevice Marije
Odijeljena je od svoje matice iroki Brijeg
g. 1864. Od toga vremena ima i matice.
Mostarsko Blato je jedno od glasovitijih polja u Misiji. Dugo je dva sata, a iroko jedan
sat. Plodno sijenom i usjevima. Zato neki grijee, kad u zemljopisnim opisima i na kartama
oznauju Mostarsko Blato kao jezero. Moda je
neki od njih prolazei zimi (kao obino) vidio
polje pod vodom pa mislio da je jezero. Polje
se oslobodi vode ili cijelo ili najveim dijelom
te obino daje svake godine ito i sijeno. Udaljeno je od Mostara dva sata na zapad. Nageto
je od zapada prema istoku. U njegovu dnu ponori gutaju vodu i daju je rijeci Jasenici.
Blato ima sa sjevera po cijeloj duljini malo
poviene breuljke raznih imena. Podnoja tih
breuljaka gotovo do na vrh polja nisu nastanjena. S june strane, izmeu neprekidnih uma
Trtla i ravnice, sve je naseljeno. Zemlja na junoj strani rodi ponajvie dobrim groem i plodovima raznih vrsta. Posebno razdoblje je doivjelo ovo polje od dolaska u nj vezira Pae
Kukavice 1760.
Na sjeverozapadnom
vrhu ovoga polja i u
mjestu vati moe biti tako snaan sjeverni
vjetar, kakva nee nai u Hercegovini. Ima o
ovoj izvanrednoj
pojavi puka predaja:
Turci
su nekada tu u blizini ubili misionare isusovce
zbog katolike vjere. Poznato je, po pripovijedanju Farlatija, da su zaista neki isusovci poginuli u ovim krajevima, ali iz toga nije jasno da
li upravo na vatiu. Na junoj strani, otprilike
na duljinskoj
sredini, ima mjesto zvano Kr aIje v i n e. Stari stanovnici prenose kao. preda72

ju, da je ondje neki nepoznati kralj bio s Turcima estoki boj i da je poginuo i pokopan te
ostavio ime mjestu.
Predaja dodaje da je tu poginuo i neki paa.
Dri se da se moe pokazati i grob gdje je pokopan. Ali to god bilo na stvari, tu ima mnogo
kranskih i turskih grobova, nekih i velianstvenih. Druga pak predaja, koja se slae sa povijesnim izvorima, veli da se Kraljevine
zovu
zato to je kraljev sin izmeu ostalih mjesta,
koja su mu u posjed dana, posjedovao i to. Po
volji je svakome, koje e miljenje
slijediti.
Meutim, ne u propustiti
napomenu
da se i
danas u onim grobljima
katkada nae oruje
starije proizvodnje
zakopano sijeom.
Sigurno je udnovato da se u toj tako plodnoj i lijepoj zemlji, naikanoj grobljima,
ne
nalaze ostaci nikakve stare crkve, niti spomen o
njoj. stavie, nema ni predaje gdje su rnisionari, upnici Blata, imali svoje sjedite. Ima ih
koji misle da se ruevine tamonje turske damije nalaze na temeljima crkve. Ali ne moe
se nita stalno odrediti. Meutim, kua mjesne
kapelanije
o kojoj govorimo, smjetena
je)..1
jednome od spomenutih
plodnih i lijepih sela,
naime u Ljutom Docu pod Blatom. Ima sedam
sela: Biograci i Jare od zapada, Podgorje, Selita, Cule, Krivodo, sve od istoka. S te strane
takoer
granii sa up om Mostar i Gradnii.
Od juga s Gradniima i erinom. Od zapada sa
irokim Brijegom. Od sjevera preko cijelog polja sa upom Gradac.
Priaju da se Ljuti Dolac donedavno zvao
Zlato do zbog majdana zlata kojega su Turci zatvorili i zabranili da se udolina zove starim
imenom.
Poruene tvrave
U Ljutom Docu ima mnogo ostataka velike
tvrave, u kojima je ee naeno oruja razne
73

vrste. Ovdje, naime, izmeu groblja i javnoga

puta naao je prole godine o. Mijo Nikoli kota (kolo) (ignitabulum
sclopeti) , teak: dvije
libre i bez nekih dijelova koje je izjela ra. Jaki
su bili oni koji su rukovali takvim pukama.
Ostaci tvrave u Biogracima pokazuju velianstvenost velikog starog djela.
Stari grobovi
Pod Podgorjem
ima veliko groblje
zvano
Krvija (mjesto krvi). Pria se da su prema narodnom obiaju (koji nije davno nestao). na
mjestu Krvija, neprijatelji napali pratnju djevojke da je otmu. Zametnula se bitka, i veliki prostor zemlje bio je pokriven ljeevima, koji su
tu pokopani. Ima mnogo velikih i velianstvenih
nadgrobnih kamenova. Usjeci na nekima uistinu
potvruju predaju.
O grobnicama Kraljevine u Ljutom Docu ve
sam natuknuo i treba dodati da su u nekima
od njih naene bedrene kosti od etiri velika
pedlja. Isto tako lubanje i zubi tako veliki da
se treba uditi. U Biogracima dva stara groblja
odaju neko brojno i vrlo bogato puanstvo. U
Krivodolu ima atrnja, djelo stare ruke, izvanredne veliine i tvrdoe.
Stanje dua kapelanije Ljuti Dolac u Blatu
P. o. Mate Buli, mjesni kapelan.
Filijalna sela:
Ljuti Dolac
Biograci
Jare
Podgorje
Selita
ule
Krivodo
7

Duljina
1 sat.

74

cijele

Kue:

itelji:

51
31
35
16
11
8
18

299
180
316
76
84
79
136

170
kapelanije

Udaljenost:

1170
je 3 sata,

1h sata

1
1

sat

l1h

"

1
2

"

sata

a irina

u ovoj kapelaniji ima pravoslavnih 3 obitelji

i cigana 2 obitelji. U ovoj kapelaniji ima pak
pet katolikih groblja s kapelicama.
Kako u starini tako i u novija vremena, sela
ti Blatu
sluili su upnici iz Dobrkovia,
Pribinovia, erigaja i napokon iz irokog Brijega.
Doista, iz opravdanih
razloga kupi redovnika
zajednica u Ljutom Docu od nekoga Turina
malo dobarce s vrtom i polovinu kue g. 1860.
I ondje, dok su sveenici stanovali u vrlo tijesnom kutu, g. 1864. poe ta je crkvena kua svotom od 750 forinti, koju su skupili braa misionari u tuim krajevima i uz malu pomo puka
li materijalu.
Kua je duga 16 lakata, a iroka
15. Ima podrum i na katu tri sobe i kapelicu
za puk. Dovreni zidovi kue jo nisu pokriveni.
U Jarama ima izvor Blaevo vrilo i dri se da
je ondje bila crkva sv. Blaa. U blizini je staro
kransko groblje Milanovac.
III
GRADAC
upa presvetog imena Isusova
Ova upa je vrlo stara. Ima matice od g.
1748. Nakon opustoenja
katolicizma
u gradu
Mostaru
upnici misionari,
nastanjeni
u selu
Cimu blizu Mostara, sluili su i brdska sela koja
su sada pod Gracom. Da sveenici lake izbjegnu tursko progonstvo i da provide brdskim katolicima, naprave drugu .kuu u Podivaju, blizu
Goranaca. Napokon g. 1797. o. Nikola Ili napravi na turskom zemljitu Gradac malu, ali solidnu, upsku kuu na mjestu gdje je bila stara. Ovoj je napokon pripojena
etvrta kua u
Gostui, gdje bi se sveenici krili, kada bi ih
Turci progonili. Tako su nekada bile etiri upske kue mjesto dananje jedne u Gracu.
Kua je na junoj strani gologa brda Bile.
Teak je pristup u svako selo izuzevi Grabovu
Dragu i Polog.
75

p o log:
Na podnoju brda B ile od istoka
prema zapadu prostire se oko pola sata izvanredno polje, Mnogi veliki spomenici i puka groblja
nesumnjivo dokazuju da je stare privlailo svojom plodnou. Na zapadnom kraju, kod glasovitog vrela Grk u , nalaze se ostaci odline tvrave imenom Zvo n i g r a d. Puko je miljenje
da je ta tvrava pripadala
pleminitoj
obitelji
Zvo n i mir
ili Zvonimirovi.

P. o. Martin Mikuli,

kapelan

sela

Kat.
obitelji:

Kat.
itelji:

Gradac (sjedite)
Donji Gradac
Knepolje
Dobri
Provo
Vlasnii
Polog
Grabova Draga
Gostua
Bogodo
Goranci
Vrdi
Drenica
teljetu
Podivaje
Sirge
Domazeti
, ubrani

37
28
29
14
6
9
23
21
13
19
62
26
2
10
8
19

277
220
180
126
35
73
247
229
80
183
549
255
24
53
97
63
45
151

O
2
2 1/2
2
1 1/2
3
2
1 1/2
3/4
2
2 1/2
4
6
4
4 1/2
5
6 1,2
7

347

2887

56 3/4

18

8
13

Udaljenost
sati:

Duljina ove upe od ubrana do Gostue iznosi 10 sati. irina od Knepolja do Drenice je 9
314 sata. U ovoj upi ima katolikih
ograenih
groblja s kapelicama
13 i zaputenih
5.
U tri sela upe: Vlasnii, Polog i eljetu ima
15 turskih kua. Jednako u est sela: Dobri,
Vlasnii, Bogodo, Goranci,eljetu
i Domazeti
ima 35 pravoslavnih obitelji.

78

Poznavaoou naega jezika, i onomu tko misli,

lako e biti jasno shvatiti da svako selo ove upe
etimoloki neto oznauje. Po ovome sluaju, koji se drugdje ne nalazi, sa sigurnou
zakljuujem da je u ovim krajevima slavenski jezik davno
uveden, i da su Turci, po svom dolasku,
imena
mjesta manje nego drugdje nagrdi Ii.

BROTNJO

Stanje dua upe Gradac

Filijalna

Opaska

Prije nego budemo pojedinano govorili o dvjema redovnikim rezidencijama

u krajini Brotnjo,
drim da je potrebno neto unaprijed ~ei. Bronjo je dobilo svoje ime od posebnog proizvoda
b r o a (rubia tinctorum) ili od vrlo crvenoga vina. Brotnjo ima blagu klimu i vrlo plodnu zemlju, te proizvodi svaku vrstu zemljinih proizvoda,
voa i povra. Divno je pogledati lijepe breuljke
koji se diu iz polja. Vea ravnica sa zapada
od
Hamzia na istok gotovo sve do rijeke Neretve
preko Blizanaca duga je etiri sata, a iroka
od
etvrt do jednog sata. Ta ravnica i sela naokolo
smjetena II neprekidnom
redu ine jezgru Brotnja. Druga pak. mjesta podalje smjetena, iako su
plodna, imaju vie kamenito tlo.
Ravnica od vrha Hamzia sve do Neretve, zatiena umovitim breuljkorn od sjevernoga vjettra, proizvodi izvrsno vino i duhan. Uz duni dio
od istoka prema jugu obilato rodi, ali je slabije
kakvoe nego u gornjem dijelu. Ogromne ruevine starih velikih gradova, te palaa posijanih
na
sve strane i esta otkria starina jasno pokazuju
da je openito Brotnjo, a osobito sjeverni dio ravnice, spadao meu najbogatije
zemlje.
Nakon toliko vjekova i vrlo zlih vremena
od
Ozrnja povrh Hamzia do Neretve jo se moe nabrojiti 150 vrlo tvrdih svodova
kua
(ernera).
Razumije se, da ih je moglo samo veliko bogatstvo napraviti. Isto tako esti i veliki nadgrobni
spomenici u Brotnju govore o njegovoj plodnosti. A sada prijeimo na pojedinosti.

79

IV

ERIN U BROTNJU
Mjesna kapelanija
Sv. Stjepana prvomuenika
Odijeljena ad matice Gradnia g. 1864., ad
tada vadi i matice. Ova kapelanija zauzimlje manju polovinu Bratnja. Mali Ograenik i Blatnica
ine istoni dio kapelanije, Veliki Ograenik, Cerna i Dragiina juni, Hamzii i Grljevii zapadni,
Calii pak sjeverni. Od istoka granii s Gradniima, od juga s Humcom i Veljacima, ad zapada s
Ruiima i irokim Brijegorn i ad sjevera s Ljutim Docom.
eri n u prisojnorn podnoju umovitog brda Trtre ima najljepi dio polja, glasovito vrela
'Cerin, potok Luko i vie zdenaca ive vode. Kua kapelanije je na breuljku blizu vrela i ima
lijep pogled na cijelu istonu
stranu
Brotnja.
Zemljite sa zgradama i dobarce kupljeni su skupljenom milostinjom. Kua i staja (kaja e doskora biti pretvorena u crkvu) poete su i dovrene
g. 1865. osobitom marljivou i strpljivou o. Marijana Miletia, obilnim prinosom narada i trokovima crkvene milostinje, ad kaje je utroeno
900 forinti. Kua je duga 18 lakata, iroka 15, ima
podrum, etin sabe, kapelicu, kaja ce se pretvoriti u kolu, i blagovaonicu.
Staja je duga 18 lakata, iroka 9, visoka gotova na dva kata oekuje dan da joj se prisloni kapela velikog oltara i da se pretvori u crkvu; a s
tom je nakanom i graena.
Starine
eri n je i u starodrevnim
vremenima
bio
gJavno mjesto ove krajine. Od vrela erin na
istok veliki dio zemlje pokriven je ruevinama civilnih kua. Isto tako velika mnotva i velian80

stvenost nadgrobnih spomenika, kaji se ovdje nalaze, sigurno pokazuju da je ta nekada bila znamenito mjesta. Stanovnici mjesta dre da je erin nekada bio dasta velik grad i da je imaa tvravu Gradinu za svoju obranu. Da pojedine grobave potpuno ne mimoiem, korisno je neto o
njima rei. Nigdje nisam mogao vidjeti u naoj
Misiji tako mnogo krieva raznih veliina, usjeenih na nadgrabnim stjenama, kao ovdje.
Na drugim mjestima su grobovi razliita sastava, ovdje gotova svi imaju tit, ma i zvijezdu
u sredini tita. Na drugim mjestima nimfe vode
kolo oka kamena, ovdje sam pregledao mnoge a
jedva na jednome ili na dva na aa nimfe. U asta~
lom, kao i drugdje
tako i ovdje, velianstvem
spomenici nemaju natpisa. Na jednom
jedinom
vide se neka stara neitljiva slova gotice. Premda nije od veih, iznijet u veliinu kaju sam izmjerio. Lei blizu nove kapelanove kue u novom
katolikom groblju.
Duljina kamena je 94 venecijanske
irina kamena je
75 venecijanske
horizontalna
visina 23 venecijanske

uncije.
uncije.
uncije.

U jednome od grobova ovoga mjesta naena je

ljudska lubanja debljine pola venecijanske unc~je. Kutnjaci imaju poprenu debljinu jedne uncije, a kasti potkoljenice tri pedlja ili 19 un~ij.a duljine. Na narod nalazei ee sline kosti lzvan~
redne veliine u grabavima obiava rei:
Stan
Grci su bili tako veliki!
U okolici erina na pet mjesta nalaze se brojni grobovi. S istone strane blizu izvora lee mnogi i ogramni ostaci crkve i civilnih zgrada. Izm.e~
u vrlo mnogo dobro izraenih stijena
otkrili
srna neke izvanredne kakvoe, kakve nema u naem kraju, kao to se vidi na ulazu u nau na~
kuu. Ova vrsta kamena od bijeloga mramora ISticala se u okrugloj kapeli velikoga oltara crkve.
81

U svakom sluaju Gradac je sve od g. 1849.

sluio i sadanju upu Mostar, koliko je mogao.
Duljinom upa se je prostirala vie od dvanaest
sati vrlo teka i opasna puta. Gradac lei na
zapadnom, odnosno junom kraju. Da bi sveenik otiao u Grabovicu, morao je potroiti dva
dana za odlazak i dva za povratak. Prosudi, dakle, kako je bilo teko i sveenicima i narodu
koji se zabio u brda. Pogledaj, meutim, sadanju upu Gradac.
Sjedite je i sada na jugo-zapadnom kraju upe. Na istok mu je Grabova Draga, Polog i Vlasnii, na jug sve do polja Blato Donji Gradac,
Knepolje, Dobri i Provo. Sva pak ostala sela,
koja vidi u pregledu vie manje su na sjever.
N~ i.stoku granii sa upom Mostar, na jugu s
Ljutim Docom preko Blata, na zapadu sa irokim Brijegorn, na sjeveru s Mostarom. Rakitnom
i Konjicom.
Starine
eI jet u : Pria se da su franjevaki redovnici za vrijeme Bekoga rata i u ovome selu imali svoju kuicu. Ali je izgorjela kao i druge po
drugim mjestima. Turci su se naime do nedavno
hvastali da su to Dni uinili.
u bra n i: U naem groblju ima veliki kri
koji nadvisuje ljudski stas. Na njemu je vjetim
dlijetom uklesan velianstveni
muevni lik koji
ima na prstenjaku prsten, to se i sada dobro vidi. Narod toga mjesta pria da je tu pokopan biskup.
D o n j i Go r a n c i: U naem groblju P o dj ela g. 1814. neki Stanko Knezovi, dok je harala kuga, htio pokopati djeaka. Kuao je otvoriti
neki prastari grob. Nenadno mu se dogodi da je
ondje otkrio sarkofag od vrlo dobra bijeloga kamena. Zauen videi prije nevienu stvar, mislio je po pukom uvjerenju da je tu u tom veli76

kom sanduku poloeno blago. Stoga brzo ukloni

vjeto priljubljeni poklopac i s velikom nadom
ga otvori. Kad se mislio domoi onoga to je oekivao, kao mrtav od straha padne na zemlju. Trebalo je ekati neko vrijeme da se osvijestio Tijelo djevojice od oko 15 godina, potpuno sauvano u sveanom odijelu i s bijelom kapom na glavi, bez sumnje je prestrailo Stanka. Nije se ni
uditi. Kad se napokon Stanko pribrao i paljivo
se nadivio ljepoti tijela, izmolio je neke molitve
i vratio poklopac na njegovo mjesto. Pokraj toga
sarkofaga pokopa djeaka kojega je donio, zauen ode i priao je o tome drugima, dok je bio
iv. Os-im toga nisu bili daleko pastiri
od tog
mjesta, kad se to Stanku dogodilo. Danas nitko
tono ne zna mjesta dogaaja.
P o dr u je: U vrlo lijepoj,
maloj
ravnici
Podruja ima oko dvadeset zdenaca vrlo stare
solidne kao i izvanredne grae. Svi imaju ravn~
i iroko dno i pomalo suzivane zidove sve do uskih vrata. Dre neki da su ti zdenci sluili nekada za hambare. Ali danas se u njih ulijeva voda
i jedva bi mogli sluiti drugoj svrsi.
Go r a n c i: imaju brdsku ravniou koja nije
velika, ali je vrlo lijepa za pogled, i vrlo plodna
koliko otrija klima doputa. Mnoge stare atrnje, vrlo brojna groblja, i plemika i puka, svjedoe da su Goranci bili nekada od veeg znaaja
i dobro naseljeni.
Kn e p o Ije:
(kneevo polje) na sjevernom
vrhu Blata zauzimlje pristojno, lijepo i vrlo plodno podruje. U tom selu mnogi ostaci palaa sigurno pokazuju da je to mjesto bilo od velikog
znaaja. Isto to govore i vrlo mnogi stari i velianstveni grobovi. I ostaci crkve (posveene sv.
Ivanu) kao i ostalo oko nje, uvijek dozivlje u pamet stari sjaj mjesta. Neki. tvrde da su uli, da
su upnici iz Blata imali tu svoje sjedite. Okolnosti govore u prilog tom miljenju, i ja se ne
bih usudio pobijati ga.

77

~a. njemu se vide etiri glave, rasporeene

na
cetiri strane, koje su znatno naruene. Openito
se dralo da su to etiri evanelista.
.~li kad ~a~l otkopao i oslobodio kamen, najprije sam vIdIO da je kamen, iako i sada velik
bio mnogo vei. Nadalje sam usfanovio da on ne
prikazuje etiri evanelista. Evo im tona opisa.
Od zapadne strane (gdje je naen kamen)
i
vrela, ili ako hoe od duljine crkve, na jednoj
kv~~rati~vI:lOjstrani, irokoj 27 uncija, visokoj 32,
stOJI vehcmstveno obuen oklopnik. Glava se slabije raspoznaje.
Izgleda kao filozof Seneka.
S
jun~ strane uklesan je mukarac, potpuno gol
s. o~Je noge u okovima. S krajeva okova, postavljenih oko gleanja, imaju dva nategnuta lanca
koji vrsto dre ruke pruene prema zemlji, pomocu koluta svezanoga iza ake. Patnik kao da
leima visi o zidu s potpuno uspravnim vratom.
Kod desne noge okovanoga ima vrat neke ivotinje i od odsjeene glave raspoznaje se samo
desno uho. Ta ivotinja prikazuje moda posebnu
vrstu psa.
S istone strane na ponosnu i plemenitu konju, koji brzo ide, sjedi ovjek na kojemu se gotovo nita ne moe razabrati, osim ruke kojom
uzde upravlja, i noge do gleanja. Ni konj nema
glave. U ravnini uz konjske noge lovaki pas ide
slobodnim korakom.
. Sa s~everne strane takoer stoji itav i go ov~ek, leima okrenut zidu, uzdignute glave, ispruzene desne ruke na stranu i poloene na isturenu
plou, Palac lijeve ruke, takoer
ispruene,
na
dlanu pritiskuje neki pisani list.
Vidi se da je donji otkinuti dio kamena leao
na izraenom podnoju; a1i koliko visokom,
ne
moe se znati. Ostaci odbijenog kamena pokazuju da je bilo neto iznad glave izraenoga kamena. to je to bilo?

82

Prije nekoliko godina naeno je u oblinjem

mjestu crkveno zvono, teko oko sto libra. Nerazboriti seljaci su ga prodali u Metkovi. Crkva (po
narodnu sv. Stjepana) i zgrade uz nju bez sumnje su spaljene, kako jasno pokazuju znakovi. Na
jednoj strani zgrade, koja je dosada otkrivena,
vide se tijesne sobice, razdijeljene tvrdim zidom,
a opkoljuje ih uski prolaz, popoen izraenim
kamenjem. U kutu jedne sobe naene su ljudske
kosti i sedam lubanja kao na hrpi i meu ostacima poara. Ovaj znak nesumnjivo govori da su
stanovnici zatvoreni u zgradi vatrom ugueni. Ali
koji su to samostanci?
Bazilijanci?
Franjevci?
lanovi kolegijalnog kapitula? Nismo u stanju
odgovoriti. Drugdje sam rekao i ponavljam: Postoji mjesna predaja da su franjevci imali u erinu svoj samostan. Nije sigurnije ni ovo to u iznijeti.
Iznad vie puta spomenutog vrela erin od
davnina ima kamen, jedan od veih to sam ih
gore spomenuo, poduprt lavskim nogama. On se
po prirodi lako strue eljezom, a pokazalo se da
je dobro pomagao zavjetima dojilja. ene su, naime, i iz udaljenijih mjesta dolazile i s vodom pile prah ostruganoga kamena kao udotvorni lijek protiv nestaice mlijeka. Razborito bih posumnjao, je li to svima koristilo. Ali da nije nijednoj
konistilo, sigurno se toliko stoljea ne bi upotrebljavalo. Meutim, od toga kamena sada je isjeena za mjesnu crkvu posuda za blagoslovljenu vodu. Odsjeeni komadi ostali su po opoj elji kod
mjesnog sveenika. Napokon, openito se pria
o tom nekako udnovatom kamenu: Dva iIi tri
puta je plemeniti Turin Krei naredio da se spomenuti kamen preveze k njegovoj kuli u Gradac
za profanu upotrebu i da je taj isti kamen bez
iijega prijevoza bio povraen na svoje prijanje
mjesto u erin. Imamo i drugi ovdje iskopani kamen koji prikazuje Adama i Evu, kako u raju irgaju s drveta zabranjeno voe.

83

Hamzii imaju dva znacaj na vrela:

Kr i p 0vac
i S rit n i c e (koji krijepi, sretne). Oko
ovih izvora ima mnogo starinskih radova. Kod
izvora Kripovac ima djelo vrijedno divljenja. Korito odreeno za napajanje ivotinja i pranje rublja zaista je izvanredna posuda, isklesana u najtvren bijelom kamenu, duljine 3 lakta irine 2
borizontalne visine 1 i obujma 4 i 3/4 lakta. N;
jednom bonom kraju ima est nimfa koje vode
kolo. Na drugoj strani velianstven konjanik ko~i dugim kopljem probada jelena. Od vrha, koji
Je okrenut prema vrelu, vide se tri snana mua
koji dre raznovrsno oruje, rekao bih na obranu
vrela. Ona e trojica svakako
biti velikoduni
tvorci svega to je napravljeno oko izvora. Selo
Hamzii zvalo se je prije Kripovo. Hamzii
su
pak prozvani po Turcima Hamziima koji su se
bili nastanili u Knipovu.
Kod izvora Sritnice u Hamziima nalaze se
evine velike tvrave. Isto u Dugandijama.
Stara groblja: u aliima 1, u Dragiini 3,
Dugandijama
1, u Velikom Ograeniku 2, i
veli~a, u Blatnici 1, takoer veliko, u Lipnu 2,
ermu 1. Kod Kripovca 1 plemiko.
Blatnica obiluje eljezom.

ruu
to
u

Stanje dua mjesne kapelanije erin

P. o. Marijan Mileti, mjesni kapelan
Filijalna sela:
Cerin, rezidencija
alii
Hamzii
Dragiina
Mali Ograenik
Veliki Ograenik
Cemo
Odaci
Blatnica
Grljevii
10
8t!

Kat.
obitelji:
6
14
59
19
19
23
14
30
14
13
211

Kat.

i telji:

62
53
390
154
151
232
113
275
150
94
1674

Udaljenost:
O
1 sat
1 112
1 114
1 112
1 3/4
2 112
1 1/2
1 114
2 sata.
14 114

Cijela duljina kapelanije erin je 5 sati.

irina 3 sata.
Katolikih groblja s kapelicama ima 10.
Turskih obitelji u ovoj kapelaniji 7.
V

GRADNII U BROTNJU
upa sv. Blaa, biskupa i muenika
Nema nikakve sumnje da se upa, koja je u
staroj povijesti nazivana
Brono,
danas
zove
Gradnii. Ali ne moemo dokazati da li je starosjedite upnika bilo u erinu ili ?a neko~ dr~gom mjestu. Sigurni smo pak da J~ u n~vIJe VrIjeme u Gradniima bila upsk~. kuca, na~:ne, oko
godine 1429. Bila je to vrlo bijedna kuica, slao
mom pokrivena.
Takoer iz sigurne predaje znamo da su upnici Brotnja, prije nego je obitelj Zubac-Radmanovi u Gradniima upskoj kui ustupila malo
zemljita, dugo boravila u Dobrom Selu i u Vidoviima. To potvruje i atrnja koju su tu napravili, a koja se i sada zove fratarska atrnja.
Vidovii su bili nekada pusto mjesto, obraslo
vrlo gustim, velikim umama, i stoga vrlo pogodno za redovnike koji su se sklanjali od turske
mrnje. Sada na Vidoviima ima jedva koji bus
crvene smreke. Znamo iz Farlatija i drugih spisa
da je upa Brotnjo bila vrlo prost:-ana,. ~li ne znamo tono njezinih granica. U nase vrijeme, dok
sam ja bio upnik u Gradni!ma, Br.<:~n~oJe o~~hvaalo upe Gabelu i erin 1 po veliini bI~a sh~nija biskupiji nego upi. Gdje d'anas petorica dijele duhovnu utjehu, tada .su je dije.lil~ ee dva
nego tri sveenika. Meutim, sad~nJa zupa. Gradnii obuhvaa veu istonu polovmu Brotnja. Od
istoka granii s Neretvom, s juga s Gabelom, sa
zapada s Cerinom, sa sjevera s Mostarom, Blatom
i Ljutim Docom.

85

.vNaa vkua u Gradniima smjetena je u sreditu p~~a~stva na prisojnom podnoju brda Trtre. Sr~sIvsI staru kuicu, sadanju kuu i atrnju
sagradi dobre uspomene o. Franjo Kraljevi vlasutirn trudom uz pomo naroda god. 1825.
. Kua. je duga 24 lakta, iroka 14, a na dva je
kat,a. Ah god. 1855. postavio sam temelje
nove
kuce ~na tvrd oj peini) i nad podrumom nadzida? zIdove. do ?rvoga kata ostavivi mnogo ma,tell~ala. -?Jelo Je dovrio o. Filip Ani g. 1861.
Ta Je kuca duga 22 lakta, iroka 12, visoka nad
podru~om
tri kat~ .. Prvi kat odreen za puku
skolu. Ima sada dVIJe sobe. Na cijelom gornjem
~atu. Je c~kva. s jednim oltarom. Kod gradnje nalod Je pridonio samo u materijalu.
Sela koja ine ovu upu ovako su smjetena
~.rem~ ma.tici: Od istoka: Paoa, Vidovii, Bileti'c~, Bl~za:r:cI, Kruevii. Od juga: Gradac, urman~I, YlOmca, Bijako~ii, Meugorje, Sluanj, uI~nJ. Od ~apada: Citluk (stari Karlovac) i Gornja v~!~~mc~. v?d sjevera: Sritnice, Dobro Selo,
Tepii I Slipii.
Selo koje T~rci. zbog izvrsnosti nazivaju Cifl~k (Karl~vac) I Citluk, t. j. posjed, odlikuje
se
ljepotom I plodnou. Njegovi
vinogradi Ka rlov Cl. vrlo "" poznati po proizvodnji vina. KarIovac-citluk Ima I danas ruevina velike tvrave
I crkve nedaleko od vrela. Sveti van, po emu se
moe zakljuiti da je i crkva bila sv. Ivana.
Karlov~c je plodnou i ljepotom nekada privukao brojne stanovnike, plemenita roda i bogat~, .k~ko to svjedoe gotovo bezbrojne ruevine
civilnih . kua .i .veliki broj veJ.iansltvenih grobova. Neki novci I prstenovi, naeni
u Karlovcu
svjedoanstvo su gospodskoga stanja stanovnika:
I danas u Citluku ima turskih plemia.
D o b r o S e lo ali za ruevinama stare crkve. Prs~om pokazuje i gdje su upnici stanovali.
Kod mjesta stare upnikove residencije ima veli-

ka grobnica, izraena u velikom nadgrobnom kamenu do tri dlana dubine, i zove se fratarska
grobnica. U Dobrom Selu ima jedno
staro
plemiko groblje i vie starih atrnja. Dobro Selo
- selo dobro - moralo je nekada biti tako. Ali
danas, ako emo cijeniti dobrotu po plodnosti,
manje e biti dobro.
G rad n i i se zovu po Gradini, t. j. po maloj tvravi, koja je tu nekada bila, inae pretvorenoj u ruevine. Ima malo plemikih grobova,
a pukih starih mnogo. Ima obilno eljezne rudae. Na junoj strani ima malo, vrlo plodno, polje te znamenita vrela: Studenac i Sumor. ..
Meugorje (nad kojim je s june strane brdo
Crn i c a) nekada je bilo pokriveno velikim umama. D u bra v u su od godine
1843. seljaci
sasvim pretvorili u njive i vinograde drei da e
oni postati gospodari iskrenog zemljita, kako
je to vlast ee obeavala. Kamo sree da im se
to dosudi i da ne ostane samo prazno obeanje
vlasti, kako je to dosada bivalo u Hercegovini.
S r e bre n i c a je mjesto nekada velike crkve u Meugorju i tu se naokolo
nalazi mnogo
drugih ruevina te veliko plemiko i puko staro
groblje. Na tom su mjestu mnogi svjedoci veoma esto vidjeli vrlo jaku i rumenu svjetlost. Narod redovito misli da svjetlost odaje ondje sakriveno veliko blago. Ima odlinih
grobova
u
R a s k r s j u i dva glasovita
u St a nje v c u.
U Meugorju: se nalaze ove sruene tvrave: Miletina, ueljipovac
i Beden kod
Cerna. Ima i oko dvedeset starih atrnja.
Vi o n i c a (mjesto vina) ima na tri mjesta
veliinstvenih starih grobova.
G rad a c ima ime od tvrave, od koje se i
danas vide obilne ruevine. Gradac je bez sumnje
bio nekada, ako ne grad, onda svakako plemenita
naseobina, jer blizu Kr e i n dvo r a prostiru
se preobilno na velikom prostoru ruevine pala-

86

87

s
a. Tu, na mjestu G r u d i n e (gomile kamenja)
ima preko stotinu plemikih i velikakih grobova. Da je ondje bila i crkva, jasno govori i predaja i preostalo umjetniki
klesano
kamenje.
tovie, pripovijedaju
da je plemeniti gospodin
1vanovi, sada pak Turin Kreovi, sagradio dvije
svoje postojee kule od isklesanog kamenja crkve. To sam uo ne samo od katolika nego i od
Turaka. Dokaz za tvrdnju raste kad pogleda
kule i na mnogim kamenovi ma opazi znakove
prijanje grae. Sloit e se da su preneseni.
Gradac osim velikoga staroga groblja G r ud i n e ima jo tri .stara plemika. Groblje Pl 0a nalazi se blizu vrela Ploa i turske damije.
Na istom mjestu, na jednome od starih plemikih nadgrobnih spomenika, .ima kri visok etiri
i po lakta, kojemu su Turci odbili prijenice.
Graen je od naeg bijelog, najtvrenog kamena.
Samo na njegovoj uspravnoj 'strani izraeno
je
deset dvosjeklih maeva za znak da je pokopani
bio plemi. Drugo veliko plemiko
groblje
je
Kr u ka, u kojemu se vidi ne ba veliko, koliko
posebno izraeno, kamenje.
U istom groblju naao sam dvije stvari vrlo
jedinstvene: kri svetog Andrije na jednom malom grobu, a na drugom s latinskim jezikom
i
pismom ovaj natpis: "L. Livio. Rufino. Filio. Pia.
Elia. Zaista, svakako je vrijedan panje ovdje
jedini kri iz starine, po kranskom obiaju zaboden uz plemeniti grob. Od dna do vrha prua
se stablo poput krivudaste zemlje po sredini duljinskih i pobonih prijenica. Na vrhu mu je nekakva velika jabuka, a na kraju dviju grana, koje su na prijenicama, pripajaju se dvije vrlo lijepe zvijezde. U sredini kria arapski brojevi
1216. Ako hoe da je time oznaena godina otkupljenja (kako se razborito pretpostavlja),
kri
nee biti jedan od novijih. Napokon etvrto staro plemiko groblje je kod vrela Le m i eva c.

Stoga, tako mnoga i velika groblja bez sumnje

pokazuju da je u Gracu bilo staro, brojno i bogato puanstvo.
Gradac je, nadalje, ljepotom, plodnou i obiljem stalnih izvora meu prvima u Brotnju.
P a o a ima ime od glasovitog vrela Paoak
ili Paloak. Odlikuje se velikim plemikim grobljem i proizvodnjom izvrsnog vina.
B i let i i imaju jedno staro malo plemiko
groblje. U polju ovoga sela
B ile ti k o P o~
Ije,
uz obalu Neretve, ima jedini
nadgrobm
kri, visok pet lakata, bez ikakvih znakova plemstva.
Te p i i isto u polju kod Ne~etve imaju
vrlo veliko i vrlo velianstveno groblje s mnogim
obiteljskim grbovima.
B 1iza n c i su najljepi i najplodniji
kraj
broanskoga polja. Zbog malo plemikih grc:bova
u ovome selu nije nevjerojatno da su ~tan .stanovnici u susjednom Gracu imali u B~lz~ncIm~
svoje posjede. Iako slabije grae, postoje Ipak. I
u Blizancima ruevine triju tvrava: asak, RIPnoglava i na Obali, t. j. nad Neretvom.
Kr u e v i i stari Kr u c h, imao je nekada
svoga kneza. Sel~ je sada smjeteno na prisojnoI?
breuljku' u staro vrijeme stanovalo se na ravmci kraj rijeke Neretve, kako svjedoe mnoge ruevine ondje.
Na mjestu zvanom Kruevii, gdj.e j~ Tur~in
aja nedavno sagradio svoju kulu, bilo Je v~hko
groblje starih plemia. On ga Je p.otpuno digao.
Iznad navedene sadanje kule u mjestu Dr a g a
bila je povea tvrava.
Isto tako, ispod kule prema jugu, stari
su
imali tvornicu zemljanog crijepa, danas
zvanu
Pe~, t. j. mjesto gdje se pekla. opeka .i crijep. Openito to se mjesto zove Dunajac po Iz~or~. u~man c i u svome polju kod Neretve imaju ~ehkih plemikih grobova. Na vrhu brda Crn I c a

88
89

..

vide se ruevine tvrave i velika atrnja. urmanci i Kruevii imaju bolji duhan od svih drugih
mjesta u Brotnju, a Blizanci proizvode odlinija
vina.

U 17 katolikih groblja ove upe ima isto toliko kapelica u kojima se govori misa. U ovoj upi su samo 4 pravoslavne obitelji, turskih kua u
raznim selima ima 28.
VI

Stanje dua upe Gradnii u Brotnju

GABELA
Sv. Blaa, biskupa i muenika

Mjesna kapelanija sv. Stjepana Prvomuenika

Zbog ponovljenih poara kue ova upa ima

upske matice samo od g. 1775.
Mnp. o. Andrija Karai, jubilarni lektor, upnik.
P. o. Jozo Cigi, bivi diskret Kustodije.
P. o. Mijo Nikoli, pomonik.
Filijalna sela:
Gradnii, matica
Sritnice
Dobro Selo
Slipii
Tepii
BiIetii
Blizanci
Kruevii
urmanci
Bijakovii
Meugorje
Vionica
Gradac
itluk
Sluanj
Obu
uranj
Padalovina
Vidovii
Paoa
20

Kat.
obitelji:

Kat.
itelji:

32
16
44
37
26
10
32
15
29
30
51
19
31
41
25
9
7.0
3
14
11

247
87
391
281
190
92
290
134
188
207
480
125
295
366
108
49
150
24
121
108

:~95

3933

Udaljenost
sati:
O

1 13
1/3
2 1/2
1 1/2
1
1 1/3
2
2
1 1/3
1 1/3
1 1/3
1/2
1
1

1 1/3
1 1'3
1 1/2
1/3
1,2
23 1/2

Duljina ove upe od Kruevia do Svetivana

u itluku iznosi tri i pol sata, irina pak od Sritnica do Bijakovia tri sata.

90

Odijeljena je od svoje matice Gradnii g. 1852.

Od te godine ima matice.
Ga b ela
je talijanska -rije, koja je dana
ovome mjestu za vrijeme mletake okupacije zbog
pograninih carina koje su se tu napla6i".ale .izmeu Turske i mletake drave. Gabela Je bila
prije povezana s prastarim gradom Naronom, kojoj je bila predgrae. Gabelu s istoka i s juga
oblijeva rijeka
Neretva. Kako je Neretva
bila
plovna od Tasovia, Gabela je bila nekada mjesto dosta trgovako, kako pie Petar Go r z o n i
u Povijesti mletake republike, str. 157 i drugdje. Nita ne smeta da je tako moglo biti.
Gabela ima od istoka sela, ili ako hoe grada, zidine dosta sjajne tvrave koje jo nisu potpuno sruene. Sastoje se od raznih nepravilnih
kula. G. 1559. ova neretvanska utvrda bila je popravljena i poveana po zapovijedi SuI tana Sulejmana. Isto je uinio s dvjema kulama na zapadnoj
strani
sela koje su se prije zvale kule
svetog Stjepana i svetog Ante. Tvravi i kulama
Sulejman je dao arapsko ime - se dei s la m (muslimanske njive). Tom prigodom bila je popravljena i utvrena kula u itluku, tj. preko rijeke Krupe. Turci su dali ime itluk ovome mjestu i dananjoj Gabeli. Ali prije nego se to dogodilo u Gabe1i su bile tri crkve:
Sv. Stjepana
Prvornuenika na zapadnom breuljku, Sv. Ante
u sredini sela i sv. Marije blizu tvrave. Turci su
onu sv. Stjepana opustoili, drugu sv. Ante preokrenuli u damiju, a treu sv. Marije oborih. Bio
91

je tada u mjestu neki Turin koji je poput proroka rekao: Sulejman ne e duzo uivati tvrava
koje je popravio crkvenim kam~njem. Bez obzir~ to tko misli o naravi prorotva, g. 1694. Delf111, general mletakih
vojnih eta preotme Gabelu od Turaka to opsadom to jakim
orujem.
Tom prigodom Turci su u spomenutim utvrdama
i u kuli iznad Struga pretrpjeli straan poraz. Od
mnogo tisua jedva ih je malo izbjealo
smrti
(Gorzon] kao gore).
b
Kameni most u Strugama sruen je da ne bi
tada sluio.Turcima
za bijeg. Nikad vie nije od
kamena podignut. Delfin, meutim orujem i popobonou, sve navedene crkve povrati starom
sv. katolikom ukrasu. Napravi i etvrtu malu
vojni~u c~k~u ~nepoznatoga. n~slova) u samoj
tvravi. Pojaao Je tvravu
zid mama, popravio
kul.u i, kad je sve dobro rasporedio, dao je Gabeli mnogostruki sjaj.
. Lav iz. bijeloga mramora, koji je bio nad glavmm vratima tvrave, s uobiajenim,
natpisom:
Mir tebi, Mar k o, moj evanelista moe se i
danas vidjeti odbaen
kod praga
ulaza.
Ali,
premda je Gabela bila sigurna
pod
Lavom
mnogo .godina od tirrskih uzaludnih pokuaja, napokon Je opet dola u turske ruke u kojima se i
sada nalazi. Nakon Bekoga rata Turin
je ne
ba preko volje traio i dobio opi mir, i Gabelu
opet podvrgao pod svoju vlast kao oznaku granice. Nepravedna sudbina snae mjesto kao i ranije '. ~rui crkve svetog Stjepana i svete Marije,
a dVIJe druge preokrenu u damije, kako to svjedoe sadanje njihove ruevine. Pred velikim 01tarom sv. Stjepana
grob je plemenite
obitelji
an t i s uklesanim
njezinim grbom.
Gabela
ima u pOV1ijesnim spisima i postojanim ruevinama mnogo vie tragova svoje slavne stare prolosti, nego to ih mi moemo ispripovijediti.
Ona
je bila, naime, podgrae vrlo starog i veoma monog ilirskog glavnog grada Na r o n e. Strunja-

92

cima neka bude dosta da sam i ovo rekao. Uostalom, ime Gabela ne daje se openito samo odreenom i sada ukratko opisanom mjestu, nego cijelome polju koje Turci u itluku danas posjeduju, iako pojedina sela imaju
svoja posebna
imena. Kad eli oznaiti gradi Gabelu za razliku
od drugih mjesta u Gabeli, onda
treba
zvati
S tar o mGa b e lom
sve ono o emu smo govorili. Gabela je udaljena od Metkovia
nepun
sat, a od Mostara sedam sati. Selo zauzimlje prisojna
podnoja
breuljka, obliveno je obilnom
vodom Neretve; polje mu je neobino
plodno.
Ima mnogo razloga da se moe pohvaliti. Toliko
puta ruena i nanovo zidana crkva sv. Stjepana
u Gabeli, sada je napokon brigom naroda i upnika vea nego je stara bila. upska kua u Staroj GabeLi napravljena je uz pomo naroda i brigom o. ime Martinovia g. 1855/56. Ima dva kata.
Napokon kua je na junom kraju; sva ostala sela koja su njoj prikljuena nalaze se na sjeveru,
osim Crnia iznad Vida na zapadu. Granii na
istoku sa upom Dubrave preko Neretve, na jugu
s Metkoviem, na zapadu s Vidom i Humcom
i
na sjeveru s Gradni6ima.
U Staroj Gabeli i njezinim selima samo malo
ima starih ple:mikih grobova. Stare tvrave su
bile nad Goricom, nad Capljinorn i Dugandijama. Capljina je gradi, veim dijelom
napuen
katolicima.
T r e b i e t ili N o voS
e Io bilo
je sve do g. 1846. barovito mjesto, potpuno nenaseljivo. Njega je Ali Paa Rizvanbegovi privukavi krane obeanjem da e im dati zemlju i,
natjeravi ih silom, osposobio za sjetvu i uinio,
bez sumnje veoma plodnim. Ali, Ali Paa po turskom obiaju nije ostao pri obeanju, nego je cijelo polje, do sat dugo a etvrt iroko, im je vidio da je od bare postalo oranica i k tome zidom
opkoljeno, pripojio kao uzurpator svome vlasnitvu, ne davi seljacima nikakve nagrade. On zato
nije dao niti jednog novia, Isuio ga je proli

93

ve~i~ znojem, a i ivotima

nekolicina krana
~vldI. I:Ierce~~vina). Ta, dakle, zemlja prijevarom
1 nasiljem
uinjena plodnom, danas raa Ali Painu potom~tvu kojemu slui i ondje napravljena
kula. R~vm~a uz Trebiat, apljinu, Dretelj, Strug~, C?oncu I Staru Gabelu istie se u proizvodnji
psen.lce: Druga sela pod krevitim brdom Crnica
I prisojnorn
kosom veinom izgore od sue. U
D g and i j ama
Crnica u svom
otvorenom
~nlu pokazuje malo jezero izvanredne vode koJe se zove Pe i n a. Dugandije i Zvirovii imaju
takoer odlian duhan.

:r

Stanje dua mjesne kapelanije GabeIa

P. o. Martin
Filijalna

Ljubi,

sela:

mjesni
Kat.
obitelj :

Gabela, sjedite
Struge
Gorica
Grabovina
apljina
Dretelj
Crnii
Trebiat
Pravci
Zvirovii
Bitunjani
Dugandije

78
10
22
9
43
19
4
34
7
14
5
3

12

Turskih:
Gabela
Struge
apljina'
Dretelj
Dolac
uberi

248

Pravoslavnih:

Kua:

Gabela
Struge
apljina
Dretelj

Cigana:

25

Udaljenost:

474
38
129
61
269
134
24
342
58
122
38
52

1741

Kua:

itelja:

1
23
35
15
20
1

4
80
165
85
114
5

95

453

1/2
1/3
1
1
1
1
1
2
2
2
3

1/2
1/3
1/2
1/3
1/3
sata

16 3/4

51

200

16

Kua:

kapelan.

Kat.
itelji:

107
24
64
5

Dretelj
Struge
Capljina
Gabela

itelja:

itelja:

1
1
1
1

9
7
5
6

27

Duljina ove kapelanije od Neretve kod Metkovia do Dugandija iznosi etiri sata. irina od
Crnia do Struga sat i pol. U ovoj kapelaniji ima
deset katolikih groblja s toliko kapelica. Privatna puka kola nalazi se u Drete1ju.
VII
MOSTAR
upa svetih apostola Petra i Pavla
Mostar je glavni grad cijele pokrajine Hercegovine i jedini grad u pravom smislu u cijeloj naoj Misiji.
Mostar je sastavljeno ime od most i star. Budui da je boravak Slavena u ovim krajevima
prastar i da su oni svojim jezikom postojei most
usred grada nazvali starim, ne moemo dvojiti da
je ovaj most sigurno star. Istina je da se Mostar
zvao u starim povijesnim ispravama civitas Andricriensis i Andevium, ali je isto tako istina da
se vie od pet stoljea zove Mostar. Ako je tada
dobio ime stari, tko e sumnjati da je mnogo stariji? Stoga je neodriva turska preuzetnost da su

94
95

ne, openito nazivaju g rad o m. Kule

su na
etiri kata (od temelja i vie) i slue djelomino
za stroge zatvore, a djelomino za spremite zapaljivog praha. Kule sigurno od poetka nisu bile
izgraene do sadanje visine iznad mosta. Gornji
rad je, naime, slabiji, i moda odaje tursko djelo.
Meutim, prijeimo na drugo.
Grad Mostar je kao u drijelu planine V e I e
i velikoga brda Hum.
Vele s istoka, a Hum sa
zapada, ostavljaju uz Neretvu s obje strane nisku
ravnicu, nabijenu kuama graana. Od jugoistoka izmeu brda i rijeke sve do mosta veoma je
velika tjesnoa. Nije tako sa sjeverne
strane,
okrenute prema zapadu, gdje se i Vele i Hum
savijaju i daju mjesta veoj ravnici Bijelom POlju i Cernikorn polju. Stoga grad Mostar sa zapada i djelomino sa sjevera ima otvoren i lijep
pogled, a najljepi mu je dio Car i n a.
Mostar je dug od juga prema sjeveru otprilike
jedan sat, irok oko pola sata. Ima jedino podgrae Za hum
koji se prua na zapadu prema
Iliima.
Udaljenost je od Metkovia 7 sati, od Konjica
12, od Nevesinja 7, od Imotskog 11 sati. Strana
golet Velei i Huma nekako je podnoljiva graanima jer je pokrivena obiljem kadulje. Prisojno
podnoje Velei, bogato vinogradima
i voem,
ugodno je za pogled. To se, meutim, ne moe
rei za strmo brdo Hum. Mostarska klima je meu blagim hercegovakim
klirnama naj blaa. U
Mostarskoj ravnici rijetko se moe vidjeti snijeg
kao i slabiji mraz.
Mostar ima dvije rijeke, Neretvu iRadobolju.
Neretva tee strmim, veoma dubokim i kamenitim koritom. Stoga, osim to daje dobre ribe i
slui za dovod trupaca
iz Neretve, daje i vrlo
zdravu pitku vodu. Uostalom, esto se izlijeva i
nanosi veliku tetu, a kakve druge koristi od nje
nema. Od utoka u more sve do Poitelja plovna
je za male lae. Ali od toga mjesta pet sati sve

oni graditelji ovog mosta. Znamo, naime, u koje

su nesretno doba zauzeli Hercegovinu. Ali iako je
dokazano da Turci nisu utemeljili
ovaj most,
ipak ni uenjaci nisu sigurni, tko je izveo ovo veliko djelo. Svi se slau da je to bio neki od rimskih careva. Ali koji je taj bio, nitko ne zna pravo
rei. Meutim, luk iljate konstrukcije
odaje vie
bizantinski i gotski stil nego rimski. Nita se ipak
stil ne protivi da su Rimljani gradili ovaj most.
Tko bio da bio njegov graditelj, slava mu je potvrena kroz toliko vjekova. I kad bude govora o
-torn mostu (kojemu slina nema u cijelom
turskom evropskom posjedu), njega emo ukratko
opisati. Taj most svojim kolosalnim temeljima s
ovu i s onu stranu Neretve pritite vrlo tvrde peine. Svaki i pojedini kamen u njemu pa i onaj
temeljni, bijel je i vrlo tvrd, vrlo vjeto izraen
i dotjeran tako da sastav jedva moe opaziti, ini se kao jedna ne vie stijena. Ima samo jedan luk visok 90 rimskih stopa. Na etiri kraja
etiri kule dre vrsto temelje mosta. Ako taj velianstveni most ima koju manu, onda je to previe otar luk. Meutim, prevelika nabujalost Neretve i tu manu ini malom. Nedavno se, naime,
dogodilo da je poplava nosei drvee iz Bosne,
zatvorila svu visinu luka. Dok je mostu prijetilo
ruenje trebalo je, spustiti u korpi nekoga odvana ovjeka, da otpila nekoliko grana i tako oslobodi most od alosnog udesa. Taj junak bio je
Ante Ani iz Mostara.
ini se da je graditelj mosta predvidio sline
sluajeve kad je dizao luk. Nadalje, most je dua
grada. On dri promet ne samo izmeu Neretvom
podijeljenoga grada nego i promet izmeu cijeJe Bosne i Metkovia. I Turci su uvelike cijenili
njegovo vrlo nuno postojanje. Stoga gornje kamenje posipaju pijeskom da se trenjem ne troi.
. Ne doputaju da se ita vozi kolima, da se ne
uzdrma. Taj most s njegove etiri kule, meu kojima su dvoja velika vrata s jedne i druge stra96

97

do Mostara je neplovna. Slino je tako i do izvora, koji je iznad Nevesinja pod planinom Visoicorn, a ne u podnoju B i tov nje,
kako neki
piu zamjenjujui je s Malom Neretvom. Neretva
svojim tisuu puta zasukanim tokom mora protei moda vie od 90 talijanskih milja dok ne
stigne do mora.
Rad o b o I j a, mala je rjeica iznad Mostara
u Cimu, od zapada istie ispod brda Mikuljaa.
Po mom etimolokom tumaenju rijei, Radobolja se openito
smatra nezdravom, osobito
za
strance koji nisu na nju navikli. Ni ja sam nisam daleko od toga miljenja. Radobolja, prezasiena krenim tvarima, neprovidna,
proizvodi
obilje sedre, lako se grije i hladi i malo koristi
zdravlju. Meutim, ova voda se veoma istie mnogostrukom opom koristi: slui za natapanje, daje vodu mnogim mlinicama i drugim radionicama. Od izvora do utoka u Neretvu kod zapadnog
ugla starog mosta ima mali tijek od sat i po hoda. Ali nigdje nije bez koristi. Iz ove rijeke je
uzeta voda koja je prevedena i preko Neretve,
le slui potrebama graana. Dre, da je ova voda
povezana s onom iz Litice, koja izvire s druge,
zapadne, strane brda. Meutim, Litica je i bistrija i vie obiluje ribom. Nad Carinom u dnu Bijelog Polja .irna izvor
Div oja
kav
oda.
Nazvana je tako, jer ju je neka djevojka o svom
troku na izvoru skupila u kanal, dovela na javni
put i tako putnicima pruila dobroinstvo, ivu
vodu. Ve prije sam spomenuo da je u ovom matinom gradu sjedite poglavara te istaknutih
i
graana i duhovnika. U pogledu istoe i ulica
grada, u zadnje dvije godine poelo se dosta ureivati. Kue u gradu, kako su veinom stare turske izrade, vrlo su tvrde, ali manje odgovaraju
pravilima umjetnosti. Turske kue su ograene
visokim zidom sa svih strana, najvie od javnih
putova. I rekao bih da su to samostanii redov,

98

nica. Budui da su na sve strane

ispresijecane
dvoritima i vrtovima, grad zauzimlje mnogo prostora, a ima razmjerno malo kua.
Ovih posljednjih godina osim krana i neki
manje fanatini Turci poeli su graditi kue elegantnijih dimenzija. Danas se moe vidjeti vie
kua Jijepoga stila slinih vojnom logoru. Meu
kranskim graevinama odskau residencija katolikoga biskupa te katolike i pravoslavne kole.
U ovom gradu ima 33 damije vie manje
ukusne. Karausbegova damija istie se vie od
svih. Za nju kau da lei na temeljima crkve svetog Stjepana. Turci imaju 23 opinske kole zvane Mekteb, mi jednu, pravoslavni
isto jedinu.
Privatnih kola ima vie. Imamo jednoga lijenika za cijelu pokrajinu. On stoji u Mostaru. Ljekarnu imamo jednu, hotel nijedan, manje udobnih svratita 10.
Imamo preko tri stotine trgovina. U posljednjih nekoliko godina neke su dosta elegantno sagraene. Moniji trgovci u gradu su pravoslavni,
onda Turci, katolici su u veoma malom broju i
to kao novajlije u poslu.
Koliko smo doznali iz predaje, u Mostaru su
bile nae tri stare crkve: svetog Stjepana, svetog
Luke, od koje i danas postoji zvonik na kojemu
je opinski sat, i crkva svetog Ante s franjevakim samostanom kod Radobolje
pod Humom.
Ima zatim pod Vukodolom, na sjevernoj strani u
podgrau P o d hum,
damija za koju misle da
je bila crkva svete Ane. Ondje u blizini stari mo sti i danas zovu m o s t sve teA n e. U oblinjem zapadnom selu nii bile su dvije stare crkve, jedna kod vrela B a b u n svete Rue Viterbske, od koje i danas postoje zidovi, i slue za tursku damiju, i druga na
Smrinj
acima
Gospe Snijene koja se pretvorila
u ruevine.
Pravoslavni u Mostaru imaju u S uh o d o I i n i
mali stari samostan i crkvu takoer malenu. Ali
nova, koju grade ve etiri godine, dosta je veli99

;~~

ka i to je pothvat velikoga troka, Neodreenog

je stila. A mi katolici za sadanju
slubu
bogosluja imamo u residenciji
oratorij
i kapelicu.
(Vidi opis residencije 6) i drugi javni oratorij u
austrijskom
vicekonzulatu.
Gradimo i novu crkvu svetih apostola Petra i Pavla (Vidi njezin spomen broj VI). Ona trai da o njoj neto progovorimo.
Nova katolika

crkva

Crkva je na veoma pogodnom mjestu. O mjestu i njegovu stjecanju govorili

smo ukratko
u
br. VI. Ravnica, dana katolikom puku za crkvene potrebe, duga je 112 lakata, iroka 112 lakata. Moe se uvijek po volji natapati.
Povrina zemlje je vrlo plodna a u nutrini
starih nanosa ima mnogo razliita pijeska.

zbog

Na ovoj, dakle, ravnici poela se graditi naa

nova crkva 7. oujka 1866. Njezina duljina sa svetitem iznosi 52 lakta, ir-ina 25. Kapela svetita
je duga 14 lakata, iroka 13. Od istoka kapele je
zvonik dug 5 lakata, irok 5. Stil crkve je korintski. Cijela duljina svete zgrade do svetita sastoji se od tri lae. Srednje velike i dvije pobone
manje. Kapela pak u obliku luka
mora
imati
vlastiti svod. Vanjske lae imaju etiri prozora
dva i pol lakta visine i jedan i etvrt irine. Tako
e imati i srednja laa. Kapela ima dva prozora
i jednu zvijezdu u sredini probuenu. Isto tako i
svetite ima dva prozora. Crkva ima petera vrata,
dvoja sa strane na pobonim laama, a troja na
proelju. Nad vratima su velike zvijezde.
Prole godine za sedam neprekidnih
mjeseci
(pod mojim vodstvom) vanjske lae izidane
su
do krova u visinu, od 10 1/2 lakata, i sav okoli
i kapele i sakristije i zvonika do iste visine. Temelji do tri lakta u zemlji lee na mrei trupaca,
od tvrdoga hrasta. Sad treba da se zid srednje lae stavi na stupove i lukove te da se mnogo izdig100

ne iznad pobonih laa, i zvonik da se digne do

potrebne visine, te da se sve pokrije.
Meutim, dok se je reeno napravilo, potroeno je 11.700 forinta. Toj svoti dodala je velikodunost turskoga cara 2.500 forinta (zajedno sa zemljitem). Ostalo je gotovo sve od milostinje, na
drugom mjestu skupljene, i od Propagande iz Liona. Neka se nitko ne udi kao da smo mnogo
potroili. I neka se ne udi, ako dozna od mene,
da je svaki kvadratni lakat zida stajao etiri i
pol forinta. Jer mi pri ruci nismo nita imali
osim vode, a drugi materijal iz daleka teko pribavljen trebalo je skupo platiti. Mnogo je utroeno, a trebat e jo mnogo vie utroiti, dok se
dovri ta katedrala. Ali da ne bi komu dolo u
pamet, da se trai velika svota zato to smo iz
potrebe zapoeli veliku crkvu, a iz hvalisavosti u
odve raskonorn stilu, neka zna zasigurno: Uz
solidnost i pristojnost mi smo se drali najvee
skromnosti
u stilu izgradnje, to je svakome
jasno kad pogleda. Stoga da mognemo udovoljiti .i potrebi i ljepoti bogosluja, treba nam jo
veoma mnogo velikodunih dobroinitelja.
Katolika kola u Mostaru
Kao to je crkva za bogosluje tako je i kola
za naobrazbu duha veoma potrebna. Gore smo
rekli da je nju osnovao presvijetli Barii. Ali budui da je kolska zgrada u Vukodolu, napravljena za gradsku djecu, bila daleko, dobroinstvom
francuskog cara i brigom
presvijetlog
biskupa
Kraljevia kupljena je u samom gradu prostrana
kua za kolu god. 1866. za 6.022 forinta, od kojih
smo 4.500 dobili kao poklon od Francuza, a 1522.
smo izdali iz svoje milostinje.
Nova kua osim podruma i prislonjene kuice
ima dvije velike sobe i etiri manje,
prostranu
dvoranu na prvom katu, a krov od lima. kolu
pohaaju i muka i enska djeca. Ui ih na re101

dovnik bez ikakve odreene plae. Redovito ima

oko 70 uenika. Trae da se povea broj uitelja, da se i uenici bolje poue i da im se broj
povea. U ovoj koli ne plaaju nita ni bogati ni
siromani, svima su jednako otvorena vrata. kola zasluuje i nau i tuu panju. Ona nema nikakvih opih prihoda, niti sredstava kojima bi
nabavljala knjige siromanima.
Sveani ulazak biskupa u Mostar
Gradnja crkve, nabavka kole u ovom gradu,
nakon toliko stoljea nevolja, nama slui na ast
a katolikoj vjeri bez sumnje na slavu. ALijavni
i sveani ulazak presvijetlog i pre. g. biskupa
Anela Kraljevia u ovaj grad 13. 6. 1865. svakako je jedinstveni traumf. Otkako su katolici pred
etiri stoljea u ovom gradu izgubili slobodu, nai apostolski vikari, biskupi, ako su kada i ulazili u ovaj grad, to su inili potajno i sasvim privatno. Stari turski fanatizam zadao je tako dubok
s trah u naa 'srca, da se nismo nadali da e ikada doi do javnog ulaska biskupova. Ali vrhovni
upravitelj stvari i promjena esto preko svakog
ljudskog predvianja i nade sprema velike i udne dogaaje. Da si svojim oima gledao tu staru
tursku strogost, i 13. lipnja njihovu blagost, bez
sumnje bi rekao: ova je promjena nastala desnicom Bojom. Toga, dakle, dana vraajui
se s
biskupskog posveenja zaputi se presvijetli gospodin iz Stare Gabele uz rijeku Neretvu u glavni
grad i svoje sjedite. Pratilo ga je est sveenika,
izabrano mnotvo
naroda,
konjanici i pjeaci,
oduevljeno i veselo pjevajui i esto pucajui iz
puaka. Oko dvadeset i jedan sat u Zatonu, koji
je udaljen od sjedita dva sata, vezirovi slubenici, poslani radi poasti, konzuli i slubenici kranskih sila te izabrano mnotvo graana eljno
je oekivalo dolazak pastira. Kad im je on podijelio prvi blagoslov, nastavio je put dalje uz polje B i e u dugom ureenom redu konjanika
102

i pjeaka. Ususret mu je stalno dolazilo mnotvo

koje se je sve vie poveavalo da ga prati. Tako,
kad se je dolo na gradska vrata grada D o n j a
Mah ala nad ek r kom, ekala su ve tri
s\Oeenik~ s poredanom, li kouljice obuenom, .
mladei. Tada biskup sjaivi s konja obue biskupsko odijelo. Naprijed je iao na velikom tapu posrebreni kri, zatim svjeonoe
s kadionicima, koji su se dimili, iza njih sveenik obuen
u plat, i uredi se procesija duga pola sata. Uz
sveto pjevanje procesija je ila laganim korakom.
Slijedio ju je biskup sve do residencije. Obred tako poboan, svean i neobian privukao je bezbrojno mnotvo naroda, bez razhke na vjeroispovijest: katolici, pravoslavci, Turci, Cigani i idovi napunili su dupkom ulice. Svaka vrata i svaki prozor bio je pun gledalaca. Zidovi dvorita i
krovovi kua bili su okieni velikim mnotvom
naroda. Tom zgodom i same turske ene, zaboravivi na svoj poloaj, kroz otkrinuta vrata i
na otvorene prozore zadovoljavale su svoju radoznalost. U cijelom procesijskom hodu nita se
nije moglo uti upadna; na licima svih moglo se
vidjeti zanosno veselje.
Tako je procesija dola sretno do oratorija residencije. U njemu, u dvoritu i oko kue stajalo
je tako stisnuto mnotvo naroda da se u istinu
mora uditi. Nakon ispjevane zahvalnice i govora prvi put podijeli pastir svojim ovcama okrepu
oprosta i zahvali im se na sinovskim osjeajima
te im zaeli da se sretno povrate svojim kuama.
Sada usporedi, dragi itaoe, ovu ukratko opisanu sveanost s onim neugodnim sluajem koji je
doivio biskup Barii u ovom istom gradu, kad
je htio osnovati residenciju. Zanijei,
ako moe, neizmjernu razliku. Prije je biskup, i u tuem odijelu bio i nou nesiguran meu ovim graanima, neprijateljima
vjere. Sada pak obuen u
biskupska odijelo siguran ide po danu i prima na
svakom koraku poasti mjesto izrugivanja. Nedav103

 no je trebalo traiti daleko od ovoga grada zabitna mjesta gdje bi se mogla u strahu sveta misa
slaviti, a sada i turske kue odzvanjaju od naeg
svetog pjevanja, i nitko se ne srdi.
to se tie vojnike opreme naega grada, u
tvravama je uope nema. Jedino kod vezirove i
kajmekanove palae irna povieno mjesto na kojem bi se moglo smjestiti nekoliko ratnih topova. Irna posadna milicija s neodreenim brojem
vojnika i svojom, iako lakom opremom koju u
sluaju potrebe prenosi ivina bijednoga naroda
to gotovo sve konje do smrti izmui. Meu malo
ratnih topova, koji u Mostaru odavno postoje
i
koji su dovezeni s blagajske tvrave, ima jedan
dosta velik top s ovim natpisom: Maksimilijan
Il, car zauvijek izabrani, nadvojvoda
Austrije,
kralj Ugarske, eke, vojvoda Burgundije. 1564.
Taj je car vodio vie ratova s Turcima, ali ne
znamo u kojemu su Turci zarobili spomenuti top.
B I a gaj (mjesto blaga, ili mirna uma, ili napokon mjesto blage klime) je bio posljednje sjedite hercegovakih vojvoda. Od Mostara na istok
dva sata na prisojnom podnoju planine Velei i
na sjevernom kraju polja Bie. Iz podnoja navedene planinc die se strma klisura, visoka vie
od est stotina rimskih stopa nad visokim izvorom rijeke B u n e. (Ona koja buni). Na toj, dakle, hridi ili na izdignutoj i sa svih strana jedva
pristupanoj izvisini irna stara, jo u dobrom stanju, solidna, manja utvrda s tri atrnje. U stara
vremena ova tvrava u ravnici kod izvora branila
je ugledni grad Blagaj. Sada pak Blagaj ima malo kua i jednu damiju. Sve do pred dvije godine Turci su drali u Blagaju ratne topove. Po torne se moe zakljuiti da su i Turci drali
do
spomenute tvrave. Cijelo prisojno podnoje
od
Blagaja do Mostara ljepe je nego plodnije.
Buna izvire iz Blagaja i utjee u Neretvu, tee
izmeu juga i zapada. Ali prije utoka irna dva kamena mosta stare grae: jedan u Blagaj u, a dru104

gi u Buni, selu nazvanom po rijeci Buni, preko

kojega vodi cesta za Stolac preko Gubavice. Ovaj
posljednji most ima 9 lukova. Djelo je lijepo i
solidno.
Uz taj most su posjedi nekadanjeg Ali Pae
Rizanbegovia.
Prijetd opasnost da se svaki as
srue dvije njegove palae i damija koja nije
davno sagraena. Zlo steeno, zlo e i propasti ...
Selo Buna, iako je izloeno sjevernom vjetru,
ipak je veoma plodno vinom.
Izmeu zapadnoga kraja breuljka Gubavice i
kraja brda Trtre nalazi se vrlo uska dolina, krajnje opora, koja prua Neretvi prolaz. Tijesni klanac ove doline zove se openito Zaton. Stoga se
moe s punim pravo rei da je ovo mjesto, prije
nego je Neretvi s Jasenicom i Bunom ovdje otvoren prolaz, bilo jedini razlog to je Bie, Bijelo
Polje i sva ravnica oko Mostara potapana
visokim vodama.
Navedena ravnica preko pet sati duga, potopljena obilnom vodom, bila je kao duboko jezero
kojim su plovile i vee lae. To jasno svjedoe
naslage glatkog rijenog pijeska svugdje u velikim gomilama i zabijeni eljezni koluti u visokim
stijenama oko ravnice, koji su sluili za vezanje
laa. Budui da o tome ne moe nitko pametan
sumnjati, treba jo napomenuti da je i sadanji
poloaj Mostara tada isto morao biti pod vodom,
i da stoga sadanji grad ne spada nikako meu
najstarije. Ovo nas jo vie utvruje da ponovimo: Prastari narod i grad Hum s ka imali su
sjedite na uzdignutom Hum u kod velikog jezera. Nita nam ne smeta da vjerujemo, da su
ruevine velike tvrave N o v i na Hum u, koje
i sada postoje, sluile za obranu spomenutog grada. Ali ne znamo sigurno kada je i kako, probivi Zaton, jezero nestalo.
Dva su miljenja ili bolje nagaanja o ovoj
stvari: Prvo dri da je Neretva nakon mnogo i
mnogo vremena vlastitom silom polako otvorila

105

sebi put kroz Zaton. Drugo dri, da je neki od

grkih careva, ili egipatski kralj Ptolomej, razbio
visoku peinu. Ali potanje pogledano mjesto
ne
daje nikakva znaka sjee, te mnogo ne odgovara
ovoj posljednjoj predaji. Ni peine od vrlo tvrdog kamena po kojima, i izmeu kojih, protie
Neretva s velikom bukom, ini se, da ne odgovaraju ni prvom miljenju. Voda samo svojom vlastitom snagom nije mogla prosjei brdo tvrdoga
kamena. Ali kako god bilo, ako su poplave u tim
poljima prastare, nije ni prosjek tako nov. Sigurno znamo da su i glasoviti plemiki nadgrobni
spomenici vrlo stari. Budui da se oni nalaze na
sve strane u ravnicama, koje su nekada plivale,
ne moe se pretpostaviti
da su postojali
prije
poplava. Sigurno je, da je prosjek star bez obzira kako je nastao.
Meutim, polje Bie o kojem sada govorimo nagnuto
je prema istoku i jugu. Dugo
je dva sata i jedan sat iroko. Ima oblik srca kojem je vrh kod ulaska u Mostar. Neretva ga sijee po kosoj sredini. Juni dio polja nastapa rijeka Jasenica. Bie, bez drvea, otvoreno je jakom
sjevernom vjetru tako da nekada prijei prolaz.
Vrlo mali dio je prikladan za zemljoradnju,
to
treba aliti, jer na zapadnom vrhu Jasenica ima
vrelo koje bi moglo zgodno natapati
i uiniti
plodnim cijeli veliki prostor izmeu Neretve i
breeljka K o b i lova e.
Selo J ase n i c a zauzima
prostor
izmeu
istoimene
rijeke i sjevernog
podnoja
brijega
N ima
kai
K o b i lova a. Mjesto
je vrlo
plodno. Rod o
zauzima zapadni dio Bia. U
ovom selu je odlian duhan posebnoga mirisa.
Ili i i C i m s draesnim breuljcima odlikuju se proizvodnjom najbiranijeg vina. Zbog natapanja iz Radobolje raunaju se kao prva predgraa grada.
U prvome od ovih sela je mjesto
S m r cnj a k (ornorikova uma ili bolje mjesto zasae

106

no smrekom ), na kojemu je bila crkva svete Marije od Snijega, kako donosi predaja i ruevine.
U tim selima na mnogo mjesta
ima plemikih
nadgrobnih spomenika, to sigurno pokazuje da
su i stari uivali u ovim mjestima.
B ije 1o P o Ije, moda tako nazvano to nakon sue od pijeska sve pobijeli, i danas se na
mnogim mjestima bijeli. Ovo polje, nagnuto od
sjevera prema jugu, prostire se od Mostara do
Selakovca.
Bijelo Polje ima oblik srpa, kojega junu i
zapadnu upljinu sijee Neretva, a povor opasuju istone i sjeverne planine Vele i Porim. Openito se dri da Rimljani nisu nikada
protezali
svoju vlast dalje od ovoga polja. Sela oko Bijelog
Polja nisu osobito
plodna. Po mnogim
starim
grobljima, koja se nalaze oko ove ravnice, zakljuio bih da su u starini imali bolju proizvodnju od
sadanje.
Meutim, u Bijelom Polju imamo ove glavne
ostatke starina:
U S u hod o I u veliki eljezni kolut visi iz
visoke peine. U V r a p i ima
groblje zvano
Kr a Ije v i n e, ima mnogo velianstvenih nadgrobnih spomenika. Nad jednim od njih se istie kameni kri od tri lakta.
U K u tim a se takoer nalazi eljezni kolut
i dva stara velianstvena groblja. Liva ima malu rijeku, ruevine prostrane stare tvrave i mnogo velikakih nadgrobnih spomenika.
p o t o c i su nazvani po maloj rijeci koja ondje izvire. U blizini te rijeke postoje ruevine stare crkve i veliki nadgrobni spomenici. Potoci uz
prisojno podnoje P o rim a imaju poloaj ljepi od svih sela u Bijelom Polju. Tu su tri stare
kule, od kojih jedna jo nije potpuno sruena; zove se Ivan-Beg. Miljenje
je mnogih da je taj
Jvan-Beg bio zet junaka Jurja, zvanoga SkenderBeg. Mnogi takoer misle da je to isti Ivan-Beg,

107

ije bi staro gospodarstvo stanovnici Crne Gore

htjeli danas iz pepela izvaditi. Ima takoer kapelica lijepe izrade. Pria se da su neki Dalmatinci
pred nekoliko godina odnijeli iz ove kapelice ispisan kamen, na kojemu je uz ostalo bila oznaena godina 1480. U L i a n ima, selu s mnogim
trajnim vreli ma, nalazi se mnogo velianstvenih
nadgrobnih spomenika na kojima ima grbova potomaka kraljevske obitelji. Moe se ondje vidjeti
stari kameni nadgrobni kri visok do tri lakta.
P r i g r a a n i broje mnogo starih nadgrobnih
spomenika. U katolikom groblju pokazuju mjetani dosta star grob nekog nepoznatog franjevca
koji se uduio u Neretvi dok je putovao iz Konjica.
itl u k gotovo s protivne strane utoka rijeke Drenice u Neretvu ima ruevine tvrave, crkve i "ie zgrada.
Meu mnogim ukrasnim nadgrobnim
kamenjem ima nekih koje ji? zanimljivo pogledati.
G r a bo vic a je selo smjeteno etiri sata uz
Neretvu naj udaljenije je od glavnog grada. Nema
gotovo nikakvih starina. Ima veoma jako vrelo
zvano Crn o vri 1o koje i u ljetno doba baca
vodu do tri lakta u vis.
U Vo j n u, i izmeu Vojna iRa
ta n a, nalaze se glasoviti eljezni koluti, u visokoj peini
uvreni olovom. Ispod .istoga sela od Neretve
prema Iliirna na iroko se prostire ugalj.
Ovdje u Neretvi ima osobit kanal zvani S k akal a. U ravnici, malo nagetoj prema jugu, Neretva je izmeu dvije hridi ne koje su jedva lakat
razmaknute na 150 koraka duine iskopala tako
duboko korito da joj moe osim u izvanrednim
poplavama primiti svu vodu, iako je velika rijeka. Tako svatko moe po suhom prijei s jedne
peine na drugu. Ovdje u blizini ima stara okrugla kula opkoljena velikim dvostrukim zidom za
prijelaz preko stuba, napravljenih
poput
pua.

108

Prole godine je ova kula popravljena i slui za

spremite zapaljivoga praha. Ranije je sluila za
zatitu da se ne bi kojemu neprijatelju
otvorio
slobodan prolaz preko Skakala.
rvanj je mali runi mlin. esto se upotrebljava u privatnim kuama u Hercegovini. Kamenje za rvnjeve kao i za vee mlinove nalazi se u
r v o v n j ai vie Cima.upa Mostar, kako je na drugom mjestu reeno, od starine bila je za upom Gradac. Mostar
je odijeljen od Graca 1849. Od toga vremena ima
i matice.
Mjesta pak koja slui ovaj upnik ovako se
odnose prema matici. Od istoka: selo Gnojnice i
gradi Blagaj, od juga: Buna, Jasenica i Rodo,
od zapada: Miljkovii,
Ilii, Cim, Galac, Sovii.
Izmeu sjevera i zapada te izmeu istoka ej sjevera su sva druga sela koja pokazuje pregled stanja dua. upa Mostar granii na istoku sa upom trebinjske biskupije Stolac (sjedite joj je
Dubrava); na jugu s Gradniima u Brotnju, na
zapadu sa upom Ljuti Dolac u Blatu i Gradac,
na sjeveru s Konjicom-Zaslivlje.
Stanje dua upe Mostar
P. o. Ante Luburi, upnik
P. o. Pavao Petrovi, pomonik
P. o. Ante Karai, uitelj u koli i konzularni
kapelan.
Filijalna

sela:

Mostar grad
Blagaj gradi
Buna
Bakim
Bui
Borine
Cim
itluk
Draevo

Kue:

itelji:

Udaljenost:

398
5
13
9

1715
20
65
68
30
7
240
20
17

O
2 sata
2
1/2

2
31
4

1 1/2
1 1/2
6
7 1/2
109

Filijalna
Grabovica
Gornja Sela
Orlac
Gnojnice
Jasenica
Jasenjani
I1ii
Galac
Kuti
Liva
Liani
Miljkovii
Potoci
Podgorani
Planinica
Pri graani
Ravni
Riina
Rodo
Raka Gora
Ratani
Suhido
Sovii
Vrapii
Vojno
Vihovii
Zalik
36

sela:

Kue:
9
2
3
20
33
8
20

4
2
3
1

5
22
3
15
1
3
4
37
1
7
1
16
10
5
4

4
713

itelja:
43
6
19
80
221
55
184
51
9
21
17
35
125
15
85
8
41
7
221
10
51
17
157
83
43
16
41
3843

Udaljenost:
8
6
3
1 112
1 1/2
6

1
2
3
2

2
1
2 1/2
2 1/2
2
3
4

4
1
3
1 1/2
1 1/2
2
2
2

1
1
91

Ova upa je ad Bune da Grabovice duga 10

sati, iroka ad Galca da Zalika dva sata.
Katolikih groblja djelomino ograenih i kaja imaju kapelice, te djelomino neograenih ima
22; uz ta vie drugih zastarjelih. Opet ponavljam,
na drugom mjestu iznesena miljenje, da je nemague izvijestiti o. nekatolicima kaji su s nama pamijeani, bila ta u gradu bila u mnogim selima
u kojima nema nitko. ad naih da nam ipatajna
javi o. stanovnicima druge vjeroispovijesti,
Ovdje u gradu ne alei truda jedva srna, i kao.
potajno, mogli donijeti priblinu statistiku.
Ne
samo nai Turci, nego i drugi, boluju od bolesnih
sumnja. Stoga u ovom pregledu donosim statistiku, ne kakvu bih htio. nega kakvu mogu:
110

Filijalna
sela:
Mostar
Blagaj
Buna
Bakim
Borine
Cim
Grabovica
Gnojnice
Jasenica
Jasenjani
llii
Kuti
Liva
Liani
Miljkovii
Potoci
Podgorani
Planinica
Pod graani
Ravni
Rodo
Ratani
Suhido
Sovii
Vrapii
Vojno
Zalik
Podvele
Zemlje
Dolac
Baevii
Kozica

O b i tel
j i
pravoslavne:
ciganske:

turske:
2.200
72
6
O
6

SOO
10
11
6
6

7
010
6

15
5
3

6
6

5
7
2
15
O
12
6

6
1
O
30 Ovdje imaju novu crkvu
15 Ovdje imaju novu crkvu
3
20
9

O
8
15
6
2
3
4

O
7

25
O
18
O

2.549

727

18

2
6
O
6
4
3
140
3

120

idovske:

120

18

U naem gradu osim vjernika i slubenika ima

mnogo sluga i slukinja svake vjeroispovijesti,
kojih broj se ne moe znati. Ista tako ima vrlo.
mnogo stranih obrtnika, kojih broj takoer
ne
znamo. Grad je zaista mnogo brojniji nego ta
prua priloena statistika.
Opaska prevodioca:
Na str. 96 izraeno miljenje
protivi se danas sigurno dokazanoj
istini, da je mostarski stari most sagradio turski arhitekt Hajrudin,
godine 1566.

111

smatraju Hercegaveima, a s anu Bosancima. Ali

crkvena dioba ne dri se te granice.
Kao. kad
Mostara tako. i ovdje mi imama nekoliko sela
preko. Neretve, kako. emo. ta naznaiti na svom
mjestu. Da neto openito nabacim o. ovaj upi.
Ona je sigurna pa puanstvu jedna ad manjih, u
slubi pak tea od najmunijih. U cijeloj, naime,
njezinoj topografskoj
prostranosti
nigdje
nema
ni najmanje ravnice. Sastoji se ad samih breuljaka i uskih dolina, Kamo. gad poe, stalna ti se
treba penjati i silaziti. Moe misliti, kolika je
pogibao ivota, osobito zimi. Meutim, ta brda,
bregovi i doline openita obiluju masnim glinenim zemljitem, umama i livadama i gotovo bezbrojnim vrlo zdravim izvorima. Tako su ta mjesta s tako raznolikim zelenim
breuljcima
vrlo
uga dna za pogled. Tla je ave upe, s obzirom na
prirodu klime, veama plodno.
Trenje
odline
kakvoe, kruke, jabuke razliita vrlo. ugodna mirisa, .orasi, zatim ljive zvane galske, i napokon
groe, ad velike su koristi i naslade stanovnicima. Ova je jo jedina naa upa kaja obiluje velikim umama. Ona ima mnoga panjaka .i ravnica.

VIII

KONJIC
upa sv. Ivana Krstitelja
Odijeljena je ad svoje matice P o. d hum
g.
1839. i ad te godine ima i matice. Zove se mjesna
kapelanija u Zaslivlju. Tu su neki katolici
dali
besplatna zemljite nastojanjem
o. Mije Kobae,
kaji je ondje sagradio. dasta prostranu kuu, iako.
iznutra neekonomino
podijeljenu.
Ali, premda
je ta kua u ana vrijeme morala biti sagraena
i
na kraju upe i na teka
pristupnom
mjestu,
prole godine kupljena je u Konjicu zemljite
i
kua ad nekog Turina milostinjom drugdje skupljenom za 1.206 forinti. Tama sada elimo prenijeti upsku kuu iz mnoga razloga.
K o. n jie je za vrijeme bosanskih kraljeva bio.
znamenit grad, te je u njemu drana i skuptina
kraljevstva. Ali ni meu turskim posjedima
ne
zauzimlje neugledno mjesto. U Konjicu je i mudirat i kadijin sud. Konjic je gotovo sa svih strana opkoljen breuljcima, protee se na malom
prostoru pokraj dubokog korita Neretve, .koja dijeli grad pa duljinskoj polovini ad istoka prema
zapadu. Za promet graana i za prijelaz javnog
puta iz Bosne u Hercegovinu slui elegantan salidni mast u sredini grada, za koga smo uli da
ga je sagradio u X stoljeu dalmatinski kralj Falimir, premda bi Turci htjeli sebi pripisati ta lijepa djelo. Tako u Konjicu nema nita ad starine asim mosta, i uzalud e ondje traiti togod
velianstvena. U Konjicu su etiri damije. Kau, da su sve sagraene na z-emljitu gdje su ranije bile crkve. Postaje ruevine crkve sv. Ilije,
na Musali svete Katarine i crkve sv. Ivana i naeg samostana, o kojemu smo na drugom mjestu
govorild. Prema civilnoj diobi Hercegovine i Basne iz godine 1832. granica je od juga spomenuti
mast, tako da se graani s ovu stranu Neretve

112

to se pak tie vjere, ni u jednoj upi nae

Misije nisu tako. brojna sela u kojima nema ni
jednoga katolika kao. u ovoj. U nim mjestima
Turci i pravoslavce brojem nadvisuju. Meutim,
ta treba pripisati srei, jer muslimani ovoga kraja vrlo mala boluju ad svog vjerskoga fanatizma
i, ivei u skladu s naim katolicima, potuju uvelike naega sveenika misionara. Ta isto se moe rei i o pravoslavcima. ini se da ove obje
osobitosti dolaze odatle ta nije dragovoljno, nego prisilna, unesena protukatolika
vjera
meu
ane brane.
Granice ave upe osobito od istoka prema zapadu vrlo. su prostrane. Nevesinje, naime, i upa
Dubrave su njezini susjedi, od juga upa Mostar,
Gradac i Rakitno, ad zapada Podhum, ad sjevera
113

Kreevo i Sarajevo. U granicama ove upe ima

mnogo starih tvrava, mnogo nadgrobnih spomenika, pa i plemikih, i nekoliko ruevina crkava.

obiluje eljeznom rudaom.

B ije I a je imala
nekada dvije tvrave. Ima rijeku istoga imena,
veoma podesnu za natapanje i mlinice.

Tako u: Glogonici
Ka u r s kog
r o b Ije
ima mnogo nadgrobnih spomenika. Nasuprot preko rijeke Bi j ela na brdu se istiu ruevine tvrave. U turskom selu Za v nam a bila je tvrava. U Lug u, takoer turskom selu, ima i tvrava i plemikih nadgrobnih spomenika.
P o kr o j s k o, naseljeno samim Turcima, pouzdano
ima odline eljezne rude. Isto tako i susjedno
D o b r i g o e koje ima i staru tvravu s velianstvenim nadgrobnim spomenicima.

Postoji (manje vjerojatna)

predaja da je u
Rakovu Lazu u Bijeloj, car Dioklecijan
imao
obor divljih ivotinja. Stanovnici dre, da su neke od mnogih ruevina koje se tu nalaze, bile
crkve. Od isklesanoga kamenja koje je nekada
bilo u zgradama u Bijeloj, openito dre da je izgraen most. Brda, koja sa svih strana okruuju
Bijelu, obiluju umskim ivotinjama, eljeznom
rudaom i zlatom u mjestu Zvo 1. B o r c i imaju malo starih uadgrobnih spomenika i tvravu
(sada Adovia) , za koju Turci kau da je bila
i za vrijeme bosanskoga kralja. Ovdje ima svratite za putnike i mnogo naslaga ugljena. Tu i u
susjednoj
K u 1i (poetkom 1850.) pali su poraeni mostarski Turci, kad su se htjeli
boriti
protiv oruanih snaga Omer Pae. Cik o v o, malo selo na istok od K u 1e, ima malo starih nadgrobnih spomenika. Dalje pokraj Neretve dolazi
B akt i jan s k o polje
s. ruevinama, zvanim
Crkvine. G 1a v ati evo je poznato mjesto po
obilnom lovu ribe zvane glavatice i po lijepom
starom mostu na Neretvi te po damiji. La an i c a je selo uz rijeku Krupac iLa a n i c u.
U daljnjem hodu prema
istoku uz Neretvu
u
G o r i koj
g lav i c i nalaze se ruevine crkve
i velianstveni nadgrobni spomenici. Pola sata dalje dolazi drugo staro glasovito groblje u mjestu
zvanom Biskupija; na tom mjestu jedna strea
hrid zove se openito B i s kup. Stanovnici muslimani priaju da se to mjesto ne zove uzalud
Biskup, jer je tu biskup imao i boravite i sjemenite. Du a n i imaju ruevine crkve i nekoliko

O str o a c, napuen Turcima i pravoslavcima, ima velikih nadgrobnih spomenika i .darniju, nekada posveenu svetom
Iliji proroku. U
R ib i i ima iRa d e i nam a bile su tvrave
i sada ima velianstvenih nadgrobnih spomenika
i ruevina jedne crkve. e I e b i i imaju ruevine triju tvrava i novu pravoslavnu crkvu. Nad
velikim vratima crkve nalazi se kip od lijepoga
kamena koji predstavlja neodreenoga sveca. Budui da je bio izraen u latinskom stilu, pravoslavci (inae inevjeti)
htijui mu dati istoni
oblik, nepodesnom spravom su ga izgrdili. Spomenuti kip je za vrijeme o. Mije Kobae iskopan
iz zemlje kod kue nekoga Ha ima
Arn a utov i a, pravoslavca. im su ga po nagovoru
Kobae poeli tovati, iskusili su udotvornu njegovu mo za bolesti ivotinja, i sada je doivljuju. Naalost, neka latinska slova kod nogu ovoga
kipa nemaju znaenja.
Ora h o vic a, mjesto sukoba (1849.) izrneu mostarskih Turaka i vojnika Omer-Pae, ima
na dva mjesta stara plemika groblja. Tur i j a

114

plemikih nadgrobnih

spomenika.
115

R i bar i jo i danas uvaju uspomenu plemenite obitelji Kom i n o v i i ruevine tamonje tvrave zovu Komin.
Ka i , gdje se je nekada istila srebrena ruda, ima ruevine tvrave i b e n i k, po ljudima iz ibenika u Dalmaciji koji su tu radili o
rudi. Tu su blizu D e p i, vie sati duga pustinja
i plodna ispaa. Obiluje mnogim piljam i peinama, u kojima su vrlo esto nastanjene pele.
Dri se, da se u Depima, od rijeke P o dve I e do
potoka Z v ije z d e, nalazi zlatna ruda s bijelom
zemljom.
p r o p lov.
Ovdje je voda ogromnom snagom presjekla veliki brijeg po sredini i otvorila sebi put da slobodno tee. Od peine Ko rnj a a prema piljanima na uzvienoj hridi nalaze se ruevine tvrave Gal a t.
Kornjaa je civilna granica izmeu hercegovakog i bosanskoga vezirstva. U D u b o a n im a je obitelj He I e nedavno prigrlila muslimanstvo. To je posljednja obitelj koja je pristajala uz zabludu B o g u m i I a.

Slijede sela sadanje bosanske graanske vlasti, a hercegovakog apostolskog vikarijata. ~

P i I jan i imaju na tri mjesta ruevine tvrava, nadgrobnih
spomenika velikaa na vie
mjesta, ali na dva mjesta posebno velianstvene.
I piljani imaju eljezne rudae.
O v ari, novo selo napueno katolicima, od
starina nemaju nita,
osim ruevina
tvrave
T r e n j ova c. V r b I jan i, T a a n i, Kan j in a imali su tvrave. U ovoj poslednjoj ima jo
mnogo zidina na vrlo visokom vrhu hridi pod
brdom Preljica. Zidine pobuuju
divljenje. U
tom selu ima i mnogo velianstvenih nadgrobnih spomenika.

116

O m o Ije. Priaju da je u ovome selu neka

pobona, sirotna djevojka Katarina sagradila crkvu (koje ruevine i sada postoje). Opis tog djela
na kamenu iznad glavnih vrata nedavno je propao. Mjesto gdje je bila crkva danas se zove
Bre b e r. Stanovnici dre, da je to dolo od turskoga bre,
to znai hej, kojim su se ee
sluili dok su ondje muili nekog biskupa i drugove. Rep o v c i se zovu po staroj kranskoj
obitelji Rep ova c, koja je prigrlila tursku sektu. I danas su gospodari mjesta Bez iRe
p 0vi i. Ima i ovdje nekoliko plemikih nadgrobnih
spomenika. D o nje
S e I o broji nekoliko velianstvenih nadgrobnih spomenika. Idui. od ovoga sela prema slijedeem, kada doe nasuprot
Ora h o v i kom
p o I .i u, s obje strane Neretve nai e mnogo izvora vrlo slane vode.

P o koj i t e se zove tako zato to je ovdje

plemenita obitelj
O s toj i preko ljeta imala
svoje odmaralite. U svojoj okolini ima dva mala
jezera koja obiluju
lastama.
Ima i velikakih
grobova.
D bar
(hercegovaki civilni okrug) je imao
dvije tvrave i crkvu; to se mjesto i danas zove
Crkva. Na planini T i s o vic i (koja je ljeti zbog
pae sama nastanjena) u nae vrijeme naeno je
crkveno zvono, teko oko 40 libra. Govore da je
ondje bila crkva od koje nije mnogo udaljeno
nekoliko plemikih nadgrobnih

spomenika.

U predjelu suprotno od K o s ora i K o nj ica

uz rijeku Te a n i c u ima mjesto danas
zvano Zla tar. Prema predaji ondje
se kriju
obilni majdani

zlata.

117

Za s 1i v l je i Tur i ja imaju samo starih

grobova, nijedne tvrave niti spomena kakve crkve. Ne sumnjam da su ta sela kasnije napuena.
Mjesto vinograda tih sela openito
se zove
Vitan, moda od latinske rijei vitis (loza).
Napokon poloaj sela ove upe prema gradu
Konjicu: Glavnija sela piljani i upa sa svojim
podrujima su sa istoka. Bijela, Turija, Borci i
ZasIivlje s juga. Ostala su prema zapadu. Od Boraka oko jedan sat prema jugu uz javni put nalazi se Je z e r o. Iako nije veliko, ipak je jedno
od veih u Hercegovini. Uvijek daje vode jednoj
srednjoj rijeci.

Ova upa je duga 16 sati, do

kojima se nalazi imalo katolika.
skih granica upe prema diobi
Nevesinje dulja je od 20 sati.
sati.
Samo su dva ograena groblja
pelice. Deset ih je bez ograde.

P. o. Mijo Rozi, upnik.

Filijalna sela:
Konjie grad, matica
ZaslivIje
Orahovica
elebii
Dbar
Radeine
Glogonica
Zabre
Turija

Bijela
upa
Pokojite
Donje Selo
Omolje
Ovari
Repovci
piljani
Dubravice
18
118

Kue:

itelji:

Udaljenost:

7
27
18
5
1
14
5
20
24
22
6
3
5
13
8
8
11
4

35
159
121
29
11
99
31
146
215
144
42
19
36
89
65
59
69
22

1 sat
1
1 1/2
2 1/2
3
6
3
1
1
8
2 1/2
1
1 1/2
1
2
2
4 1/2

201

1391

42 1/2

koja imaju ka-

I u gradu Konjicu sigurno ima zbog slube vie katolika nego to je stavljeno.

Pregled turskih i pravoslavnih

postoje u konjikoj upi

Sela:
Stanje dua upe Konjie

onih mjesta
u
Ali do topo~~af:
kotara KOn]lC 1
iroka je do 8

Konjic
Orahovica
elebii
Dbar
Radeine
Glogonica
Turija
Bijela
upa
Ovari
Repovci
piljani
Dubravice
Vrh
Lug
are
Poprasko
Ravno
Krstac
Dobrigoe
Otroac
Ribii
Bijelimii

obitelji

koje

O b i tel j i:
Turske:
Pravoslavne:
180
10
18
15
3

15
2
7

140

20
11
6
8
6
9

12

11
8

300

776

25
119

n i, nepoznatoga sveca, i u Vrpolju svetog Marka

evaneliste. Imalo je tvravu u Sutini. Po ruevinama se da zakljuiti da je druga vrlo znarnenita tvrava bila u Vrpolju. Treu je imalo prema Tribistovu. Mnotvo
plemikih
nadgrobnih
spomenika s njihovim grbovima nalazi se u Sutini, Koritima, Desnjovai, Pokleanima
i u Vrpolju na dva mjesta. Na drugom
mjestu
sam
spomenuo da Rakitno ima otriju brdsku klimu.
To isto treba rei i o upama koje slijede.

IX

RAKITNO
upa sv. Ivana Nepomuka
Ova kapelanija je sve do god. 1846. bila dio
upe Seonica. Tada je odijeljena i od te godine
ima i matice. Prijanja
kua je bila u Vrpolju.
Sadanja kuica u Pokleanima
napravljena
je
trokovima samostana
iroki Brijeg uz pomo
naroda god. 1855.

Stanje

dua upe Rakitno

Granii s istoka s Gracom, s juga sa irokim

Brijegom i Posujern, sa zapada sa Seonicom, sa
sjevera s Trijetanima
u Rami i Konjicom.
Rakitsko polje je pravo polje, lako nagnuto
prema istoku. Dugo je dva a iroko jedan sat.
Sa sjeverne strane ima visoko brdo tit ara
od istoka, juga i zapada okrueno je manjim 'brdima. Ravnica se odlikuje i plodonou i ljepotom. Ima samo jednu manju rijeku Rak i t n ic u, koja slui za mlinice i natapanje. Ima sada
i riba, koje je nedavno ubacio u rijeku o. Pavo
Milievi. Rak i t n o iRa
kit n i c a (mjesto,
vrbama zasaeno) nose ime moda od velikog
obilja vrbe (rakite). Rakitno ima prednost pred
mnogim mjestima u Hercegovini u odlinu sijenu, itaricama i u mnotvu stoke i pelama,
Na poetku naeg stoljea neki nevaljali stanovnici Rakitna odveli su u umu nevinu skupinu Cigana (kako su oni drali; a mislim bili su
Cincari, nepoznate vjere), i tamo ih na straan
nain pobili. Od tada je Rakitno bilo kroz mnogo godina pod udarom oluje i grada, dok nisu
stanovnici dali nekoliko misa za pokojne.
Meu ostacima starina u Rakitnu
evine dviju
crkava: Des n j ova
120

se nalaze rua u S u t i-

P. o. Rafo Rado, upnik

Filijalna sela:
Pokleani

Sutina
Vrpolje
Drenica
4

Kue:

itelji:

Udaljenost:

38
61
53
20

468
462
373
163

1/2
1
5 sati

172

1466

61/2

Ova upa od Drenice do Sutine duga je 7, a

iroka od Vrpolja do dna Sutine 3 sata.
Ova upa ima u samoj Drenici
78 turskih
obitelji koje s njima ive, ali katolicima nisu neprijateljske.
U Drenici jo postoje zidovi crkve
blaene Djevice Marije. Ondje su i ruevine palae kneza Petrilja i tvrave s njegovim imenom,
danas zvane grad Petrilj.
Drenica lei u stranoj udubini sa svih strana opkoljena
visokim
brdima s izuzetkom uskog korita kojim tee rijeka. Izmeu brda i rijeke ima malo ravnice.
Ravnica je meutim vrlo plodna svim ratarskim
proizvodima,
to vie groem i smokvama.
Zemlje je malo ali je rodna i, s 'Obzirom na
mjesto, hrani mnogo naroda.
Silazak u Drenicu je sa svih strana ne samo
strmenit, nego i opasan. Treba puna dva sata da
121

se sie, .~ie puzei nego idui. U zimsko vrijeme,

zbog snijega na brdima, silazak je nemogu.
B~d~ i peine oko Drenice obiluju umskim
zivotmjama, a i divljim zvijerima, koje stanovnicima nekad koriste a nekad i kode.
v.

Stanovnici Drenice branjeni prirodnom utvr?om brda, opirali su se dugo navali muslimana.
Kad su napokon
morali pasti i primiti
tursku
vjeru, svaki je to uinio pod uvjetom da ostane
gospodar svoga imanja i kao junaci da budu osloboeni od svih davanja. U sluaju potrebe morali su o svom troku prihvatiti oruje. K tomu su
Drenjaci ou svojim brdima uhvatili sokola rijetke
ljepote i poslali na dar Sultanu. Tada su od njega dobili novu povlasticu da ubudue ne daju nikakve javne dabine. Ova povlastica trajala je do
vlade. Ali Pae Rizvanbegovia, za njegova vezirstva Je propala. Tako je njihov poloaj izjednaen s poloajem drugih u Hercegovini. U mjestu,
kako rekosmo, vrlo plodnom ali teko
pristupnom, nije se uditi to nema vrjednijih spomenika starih plemia.

x
SEONICA U DUVNU
upa Marijina Uznesenja
Sadanja upska kua u Seonici, dok je bila
u Bukovici, bila je zlostavljana mnogim i stalnim
turskim
progonima
i utjerivanjima.
God.1806.
prenio ju je u Seonicu o. Mijo ui, i tu na turskom zemljitu i sada postoji. Nakon nesretnoga
poara g. 1825. bila je obnovljena.
Sadanja kua ima nad podrumom jedan kat
s osam soba s obje strane i nutarnju
kapelicu
s prislonjenorn
kuhinjom pod istim
slamnatim
krovom. Kua je i dalje izloena pogibelji poara.
122

Njezina nutarnja
razdioba je dobra. U njoj Je
pokojni biskup Barii nakon diobe boravio prvih pet godina. Sigurno znamo, da je u Duvnu bila ne samo upa nego i prastara biskupija.
Ali,
gdje je upa prije Bukovice imala svoje sjedite,
ne znamo.
Meutim, prije nego iznesemo pojedinosti
o
ovoj upi, treba neto openito rei o Duvnu i o
pojedinim njegovim mjestima. Sada se nalazimo
u predjelu Duvna. Pod tim imenom obuhvataju
se tono tri upe: Seonica, upanjac i uica.
Dananje Duvno uzeto u tom opsegu bilo je
od najstarijih
vremena slavno i u svakom smislu mono. Povijesne isprave ne doputaju da itko
od vjetaka posumnja da su Del m i n i, D a Im in i, Dalmae, D al m a i slina imena prastarog
grada, poslije nazvanog Du v n a ili Du v n o, toliko odlini, da je ono bilo znameniti glavni grad
itave Dalmacije i njoj trajno ime ostavilo. Nije
to mala slava. Ali nita nije potpuno slavno, ako
nije i vjeno. Tako nije ni plemeniti
gospodar,
grad Duvno, koji je vrlo dugo junaki se borei
utkao slavne vijence pobjeda i Rimljanima zadavao strah svojim imenom. Ipak doe vrijeme, kad
se obori grad junatva. Pade, ne toliko svladan
tuom silom koliko svojim pobjed'ama pritisnut,
i padajui tako se razbio da se jedva moe raspoznati mjesto gdje je nekad bio. Slava je Scipiona Nazike, ako je to slava, da je od velikoga i
slavnoga Duvna uinio mali grad. Vrlo je udnovato da je od toga starog i velikog grada, koji je
vatrom i eljezom pretvoren u ruevine, ostalo
malo ruevina. Jer osim nekih utvrda (o kojima
napose nie) nema gotovo nita to bi odavalo
mjesto velikoga grada.
Vjerujemo da je Duvno sigurno
bilo veliki
grad, a malo ostataka ima. to nam onda preostaje nego da zakljuimo da su kue velikoga Delminija bile ponajvie od drveta. Od drveta su bili i zidovi, te tako poslije poara nije skoro nita
123

ostalo. U toj pretpostavci utvruju nas dvije stvari, prvo to na vrh duvanjskoga polja ima mnogo
ugljena i sprene zemlje na sve strane. Dri se,
da je tu bio Delminium. Drugo, i danas (moda
po starom obiaju) Duvnjaci i njihovi susjedi, i
gdje nema potrebe, vole praviti zidove kua od
dryenih stupaca. Inae, kad su ostale dosta obilne ruevine od kamenih utvrda u Duvnu poslije
poraza, ostale bi i od grada da je bio od kamena.
I' tako je sav stari sjaj staroga Duvna danas
samo u pepelu.
Uostalom, posebne odlike ovoga kraja moe
itati kod slavnog Farlatija.
Dananjem nazivu Duvno daju se razna etimoloka znaenja.
1. Duvno: o promijenjeno u u moralo je biti
Dovno, t. j., mjesto odato pobonosti.
2. Duhovno: mjesto koje raa smione, jake.
3. Duvno od uobiajene rijei dunut t. j. snano i s naprezanjem puhnuti. Stoga Duvno bi znailo mjesto gdje vjetrovi snano duhaju.
Ni najmanje ne sumnjam da su dva prva tumaenja Duvnjacima strana. injenica je da tree potpuno odgovara Duvnu. U Duvnu, naime,
potpuno
ogoljelom, u polju kao i u susjednim
brdima i bregovima, obiaje takav vjetar duhati
da je u itavoj Hercegovini
prelo u poslovicu:
Kako je dunulo ko na Duvnu. U Duvnu vjetar
nanosi snijeg te vrlo esto ini put opasnim
a
katkada i neprolaznim. Vjetar takoer strue i
zemlju, skuplja pijesak .i die ga u visoke stupove, te uzrokuje veliku tetu i najvee neprilike.
Stoga druga narodna
poslovica: Duvno, zlatno
guvno, nema, doista, danas mjesta. Ako bi Duvnjaci htjeli da im stara poslovica postane istinita, morali bi se dati ivo na sijanje i sadnju drvea. Inae e biti: Duvno, golo guvno, zbog vjetra, poveanog leda i umanjenih kasnih kia. Stoga bi bolje bilo dizati budue stanje Duvna, nego _
po pepelu traiti njegovu prolu slavu.
124

Ali da ve neto o toj okolici ispripovjedimo.

Duvanjsko polje, s dosta otrom klimom, izmeu sjeveroistoka i sjeverozapada dugo je etiri sata, a najvea irina mu iznosi sat .i pol.
Zapadni dio, lako nagnut prema istonome,
zemljite je sadanjega grada upanjca. Dri se,
da je i prije tu bio glavni grad cijelog kraja. Taj
je dio i ljepi i plodniji od istonog. Opisana ravnica je sa svih strana opkoljena vijencem breuljaka, viim sa sjevera, meu kojima je najvii
Lib.
Miljenje je stanovnika da je to polje nekada
bilo pod vodom. Dre da to najvie potvruju neki eljezni koluti, naeni zabijeni u peine breuljaka, da se mogu za njih privezati lae. ini
se, da se to tradicionalno miljenje potvruje
i
tim to doista stari posebno plodnost Duvna bez
natapanja ni najmanje ne bi mogli opjevati. pobija se ovo miljenje tim, to Duvno sada nema
nikakve rijeke, koja bi davala dovoljno vode za
natapanje. Ovaj prigovor
Duvnjaci
otklanjaju
drugom predajom: Vee izvore zatvorili su neprijatelji, i to volovskim koarna. Da li to vie slii
bajki ili istini, sami neka prosude.
Drugi pak
moda istinitije priaju da je nakon nekoga stranoga potresa rijeka u vrhu Duvna odjednom potpuno nestala. Meutim Duvno, iako brdski predio, sa svojom prostranom
ravnicom posutom
razliitim breuljcima, vrlo je ugodno za pogled.
Dananja ljepota bez sumnje mu nadvisuje plodnost.
Glavni proizvodi u Duvnu su itarice, izvrsno
sijeno i uzgoj krupne stoke. Duvnjaci su manje
zabrinuti za obradu njiva i vrtova. Ne dre mnogo do toga, kako su priredili zemlju za sjetvu, nego koliko e sjemena posijati li neureenu zemlju. Kamo sree da ne bude slino hvalisanje
i
mnogih drugih naih sunarodnjaka!!!
Istom
u
nae vrijeme uspjeli su redovnici i vlast uvesti u
Duvno krumpir i kukuruz.
125

esto dolaziti da vide peinu i da ispune zavjete

muslimanskoga praznovjerja. Razlog uenja nije veliina peine, nego svakovrsni ljudski i ivotinjski tragovi napravljeni u pijesku. U nono vrijeme tu se obiaje odravati sastanak onih koji
hodaju, i onih koji puu. Ako im svakoga dana
izbrie tragove, svakoga drugog jutra nai e
isto. Stavie, neki su unosili pljevu i posipali po
cijelom podu, da vide to e biti. Drugi dan odlazei nali su peinu potpuno oienu s uobiajenim tragovima, a pljevu skupljenu na hrpu
nedaleko od ulaza. O tome svatko u Duvnu zna.
Tko bi znao o tome istinu rei? Krani <lre da
su to vile, a Turci dre da tu stanuju prijateljski
dusi.

L i p a ima dva vrlo poznata vrela. Mjesto je

gotovo sa svih strana opkoljeno starim ruevinama tvrava. Kao da je nabijeno nadgrobnim spomenicima velikaa. Priaju da je tu sigurno bila
crkva. Nema nikakve uspomene naslova.
K o n g ora
ima ruevine
nepoznate
crkve
kod izvrsnoga vrela K 1i s ac koji zovu Kod j el e. Jela i danas postoji. Nad ovim selom na glavici u Libu bila je tvrava, vea nego ijedna
u
Duvnu. Ovdje se nalazi vrlo mnogo mnogovrsnih
stvari starine. Samo mjesto svjedoi da su utvrde, koje su zauzimale cijelu glavicu, spaljene.
Pokraj vee tvrave ondje ima neko ravno gumno na kojemu ne moe nikada ostati snijeg ili led.
U B o r a n ima
se vidi dio temelja
grada,
mnogo cigle i crijepa,
pomijeana s izgorjelorn
zemljom. Pred tri godine tu je pod ruevinama
otkrivena jedna plemika soba i svod.
Borani imaju i velikakih nadgrobnih spomenika.
O m o Ije ima nad selom tri stare tvrave i
mnogo plemikih nadgrobnih
spomenika. Tu je
mjesto crkve, nepoznatog naslova, zvano C r kv i n e.

Selo Ko v ai
smjeteno je nad velikim ponorom. Ponor, iako ima veliki otvor, ipak ne moe uvijek progutati svu vodu koja dotie iz Duvna, da je poalje u B u k o B lat o. Tada se u
samom ponoru uje .strana grmljavana: cijelo se
brdo od silne tutnjave trese kao da e se prevrnuti. U Kovaima se nalaze ruevine jedne velike
tvrave i mnotvo nadgrobnih spomenika .s vrlo
mnogo grobova i slika.
P r iva I a (brdo i opinski put za Buko Blato) je nekada imala dvije solidne tvrave i rnnogo velikih nadgrobnih spomenika. Dre da je u
jednom od tih grobova pokopan Stojan Jankovi
nakon to su ga Turci ubili u Duvnu. Ali vjerojatnije je miljenje onih koji dre, da je Jankovi
pokopan u jednom od grobova od upanjca prema Kolu, koji se zove Jankovi.

Stanje dua upe Seonice

P. o. Filip Ani, bivi diskret Kustodije,
nik.
P. o. Bono Kvesi, pomonik upnika.
Filijalna sela:
Seonica, residencija
Crvenice
Omolje
Borani
Kongora
Lipa
Mandino Selo
Kovai
Omerovii
Brinik
Cebara

b a n i c a je izvor nezdrave i pogibelj ne vode.

Od nje prema S t i P a n i ima nalaze se ruevine neke vrlo velike zgrade. I oko vrela ima vrlo
mnogo plemikih nadgrobnih spomenika.
Man d i n o s e I o (od neke glasovite princeze

Mande), ini se, da je imalo vie utvrda.

vide ostaci starog javnog puta za Duvno.
128

Jo se

Kue:

itelji:

24
27
24
29
30

194
238
243
238
72
120
86
31
31
291
35

11

15
9
S
46
4

up-

Udaljenost:
O
112
1/4
3/4
2
2
2
2
2
2
2
129

A sada pogledajmo prvu upu od istoka u Duvnu, Seonicu. Ona od istoka granii s Rakitnom,
od juga s Rokim Poljem, od zapada sa upanjcom, od sjevera s Ramom. Selo Crvenice ostaje
na istoku od Seonice; Kovai, Omerovii, Cebara,
Brinik, Tomii, Mrkodo, Bukovica, Buii na jugu. Omolje, Kongora, Borani, Lipa i Mandino selo zauzimaju zapadnu i sjevernu stranu.
Seonica ima znamenito vrelo Ali b e g ova c
i ruevine dviju turskih damija.
Crven i c e imaju malu rijeku Miljacku
i
ruevine nepoznate crkve, koja je bila zatiena
jednom od veih tvrava, Skendenijom. Izmeu
brda Jar ma i O t r c a vodi stari put, uklesan
u tvrdi kamen, do pet stotina koraka, gdje se nalazi izvrstan nepresuni izvor. Kod tvrave ima
velika stara atrnja, u kojoj je pred nekoliko godina neki pastir naao osrednju sandalu i srebrni
novac koji je prodao u Imotskom. Oko tvrave
razasuti su bezbroj ni puki grobovi. To su grobovi vojnika koje su pobili Rimljani, kako veli
predaja. Ima mnogo i plemikih grobova u Crvenicama.
B u i i imaju ruevine crkve sv. Ilije, kojoj
je, ini se, pripadalo toliko zemljite koliko danas
moe biti dosta za etiri brojne obitelji seljaka.
Cijelo to zemljite zove se Crkvine. Ima i ovdje
plemikih
nadgrobnih spomenika.
B u k o vic a, mjesto gdje se sada nalazi malo Bagaria vrelo. Stanovnici vole priati da je
davno odavle tekla rijeka, koja je natapala Duvno i ponirala u etini.
An i i, selo nastanjeno od prastare obitelji
Ani, koji ga nastanjuju i sada nakon to su im
Turci oduzeli zemlju. Imali su crkvu Ognjene
Marije, tj. sv. Marije Magdalene koja je izgarala
od velike i duevne i tjelesne vatre. Da je bila
crkva sv. Magdalene, razabirem iz ovoga: Mi u
direktorij u oficija imamo dvije uzastopne svetkovine (nekada obje zapovjedne) sv. Ilije i Marije

126

Magdalene. Pretpostavivi to, evo kako su i mene

moji zemljaci pitali: "Sv. Ilija i Ognjena Marija,
od ovih svetaca, oe, koji je ei?"
Mrk o d o je imao dvije crkve u svom podruju: Jednu sv. Praksede (puki nazvanu sv. Oprlija) , drugu sv. Petra apostola. Ovoj su dodijelili
mnogo zemljita. Sve ono, naime, to danas posjeduju u Briniku i Cebari tri turska bega i Kapetan od Ljubukoga Teskeredi i Hadialibeg
od Travnika, koji takoer ona zemljita oznauju
kao Crkvine. To je mjesto imalo dosta prostranu
tvravu.
U An i ima
(koje smo malo prije spomenuli) ima nekakva udnovata peina koju je pri-o
roda oblikovala kao neki hram. U toj peini mnogo .stotina katolikoga naroda obiaje prisustvovati u sveane dane svetoj misi.
U udaljenijim kutovirna ove peine nalaze se
ponori i mala jezera u kojima ima stalno vrlo
dobre vode. Blizu je neka velika grobnica. Kad su
neki odvalili s nje kamen i otvorili grob, nali su
li njemu
dva srpasta maa, dva zlatna prstena i
dva odlikovanja, salivena u obliku zvijezde. U Aniima se nalaze napokon i ruevine dviju tvrava.
Ce bar a ima na dva mjesta ruevine tvrava,
na tri vrlo velianstvenih plemikih nadgrobnih
spomenika. Pod ovim selom nalaze se neka vreoca koja obiavaju tri dana prije Blagovijesti i tri
dana poslije izbacivati toliko mnotvo mrave ribe da mogu ribu korpama hvatati, i uistinu je
hvataju.
Om e r o v i i su posijani mnogim ruevinama
starih zgrada i vrlo mnogim plemikim nadgrobnim spomenicima. Nad ovim selom visio je iz
jedne velike peine veliki eljezni kolut koji je
neki Jurevi izvadio i preradio u lemi. U ovom
selu ima udnovata peina, glasovita ne samo kod
naih nego i kod Bonjaka. Turci obiavaju vrlo

127

Filijalna sela:

Kue:

Tomii
Mrkodo
Bukovica
Buii
15

itelji:

Udaljenost:

17
47
39
43

154
300
374
296

1 1/2
1 1/4
1/2
3/4

370

2703

19 112

Ova upa je od Lipe do Crvenica duga dva i

pol sata, a iroka od Omolja do Brinika 1 sat.
upa ima 10 katolikih groblja s kapelicarna i 7
bez kapelica. U granicama upe ima 20 turskih i
24 pravoslavne.
XI
ZUPANJAC
upa sv. Mihovila

Arkanela

Odijeljena je od matice Seonice g. 1828. pod

imenom mjesne kapelanije Mok r o n o g e. Kao
takva je ostala sve do godine 1861. Tada u povoljnim prilikama redovnika
zajednica iz irokog
Brijega kupi zemljite za prijenos upske kue u
gradu upanjcu za 100 forinta. Tako god. 1861. izvrsni otac Franjo Primorac
svojom
posebnom
okretnou i uz sudjelovanje puka ostavi u upanjcu novu upsku kuu (smru zaprijeen) gotovo dovrenu sveenicima i narodu. Kua je solidna. Ima pristojne sobe za kolu i za etiri sveenika.
Ali prije nego je Primorac postavio prvi temeljni kamen kui, postavio je o. Filip ori temelje susjednoj crkvi koja je napokon dovrena
brigom o. Petra Kneevia i neouobiajenom
pobonom pomou puka, g. 1865. Kad je puk vidio
dovrenu crkvu, dugu 30 lakata a iroku 15, eljeli su joj kupiti i jedno zvono, i kupili su ga
vlastitim novcem. Kad je presvijetli gosp. apostolski vikar 1886. obavljao svetu vizitu u Duvnu,
130

spomenuto zvono je sveano posvetio. Tako to

zvono, iako nije prvo od unijetih u Hercegovinu
poslije etiri stoljea suanjstva, od posveenih
je ipak prvo. Ne elim nijekati da sadanji mali
upanjac zauzimlje mjesto staroga grada Delminija, iako se susreu nesigurni znakovi, ali nikako ne mogu pristati da je sami grad onaj mali
grad koji je podigao Scipio Nasika poslije ruenja velikoga grada. Jer osim to itam kod Farlatija iz izvjetaja zadnjega duvanjskoga biskupa,
da ovoga nije bilo, kad je on zauzeo svoje sjedite i da dolazei u Duvno nije naao ni kua ni
naroda. Svakome je jasno da su sadanje gradske
kuice novijega doba.
to se tie imena u p an j ac, ne protivim
se da je ono po miljenju nekih od sjedita velikoga u p ana, vjerojatno za vrijeme ilirskoga
gospodstva. Tko hoe da je izvedeno od plemeni
te obitelji u p a n o v i , radi mene moe to
drati.
.
Grad upanjac lei na lijepom dijelu polja izmeu sjevera i zapada. Dug je pola sata ii etvrt
sata irok. upanjac
ima za stanovnike Turke,
Cigane, pravoslavne i katolike. Sve do prole godine u upanjcu su stanovali Mu dir iKa di j a.
Turci imaju ondje dvije damije, pravoslavni
sveenik svoju crkvu sa residencijom
i kolom
za oba spola. Od upanjca na sjever su ruevine
velike tvrave i mjesto s izvorom, gdje je, po
prianju, bila crkva sv. Ivana. Tu predaju potvruju i Turci koji svake godine na svetkovinu sv.
Ivana Krstitelja dolaze na vrelo prije izlaska sunca, na ljekovito kupanje. Isto tako izmeu zapada ,i sjevera lee druge velike ruevine pod imenom sv. Marka, gdje se svake godine na Markovdan obiaje drati blagoslov polja.
Od tih ruevina pola sata hoda, na jug stere
se neprekidno nasip ili temelji zidina. To isto
se moe opaziti i s druge strane prema jugu pola
sata sve do vrha breuljka, koji se nalazi iznad

131

o IS tro c a, gdje se vide i ostaci staroga puta i

nalaze mnoge stvari iz starine. Na jugoistok ispod
grada nalazi se staro velikako groblje, zvano
lat i n s k o. Zanimljivo je, da se ne zove gr k o,
kao obino slini grobovi, nego latinsko.
upanjac dobiva vodu iz uice koja izvire
u Strnju, i Ostroca koji ima izvor na sjeveru
iznad Zupanjca, iz jezera koje je tvrdo zatvorila
kraljica Teuta, kako se pria, oslobodivi polje
od poplava. Na otvoru vrela Ostroac ima veliki
etverokutni kamen koji ljeti odmaknu, pa izvire
vea koliina vode. Stanovnici se boje sasvim odmaknuti kamen, da ne bi velika koliina vode
pokrila polje. Napokon, postoji predaja da je voda Ostroca zadovoljavala potrebama itavog staroga grada. Ali osim navedenih voda upanjac
ima i vodu BI a u j, te mnoge druge izvori e vrlo dobre vode. upanjac je napokon mjesto dosta
ive trgovine.
Mok r o n o g e, kod rijeke uice, imaju veliko
vrelo V u a c. Nekada su tu bile utvrde za obranu mjesta: prema Livnu tri, a prema uici druge tri. Ovdje se uz uicu vide u stijenama zabijeni eljezni koluti koji su nekada sluili za vezanje laa.

E m i n o voS e 1o ima veliko vrelo Divojaka

voda i velianstvenu kulu, zvanu Jan kava
kula, koja jo nije poruena. Stoga je vjerojatno,
da je to bila kula Stojana Jankovia. Katolika
obitelj E m i n posjedovala je svu okolicu sela,
kad je Turin podjarrnio Hercegovinu. Ali starjeina obitelji, bojei se da mu se po turskom
obiaju ne bi otela dobra, posluio se nekim kadijorn, da mu isposluje ferrnan od sultana da
Eminu ostanu posjedi netaknuti.
Kadija kao iani kum obea Erninu, prijatelju i kumu da e mu donijeti ferrnan, kad se vrati iz Carigrada. I donio ga je. Ali kakav? Neposredno nakon to je proitano da se ima Emina
132

vjeanjem ubiti, a sva njegova dobra zaplijeniti,

to je uinio javno, okrivivi Emina za pobunu.
Tako gine tlm Turinu vjeruje.
U Eminovu selu ima mnogo plemikih nadgrobnih spomenika s mnogim urezima i mjesto
po crkvi nazvano Crkvina. Odavde na sjever je
brdo Buhovaa po seljacima iz Buhova. Njima je
nekada dao sultan to brdo svojim ferrnanom zauvijek kao nagradu, ali, premda su se Buhovani
od pamtivijeka sluili tim brdom za ljetnu ispau, kasnije im je ipak oteto i nametnuta im paarina.
B la u j selo, i gore spomenuta rijeka koja
odatle izvire: ima dvije utvrde i mnogo velikakih nadgrobnih spomenika.
Vuk o v i n e, katoliko groblje, ima vrlo mnogo starih nadgrobnih spomenika na kojima se vide mnogi naoruani konjanici, jeleni, koze, titovi, nimfe i slino. Tu je bila sagraena velika crkva na ast sv. Jerke. Na uici, malo nie, ima
lijep kameni most.
Iznad ovoga mjesta u maloj udaljenosti
na
pravoslavnu
svetkovinu sv. Petra i Uznesenja
Blaene Djevice Marije obiaje se odrati veliki
glasoviti pazar na koji doe sa svih strana mnogo
tisua naroda. Kad bi se pazar prenio u grad,
zaista bi to bilo na njegovu veliku korist. V u ko v i n e nazvane od plemenite obitelji Ne m an o v i i, kojoj je bio roen sin Vuko (Vuk).
Njegovi potomci su nazvani Vukovii. G. 1506.
bilo je vie Vukovia u Duvnu. Kad nisu mogli
vie podnositi turski jaram, pobjegli su u razna
mjesta pod Mletakom Republikom. Tamo su se
upisali u ete prvih mletakih vojskovoa i prema Turcima su bili pravi vukovi tukui ih junaki u vie od petnaest okraja.
Selo Lug ima ruevine crkve triju Kraljeva
i jedne velike tvrave te mnogo veoma lijepih
nadgrobnih
spomenika, ukraenih mnogovrsnim
urezanim slikama i ornamentima.

133

pravom. U ovom selu ima mnogo plemikih nadgrobnih spomenika oznaenih mnogovrsnim usjecima.
Opa je predaja u Duvnu, da nitko od krana nije ostao u Duvnu kad su Turci u nj prodrli, i da su ih franjevci povratili nakon tri godine
iseljenitva.
Na brdu Vran-baba ima nekih velikih nad grobnih spomenika. Na jednom od njih uklesani
su
mnogi janjci i kozlii. Predaja taj .izvanredni sluaj tumai ovako: Bila neka stara glasovita obanica, bogata i ohola, koja je svoja brojna stada pasla ba na oznaenom brdu. Kad su u veljai njezini janjci i kozlii ve dobro odrasli, zaprijetila je oluja sa snijegom i gradom. Tada je starica .smiono i obijesno rekla da su u njezinih janjaca i kozlia rogovi ve tvrdi da mogu odoljeti
i najsurovijem
vremenu. Ali iza strahovite oluje
doao je takav led, da je ne samo cijelo babine
stado izginulo, nego je poginula i sama baba
smrznuvi se od leda. Tako su zgodno na njezinu
nadgrobnom
kamenu
uklesani
janjci i kozlii.
Zato je to mjesto prozvano Vran-baba.
Od upske kue u upanjcu na jug i zapad su
ova sela: Stipanii, Joanica, Podgaj, Kolo. Ostala sela' su na sjeveru. Ta upa granii na istoku
sa Seonicom, na jugu s Bukim Blatom i Grabovicom, na zapadu sa uicom i na sjeveru s Ramom.

Kuk je imao neko samo jednu tvravu.

Sa raj Iije
imaju vie posebnih plemikih
nadgrobnih spomenika sa slikama, kojima se ni
izdaleka ne moe uhvatiti smisao. Nekada su bile
etiri tvrave koje su branile ovo mjesto. Imaju
zimsko vrelo koje izbacuje neizmjerno
mno-tvo
dobrih riba.
Let k a ima samo dva plemika
nadgrobna
spomenika, ali zaista dostojna velianstvene plementine. Iznad sela postoje ruevine dviju tvrava s ostacima puta staroga Delminija. Izmedu
ovog sela i Sarajlija ima lijep mosti koji je sagradio katolik Marko Baak.
Ve da i je jedno od ljepih sela. Imao je
neko dvije zatitne tvrave. Ima i nekoliko odlinih nadgrobnih
spomenika velikaa. U ovome
selu pred 17 godina neki seljak nae jedan prslen od najieg zlata i skupocjenih
dragulja
i
primi za nj od nekoga Dalmatinca
bijedne
tri
austrijske
lire. Dalmatinac nije bio zadovoljan
ni s dvije tisue srebrenih forinta, kad je taj prsten prodao.
O p le a n i su imali tri velike tvrave, crkvu i mnotvo plemikih nadgrobnih
spomenika.
U Ser a n ima
su ruevine
est velianstvenih tvrava i vie starih zgrada. Pripovijedaju
da su od ovoga sela sve do Liba bili zidovi staroga Delminija.
R a ta n i su i iznad i ispod sela zatrpani ruevinama velikih tvrava. Dre da je u donjem dijelu sela bila palaa graanskih i krivinih slubenika i da nastavak te palae see sve do Mandina Sela. Sigurno je, da je ovdje bila crkva sv.
Nikole. Nedavno su pravoslavni u ruevinama ove
crkve nali peat sa slikom sv. Nikole u sredini
i s natpisom irilicom: PEOT SVETOG NIKOLE. Pravoslavni, drei da su oni zakoniti nasljednici ovoga peata u crkvi posveenoj svetom Nikoli, slue se ovim naen im peatom, ali ne s
134

Stanje

dua

upe

upanjac
P. o. Ivan Bagari, upnik

Filijalna sela:
Zupanjac, residencija
Kolo
Podgaj
Joanica
Stipanii

Kue:

itelji:

72
23
17
4
48

164
190
112
15
365

Udaljenost:
O
1/2
1
1 1/2
1 1/2
135

Filijalna sela:

Kue:

itelji: Udaljenost:

Blauj
Eminovo polje
Mokronoge
Lug - Kuk
Sarajlije
Srani
Opleani
Vedai
Letka
Vuipolje

16
14
17
8
25
5
6
24
42
2

76
84
82
81
254
52
25
184
144
22

1 1/4
1
1 12

15

323

1.850

13

1/3

1 114

Ova upa je duga 2 i pol sata, a iroka 2 sata. Ima 10 katolikih groblja,
gotovo sva bez
ograde. U gradu stanuju: Turci, Cigani i pravoslavni. Na selima Turci i pravoslavni. U upi ima
turskih kua otprilike 120, pravoslavnih 240 i ciganskdh 30.
XII

UICA
Mjesna kapelanija sv. Ante Padovanskoga
Odijeljena je od svoje matice upanjac
1864.
Od tada ima i matice. Za kupovanje
zemljita
ove kue potroeno je od milostinje
skupljene
vani 154 forinta. Kua je napravljena
uz doprinos puka brigom o. Kneevia i o. Pake Radoa.
Ima etiri sobe i iznutra zidove od drveta.
Granii od istoka sa upom Ramom, s juga sa
upanjcom, od zapada s Livnom - Vidoima,
a
sa sjevera s Kupresom.
Juno od kapelanove kue nalaze se ruevine
vrlo znamenite tvrave Stranj,
zvane takoer
Ungarac grad. Po tome to sv. Jerko pie da je
roen u Stridonu na granici Panonije i Dalmacije, mnogi dre da je upravo spomenuti Stranj
rodno mjesto slavnoga crkvenog nauitelja Jerke.
136

Ovom miljenju nemam nita vana predbaciti,

radije uz njega pristajem. ini se, da se ime staroga grada Stranj ne razlikuje mnogo od imena
Stridon. Svi povijesnici nas ue da je onuda, preko brda, bila granica izmeu Panonije i Dalmacije. Stoga, ako i nije sigurno, vrlo je vjerojatno da
je Jerko u Strnju ugledao svjetlo.
Stari grad Str an j u uici jedan je od glavnijih u Iliriku. Po predaji, prije dolaska Turaka
on je imao svoga poglavara i 40.000 stanovnika.
O njegovoj utvrdi i ostalom pogledaj to smo gore
rekli. Pored te mjesne, iako sjajne,
predaje
o
Strnju, oslanjaju6i se na rijei sv. J erke u Katalogu, jedva bih mogao vjerovati da je Stranj
bio ikada vei od maloga gradia. Jer da je to
nekada bio velik grad, kao da Jerko ne bi nita
zabiljeio o svome sjajnom podrijetlu. Ili bi ga
ponizio do maloga gradia? to ta pretjerana predaja moe sebi navesti u prilog kad vidimo da ni
samo mjesto nije prikladno za velik grad.
Stoga e biti vie na ast i nama i Jerki, ako
s njim priznamo da je mali grad Stranj dao Crkvi veli:kog nauitelja. Dunost je zdravoga razuma nesumnjivo povjerovati svjedoanstvu
samoga Jerke da je Stranj bio jo za ivota samog
Jerke sruen od Gota, mnogo prije nego su ga
zauzeli Turci. Tko bi pretpostavio
nestalne predaje puka sigurnom Jenkinu pripovijedanju,
sam
bi sebe varao.
G rad
U n g ara c nije takoer bez povijesnoga temelja. On govori o ugarskoj vlasti u ovim
mjestima i o ponovnoj izgradnji jedinstvene tvrave u Strnju. Na podnoju ove glasovite tvrave iz pjesnike (da tako kaem) peine
izvire
rijeka uica. Ona daje vodu mlinicama i pilanama 'za preradu japije. Daje takoer i dobre ribe.
Brdo Malovan sa sjeverne strane bogato je visokim umama jela i bukava. Polje u uici je malo, dugo je tri etvrti a iroko pola sata. Ljepotom i plodnou izvrsno nadomjeta mali prostor
137

u proizvodnji itarica i vrlo velikom obilju izvrsnog sijena. Ravnicu gotovo po sredini
presjcca
javni put. Za potrebe putnika ima. ondje
est
svratita, hanova.
O starim crkvama u uici gotovo nema nita
u predaji. Velikakih nadgrobnih
spomenika ima
na raznim mjestima, ali jedan samo, na polju je
velianstven. Govori se da je to spomenik Marijana, ses tria Mijata Tomia, glasovitog progonitelja Turaka, kojega je Marijan pratio.
.
Stanje

dua

kapelanije

uica

P. o. Pako

Rado,

Filijalna sela:

Kue:

uica, matica
Bogdai
Malovan
Rili
arampov
Balji
Galii

28
14
3
1
30
3

86

mjesni

kapelan

itelji:

250
108
28
18
221
23

125
773

Udaljenost:
O
1/2
3
3
1/4
1/2

1/4
7 1/2

Ova kapc1anija je duga tri sata, a iroka jedan

sat. Ima sedam katolikih groblja, od kojih
su
samo tri ograena i imaju kapelice.
U granicama ove kapelanije ima oko 15 turskih kua i 13 pravoslavnih.

Xlrr
GRABOVICA U BUKOM
upa Marijina Uznesenja
Ova kapelanija je bila dio upe Vid o i sve
do god. 1828. Od tada ima i matice. Ispoetka
je kapelanova kua bila u istom selu Grabovica
pod Gomilom. Sadanju kuu (s drvenim zidovima) i atrnju
te svod za podrum sagradio je
138

uz pomo naroda o. Ivan Iveks. Nad svodom je

nanovo prislonjena
crkva duga 27, iroka 12 lakata. Nju je uz pomo puka sagradio o. Toma
Juri.
Ispod Grabovice se prua polje tako lijepo
i velianstveno da e ga slina jedva igdje nai.
Prostire se sve do Kr aji n e. Obiluje itaricama, osobito sijenom. Spomenuto
polje, iako se
prostire sve do Krajine, ipak je na raznim mjestima primilo razliita imena. Pod Grabovicom se
zove B u k o B lat o. Za ovo kau da je bilo
stalno jezero, dok se nije neka kraljica postarala da se napravi nasip, od sjevera prema jugu
tri sata hoda. Nasip Kraljiina prispa irok je
sedam lakata i prijei vodama ispod Livna ulazak
u Buko Blato. U itavom velikom polju uzalud
e traiti i jedan mali breulji. Njegov nagib
je od zapada i sjevera prema jugu .ali vrlo blag.
Stoga jedan dio vode ostane u polju i u ljetno
vrijeme. Osim okolnih brda veoma jaki potok
R i i n a najvie napuni Buko Blato vodama iz
Duvna.
God. 1847. u zimsko vrijeme Buko je Blato
bilo puno vode. Kad se nadolaskom stranog leda
smrzlo i led pokrio snijeg, mi smo jahali preko
njega s jedne strane na drugu kao preko malog
mora.
UMa 1je v i nam a u Prisoju nalaze se ruevine crkve Marijina Uznesenja, a nad Grabovicam sv. Marka Evaeliste. U Kazagincu se nalaze neke velianstvene
ruevine duge 50 lakata,
puki zvane Han. Pod njima su neprekidni svodovi, a nad ovima vrlo mnogo pukih grobova.
U Grabovici pokraj vode Muk i n i c a nalaze
se ruevine tvrava. Is to u Kor i tim a i napokon uRe n j i ima. U ovom posljednjem
selu
ima mnogo plemikih nadgrobnih spomenika. Ukrasi na nekima pokazuju da su ondje izginuli
svatovi prigodom prevoenja
djevojke. Kor ita
i P r i s oje imaju plemikih nadgrobnih spome

139

nika. U Prisoju postoje ruevine turske damije.

Katoliko groblje u Koritima zove se Na k i a
zbog plemenitog mua Naki, iji se grob ondje
raspoznaje.
Na grabovikorn
podruju
kod sela Gornji
B r i n i kima
dolina s ravnim dnom poput
gumna, potpuno okrugla, iznutra opkoljena ravnim stijenama kao izraenim zidom do 10 lakata
visine, tako da onaj tko je dolje ne moe nikako
bez ljestava izii. U tu je dolinu u nae vrijeme
opaki Turin Ponjavi,
voa razbojnika,
bacao
putnike, i mrtve i ive, kako to i sada svjedoe
njihove kosti, razbacane po dolini. Odavde u maloj udaljenosti
na istok nalazi se jedna velika
-peina (Grabovaka peina) visine 30 lakata, a
moe primiti vie od tri tisue ptica. Valja se diviti i velikom mnotvu stalaktita koji vise oclozgor.
upa Grabovica granii na istoku s Rakim
Poljem, na jugu sa Studencima, na zapadu s Livnom i na sjeveru sa upanjcom.
Selo Dobrii
je na istoku od matice; Korita, Bukova Gora,
Kazaginac, Renjii i Raeljka na jugu, Liskovaa na zapadu i Prisoje, Podprivala i Vrilo na
sjeveru.
Stanje

dua upe Grabovica

P. o. Toma Juri, upnik

Filijalna sela:
Grabovica, matica
Dobrii
Korita
Bukova Gora
Kazaginac
Renjii
Raeljka
Liskovaa
Prisoje
Podprivala
Vrila
11
140

Kue:
31
33
13
12
12
8

11
8
57
10

19
214

itelji: Udaljenost:

242
265
138
130
129
72
86
91
489
58
160
1860

O
1/3
1/3
1
2
11/3
11/3
2
1
11/3
11/2 sat
121/2

Ova upa od Vrila do Kazaginca duga je tri

i pol sata, a iroka od Grabovice do Liskovae
dva sata.
Ograenih groblja s kapelicama ima pet. Nemamo ni jedne stalne turske obitelji u ovoj upi,
pravoslavnih ima pet.
XIV

ROKO POLJE
upa sv. Ivana Krstitelja
Ona je jedna od najstarijih upa u Hercegovini, ali zbog poara stare kue nema matica nego
od god. 1773. Ova upa (kako matice svjedoe)
imala je za upnika O. imuna
Pilipovia iz
S e o n e, kotar G rad a a c u Bosni, ovjeka
vrlo pobona. O. imun je umro u 70.oj godini
ivota i SO-oj redovnitva. Bog ga uinio naim
zatitnikom na nebesima!
On je prije god. 1770. u franjevakom
samostanu Su t i n s ka u Bosni zavjetovao
serafski
red. Nakon odlino svrenih studija u Italiji, on
je gorei od boanske revnosti tri od 20 godina
sluio u Misiji (Okruno pismo mnp. o. Augustina iz Varea, provincijala Bosne Srebrene, dana
6. rujna 1802). Odatle s dopustom poglavara ode
ponovno u Italiju elei provoditi skroviti ivot s
Kristom. God. 1778. doe u pokorniki samostan
svete Marije Magdalene u R i pat r asa n i. Kad
je u njemu proveo 20 neprekidnih godina svijetlei svima posebnim sjajem kreposti, umre kao
svetac 9. svibnja 1802. u istom pokornikom samostanu (Pismo o. gvardijana mjesta Egidija a
Colle S. Viti provincijalu Bosne 1802). Budui da
se pismo oslanja na svjedoanstvo
tolikih godina i da sadri slijed zadnjih imunovih godina,
141

ono je jae od svih prigovora. Stoga se ne treba

uditi, ako se je poelo raditi na procesu proglacnja blaenim spomenutoga oca iz Scene.
Roko Polje ima malo, ali lijepo i plodno polje.
Ima tri izvrsna izvora:
Le p u v , Mo i Ia i
V r a n j a c. Na istoku je brdo Z ave Ii m, bogato mnogim izvorima i plodno odlinom paom.
Ova upa granii s istoka s Posujem, s juga
sa Studencima, sa zapada s Aranom i sa sjevera
sa Seonicom i Bukim Blatom. Sadanju solidnu
kuu sagradio je oko god. 1828. mnp. gosp. Tadija
ali. Ova upa ima dvije crkve: jednu u Rokom
Polju, dugu 16 lakata, iroku 8, drugu
u selu
V i n i c a. Obadvije je god. 1858. sagradila primjerna skrb o. Petra Kordia uz pomo naroda.
Pokraj crkve u Rokom Polju ima zvono nabavljeno iste godine i od istoga oca. Premda nije
veliko, ipak je jedno od prvih koja su uspostavljena u Hercegovini. U ono vrijeme inilo se da
svojim zvonjenjem uzrokuje Turcima veliku tekou.

Blizu brda Zavelima bila je stara crkva svetog Ivana. Na jug od nje strila je tvrava. Pod
selom Ham bar nalaze se ruevine damije gdje
je, kau, prije bila crkva sv. Ilije. Tu u blizini bile su i dvije tvrave, jedna od njih zvala se Mo nj a a.
Vinica ima spomenutu novu crkvu
Roenja
Blaene Djevice Marije, dugu 17 lakata, iroku 8.
Ima znamenito vrelo - Vlaia esma - i prema Aranu peinu s dobrom vodom. Nisam ustanovio da li ima posebnih nadgrobnih spomenika
u ovoj upi. Na istok su sela Hambar i Radoi,
na jug Krnjin i Vinica. Ostala su na sjever.
142

Stanje

dua upe

Roko

Polje

P. o. Stjepan
Filijalna
Raka

Polije,

sela:

Naletili,

Kue:

matica

Hambar

upnik

itelji:

369
168
42

J9J

90

72
62
795

1/2
1
3 sata

182

1699

30
19
4

Radoi
Vojkovii
Zaljue
Krnjin
Vinica

7.3
8
8

Udaljenost:

1/4
1/2

Duljina upe je etiri sata, a irina 1 sat.

Ima tri ograena katolika groblja sa svojim
kapelicama. Nema ni jedne turske obitelji, a pravoslavna je samo jedna.
XV

POSUJE
upa Bezgrenog Zaea BI. D. Marije
Iako ne moemo odrediti tono vrijeme nastanka, sigurna je predaja da je upa Posuje ipak
jedna od starijih. Da su prijanji upnici ove upe dulje stanovali u zabitnim umama iznad B at i n a, svjedoe ruevine i atrnja, zvana F r atar s ka. Novo je sjeanje da su poslije imali u
O s o j u bijednu kuicu, slamom pokrivenu. Solidnu kuu na dva kata, u kojoj
sada stanuju
upnici u Jukia mahali, sagradio je god. 1822. o.
Jerko Marojevi uz izvrsnu pomo puka. Matice
u ovoj kui su od god. 1736.
Posuje (posuho) je prema mnogim znakovima
nekada bilo izloeno velikim poplavama. I zaista,
da se nije postarao ivko etvrti da rasijee stijene iznad
Vir a kod R i i n e, i sada bi
Posuje bilo veim dijelom pod vodom. Posuko

143

ju, kad bi stanovnici poli stopama radljivih otaca. U tome nas jo vie utvruje primjer iz itluka kod potoka Riine, gdje se li sada mogu nai
trs ovi starog vinograda. Zar misli, da se i susjedno selo Vinjani s pravom ne naziva po proizvodnji vina?
Blizu mjesta stare crkve i tono na obali potoka ima nekoliko plemikih, uistinu
odlinih,
mauzoleja. Na maloj udaljenosti prema sjeveru,
na sredini javnoga puta, ima trajno vrelo, zvano
esma. Hvale vrijednim trudom o. Ilije Skoke vode su mu sastavljene u jedan izvor. Vir,
dok
je plivalo Posuje morao je biti pravi vir. To je
selo osobito plodno. Ima na vie mjesta plemikih nadgrobnih spomenika rijetke velianstvenosti. Gledalac se divi ruevinama prevelike tvrave
u Glavici s nekim jo itavim lukovima.
Ovdje
postoji i ruevina turske damije i nekoliko njihovih neuglednih grobova.
Za g o r j e, plodno mjesto, imalo je dvije stare utvrde. U njihovim ruevinama ee se susreu stare stvari.
Ju k i a mah ala.
Na breuljku
Rad 0van bila je nekada velika tvrava i mnogo civilnih zgrada.
R a s tova a ima na pet mjesta plemikih
nadgrobnih spomenika sjajne velianstvenosti i u
I vo v i k u utvrdu, sada sruenu. U Sobu i S t ar o m p o I j u ima plemikih nadgrobnih spomenika, u ovome posljednjem i ruevina
goleme
tvrave u kojoj se kadkada nae starih novaca,
prstenja i oruja.
Vuipolje u M u s 1i a k lan c u ima poruenu utvrdu, dva stara plemika groblja i ugljena
na dva mjesta. U S tu den i m vri I ima
nalaze se ostaci stare tvornice opeke.
Ova upa granii na istoku sa irokim Brijegom, na jugu s Goricom i Medvidoviima, na zapadu s Riicom, a na sjeveru s Rakitnom, Rokim Poljem i Seonicom.

polje je dugo etiri i pol sata, iroko jedan sat.

Ima gotovo neosjetljivi nagib od istoka prema zapadu. Topala, bolje Topila (s lakim pristupom),
glavni je potok koji esto poplavljuje cijelo polje od jednoga kraja duljine do drugoga gotovo
po sredini. Brina i Riina su takoer potoci koji
se rue sa sjevernih brdaca ne bez znatne tete.
Posuko polje je sa sjevera od istonoga brijega
V r a n i a sve do Z ave lim a opasano neprekidnim bilom brda Rad ova n.
Posuko polje, ureeno mnogovrsnim breuljcima i urnicama, vrlo je lijepo. Nema rijeka za
natapanje pa je zbog toga nesigurne
plodnosti.
Ima mnogo vrela, ali kad nastupi duga sua ona
su nedovoljna. Svugdje pod koritom' Topale u
maloj dubini moe se nai iva voda. Neki stanovnici poeli su napokon pametno misliti, te kopaju tu i tamo zdence za ljetne potrebe.
Od starih crkava u Posuju samo se tri sigurno spominju: Gradac, nepoznatoga naslova, Rastovaa er k v i n a sv. Ante opata i Riina, Uznesenja Blaene Djevice Marije. Priaju da su u
G r a c u prije oko 80 godina naena crkvena zvona i potajno prodana pravoslavnima
pod Imotskim. Ondje vie mjesta crkve nalaze se ogromne
ruevine velianstvene
tvrave i kamenje
elegantne izrade. Novac, oruje i mnogo drugih starih stvari ovdje se ee is.kopa.
U Gracu se nalaze tri velika posebno velianstvena plemika groblja.
Batin (arapskim jezikom znai nutarnje mjesto) ima glasoviti zdenac istog imena, 20 lakata
dubok, isklesan gotovo u cijelosti u nutrini golemog kamena. Ima na dva mjesta nadgrobne spomenike mogunika.
U O s o j u kod mjesta
stare
upske kue
trenje i ljive raaju dobro na stablima koja su
ondje posadili redovnici. To je najbolji dokaz da
bi to moglo biti i na drugim mjestima u Posu144

io

145

Sela sc odnose prema residenciji: na istoku:

Rastovaa i Broanac. Na jugu: Gradac, Batin,
Osoje. Na zapadu: itluk, Vir i Zagorje. Tribistovo i Soba su na sjeveru. U Posuju posebnom
marljivou o. Ilije Skoke nabavljeno je crkveno
ruho i kod kue i po selima. On je prole godine
i cijeli kuni posjed opasao solidnim zidom dugim 1.600 lakata. Tu se poelo spremati i materijal za novu crkvu koja e se brzo poeti zidati.
Prije je o. Ilija Skoko tu napravio atrnju.
Stanje dua upe Posuje

P. o. Filip utura, diskret Kustodije, upnik.

P. o. Ilija Zelenika, bivi diskret
Kustodije,
uitelj puke kole.
P. o. Jure Juri, pomonik upnika.
Filijalna

sela:

Jukia mahala,
Rastovaa
Broanac
Gradac
Batin
Osoje

Kue:

itelji:

46
88
56
70
35
42
52
50
60
35

304
624
537
467
354
322
364
371
406
220

1
3
3

534

3969

15

rcsiden.

itluk
Vinjani
Vir
Zagorje
10

Udaljenost:
O
1
2
3
1
1/2
112

Ova upa ima deset katolikih ograenih groblja

s kapelicama. Vjera je samo katolika.
upa je duga od Zagorja do Graca 7 sati, iroka od residencije do Batina 1 sat.
XVI
GORICA
upa sv. Stjepana

Prvomuenika

Pod imenom mjesne kapelanije odijeljena

je
od matice Posuje g. 1831. Od tada ima i matice.
146

Malo zemljite za ovu upsku kuu dala je katolika obitelj Krnji. Kuu, slamom
pokrivenu,
suhozidinu, sagradio je o. Stjepan
Karlovi
iz
Kreeva. Spomenutu kuu, koja se ruila, sadanji upnik je napustio i nastanio se kod crkve u
maloj kui bratovtine te eka mogunost da mu
se napravi pristojan stan.
Gorica ima vrlo blagu klimu. Nalazi se na
prisojnom kraju velikog polja koje se prostire
od Proloca do Barana, 6 sati hoda dugo, a iroko
sat i pol. Ovo veliko polje je vrlo plodno
radi
prirodne masnoe tla i radi zimskih poplava. Bilo bi jo plodnije kad bi se iz Vri ji k e (ili Radave) dovela voda kojom bi se ljeti natapalo, polje ima dva jezera: Proloko jezero i Kr e n i c u.
Ima jednu rijeku Vri j i k u, mnogo vrela razbacanih na sve strane. Sve ovo ini Goriko polje
vrlo lijepim.
upa Gorica ima etiri sela: Jedno na zapadu
istoimeno, na istoku Sovie i Grude te na jugu
Dubravu. Gorica, Sovii i Grude se prostiru
na
sjevernom kraju polja ispod neprekidnog
brda
Str ane.
D u bra v a je u sredini polja. I ja
pamtim da su tu bile velike, debele ume. Sada
zbog bezobzirne sjee i paljevine nema ni traga
od ume. Da je s njom upravljano ekonornino,
mogla je zadovoljavati polovinu nae Misije. Nije
dakle udnovato da Gorica trpi zbog nestaice
drva. Isto tako nije udno, ako sa zemljita
iz
Dubrave ima malo roda, jer je to zemljite vrlo
nerodno. Zla djela, naime, prati kazna.
Gorica granii na istoku s Grudama, koje pripadaju Ruiirna, na jugu s Ruiima i Runoviima, na zapadu s Medvidoviima, i na sjeveru s
Posujem.
Go ric a (umica)
ima ruevina tvrave. U
starom groblju pokraj crkve bilo je vie od dvije stotine velikakih nadgrobnih spomenika,
od
kojih je veliko kamenje gotovo sve ugraeno u
zid nove crkve koja je ondje sagraena. Na sje147

vernoj strani
od groblja, bio je nekada veliki
grad. U njegovim ruevinama naao sam g. 1856.
banju, popoenu kameniima
razne boje, vjeto
obraenim (mozaik). Takoer u sredini velikoga
groblja u Gorici dugo su se uvale ruevine crkve sv. Stjepana, koje su podravale vrlo ivu pobonost prema svetom mjestu. I iz dalekih mjesta dolazili su ljudi da ispune svoje zavjete i ljubili razbacano sveto kamenje. Obilazili su ruevine naokolo na golim koljenima.
Postojalo je, dakle, ope i ivo tovanje mjesta, kaje mu su napokon povoljne politike okolnosti dopustile da se pone g. 1856. s gradnjom
nove cnkve sv. Stjepana. Ja sam, koji sam tri gadine bio na elu gradnje, ne bih mogao izloiti s
kakvim arom je goriki puk pomagao
da to
prije vidi dovrenu crkvu.
Kad se ne moe ovdje iznijeti mnogo 0' tom
radinomu puku, rei u bar ova. Pri koncu gadine 1858. crkva je bila dovrena, osim poda. Ali
nemogue je bilo dobiti kamene plae asim
iz
Osoja u Posuju, dva i pal sata hoda pa vrlo loem i izrovanom putu. to se uinila? Svaka osoba morala je sebi priskrbiti plau na kojoj e klea ti. I uistinu je priskrbila. Veselo su nosili na
ramenima i na leima muki i enske 140 pa i do
600 libra teine. Iz te injenice zakljui ta treba
suditi o ostalom radu puka. Kad bi se na drugim mjestima nalo i pala gorike revnosti,
sigurna ne bismo bili prisiljeni i sada misu govoriti pad drveem. Meutim, stara crkva koju su
vie puta franjevci podizali bijae malena, naime,
15 lakata duljine, s okruglom kapelicom velikoga
oltara kaja je bila utvrena svodom, Nova crkva
duga je 38, iroka 18 lakata. Ima oltarsku kapelu, sada uglastu, pad apsidom. Ova crkva ima 10
prozora.
Jedina veliki oltar je dovren. Ima veliki kip
sv. Stjepana. Jo dva za oltare oznaena mjesta
ekaju i sada da se dovre. Ovaj crkvi g. 1866.
148

~,

(na moju molbu) slavni gospodin Ivan Frankavi iz Rijeke velikoduno pasla velianstvene slike
Put kria, lijepo u Veneciji izraene. Na ast crkve i za pokrie trokova popravka nastojao sam
takoer, da se osnuje bratovtina kaja e imati
svoja pravila, zastavu i kape. Sama pak bratovtina vlastitim novcem i trudom napravi tada kuu bratovtine blizu crkve.
Ako pita, kakvim je sredstvima napravljena
tako prostrana crkva, meu vrlo siromanim garikim narodom, eva ti odgovora: austrijski car,
Franjo Josip, na ponizne molbe graditelja velikaduno je darovao 1500 forinta. Ostalu poveu svotu dali su nam mnogi pojedini dobroinitelji. Tako i za zvano koje je nabavio
1850. o. Petar
Kordi.
Nakon zavretka crkve puk je sam, da se pobrine za crkvu i svoje pokojne, opasao o vlastitom troku veliko kvadratno groblje
zidom
s
malterom u opsegu 600 lakata.
Uzalud e na drugom
mjestu traiti slino
groblje po poloaju,
ljepoti i smjetaju.
Blizu
groblja s juga su glasoviti izvori S t u b 1e.
Sovii su na K r s t i n i imali malu tvravu i
na vie mjesta plemikih nadgrobnih spomenika.
Pod VI a i ima kod zdenca na jug bila je nekada tvornica opeke. U B o b ana v o j D r a g i
postoje ruevine vie velikih zgrada. Poznati su
izvori i S o v i k eSt u b 1e.
Stanje dua upe Gorica

P. o. Marko Herceg, upnik.

Filijalna sela:
Gorica, matica
Sovii
Grude
Dubrava
4

Kue:

itelji:

53
131
62
9

327
996
468
76

255

1867

Udaljenost:
O
1 1/2
4
1 1/2
7
149

Ova upa od Gorice do Gruda (Ceri ) duga je

tri i pol sata, a iroka od Sovia do Dubrave jedan sat. Ima tri katolika groblja, ograena i sa
kapclicarna, osim Gorice. Nema pravoslavnih
u
ovoj upi. Turske obitelji su dvije.
XVII

RUII
upa sv. Ivana Krstitelja
Povijesni izvori i predaja govore da je upa R ui i jedna od najstarijih u Hercegovini. to se tie njezinih matica i ovdje smo loe sree. Nemamo,
naime, matica starijih od god. 1778. Stalna je predaja da su upnici osim sadanjega boravita, u
Ruiima,
stanovali na tri druga mjesta u upi: u krevitorn, zabitnom brdu Ma I i (na kojemu su ostavili atrnju pod svojim imenom), u
p o I i cam a i u Dr i n o v c ima. Priaju da je
u Policarna bila ne samo upska kua nego i mali
franjevaki samostan, po kome se i sada zove
mjesto Fratarski manastir. to se tie Dr i n 0vac a, priaju da je na kraju breuljka kod polja bila sveenika kua i crkva svetog Luke. Ondje ima mnogo ruevina solidnih zgrada, meu
kojima na nekom svodu prije pola stoljea neki
stanovnik otkrije u tvrdom sanduku cijelu svetu
sveeniku opremu i to potajno proda u Imotskom nekom svjetovnjaku za veoma malu cijenu.
Ali su toga prodavaa i njegovu obitelj kroz mnogo godina udarali djelomini bievi. On je mislio
da to biva radi svetogra pa je pitao za savjet o.
Marijana Miletia, tadanjega upnika. Kad je on
primio vie misa za pokojne i njih izgovorio, bievi su privremeno prestali li ovoj obitelji. Ipak
od te obitelji Erkapi danas nema nitko iv.

Stara
kuhinju)
150

kua u Ruiima (koja

ima zidove s malterom,

i sada slui za
a krov od sla-

me. Sadanju solidnu kuu sagradio je god. 1836.

o. Bono Kraljevi. Ima dva krila. Unutra ju je
rasporedio vrlo lijepo o. Filip ori god. 1854.
Isti joj je nanovo pribavio vinograd. Kod kue je
i atrnja koju je napravio o. Andrija aravanja
1858. tala i velika solidna sjenica podignute su
brigom o. Petra Bakule 1859. Hambar je poeo o.
aravanja,
a solidno dovrio o. Filip utura.
to se tie poloaja ne samo sela Ruia, nego svih sela koja ine ovu upu, moe se rei da
je vrlo krevit. Stoga, o ljepoti ove upe nemam
gotovo nita rei. Po plodnosti, osobito u proizvodnji duhana, najglasovitija je meu svim upama.
D r i n o v c i imaju na tri mjesta
ruevine
utvrda, a na vie mjesta velikakih nadgrobnih
spomenika. Nalaze se uz jezero Kr e n i cakoje
vrlo obiluje posebnim ribama. Te su ribe tako
masne da se mogu vrlo dobro pei i priti u vlastitoj masti. Nekada se u ovom jezeru uje velika
tutnjava. Nakon duljeg mukloga tutnja ispliva toliko mnotvo mrtvih riba da se ovjek zbilja prepane. ini se da to nije Iako protumaiti, ito god
se mislilo o vulkanskirn isparivanjima.
U ovom
selu zbog vie razloga god. 1865. kupljeno je iz
milostinje zemljite za 77 forinta za gradnju kue
mjesnog kapelana.
B la e v i i imaju ruevine tvrave i mnogo
velianstvenih plemikih nadgrobnih
spomenika.
Dr a g i i n a je imala nekada dvije velianstvene tvrave, crkvu svetog Marka i vie nadgrobnih spomenika mogunika.
Tih al j i n a ima rijeku svoga imena te Ja k e n i c u i Ne z d r a vi c u. Imala je jednu mameni tu utvrdu, crkvu svetog Ilije (koje zidovi
stre i sada), mnogo velianstvenih
velikakih
nadgrobnih spomenika. Ima ostataka starog rim151

skoga puta koji je vodio u Naronu. U Tihaljini

ima mnogo mlinica veeg znaenja. S obzirom
na obilje vode i na prikladnost
mjesta
spretni
ljudi bi mogli podii
ondje
vie vrlo korisnih
strojeva.
Nad izvorom Tihaljine prema P 1 o c ima ima
velika i glasovita peina, za pristup zgodna, koja
bi mogla primiti vie tisua ovaca. Tihaljina ima
eljezne rudae i ugljena te odlinu pau za pele.
p 1 o c i daju izvrsne kamene ploe za pokrivanje kua. Pod ovim selom u dnu velikoga polja
nalazi se glavni ponor vode Ja m a. Nai su i
Austrijanci pred nekoliko godina proirili otvor,
ali jo nedovoljno, da bi se polje na vrijeme oslobodilo vode.
U Ruiima i Vlakama nalazi se vie stranih
ponora, koji prekomjerno
gutaju vodu kad ona
opane u Gorikom polju. Kad se voda u polju digne onda je ti ponori silovito izbacuju. U Ruiirna
su posebne peine Ka m e n i c e, koje s malo ili
nimalo truda odlino slue za zdence i atrnje.
Ruii imaju odlinog pijeska za zidanje i eljezne rudae.
Sela, koja ine ovu upu, ovako se odnose prema residenciji, koja se nalazi otprilike u sredini.
Od istoka: Vlake, Borajna, Cerovi Do, Pogana
Vlaka. Od juga: Tihaljina, Zaside, Brdo. Od zapada: Sebiina, Ploci, Bovani, Drinovci, Kongora,
Blaevii. Od sjevera: Alagovac, Kritelica, Grude,
Vinjica, Dragiina. Ova upa granii na istoku
s Veljacima i Cerinom. na jugu sa Slivnom, na
zapadu s Runoviima i Goricom i na sjeveru sa
irokim Brijegom.

Stanje dua upe Ruii

P. o. Marijan Zovko, upnik.
P. o. Lovro Sopta, pomonik
152

upnika.

Filijalna

sela:

Ruii, residencija
Police
Seline
Tihaljina
Zaside
Brdo
Sebiina
Ploci
Bovani
Drinovci
Kongora
Blaevii
Alagovac
Kritelica
Grude poljem
Grude brdom
Vinjica
Dragiina
Pogana Vlaka
Cerovi Do
Borajna
Vlaka
22

Kue:

itelji:

58
44
26
113
7
18
11
11
12
92
1
9
17
4
21
23
22
43
24
4
6
4

431
105
180
864
46
146
52
122
101
662
5
83
125
28
139
223
133
269
162
30
39
37

570

3982

Udaljenost:

O
1/3
113
2
3
3 1/2
3 112
2 1/2
2
2 112
2
1 1/2
1 112
1 112
1 112
3
2 112
1 112
1
1 112
2
2 112 sata
42

Ova upa od Sebiine do Vlaka duga je 6 sati, a iroka od Gruda brdom do Zasida isto 6
sati.
U ovoj upi ima ograen ih katolikih groblja
s kapelicama 12. U granicama ove upe nema ni
turskih ni pravoslavnih obitelji.
XVIII
VELJACI
upa sv. Ilije proroka
Ova upa u stara vremena zvala se L j u b u k i ili L j u b u k a. Ona je jedna od najstarijih
u Hercegovini.
Istina, nakon ruenja naeg samostana u Ljubukom upnici (sada veljaki) su stanovali najprije u Vo j n i ima, koliko moemo znati. Kad
153

im je kua spaljena, ostao je svod (emer) koji

se moe i sada vidjeti. Odavde su upnici u ir ova i, na turskom zemljitu, nekoliko godina
pod'nosili tegobe gospodara.
Napokon oko god. 1837. o. Mijo Rozi uz veliku pomo puka kupi sadanje zemljite u Veljacima i ondje podigne kuu, ploom pokrivenu
(sadanju staju). U jednom dijelu te kue stanovali su sveenici, a u drugom je stajao oltar i
kune potreptine. Napokon trebalo se jednom
osloboditi i te nevolje seljake kue. To je i uinio o. Filip Ani. On je uz odlinu pomo naroda 1846. brino sagradio sadanju solidnu kuu u
kojoj osim kapelice ima est udobnih soba. Matice ove upe seu do god. 1785.
Selo ove upe prema istoku su: Vitina, Proboj, Grabovnik, Vaarovii,
Otok; na jugu: ipovaa; prema zapadu: Vojnii, Dole; na sjeveru:
Klobuk, Siljevi ta. upa granii na istoku s Humccm; na jugu s Orahom, na zapadu sa Zavojanima i Ruiima, a na sjeveru sa irokim Brijegom
i erinom.
Izmeu ove upske kue i one na Humcu nalazi se dosta veliko i odlino polje, koje je od
Klobuka do iroke preko etiri sata dugo, a od
Radiia do B an j e pod Vrgorcom
etiri sata
iroko. Tihaljina i Vriotica su rijeke, koje izvrsno natapaju to polje.
Nijedno polje u naoj
Misiji nisam uzalud
pohvalio. Ovo pak zvano L j u b u k o polje
ili
p o d 1j u b l1 k i s pravom moram u mnogo emu istaknuti vie od svih drugih.
Ovdje sc sastaje ono troje to moe uiniti tlo
zaista plodnim: masnoa zemlje, stalno natapanje i vrlo blaga klima. I svaki kutak ovog polja
ili ve veoma: obilato raa ili bi mogao raati proirenim (vrlo lako) dovodom vode. Stoga, tko je
glavnom mjestu dao ime L ju bu k i, vrlo dobro je stvar izrazio, nazvavi ga ljupko mjesto.

154

Zaista, i najljupkijim bi se s pravom nazvalo, ako

gledamo bilo na plodnost bilo na ljepotu polja.
Da bolje shvati vrijednost ovog ravnog polja, dozivljem ti u pamet
da mi u Hercegovini
esto trpimo od nestaice hrane, najvie zl:fog sue. Polje pod Ljubukim kao jaki atleta se sa egom najvie bori. Kad mu ona pokae najveu
silu i to vie prijeti, ono tim obilatije proizvodi
hranu.
Hercegovci dobro znaju i nee nikada zaboraviti godina, kad su esto trpjeli od jadne gladi
prije nego je to polje bilo osloboeno od movarne ume i prije nego su potoci bili regulirani da
ne plave njiva. Znaju oni takoer, koliko su poslije imali koristi. Ali da ne bi tako korisno djelo
sasvim otilo u zaborav, upamti ovo malo:
Kad je nedavno rijeka zvana Mlade nakon potresa iz velikog izvora nanovo provalila, potopila
je svu dragocjenu ravnicu stalnom vodom. U toj
ravnici su rasle obine barske trave i ume, bez
ikakve koristi stanovnicima, a i zrak je bio veoma pokvaren. Eto, to je jo juer bio Podij ubuki!!! Mjesto ustaljenih i pokvarenih voda u
kojima se leglo bezbrojno mnotvo komaraca. To
je bio Ljubuki. Ali blagoslovio svemogui Bog onoga koji nas je oslobodio od nevolja i napunio tolikim i takovim dobrima!
God. 1833. uzvieni
austrijski car htijui
pomoi svojima u polju,
utanai on stvar sa sultanom i stalno je nastojao
da se izvri ienje korita rijeke Mladi i podizanje njezina nasipa. Kamo sree da su Turci dopustili da car potpuno provede svoje zamisli u
ovoj stvari. Ipak u ovom vremenu
obavljeno je
ienje i nasipanje u duljini od dva i pol sata.
To isto je kasnije izvreno u B lat c a-R a st n i k (na duljini od 360 lakata). Polje osloboeno od vode poelo se napokon orati i bilo je na
veliku i dugo oekivanu pomo. Nakon spomenutoga dobroinstva treba spomenuti i sijanje rie,
koje je samo u ovome polju poeo Ali Paa Riz155

vanbegovi god. 1841. To se i dalje korisno nastavlja. Napokon zasluuje pohvalu i novi kanal
koji je god. 1866. proveden od Mladi da natapa
Rastok. Ovo je polje jedino koje seljaku obilato
plaa i manji trud. Polje o kojemu govorimo nalazi se izmeu naih dviju upskih kua Veljaci i
Humac. Veljaci imaju zapadni dio, Humac istoni. Ali sada nadodajern, granica dviju navedenih
upa dijeli polje poprijeko po sredini. Plodni dio
pripada zapadnoj strani. Juni dio je manje prostran i pripada austnijskoj dravi. Polje nije bez
breuljaka. Naokolo sa svih strana su osrednji
breuljci. Na njihovu podnoju nalaze se obino
kue stanovnika.
Sada neto pojedinano o ovoj upi.
MIa d e su kod novog lijepog kamenog mosta koji je napravljen na dobrobit
naroda
god.
1865. Tu su stare ruevine crkve sv. Ilije proroka. Na tim ruevinama je god. 1863. o. Grgo Skari poeo uz pomo naroda zidove nove crkve,
duge 27, a iroke 14 lakata.
Odavde preko Mladi kod groblja u Vitini bila
je stara crkva sv. Stjepana Prvomuenika, od koje se nalaze i mnogi komadi izraenog mramora.
U tv i c a je blizu Vitine, gdje se sada vide
mnoge ruevine. Kau da je to bio samostan
s
crkvom, danas nepoznatog naslova. Utvica je katolicima ostala u gorkoj uspomeni. Tu su se oni
g. 1832., natjerani i zavedeni, borili na strani Ljubukoga Kapetana i od njega izdajniki i kukaviki ostavljeni. Mnogi su u tom boju nevini izginuli od turskih eta koje su se borile za Ali Pau Rizvanbegovia.
K I o b u k je tako nazvan po obliku breuljka, koji se visoko die iz polja. Sa svih strana je
odrezan i strm kao stog sijena. Posebno je kod
Klobuka to da je visoko uzdignut i da nije spojen ni sjednim brdom viim od sebe, a ipak ima
mnogo trajnih vrela, ak i na samom vrhu. Meu

156

hrapavim peinama koje tvore to brdo, zemlja je

svugdje ilovaa. Drukije se ne moe protumaiti odakle vrela na ovolikoj visini. Na vrhuncu
tog brda, malo izravnanorn, nalaze se ostaci crkve Svih Svetih. Njezin glavni oltar jo se itav
uva.
G rab
u K o ste n i c i, J u r i ova c, nekada Ma I iVe I j aci. Priaju da su imali crkvu
sv. Ivana
Krstitelja i samostan.
Kau da ima
novca i mnogo voska oko ovih ruevina, pakopanih u zemlji. Dokaz je injenica da su orai vrlo esto nalazili u susjednim
oranicama i vee
komade voska,
Ovdje ima vie velikakih i pukih starih grobova.
U B o r j u i G r ai n i na podruju Klobuka, vide se mnogi velianstveni
plemiki
nadgrobni spomenici. Isto u Mladima kod crkve sv.
Ilije. Tako isto u Gorioi u Veljacima i u Velrikoj
ipovai.
U cijeloj ovoj upi ima samo 'spomen o staroj
tvravi u Orahovlju.

Stanje dua upe Veljaci

P. o. Ante Duspara, diskret Kustodije, upnik,

P. o. Pavao Petrovi, pomonik upnika.
Filijalna sela:
Veljaci
ipovaa
Vojnii
Dole
Klobuk
iljevita
Vitina
Proboj
Grabovnik
Vaarovii
Grab
Otok
12

Kue:
80
21
50
27
107
23
120
27
34
52
75
28
644

.itelji:

494
243
295
163
666
137
695
163
278
365
297
220

4016

Udaljenost:
O

1
1 1/2
2 1/2
1
2
1
2
1 1/2
1 1/2
1
1 sat
16
157

Ova upa od iljevita do Probija duga je etiri sata, a iroka svugdje do tri sata. U ovoj upi ima 7 katolikih groblja s kapelicama. Samo
Il selu Vi tini ima 27 turskih
kua, u Otoku jedna
Ciganska. Pravoslavnih ovdje nema.
XIX
HUMAC
upa sv. Ante Padovanskog
Odijeljena je od svoje matice
Veljaci
god.
1855. Otada ima i matice. Granii na istoku s Gabelom i Gradniima; na jugu s Vidom i Strugama, na zapadu s Veljacima, a na sjeveru s erinom i irokim Brijegom.
Hum a c, udaljen od grada Ljubukoga pola
sata prema jugu, na breuljku malo uzdignutom
iznad polja, pod veoma irokim horizontom, ima
10 minuta udaljenu rijeku MIa d e. Crkveno zemljite, na kojemu je sada kua, priskrbio je presvijetli gospodin Kraljevi, tada upnik u Veljacima, god. 1850. Kuu nad starim svodom sagradio je o. Jozo Cigi, prvi upnik na Humcu, oko
god. 1858. I puk mu je obilno pomogao. Spomenuti otac, prije nego se preselio u kuu, morao
je progutati mnoge neugodnosti. Ta je kua duga
18. lakata, iroka 14. Ima etiri sobe, dok je treinu kue zauzela kapelica. Ima podrum za vino.
Starom zcmljetu kue dodano je god. 1866. drugo za 1100 forinta. Kupljeno je milostinjom
sa
svrhom da se ondje podigne novi samostan
za
nauke ili sjemenite. Za nj je iz milostinje pripravljeno mnogo materijala koji se troi u gradnju, koja je zapoela i nastavlja se. O klimi openito u Ljubukom ve sam gore natuknuo. Ne
preostaje nita nego da kaem da je i zrak
na
Humcu mnogo pogodniji za fiziko zdravlje nego
onaj u Veljacima. Okolne velianstvene ruevine
ne doputaju dvojiti da je Humac i okolica kod
starih bio cijenjen. Imaju, naime, dvije kamene
158

ploe, napisane latinskim slovima, iskopane ovdje

blizu preko rijeke. Na njima se ne moe sve po
redu itati, ali se moe jasno razabrati, da je ono
kamenje bilo postavljeno na rimski hram, koji je
bio od starosti poruen, pa su ga rimski konzuli
popravljali, prislonivi stupove i trijemove. Spomenuto kamenje je ugraeno u proelje nae kue. Ali ondje, na mjestu G rad i n e, ima mnogo kamenja, izraena vjetom rukom. Ima nasipa, pregradnih zidova zgrada, crijepa i opeke u
velikom obilju.
Ondje se pokazuju takoer temelji prastarog
mosta i ponegdje se opaaju ostaci rimskog starog puta s nekoliko miljokaza. Tako je Humac i
okolica i od starih bio uvelike cijenjen. to sam
spomenuo o Veljacima, ovdje takoer ponavljam.
U tim dvjema upama naeno je novaca, prstenja, kipi a bogova, oruja,
vie puta j na vie
mjesta. I da se ne zaboravi, ovo treba zabiljeiti:
Od nas starijih u misijskom poslu nema nijedan
koji nije togod od starina poslao u samostan, a
neki i vie komada radi vrlo pohvalnoga uvanja.
Ovo bih htio ostaviti zabiljeeno i namijeniti
u
prvom redu onima koji dre da su franjevci beskorisni teret zemlji, i da se ni o emu drugom ne
brinu nego o kuhinji. Ali vratimo se na upu.
L j u b u k i, grad, ne samo da je glavno mjesto ove upe nego i mudirat itavoga kraja. ini
se da je takav bio i od davnih vremena. Ve smo
mu dali etimoloko znaenje. Sada spominjem
da su Ljubuki zvali i Malim Solinom. Ovaj grad
pod vrhuncom do pola sata daleko zauzimlje prisojni nagib uzdignutog breuljka dosta strma uz::lza. Dug je od istoka prema zapadu pola sata
puta, a irok ni etvrt sata. Meu njegovim rasprenim kuama nema nijedne koja bi imala na
sebi neto elegantno. Ali ima slabije opremljenih
trgovina. Za putnike nema nita udobno.
159

aljenja je vrijedna lijenost turskih stanovnika koji bi zaista mogli u svom gradu
sjajno
ivjeti, a ovako openito u siromatvu ivotare.
U gradu Ljubukom je sjedite mudira i suca
kadije. U njemu su tri damije i dvije kole. Na
vrlo krevitom vrhu breuljka nad gradom odskae tvrava solidne grae s nepravilnim kulama. Tu su tvravu Turci vie puta popravljali
i
poveavali, ali se dobro vidi njezin stari izgled.
U njoj je kula s .radionicom zvana He r c e g u a. Stoga se dri da ju je sagradio Herceg Stjepan. Poloaj utvrde je strateki vaan, ali se ini
da .su Turci malo o tom brinu, kad u cijeloj dosta prostranoj
utvrdi uvaju pet malih topova.
Grad Ljubuki broji ako 500 turskih obitelji, pravoslavnih do 20. Ove su godine 1864. sagradile
sebi crkvicu kod grada.
Sada ima 71 katoliku obitelj, a pred malo godina nije bilo nijedne. Tako zlim duhom bili su
ti Turci obuzeti prema katolicima!
Od starina nae vjere u Ljubukom su ruevine dviju crkava: sv. Ante i sv. Kate, djevice i
muenice,
s franjevakim
samostanom uz nju.
Samostan su spalili Turci, kako smo na drugom
mjestu kazali. U Ljubukom se nalaze
takoer
dva groblja starih plemia. Radiii imaju ruevine tvrave pod imenom Krv n i c e, kod koje je,
priaju, nekada bio veliki pokolj. Odatle i ime
Krvnice. Z vir i i imaju
ruevine
bezimene
tvrave. Napokon velianstveni
velikaki nadgrobni spomenici
nalaze se u ovim mjestima:
Studenci, Vitaljina, Bijaa, Luke (juno od Ljubukoga), Karamenovine blizu mosta, Crveni Grm
u Sobu, Rudnice, Radiii na etiri mjesta.
Poloaj mjesta prema Humcu je ovakav: od
istoka: Studenci, Ligat: od juga: Vitaljina, Stubica, Zvirii, Teskera, Hardomilje, Bijaa; od zapada: Podprolog, Crveni Grm, Lisice; od sjevera:
Ljubuki.
160

Stanje dua upe Humac

P. o. Andrija
P. o. Andrija
uitelj kole.
Filijalna

sela:

Humac, residencija
Radiii
Ljubuki grad
Ligat s Ljubukim
Studenci
Vitaljina
Stubica
Zvirii
Teskera
Hardomilje
Crveni Grm
Podprolog
Lisice
Bijaa

14
Ova
tri sata,
tri sata.
groblja

aravanja, upnik
Knezovi, pomonik

Kue:

itelji:

67
107
71

371
610
390

26
11
16
14
14
48
29
38
27

399
137
84
178
90
154
351
180
265
198

:;23

3.407

55

upnika

Udaljenost:
O

1
1/2
1
2
1/2
2 1/2
2
3/4
1
1 1/2
2
1
2 sata
18

upa od Studenaca do Radiia duga je

a iroka od Radiia do Podprologa isto
U ovoj upi ima 10 katolikih ograenih
s kapehcama.

Puka kola jedna: na Humeu.

U cijeloj ovoj upi ima oko 530 turskih i ciganskih obitelji, a pravoslavnih do 30. Meutim,
kao to sam spomenuo ne jednom, ovdje takoer ponavljam: ova statistika ne samo nekatolika, nego i samih katolika, koji su u slubi, mnogo je manja.
Tko bi, dakle, navedenim turskim obiteljima u
naoj W-;iji dodao jo 1000 obitelji, opet ne bi
njihov brcj dostigao. Isto tako, tko bi pravoslavnima dodat. jo 200 obitelji, ostao bi nii.
Stoga dao Bog i misionarima veu marljivost
i pogodnija vremena, da uvijek prigodom Kanonskog pohoda dadnu to toniji broj svoga stada,
11

161

a isto tako i toan broj sljedbenika drugih vjeroispovijesti. I kad je govor o nekatolicima,
neka
se ni jedan od njih ne zadovolji onim, kod nekih
uobiajenim izrazima, ima ih, vie, rnnogo
ih je, veoma su brojni ili slinim neodree-

vrsti svetog namjetaja i za podignute i zapoete

crkve. Gdje se sve, kao kod nas, nanovo ureuje,
tu se moe pomoi stvarima svake vrste.
Neka, dakle, znaju dobroinitelji, da e nam
i novana i svaka druga pomo, biti vrlo mila.

nim.
Ovdje zavravam, iako nerado, svoj kratki izvjetaj o upama alei to mi inae ni vrijeme a
ni druge okolnosti ne doputaju da budem opirniji.
Uostalom, ono to sam rekao kad sam govorio
o osnivanju naeg samostana, opet stavljam itaocu na razmatranje:
Mi smo u posljednje vnijerne mnogo uinili na
irokom
Brijegu, a na drugim
mjestima i jo
vie.
Kao nepobitan dokaz te istine slui i ovaj moj
kratki izvjetaj, a jo vie sami spomenici djelatnosti. Ali premda se mnogo uinilo, s obzirom na
bezbrojne potrebe Misije, doputam da je to opet
malo. Meutim, nismo mi nedostajali sredstvima
nego sredstva nama. U tom nam slui na ast, da
nema nae krivice: Uinili smo, to smo mogli
uiniti; beskorisni smo sluge.
Uostalom,
dok mi stariji
misionari,
istina
krepka duha ali skrenih sila, predajemo mlaima, svojim nasljednjicima,
ono to je uinjeno iz
dosjetljive ljubavi prema vjeri i domovini kao i
ono to treba uiniti, usrdno molimo svoje plemenite dobroinitelje da nam i dalje pomau. Mi
smo im iz srca zahvalni i odluili smo za njih
javno moliti i svake subote svete mise prikazivati.
Neka nitko ne misli da nama treba samo gotova novca. Sve to je kod nas dosada uraeno,
treba u mnogim dijelovima dograditi. Stoga, knjige koje bilo vrste, na drugim
mjestima
manje
potrebne ili suvine, mogle bi vrlo dobro pomoi
naoj potrebi, Isto tako treba misliti o svakoj
162

163

DODATAK

Markovite u Ruiima, iznad Nikia.

Ime
G rad i n a i postojee ruevine
potvruju predaju da je ondje velika tvrava. Isto tako je bila
stara tvrava kod Vranjea na suprotnoj strani.
U istom selu nalazi se mjesto
Pa v i e v i n e s
ruevinama velike palae. U njoj je, kau, na prijevaru ubijen od razbojnika glasoviti knez Pavao
Mikuli i odneseno mu sve njegovo imanje.
Na
M ali u, .iznad sadanje upske kue, nalazi se
veoma dubok ponor, zvani Zvo n ara. Dri se,
da je dobio to ime zbog dva zvona koja su sakrivena u tom ponoru, kad su Turci zaprijetili da e
ih oteti i razbiti.
Na Selinama ima vehiko mnotvo plemikih
nadgrobnih spomenika s raznolikim grbovima
i
drugim usjecima. Glasovito vrelo Tur n jak sami su seljaci nekad zatrpali zbog dosaivanja Turaka i veoma podmuklog razbojnika nekog Roe
Harambae. Kod T o p ale na polju nalaze
se
etiri velianstvena plemika
spomenika, ukraena raznim slikama, pa i ljudskim. Na jednom
od spomenika ima velianstvena zastava. Mjesna
predaja pria da su -tu izginuli svatovi od razbojnike zasjede. U Cer o v o m Doc u nalaze se
ruevine tvrave zvane B and i a g rad, po obitelji Bandi, koja i sada postoji, a koja je, pria
se, imala nekada vlast nad tom tvravom.

nadgrobnih spomenika. Pokraj orl u k a u Grudama nalaze

se ruevine
neke velianstvene
zgrade.
U Blaeviima je glasoviti
ponor
V r b i n a.
Opa predaja tvrdi, da je pastirica nekog vrlo bogatog gazde Gavana na tom mjestu imala ~uu.
Ovce je drala gdje je veliko jezero Krenica, a
janjce na mjestu manjeg jezera, Ma laK r e n ic a. Ali, budui da je spomenuta obitelj
Gavan
uz velika bogatstva i ohola, Onaj koji se opire
oholima svu je obitelj sa svim njezinim bogatstvom bacio na zemlju, tavie, gurnuo je i u samu utrobu zemlje. Jednoga, naime, dana doe u
kuu Gavana neki siromah, sasvim iznemogao od
gladi. Kad je nazvao Boju ljubav, zamolio je ponizno od ohole domaice kue malo hrane da se
okrijepi. A domaica, poto je na nepoznatog siromaha istru sila uvrede svake vrste, da ga jo
vie prezre, nae komad pljesnjive i tvrde kore
kruha, pogazi je pr-ije nogom i nogom je gurnu
siromahu da jede.
Siromah odlazei ree gospodanici ove rujeci:
Tko ne ini milosra, ne e ga ni imati. Kad je
to rekao sav Gavanov imetak, i ovdje i na drugim
mjestima, u istom vremenskom trenutku progutala je zemlja, otvorivi velike ponore. I tako, dre,
ne samo u ta tri mjesta, nego i kod jezera Proloac kod Imotskoga i kod onoga u Borcima sve je
Gavanovo imanje otilo u bezdan. I mnogo vie
od navedenoga hercegovaki narod obiaje ples ti
o Gavanovoj kazni. Dosta je meutim, da sam se
dotakao biti predaje. Narod misli da je onaj siromah bio sam Krist.

U Grudama u P i v evo m gro b I j u postoje dva velianstvena nadgrobna spomenika dvojice koji su vodili dvoboj. U jednom od nj-ih je,
misle, pokopan neki prezimenom P iva c. Jo nije utrnuto potomstvo te obitelji. Pod Kr i t el j i c o m vidi se vrlo dobro nekoliko plemikih

U Drinovcima nad V r can o v o m kuom nalaze se ostaci velike utvrde, u kojoj se esto otkriju starine. Ondje ima est velikih podzemnih
prostorija s vrlo tvrdom apsidom. U blri.zini je i
grob nekog sveenika. Blizu P lav ila nalaze se
ruevine crkve nepoznatog naslova.

U ovom Dodatku nai e ono to sam kasnije

dobio.

ros

..

164

O UPI RUlI

165

U Tihaljini, osim na drugom mjestu spomenutih izvora, nalaze se jo dva s posebnim imenom:
Modro oko i Bartulovo vri lo, za koje kau da je
osobito ljekovito.
S o I dat u a je ponor u Bilim kuama, u koji su neki opaki Ani6i ubacili pet ivih Napoleonovih vojnika.
Utvrdu M u le a priaju da je sagradio
Herceg Stjepan. Na vrhu Malia bila je velika stara
tvrava.
Na Mar k o v o j g lav i c i pod Jakanicom
nalaze se mnoge ruevine velianstvene tvrave.
U B a i n i m n j iva m a bila je crkva posveena sv. Nikoli, kod koje se vide mnogi velianstveni nadgrobni spomenici velikaa.
U Kor di a gro b I j u ima vie plemikih
nadgrobnih spomenika s obiljem krieva. Isto se
moe vidjeti u Je I i n a kom p o I j u.

stven kri i oko njega velike ruevine. Od Let k e

prema upanjcu, preko uice, bila je veldka crkva na tri lae.
Od kamenja ove crkve, kau, da je Turin Verui napravio u upanjcu utvrdu. U katolikom
groblju u O p le a n ima ima jedan ogroman
kri za koji kau da je ispisan mnogim inilskim
slovima. Iznad Vedaia u Ljubui ima katoliko
groblje. Nitko se ne sjea, da je ikada u to groblje i blizu njega na domet puke, pao grad. Izmeu ostalog neki Ante Krianac (umro prije
12
godina), nakon to je navrio 120 godina svoga
ivota, svima je priao da u cijelom njegovu vremenu nije nikad na tome mjestu pao grad i da
su to stalno tvrdili i njegovi stariji. Na temelju
promatranja
stanovnici pravo zakljuuju da u
tom groblju mora poivati tijelo nekog sveca.

JO O DUVNU
Stanovnici uice tvrde da je u Strnju bila
crkva sv. Pavla, gdje je sada damija. Isto tako,
da je bila druga orkva dosta velika, nepoznatoga
naslova, kod mjesta ruevina Bar a.
Dri se da je vrelo Jan k ova c dobilo ime po
Stojanu Jankoviu, koji se on de zaustavio sa svojom vojskom borei se protiv Turaka. Dre, da je
tu Marijan, sestri Mijata Tomia, ubio Etiopljanina, koji je u Doljanima izdajniki ubio Mijata.
Mjetani dre da je uicu udarilo vie puta
izvanredno nevrijeme zato to su pokopali spomenutog Etiopljanina. Pos-toji i mjesto K o I j aa, posuto mnogim ruevinama, na kojemu su,
kako se pria, Turci poklali lanove mone obitelji G u a k. Od! uice prema Duvnu na tri mjesta
susreu se velikaki nadgrobni spomenici.
Pod Letkom, u Mrk o m e I u, ima i sada
dosta zidova stare crkve. Tu je i jedan velian

166

167

BIBLIOGRAFIJA

RASPORED

nekih hercegovakih redovnika koji su neto tiskom objelodanili otkako se Hercegovina odijelila
od Bosne.
ANEO

KRALJEVI

Razgovori duhovni s pripravom

osobitom za
uprav izpovidit se: itd. Rim. Tisak Svete kongregacije za irenje vjere 1860. Isti: Grammatica Latina - Illyrica itd. Rim. Tisak kao gore 1863.
Isti: Schematismus Custodiae Provincialis Hercegovinae itd. Dubrovnik, Tisak Martechini 1863.
PETAR

redovnike obitelji Provincijalne kustodije u Hercegovini na drugom godinjem sastanku, dranorn

propisno 25. travnja 1867. u samostanu Marijina
Uznesenja na irokom Brijegu.
OBIT ELJ SAMOSTANA:
P.

Isti: I Martirii
nella
Osservante in Ercegovina
di, 1862.

Missione
Francescana
itd. Rim, Tisak Monal-

Mnp.
P. o.
P. o.
P. o.

P. o.
P. o.
P. o.

Isti: Pravo mudroznanje

za svakog ovika,
Split, Tisak Ante Zannoni 1867.
Isti:
Schematismus
topographico-historicus
Custodiae Provincialis et Vicariatus Apostoldci in
Hercegovina, Split, Tisak Ante Zannoni 1867.

P. o.

Rim, Tisak

Mate ori, gvardijan, bivi diskret Kustodije, zamjenik efa gradnje i upnik
o. Nikola Kordi, bivi provo kustos, duhovnik
Petar Kneevi, diskret Kustodije, ispitiva i uvar svetita
Pakal Buconji, gen. lektor teol., ispitiva i potprefekt
studija
Alojzije Rado, gen. lektor
fil., tajnik
Kustodije, sekundar novaka, uitelj i ispitiva
Ilija Skok o, dvaput
diskret
Kustodije,
duhovnik
Filip ori, dvaput
diskret
Kustodije,
duhovnik
Ante Karai, vikar samostana, nadglednik bolesnika i pomonik upnika
Martin Mikuli,
metar
novaka,
prof.
gimn. i propovjednik
na sveane dane

P. o.

Franjo Baadur - Dobreti, uitelj mladei, upravitelj

kora, vjerouitelj
posluge i magister ceremonija

P. o.

Petar Soldo, propovjednik

u nedjelje naizmjenino i pomonik upnika
Pako ui, propovijednik
u nedjelje
naizmjenino i pomonik upnika
Grgo Skari, pomondk upnika
Ilija Juki, pomonik upnika
Mijo Nikoli, pomonik upnika
Ivo Vasiljevi, uitelj puke kole

BUCONJI

Govor u Slavu SS. irila i Metoda.

Tiberiana 1863.

P. o.
P.
P.
P.
P.

168

O.

BAKULA

Breve Cornpendio Sacro-Istorico sulle vicende

della regolare - Missionaria Custodia, e Vicariato Apostolico di Erzegovina itd. Dubrovnik 1853.
Tisak Martechini.
Isti: Pisma sveto izkazna od Ercegovake redovnike Cuvo-drave itd. Dubrovnik 1853. Tisak
Martechini.

PAKAL

OSOBLJA

o.
o.
o.
o.

169

P. o.

Stjepan Vuleti,
kapelan u Poljima,
tim pomonik upnika u samostanu
SVECENICI

O. Jerko Karai

STUDENTI

za-

TEOLOGIJE

ZAVJETOVANI KLERICI
TEOLOGIJE:

STUDENTI

Fra Lovro Sopti i ha Jako Kraljevi

ZAVJETOVANI KLERICI
FILOZOFIJE:

STUDENTI

NOVACI UENICI

P.
P.
P.

o.
o.
o.

P.

o.

ZAVJETOVANI

o.

UENICI

GRAMATIKE:

primljeni i trokom samostana

odgajani u ovoj
godind: Jozo Vasiljevi, imun Vasiljevi, Stjepan
Paali, Luka Dragievi,
Mate
Brki,
Martin
Primorac i Stjepan Buconji
Ima vie mladia koji su poeli uiti; uzdraju se
od sveenika u duobrinitvu izvan samostana,
jer samostan nema sredstava za uzdravanje,
SVECENICI U DUOBRINlTVU
IZVAN SAMOSTANA
MOSTAR
U BISKUPSKOJ KURIJI
Mnp. o. Petar Bakula, gen. lektor teoI., bivi
tajnik Kustodije, dvaput diskret Kustodije, bivi provo kustos, gen. vikar

Marijan

Mileti,

mjesni

kapelan

GRADNICI
Mnp. o.
P.
P.

o.
o.

Andrija Karai, lektor jubilat, nekada

apostolski provikar u Bosni, upnik
Jozo Cigi, uitelj puke kole
Augustin Skoke, pomonik upnika
GABELA

LAICI:

i ka Jako Markota

SJEMENlTARCI

P.

GIMNAZIJE:

Fra Aneo Nui, fra Ante utura, fra Jako Vas iljevi, fra Grgo Dragievi i fra Franjo Brki.

170

o.

ERIN

Fra Franjo Cori, fra Grgo Gavran, fra imo Musi, fra Toma Hrsti, Fra Mijo uljak, fra Petar
Boi, fra Filip Sivri, fra Marko Grbei, fra Grgo Jovanovi i fra Bla Barbari

Fra Jure Budimir

P.

i o. Jure Veki

biskupov i po njegovoj volji upravitelj

gradnje u Mostaru, u samostanu
prefekt studija
Nikola imovi, gen. lektor teoI., tajnik biskupov i ispitiva.
Ante Luburi, upnik
Augustin Zubac, uitelj puke kole
Mijo Rubi, pomonik upnika
LJUTI DOLAC U BLATU
Mate Buli, mjesni kapelan

P.

o.

P.

o.

P.

o.

Martin

Ljubi,

mjesni

kapelan

HUMAC POD LJUBUKIM

Andrija ara-vanja, bivi metar novaka, vie puta profesor gimnazije, bivi
tajnik Kustodije i sada njezin diskret,
upravitelj sjemendta u izgradnji, nadzornik graevina i upnik
Andrija Knezovi, pomonik upnika i
uitelj puke kole
VELJACI

P.

o.

P.

o.

Ante Duspara, bivi metar novaka, sada diskret Kustodije, upnik i ispitiva
Pavao Petrovi, pomonik upnika
GORICA

P.

o.

Marko Herceg,
lozofije, upnik

nekada

gen. lektor

fi-

171

KONIlC

POSUJE
P.

o.

P.

o.

P.

o.

Filip utura, bivi metar novaka, prof.

gimn., sada diskret
Kustodije,
bivi
gvardijan, ispitiva i upnik
Ilija Zelenika, bivi diskret Kustodije,
uitelj puke kole
Jure Juri, pomonik upnika
ROKO

P.

o.

Stjepan

P.

o.

Toma

upnik

UPANJAC
P.
P.

o.
o.

Bla Jerkovi, upnik

Luka Begi, pomonik
puke kole

P.

o.

P.

o.

Mijo Rozi, upnik

SVEENICI IZVAN MISIJE:
Ilija Leko i Filip ovi u Ugarskoj radi poslova Misije
Franjo Milievi, Podzavojani
u Dalmaciji, kapelan
Nekoliko listova ovog ematizrna bilo
je tiskano prije rasporeda osoblja koji
je izvren na gore spomenuti datum.
Stoga li rasporediu nekih otaca treba
se drati ovoga, makar se i razlikovao
od onoga to je prije tiskan.

upnik

GRABOVICA
Juri,

o.

BILJEKE:

POLJE

Naletili,

P.

upnika

i uitelj

UICA
P.

o.

Pako

Rado,

mjesni

kapelan

P.

o.

Filip Ani, dvaput diskret Kustodije,

bivi gvardijan, upnik
Bono Kvesi, pomonik upnika

SEONICA

P.

o.

RAKITNO
P.

o.

Rafo Rado, upnik

GRADAC

P.
P.

o.
.0.

imo Martinovi, upnik

Ivo Bagari, pomonik upnika
RUII

P.
P.
172

o.
o.

Marijan Zovko, upnik

Lovro Sesar, pomonik

upnika
173

OSOBNO
redovnika
Ime i prezime:
Nikola Kordi
Ilija Skoko
Andrija Karai
Aneo Kraljevi
Filip Ani
Filip ori
Petar Kneevi
Mate ori
Petar Bakula
Jozo Cigi
imo Martinovi
Jure Budimir, laik
Petar Kordi
Ilija Zelenika
Toma Juri
Mijo Nikoli
Andrija aravanja
Mate Buli
Ilija Juki
Grgo karo
Filip utura
Marijan Mileti
Pakal Buconji
Mijo Rozi
Lovro Sesar
Ivo Vasiljevi
Martin Ljubi
Ante Duspara
Rafo Rado
Pako Rado
Bla Jerkovi
Filip ovi
Stjepan Vuleti
Marko Herceg
Ilija Leki

176

Mjesto:
Sritnice
Rasno
Crna
erigaj
Mostar
Jare
Deevice
Glavice
Batin
Dobrkovii
Vidovii
Vir
Sritnice
Gradac
Bukovica
Kreevo
Crna
Gradnii
Jukia m.
upanjac
Rastovaa
Dobro Selo
Drinovci
Sritnice
Rujan
Meugorje
Crna
Mamii
Rakitno
Seonica
Vidovii
Ljuti Dolac
Kazaginac
Humac
Ledinac

prema

KAZALO
stupanju
Godina
oblaenja

roenja:
19. 3. 1791.
30. 3. 1804.
17. 3. 1807.
28. 12. 1807.
10. 3. 1809.
27. 12. 1810.
8. S 1816.
27. 10. 1813.
14. 5. 1816.
13 6. 1815.
26. 10. 1824.
19. 11. 1838.
14. 6. 1823.
1. 6. 1826.
24. 6. 1824.
25. 7. 1825.
10. 4. 1826.
8. 9. 1825.
21. 9. 1831.
13. 7. 1831.
11. 4. 1833.
16. 5. 1830.
2. 4. 1834.
24. 3. 1830.
12. 3. 1831.
21. Il. 1829.
30. 10. 1833.
21. 3. 1835.
5. 3. 1838.
3. 7. 1834.
6. 8. 1836.
28. 5. 1837.
5. 2. 1837.
26. 11. 1833.
10. 3. 1837.

u Red

15. 10. 07
9. 3.23
9. 3.23
9. 3.23
5. 4. 24
14. 7. 28
4. 3. 32
4. 9. 32
4. 9. 33
25. 4. 36
22. 2. 40
19. 11. 39
22. 2. 41
20. 5. 42
22. 2. 41
16. 10. 43
16. 10. 43
16. 10. 43
28. 4. 47
28. 4. 47
30. 1. 48
30. 1. 48
13. 10. 51
13. 10. 51
l3. 10. 51
18. 1. 52
18. 1. 52
18. 1. 52
16. 11. 52
16. 11. 52
16. 11. 52
16. 11. 52
16. 11. 52
16. 11. 52 .
13. 6. 53
12

zavjetovanja: \
15.
9.
9.
9.
5.
14.

10. 08
3. 24
3.24
3. 24
4. 25
7.29
4. 3. 33
4. 9. 33
4. 9. 34
25. 4. 37
22. 2. 41
19. 11. J9
22. 2. 42
31. 7.43
22. 2. 42
16. 10. 44
16. 10. 44
16. 10. 44
28. 4. 48
28. 4.48
25. 5.49
25. 5.49
10. 11. 52
10. 11. 52
10. 11. 52
18. 1. 53
18. 1. 53
18. 1. 53
6. 3. 54
16. 11. 53
16. Il. 53
16. 11. 53
16. 11. 53
16. 11. 53
13. 6. 54

Prve mise
22.
3.
19.
6.
31.
15.
16.
17.
7.
15.
17.

8. 17
8.28
9.29
1. 31
7. 33
3. 34
3. 39
8. 39
10. 39
4.43
6.48

10. 12. 48
10. 12. 48
20. 3.47
1. 11. 50
22. 12. 49
14. 10. 49
1. 11. 54
13. 7. 56
22. 12. 55
17. 12. 53
20. 12. 56
25. 3.55
5. 12. 56
6. 3. 55
11. 4. 57
1. 12. 57
19. 3. 61
10. 9.57
24. 2. 59
4. 12. 59
30. 10. 59
29. 5. 58
9. 10. 59

sluba u
Misiji
49
35
20
36
34
30
24
28
21
23
19
19
19
17
17
17
17
13
12
11
7
6mjes
8
6
8
10
8
6
7
8
5
7
6
5

177

Ime i prezime:
Alojzije Rado
Petar Soldo
Ante Luburi
Jakov Markota, laik
Franjo Milievi
Marijan Zovko
Stjepan Naletili
Nikola imovi
Bono Kvesi
Jure Juri
Pako ui
Augustin Skoko
Luka Begi
Mijo Rubi
Andrija Knezovi
Ivo Bagari
An te Karai
Franjo Baadur
Pavao Petrovi
Augustin Zubac
Martin Mikuli
Jure Veki
Jerko Karai

178

Mjesto:
Seonica
Crna
Radiii
Kruevii
Ograenik
Lise
Crna
Zvirovii
Rasno
Crveni Grm
Mokro
Rasno
Gradac
upanjac
Sovii
Bukovica
Crna
Mostar
Klobuk
Gradnii
Ruii
Doljane
Crna

roenja:
1. 7. 1839.
18. 3. 1834.
13. 5. 1833.
l. 7. 1820.
10. 10. 1835.
9. 5. 1839
4. 8. 1837.
25. 4. 1839.
14. 2.
1. 4. 1843.
24. 7. 1843.
21. 11. 1838.
21. 10. 1841.
21. 2. 1841.
30. 6. 1840.
28. 1. 1842.
10. 10. 1840.
21. 5. 1841.
1. 2. 1843.
19. 4. 1843.
15. 1. 1841.
20. 6. 1843.
12. 11. 1842.

Godina
oblaenja
13.
13.
13.
23.
15.
15.
15.
15.
19.
19.
19.
19.
19.
25.
25.
25.
25.
25.
30.
30.
30.
30.
30.

6.53
6. 53
6. 53
7.53
3. 55
3. 55
3.55
3. 55
8. 56
8. 56
8. 56
8. 56
8. 56
8. 57
8. 57
8. 57
8. 57
8. 57
1. 59
1. 59
1. 59
9. 61
9. 61

I zavjetovanja:
2.
13.
13.
27.
15.
15.
15.
15.
15.
2.
25.
19.
19.
25.
25.
25.
25.
25.
30.
30.
30.
30.
30.

7. 55
6. 54
6. 54
7. 54
3. 56
3.56
3. 56
3. 56
2. 58
4. 59
7. 59
8. 57
8. 57
8. 58
8. 58
8. 58
8. 58
8. 58
1. 60
1. 60
1. 60
9. 62
9. 62

I Prve mise

sluba u
Misiji

14. 9. 62
J9. 9. 57
13. 3. 57

7
7
8

21. 12. 61
2. 6. 60
3. 11. 61
17. 1. 64
1. 11. 66
17. 3. 66
21. 9. 61
26. 5. 64
18. 10. 63
4. 4. 63
30. 4. 65
12. 4. 63
17. 12. 64
15. 2. 66
28. 10. 65
19. 12. 63
9. 12. 66
22. 12. 66

5
5
2
2
6mjes
5 mjes
1
2
6mjes
1
1
2
2
1
6mjes
1

179

SINOPTlKI
PREGLED
APOSTOLSKOG VIKARIJATA I MISIJSKE FRANJEVAKE
KUSTODIJE U HERCEGOVINI

KLERICI SA SVEANIM ZAVJETIMA

Ime i prezime:

Mjesto:

Lovro Sopta
Jakov Kraljevi

Duice

Godina
roenja:
oblaenja:
5. 5. 1846.
20. 9. 1844.

erigaj

zavjetovanja:

30. 9. 1861.
30. 9. 1861.

24. 9. 1866.
15. 3. 1866..

KLERICI S JEDNOSTAVNIM ZAVJETIMA

Godina
roenja:
oblaenja:

Ime i prezime:

Mjesto:

Franjo ori
Grgo Gavran
imun Musa
Mijo uljak
Toma Hrsti
Petar Boi
Filip Sivri
Marko Grbei
Grgo Jovanovi
Bla Barbari

Goranci
Rastovaa
Klobuk
Klobuk
Grab
Blizanci
Meugorje
Dobrkovii
urmanci
Dragiina

14. 9. 1846.
17 4. 1847.
24. 12. 1848.
1. 10. 1848.
1. 8. 1847.
4. 2. 1849.
26. 4. 1848.
7. 9. 1848.
21. 1. 1849.
6. 6. 1849.

13.
13.
31.
31.
31.
24.
24.
24.
24.
24.

5.
5.
\.
1.
1.
4.
4.
4.
4.
4.

1863.
1863.
1863.
1863.
1863.
1865.
1865.
1865.
1865.
1865.

zavjetovanja:
13.
13.
11.
11.
11.
24.
24.
24.
24.
24.

5.
5.
9.
9.
9.
4.
4.
4.
4.
4.

1864.
1864.
1865.
1865.
1865.
1866.
1866.
1866.
1866.
1866.

KLERICI NOVACI
Ime i prezime:

Mjesto:

Aneo Nui
Ante utura

Drinovci
Rastovaa

180

Godina
roenja:
oblaenja:
20. 11. 1850. 24. 9. 1866.
30. 9. 1850. 24. 9. 1866.

zavjetovanja:

Apostolski vikar, biskup

Provincijalni
kustos
Residencija biskupova
Novi samostan
Samostan u gradnji za
studije
Stari samostani srueni
Nesigurni samostani
srueni
Nove crkve
Crkve u gradnji
Nove javne kapelice
Kune kapelice
Stare sruene crkve
Sveenika u svemu
Klerika zavjetovanih
Laika zavjetovanih
Klerika novaka
Sj emenitaraca
Sluga
Pukih kola
kola latinskog jezika
u samostanu
kola turskog jezika
u Mostaru
Gimnazija u samostanu
Filozofija u samostanu

1
1
1
1

Teologija u samostanu
upskih kua
upskih kua u gradnji
Katolikih groblja

1
19
2
189

1 Kapelica u grobljima
3 Gradova

162
1

Varoi
Sela
. Katolikih obitelji
Katolikih itelja u
samoj naoj Misiji
Katolikih itelja u
cijeloj Hercegovini
Turskih obitelji
Turskih itelja
Pravoslavnih
obitelji
Pravoslavnih itelja
Ciganskih obitelji
Ciganskih itelja
idovskih obitelji
1 idovskih itelja

3
267
6822

8
7
5
7
8
85
57
12
2
4
8
12
4

1 Svega obitelji
1 Svega itelja
1

50016
76422
4966
24830
958
4990
158
790
18
90
12922
157138

181

TRN

PREGLED
SVJETOVNIH SVEENIKA I FRANJEVACA
KOJIH TJELESA POIVAJU
U HERCEGOVAKIM
GROBLJIMA
IROKI

BRIJEG

O. Ambro imunovi
O. Ivan Martinovi
O. Nikola Jelii
Fra Pako Boji
O. Mijo Slikovi
O. Ilija Marojevi
O. Jakov Krianac a)
O. Ivan Crnjac
Presvijetli gosp. Rafo Barii, biskup
O. Nikola Ani
O. Ilija Vidoevi
a) O. Jakov Krianac, rodom iz Vedaia u Duvnu
sin je nae zajednike Majke Provincije Bosn~
Srebrene. Nakon diobe Hercegovine od Bosne
preao je k nama i poto je proveo est godina
s nama inilo mu se naj ugodnije da meu nama
i zaklopi svoje oi.
Dana 17. rujna 1852. poto je zaelio da se
teko bolestan prenese na iroki Brijeg, oprernljen svetim sakramentima umiruih umro je oplakan od sve brae.
Navedeni otac dodao je prostodunosti svetaca
i druge sigurno izvanredne kreposti. Svojim ivotom bio nam je svima na divljenje i duhovnu izgradnju. Ostavio je takvu uspomenu kod pobonoga naroda da mu svi bez razlike tuju grob kao
sveca.
PODJELA UERIGAJU
O. Luka Dropulji
O. Ilija Musa
O. Pavao Budimir
BUHOVO
O. Marko kegro
O. Grgo Pranievi
182

Don Marko Pavkovi

DONJI CRNA
Don Mijo Vuleti
GRADAC
Fra Marko Dobreti
O. Luka ovi
O. Ivan Zubac
O. Mijo Kujundi
VIDOVII U BROTNJU
Don Ivan Vidovi
O.
O.
O.
O.
O.
O.

GRADNII
Bono Mihaevi
Jakov Bonjak
Mijo Kobaa
Franjo Kopi
Franjo Kraljevi
Ante utura

KOVAICE U MEUGORJU
Don Vale Vasiljevi
O. Jako Vasiljevi
VELJACI

U IPOVAI

O. Jozo Grelji
VRULJA
O. Augustin Nikoli
O. Grgo Dragievi
O. Aneo Primorac
RADMILOVAC U RUIIMA
O.
O.
O.
O.
O.

Aneo Glava
Grgo Pinjuv
Ivan Duji
Bono Kraljevi
Lovro Sopta

DRINOVCI
O. imun Bakra
183

GORICA
O. Mijo Dui
Don Petar Dampo
O. Augustin Mariji
O. Aneo Vlai
POSUKI GRADAC
Fra Bernardin Begi, podakon
POSUJE KOD RIINE
O. Stjepan ori
O. Ante Vrci
O. Marko kori
POSUJE MARTIA
O. Luka erko
O. Ilija Leko

KRI

VIR
Dan Marko Budimir

ROKO POLJE
O. Bono Krnetvi
Don Tadija ali
O. Ilija Janji

O. Grgo ivanovi
O. Ante Dei
KONJIC
O. Mijo Kobaa
O. Mijo Rozi
UICA U KOLAKOVU GROBLJU
Don Ivan Kolak
UPANJAC U VUKOVINAMA
O. Franjo Primorac
UPANJAC U PODGAJU
Don Jure Dilber
OPASKA
Neko, nema ni 80 godina, otkako su neki nai
mladii prestali uiti kOd privatnika
ili u Ilirskom
kolegiju u Dalmaciji
za svjetovne
sveenike. Oni
su se drali slavenskog obreda i s franjevcima
sluili narodu. (Zadnjih 20 godina nemamo vie ni jednoga). I njih smo unijeli u pregled.

GRABOVICA
Don Grgo Grli
RAKITNO
Fra Anui
Don Jakov Perkovi
O.
O.
O.
O.
O.

SEONICA
Andrija Bari
Mate ekimi
Ante Alaupovi
Pako Kvesi
Jozo Vrlji

MOSTAR U OINOVCU
O. Ivan oi
O. Filip O1ovi
O. Grgo Mandi
185

IMENA
OVE PROVINCIJALNE

Ime

i prezime:

Mijo Rozi
Aneo Boban
Ante utura
Pako Boji
Ilija Marojevi
Lovro Sopti
Mijo Slikovi
Ilija Leko
Marijan
Krei
Jakov Krianac
Franjo Kraljevi
Augustin Mari
Grgo Dragievi
Aneo Primorac
Pako Kvesi
Ivan Crnac
Jozo Vrlji
Franjo

Primorac

Rafo Barii
Nikola Ani
Aneo Vlai
Marko Zlomisli
Ilija

Vidoevi

Sluba:

KAZALO

BRAE

KUSTODIJE KOJI
1840.

Datum smrti:

SU UMRLI

OD GODINE
Str.

Mjesto:

Godina
Dobi
Redovn.

6. 10. 1846. ZaslivIje 53

kapelan
23. 7. 1847. Rim
22
klerik
metar
22. 8. 1848. Brotnjo 40
nov.
27. 11. 1850. . Brijeg 21
klerik
lektor fil. 23. 4. 1851. . Brijeg 47
11. 6. 1851. Ruii
37
vikar
def.
24. 7. 1851. . Brijeg 63
i gvard.
9. 10. 1851. Posuje 29
upnik
21. 6. 1852. Ferrara
24
klerik
def.
i met. nov 17 9. 1852. . Brijeg21
klerik
7. 9. 1853. Asculi
51
kapelan
10. 12. 1853. Gorica
44
upnik
25. 6. 1858. Veljaci
51
upnik
14. 8. 1859. Veljaci
diskr.
upnik
13. 3. 1860. Seonica 56
11. 6. 1860. . Brijeg 42
gvardijan
27. 2. 1861. Seonica 52
kapelan
upa36
27. 5. 1862. njac
upnik
biskup i
14. 8. 1863. . Brijeg 67
apo vikar
23. 2. 1864. . Brijeg 44
kapelan
26
uitelj ml. 3. 3. 1864. Gorica
9. 8. 1864. Venezia 23
klerik
provo
17. 4. 1867. . Brijeg 65
kustos

34
6

Pokopan
u groblju:
Dubje
Sv. Bartul

24 Gradnii
5 . Brijeg
25 . Brijeg
19 Radmilovac
47 . Brijeg
14 Martiakri
5 Ferrara
5
32
27
35

. Brijeg
Asculi
Gorica
Krpuevac
Krpuevac

36 Seonica
19 Mekovac
29 Seonica
17 Vukovine
46
19
11
6
41

. Brijeg
Mekovac
Gorica
Venezia
d. Vigna
Mekovac

5
9
11

Predgovor
hrvatskom
izdanju
Podatci o upravi
Crkve i Kustodije
Dragom
itaocu
I Kratki

opis Apostolskog vikarijata

i
Provincijaine
kustodije
u Hercegovini

Imena pokrajine
Topografski
poloaj
Hercegovine
Topografski
opis Apostolskog
vikarijata
i ProvincijaIne
kustodije
u Hercegovini
Klima i tlo u naoj Misiji
Glavna brda u ovoj misijskoj
Kustodiji
Rijeke, jezera,
izvori, potoine, mostovi
Poganski spomenici
i gomile
Javni
putovi
Civilna
uprava
Vjeroispovijesti
Fizioloko stanje Hercegovaca
Narav, pobonost, graanska
zvanja,
ekonomsko
stanje,
obred i jezik
II Katolika vjera i franjevaki
Hercegovini
III Postanak Apostolskog
Hercegovini

samostani

vikarijata

novoga samostana

15
16
18
19
20
21
22
23
24
25
25
26

u
28 -

30

31 -

35
31
31
35

Mostarski biskupi
Duvanjski
biskupi
Apostolski vikari

V O postanku
Opis poloaja

27

IV Postanak ProvincijaIne
kustodije u
Hercegovini
Dekret svete Kongregacije
za irenje
Provincijalni
kustosi
u Hercegovini

186

15 -

36 -

47
38
47

48 -

51
48

vjere

u Hercegovini

Str.
VI Opis samostana, crkve, drugih samostanskih
graevina, vrtova i klauzure
Crkva
Opis samostana
Kuna disciplina
kole i nedostatak
sredstava
Samostanska
obitelj
Prihodi
samostana

O upama

napose

Opaska
I iroki
Brijeg
II Ljuti Dolac u Blatu
III Gradac
BROTNJO
IV erin u Brotnju
V Gradnii
u Brotnju
VI Gabela
VII Mostar
Nova katolika
Crkva
Katolika kola u Mostaru
Sveani
ulaz biskupa u Mostar
Stanje dua
upe Mostar
VIlI
Konjic
IX Rakitno
X Seonica u Duvnu
XI upanjac
XII uica
XIII Grabovica u Bukom
XIV Rako Polje

56
52
52

54
za kolanje

VII Postanak nove biskupske residencije

u Mostaru
Povijest
Vrijeme utemeljenja
Topografski opis mjesta
Opis residencije
Utjecaj
biskupske
residencije
VIlI

52 -

55

56
56

Str.
XV Posuje
XVI Gorica
XVII Ruii
XVIII Veljaci
XIX Humac
DODATAK

143
146
150
153
158
164 -

Jo o upi Ruii
Jo o Duvnu
58 -

66

58

60
61
62
63

Osobno

167

67
68
72

75
79
80
85
91

95
100
101
102
109
112
120
122
130
136
138
141

Imena

168

osoblja
kazalo

Sinoptiki
Pregled

67 -

164
166

Bibliografija
Raspored

167

169 175

pregled

svjetovnih sveenika i franjevaca

kojih tjelesa poivaju u hercegovakim
grobljima
brae ove Provincijaine
kustodije
koja su umrla
godine
1840.

173
180
181

182 -

185

186

0- I '

IV, 1971

Nae. s v eu. bibiiolel>a

u Zagrebu

Il,
I

HERCEGOVINA PRIJE
STO GODINA
ili

EMATIZAM
FRA PETRA BAKULE

S LATINSKOG ORIGINALA IZ GODINE 1867.

PREVEO
DR. FRA VENCEL KOSIR

"r
NACIONALNA I SVEUILINA BffiLIOTEKA ZAGREB

\I .-~ . _.-llfll~IIIIIIIIIIIII~IIIIIII~1I11111I11111I1111I111I
990365614

MOSTAR, 1970.

IVOT

I SVJEDOANSTVA
Zaviajna Biblioteka

HERCEGOVINA
PRIJE
STO GODINA

Izdaju: Hercegovaki franjevci

ili
Svezak I
TOPOGRAFSKO-HISTORIJSKI
FRANJEVAKE

KUSTODIJE

EMA TIZAM
I APOSTOLSKOG

VIKARIJATA

u Hercegovini
HERCEGOVINA PRIJE STO GODINA

za godinu Gospodnju 1867.

ili
Topografsko-Historijski
ematizam Franjevake
Kustodije i Apostolskog Vikarijata u Hercegovini
za godinu Gospodnju 1867

(ematizam fra Petra Bakule)

S latinskog originala iz god. 1867. preveo

(ematizam fra Petra Bakule)

Mostar
1970

Dr. fra Vencel Kosir

Mostar
1970.