Elektroenergetski sustavi

2. kolokvij odgovori

2012./2013.

1.Definirajte kratkoronu prognozu potronje elek. energije i optereenja EES-a. Prikaite osnovne relacije i
objasnite pojedine elemente u izrazima ............................................................................................................ 5
2. Objasnite metodologiju izrade plana remonta termoenergetskih postrojenja ................................................. 5
3. Objasnite pojam regulacijske rezerve ............................................................................................................ 5
4. Objasnite pojam rotirajue havarijske rezerve ............................................................................................... 5
5. Objasnite pojam remontne rezerve ............................................................................................................... 6
6. Objasnite pojam elektroenergetske bilance sustava. Navedite izraze za bilancu energije i bilancu snage te
objasnite pojedine lanove ................................................................................................................................ 6
7. Objasnite nain na koji se uravnoteuju godinja bilanca energije za sluaj vikova, odnosno manjkova
energije u sustavu ............................................................................................................................................. 6
8. Objasnite kako se provodi bilanca snage u EES-u ........................................................................................ 7
9. Objasnite izradu plana rada elektrana ........................................................................................................... 7
10. Definirajte pojmove: sigurnost EES-a, tranzijentna sigurnost, dinamika sigurnost, statika sigurnost,
poremeaj ......................................................................................................................................................... 7
11. Na koje se funkcije ralanjuje problem statike sigurnosti? ....................................................................... 7
12. Kako se provodi i tko provodi kontrolu sigurnosti EES-a?............................................................................ 7
13. Koji su rezultati analize poremeaja i moguih posljedica? ......................................................................... 7
14. Od ega se sastoji aktivnost osiguranja sigurnosti? .................................................................................... 8
15. Na blok shemi, prikaite radne reime EES-a i prijelaze izmeu pojedinih reima. Uz svaki reim navedite
jesu li ili nisu zadovoljeni osnovni skupovi ogranenja....................................................................................... 8
16. Definirajte pojmove normalan poremeaj i abnormalan poremeaj, unutarnji i vanjski poremeaj. .............. 8
17. Izvedite izraz za priblinu procjenu posljedica uslijed male, odnosno velike promjene nekog od parametara
mree (promjena prijenosnog omjera interkonektivnog transformatora, ispad prijenosnog ili interkonektivnog
voda). ................................................................................................................................................................ 9
18. Izvedite izraz za priblinu procjenu posljedica uslijed ispada generatora/ potroaa u nekom od vorita
mree. ............................................................................................................................................................... 9
19. Objasnite koncept analize sigurnosti po kriteriju n-1 i kriteriju n-2................................................................ 9
20. Definirajte faktor osjetljivosti prijenosne snage PTDF i faktor gubitaka LF. ................................................ 10
21. Objanite koritenje faktora preraspodjele tokova snaga pri ispadu generatora. ......................................... 10
22. Objasnite koritenje distribucijskog faktora pri ispadu grane. .................................................................... 11
23. Izvedite izraz za proraun tokova snaga na linearnom DC modelu mree. ................................................ 11
24. Izvedite izraz za faktor preraspodjele tokova snaga pri ispadu generatora linearni DC model. ............... 12
25. Izvedite izraz za distribucijski faktor pri ispadu grane linearni DC model. ............................................... 12
26. Objasnite pojam naponsko-reaktivne sigurnosti ........................................................................................ 13
27. Na blok-shemi objasnite proces analize i kontrole sigurnosti EES-a u realnom vremenu .......................... 13
28. Pomou kojih se upravljakih akcija rjeavaju problemi preoptereenja u EES-u? .................................... 14
29. Pomou kojih se upravljakih akcija rjeavaju naponsko-reaktivni problemi u EES-u? .............................. 14
30. Objasnite pojam primarne regulacije frekvencije i djelatne snage. ............................................................. 14
31. Objasnite pojam sekundarne regulacije djelatnih snaga. ........................................................................... 15
32. Objasnite pojam tercijarne regulacije djelatnih snaga. ............................................................................... 15
33. Shematski prikaite vremenski redoslijed regulacija frekvencije i djelatne snage. ..................................... 15

34. Kako se rjeava problem stacionarne pogreke prisutne kod proporcionalnih regulatora koritenih u
primarnoj regulaciji? ........................................................................................................................................ 15
35. Slikom prikaite razliku u brzini iscrpljivanja regulacijskog opsega dvaju jednakih generatora u paralelnom
radu, kao posljedicu razliitih karakteristika turbinskog regulatora................................................................... 16
36. Izvedite izraz za promjenu zajednike frekvencije u izoliranom sustavu pod djelovanjem primarne
regulacije. ....................................................................................................................................................... 16
37. Izvedite izraz za promjenu zajednike frekvencije i snage po interkonektivnom vodu za ........................... 16
sustave koji rade u interkonekciji uslijed djelovanja primarne regulacije. ......................................................... 16
38. Objasnite Darrieusovo naelo neintervencije i kako se ono postie? ......................................................... 16
39. Objasnite osnovni regulacijski reim rada sekundarne regulacije snage i frekvencije. ............................... 16
40. Objasnite korekcijski regulacijski reim rada sekundarne regulacije snage i frekvencije. ........................... 17
41. Objasnite havarijski regulacijski reim rada sekundarne regulacije snage i frekvencije. ............................ 17
42. Blok shemom prikaite vezu sekundarne regulacije frekvencije s drugim funkcijama ................................ 17
upravljanja EES-om. ....................................................................................................................................... 17
43. Objasnite sekundarnu regulaciju frekvencije izoliranih EES-ova................................................................ 17
44. Objasnite sekundarnu regulacija frekvencije povezanih EES-ova. ............................................................ 17
45. Na primjeru dva povezana EES-a, kroz izraze za regulacijsku greku pojedinog sustava, ........................ 18
prikaite naelo neintervencije. ....................................................................................................................... 18
46. O emu ovisi promjena napona u voritima EES-a? ................................................................................ 18
47. Vektorskim dijagramom i shemom prikaite zbog ega se jalova snaga ne moe ekonomino prenositi na
velikim udaljenostima. ..................................................................................................................................... 18
48. Zbog ega napon ima lokalni karakter, a frekvencija globalni? .................................................................. 18
49. Koji je osnovni zadatak regulacije napona i reaktivnih snaga u normalnom radnom reimu? .................... 18
50. Objasnite razliku u tolerantnim odstupanjima napona od nazivne vrijednosti u distribucijskim mreama i u
prijenosnim mreama. ..................................................................................................................................... 18
51. Koje su dvije osnovne skupine regulacijskih resursa za regulaciju napona i reaktivnih snaga te koji ureaji
se ubrajaju u pojedinu skupinu? ...................................................................................................................... 19
52. Navedite osnovne skupine regulatora regulacijskih resursa i ureaje kojima upravljaju............................. 19
53. Objasnite hijerarhijsku strukturu upravljanja naponima i jalovim snagama................................................. 19
54. Blok-shemom prikaite vremensku i prostornu dekompoziciju structure upravljanja naponima i reaktivnim
snagama. ........................................................................................................................................................ 19
55. Objasnite ulogu sinkronog generator kao osnovnog naponsko-reaktivnog resursa. .................................. 20
56. Objasnite ulogu sinkronih kompenzatora kao naponsko-reaktivnog resursa.............................................. 20
57. Objasnite ulogu poprenih kondenzatora i prigunica. .............................................................................. 20
58. Objasnite ulogu regulacijskih transformatora u regulaciji napona i reaktivnih snaga. ................................. 20
59. Objasnite ulogu statikih kompenzacijskih ureaja. Shemom prikaite neke osnovne realizacije statikih
kompenzacijskih ureaja. ................................................................................................................................ 21
60. Pojasnite ulogu serijskih kondenzatora u EE mreama. ............................................................................ 21
61. Objasnite naelo rada i ulogu automatskog regulatora napona sinkronih generatora. ............................... 21
62. Objasnite naelo rada i ulogu automatskog regulatora napona regulacijskih transformatora. .................... 22
63. Objasnite naelo rada automatske sekundarne regulacije......................................................................... 22
64. Objasnite tercijarnu regulaciju napona i izradu optimalnog plana napona. ................................................ 22

65. Blok shemom prikaite klasifikaciju stabilnosti EES-a. .............................................................................. 22

66. Objasnite pojam kutne stabilnosti obzirom na veliki i mali poremeaj. ....................................................... 23
67. Objasnite pojam naponske stabilnosti obzirom na veliki i mali poremeaj. ................................................ 23
68. Objasnite pojam frekvencijske stabilnosti. ................................................................................................. 24
69. Slikom prikaite karakteristiku snaga-kut za generator prikljuen na krutu mreu. Naznaite stabilno i
nestabilno podruje rada. ................................................................................................................................ 24
70. Objasnite zbog ega generator s cilindrinim rotorom, praktiki, ne moe raditi s kutom ........................... 24
optereenja veim od 90? .............................................................................................................................. 24
71. Definirajte kriterij statike stabilnosti za generatore s cilindrinim rotorom na krutoj mrei......................... 24
72. Prikaite vektorski dijagram za generator s istaknutim polovima ............................................................... 25
73. Izvedite izraz za djeltanu snagu generator sistaknutim polovima. Skicirajte odnost snaga-kut i oznaite
karaksteristine toke...................................................................................................................................... 25
74. Shemom i slikama prikaite vanjsku karakteristiku snaga-kut generator te utjecaj poveanja uzbude na
prijenos djelatne snage ................................................................................................................................... 26
75. Izvedite izraz za kriterij statike stabilnosti viestrojnog sustava- .............................................................. 26
76. Na primjeru ispada jednog od 2 paralelna voda koji povezuju SG s krutom mreom, objasnite pojam
prijelazne stabilnosti i kriterij jednakih povrina. .............................................................................................. 27

1.Definirajte kratkoronu prognozu potronje elek. energije i optereenja EES-a. Prikaite osnovne
relacije i objasnite pojedine elemente u izrazima
Metodoloki, znatno se razlikuje od dugorone prognoze pri planiranju razvoja EES-a. Modeli koji se koriste
jako ovise o sezonskim i vremenskim faktorima (temperatura i vlanost zraka, osvjetljenje, vjetar). Prognozira
se kompletni kronoloki dijagram optereenja ili dnevna krivulja trajanja optereenja. Opa jednadba za
oekivanu i-tu mjesenu (tjednu) potronju elektrine energije u odeenoj j-toj godini:

W pi , j = W poi , j + S ip, j + H ip, j + i , j [MWh]

Wpoi,j osnovna prognoza potronje energije u i-tom mjesecu(tjednu), j-te godine

Spoi,j korekcija osnovne prognoze potronje energije uslijed sezonskih faktora
Hpi,j korekcija osnovne prognoze potronje energije zbog utjecaja praznika i neradnih dana
i,j rezidualna greka prognoze potronje
Osnovna prognoza (W poi,j)- iz dugorone prognoze i raspodjele prognoze po mjesecima i tjednima u godinipreslikava komponenetu trenda porasta potronje iz godine u godinu.
Prognoza maksimalne i minimalne snage vri se dalje na osnovu prognozirane potronje energije za isti
period- potrebno je jo, za razmatrani interval ( mjesec ili tjedan) procjeniti vrijeme iskoritavanja maksimalne
snage (TMi,j) i odnos Pmin/Pmax (moi,j)
Jednadba za oekivano k-to satno optereenje u d-tom danu:

Ppk , d = Ppok , d + V pk , d + D pk , d + k , d [MW ]

Ppok,d osnovno optereenje u satu k=1,2,...,24, dana d=1,2,...,7

Vpk,d korekcija uslijed promjenjivih meterolokih uvjeta
Dpk,d korekcija zbog utjecaja dana u tjednu (d=1 oznaava ponedjeljak, ...)
k,d rezidualna greka prognoze
Osnovno optereenje (Ppok,d) dobiva se kao srednja vrijednost nekoliko ostvarenja iz bliske prolosti, npr. za
istesate i radne dane, odnosno praznike.
Korekcija zbog varijacije meteorolokih vremenskih varijabli odreuje se preko koeficjenata osjetljivosti
optereenja na promjene temperature i vlanosti zraka, efekta vidljivosti, vjetrovitosti.
Efekt dana u tjednu moe se sasvim dobro procijentiti temeljem podataka o ostvarenju iz prolosti u
uzastopnim danima u tjednu, pri slinim vremenskim uvjetima.
2. Objasnite metodologiju izrade plana remonta termoenergetskih postrojenja
Ako iz skupa jedinica koje trebaju u remont, jedinica s najmanjim pogonskim trokovima treaba s1 uzastopnih
tjedana za remont, treba izraunati trokove sustava s tom jedinicom izvan pogona u tjednima 1,2,...,s1;
2,3,..., (s1+1); ...; n,(n+1),...,(s1+n), uz provjeru da je iskljuenje te jedinice mogue. Ako su potebe potroaa
zadovoljene i bez jedinice koja je planirana za remont, donosi se konana odluka da ona ide u remont.
Proces se zatim ponavlja za drugu jedinicu na listi prioriteta, u skladu s veliinom pogonskih trokova, zatim za
ostale, dok se ne iscrpe sve jedinice, kandidati za remont.
Sumarna snaga jedinica koje su ve rasporeene za remont usporeuje se s dozvoljenim snagama sustava
koji smiju biti izvan pogona u svim tjednima razmatranog remontnog perioda prije prelaska na izbor svake
sljedee jedinice.
3. Objasnite pojam regulacijske rezerve
Onaj dio slobodnih proizvodnih kapaciteta, koji slui za kompenzaciju greaka izmeu prognoziranih i stvarnih
optereenja u sustavu, u normalnim uvjetima pogona. Greke se mogu pojavljivati s oba predznakaregulacijska rezerva (opseg) mora biti sposoban djelovati u oba smjera (poveanje i smanjenje snage
agregata). Potrebna regulacijska rezerva mijenja se s optereenjem sustava prema:

RgR =

aPpM + b 2 b[MW ]

a=10; b=150; PpM u [MW] je maksimalna snaga potroaa u sustavu, tijekom razmatranog vremenskog
perioda
Regulacijski opseg moe se osigurati s dva tipa regulacijskih resursa: generatorima i potroaima. U pravilu se
koriste samo generatori, iskljuenje potroaa vri se iznimno i tada se iskljuuju potroai nieg prioriteta.
4. Objasnite pojam rotirajue havarijske rezerve
Slui za pokrivanje iznenadnih ispada proizvodnih kapaciteta iz pogona, radi osiguravanja normirane (ciljne)
pouzdnosti opskrbe potroaa elektrinom energijom, koja mora biti vea od 0,999 (praktino-jedan dan bez
opskrbe potroaa, statistiki se pojavljuje jednom u vie od 2,74 godine). Naruavanje normalne isporuke
elektrine energije potroaima, kao posljedice ispada nekog agregata, sluajne su pojave pa ih treba
analizirati pomou metoda teorije vjerojatnosti. Vjerojatnost pojave ispada nekog proizvoljnog broja istotipnih
agregata, od ukupno n agregata u sustavu, odreuje se po Bernoullijevoj formuli:

 n
n( n 1) n 2 2
pq n 1 + q n = 1
p q + ... +
1

n
1 2

p vjerojatnsot radnog, a q havarijskog stanja agregata (p+q=1,00)

U suvremenim EES-ovima, ova se rezerva osigurava na razini 5-7% vrne snage sustava.
( p + q ) n = p n + np n 1q +

5. Objasnite pojam remontne rezerve

ReR, slui za pokrivanje deficita proizvodnje agregata u TE koje se nalaze u stanju redovnog ili izvanrednog
godinjeg odravanja, popravka ili remonta, a koji se ne mogu obaviti u periodima malih godinjih optereenja
sustava. Tekua odravanja neodgodivo se moraju obaviti pa ak i u periodima maksimalnih optereenja
sustava. Da bi navedeno bilo mogue potebno je osigurati nunu rezervu u proizvodnim kapacitetima, koja se
kreu u opsegu 5-8% od ukupne instalirane snage u TE. Ova rezerva ne predvia se posebno za HE, budui
da se remonti HE u pravilu obavljaju u periodu malih voda pa se ne ugroava njihova proizvodnja. Potrebna
rezerva za pokrivanje deficita snage termikih jedinica u reimu kapitalnih remonata odreuje se prema:
k
P T S

i =1 gni kri
(Re R ) kr =
Tkr
Pgni i Tkri su nazivna snaga u [MW] i trajanje kapitalnog remonta u[mjesecima] (ili [tjednima]) agregata i=1,2,...,n
S je povrina izmeu linije raspoloivih snaga u sustavu tijekom godine i stvarne linije mjesenih maksimuma
M izraenih u [MWmjes]
koeficjent iskoristivosti povrine S u svrhe remonta
Normirano trajanje kapitalnih remonata termikih blokova i agregata je 6-8 tjedana u periodu od 2-3 godine.
Povrina S ovisi o strukturi potroaa u sustavu i obino iznosi 7-15% od ukupne povrine ispod linije
mjesenih maksimuma. Koeficjent obino se nalazi u opsegu 0,85 0,90

6. Objasnite pojam elektroenergetske bilance sustava. Navedite izraze za bilancu energije i bilancu
snage te objasnite pojedine lanove
Razmatraju se bilance energije i bilance snaga ( obino samo maksimalnih, a ponekad i minimalnih snaga) u
definiranim vremenskim periodima. U pravilu bilance se rade za godinje periode, pri emu se vremenska
diskretizacija vri na mjesenoj ili tjednoj bazi. Razmatraju se energetske bilance na generatorima, na pragu
elektrana, na pragu prijenosa, na pragu distribucija i kod potroaa. Uobiajeno je da se ove bilance na razini
zemalja, ili EES-ova, rade na pragu elektrana (rjee na generatorima), a za distibucijska poduzea na pragu
distrubucija. Osnovne relacije koje definiraju elektroenergetske bilance:
Bilanca energije:

W p = iWgi + Wu Wiz + Wred

Bilanca snage:

Pp iPgi + Pu Piz + Pred + Pgr

Indeks p oznaava potronju, g proizvodnju generatora, u uvoz, iz izvoz, red redukciju potronje, a gr rezervu
generatorskih kapaciteta u sustavu, dok je i=1,2,... indeks raspoloivih proizvodnih agregata.
7. Objasnite nain na koji se uravnoteuju godinja bilanca energije za sluaj vikova, odnosno
manjkova energije u sustavu
U mjesecima u kojima se pojavljuju vikovi, planske mjere za njihovo anuliranje, u skladu s prioritetom su:
- Prodaja vikova susjedima; - Poveenje vremena rada RHE u crpnom reimu; - Smanjenje proizvodnje
TE do uravnoteenja bilance; - Dozvola za preljev HE, kao krajnjeg sredstva.
U mjesecima u kojima se pojavljuju manjkovi, mjere su sljedee:
- Kupovina vikova od susjeda, ako ih imaju; - Poveanje proizvodnje TE, putem poveanja broja sati
iskoritenja njihove raspoloive snage, ili angairanje rezervnih agregata; - Koritenje rezervne energije
iz akumulacijskih HE, - Redukcija potronje, kao krajnje sredstvo.

8. Objasnite kako se provodi bilanca snage u EES-u

Bilanca maksimalnih snaga je mogunost pokrivanja vrnog optereenja, uz osiguravanje potrebne rezerve u
sustavu. Bilanca minimalnih snaga provjera mogunosti angairanja termikih jedinica s tehnikim
minimumima, u uvjetima malih optereenja ( ili poveane proizvodnje enegije u protonim HE u periodima
velikih voda) u sustavu. Konana bilanca, koja se tehniki izvodi na slian nain kao i pri odreivanju bilance
energije, daje razliku izmeu angairane snage generatora i vrnog(maksimalnog) ili minimalnog optereenja
u razmatranom mjesecu (viak: +; manjak: -), u biti pokazuje veliinu raspoloive rezerve u sustavu, kada je
razlika pozitivna, odosno nemogunost zadovoljavanja potreba potroaa po snazi, ako je negativna.
9. Objasnite izradu plana rada elektrana
Proizvodnja izvora mora zadovoljavati potrebe: - Potroaa (W p, Pp); - Ugovorenih uvoza (W u, Pu); Ugovorenih izvoza (W iz, Piz); - Rezervu proizvodnih kapaciteta (Pgr), zbog ega su ponekad neizbjene i
planske redukcije potronje (W red, Pred).
Pri izradi plana rada elektrana tei se da se njihova raznovrsnost iskoristi na nain da se potrebna proizvodnja
ostvari na, tehniki i ekonomski gledano najbolji nain, uz ogranienja postavljena oblikom dijagrama potronje
i drugih fiksnih obveza. Uvaavajui podjelu dnevnog dijagrama optereenja na konstantni (bazni) i varijabilni
dio, uz izdvajanje vrnog dijela koji se odnsi na 5-10% najviih optereenja promjenjivog dijela potrebe
sustava, naelno se zadovoljavaju angairanjem sljedeih izvora: Bazno optereenje (base units):
fotonaponski izvori, vjetroelektrane, protone HE, kogeneracijska postrojenja, kombi TE, TE na lignit i NE.
Promjenjivo optereenje (follow up ili load following units): TE na paru koje izgaraju kameni ugljen,
tekua goriva i prirodni plin i akumulacijske HE. Vrno optereenje(peaking units): plinskoturbinske elektrane
s otvorenim ciklusom, akumulacijske i RHE.
Kao regulacijske elektrane u sustavu automatske regulacije frekvencije (AGC), pogodno je koristiti
akumulacijske i RHE i TE s parnim ciklusom na tekua i plinovita goriva (eventualno i TE na kameni ugljen).
10. Definirajte pojmove: sigurnost EES-a, tranzijentna sigurnost, dinamika sigurnost, statika
sigurnost, poremeaj
Sigurnost EES-a - je pojam koji oznauje sposobnost sustava da bez veih posljedica podnese neke
nepredviene, ali vjerojatne poremeaje iz unaprijed formirane liste moguih poremeaja ili smetnji.
Tranzijentna sigurnost - istraivanje poremeaja koji mogu izazvati tranzijentnu nestabilnost (gubitak
sinkronizma meu generatorima u paralelnom radu) brza, kratkotrajna dinamika nakon strukturnih
poremeaja.
Dinamika sigurnost istraivanje dugotrajne dinamike, trajanja i do 20 minuta nakon inicijalnog poremeaja,
koji ju je izazvao. Kod istraivanja dugotrajne dinamike mora se pratiti i kratkotrajna dinamika pa se problem
tranzijentne sigurnosti moe razmatrati i u sklopu istraivanja dinamike sigurnosti.
Statika sigurnost prouava efekte specificiranih poremeaja nakon nestanka prijelaznih pojava
stacionarna stanja u koje sustav dolazi nakon pretpostavljenih poremeaja.
Poremeaj ispad nekog elementa: generatora, transformatora, voda ili nagla i iznenadna promjena
optereenja, napona ili frekvencije.
11. Na koje se funkcije ralanjuje problem statike sigurnosti?
Problematika statike sigurnostimoe se dalje ralaniti na funkcije:
- Nadgledanja (nadzor, kontrola) sigurnosti
- Analize poremeaja (ili analize sigurnosti)
- Analize korekcijskih upravljakih akcija i osiguranje sigurnosti
12. Kako se provodi i tko provodi kontrolu sigurnosti EES-a?
Obavlja ju operator EESa, putem permanentnog osmatranja informacija o aktualnim stanjima konkretnih
sustava. Informacije se dobivaju putem sustava za daljinski prijenos mjerenja i signalizacije, pomou kojih se
kontroliraju naponi, struje, tokovi snaga, i status aparata (prekidaa i rastavljaa) u svim postrojenjima EE
mree
13. Koji su rezultati analize poremeaja i moguih posljedica?
Rezultat ove analize treba omoguiti poduzimanje preventivnih akcija, s ciljem spreavanja neeljenih
posljedica, ukoliko se pretpostavljeni poremeaji stvarno dogode. Ovdje je najvanije izbjei kaskadne
(lanane) poremeaje, koji nastaju ukoliko neki inicijalni dogaaj, koji je izazvao ispad prvog elementa, ugrozi
normalan rad drugih elemenata pa oni ponu lanano, jedan po jedan ispadati iz pogona RASPAD
SUSTAVA kao najtea posljedica kaskadnih ispada.

14. Od ega se sastoji aktivnost osiguranja sigurnosti?

Sastoji se u primjeni korekcijskih akcija koje treba poduzeti pri pojavi pojedinih kvarova, koji na osnovu
provedene analize sigurnosti mogu prevesti EES iz sigurnog u nesigurni pogon (promjena angairanja i reima
rada proizvodnih agregata, promjena topologije mree, rastereenje mree iskljuenje potroaa)
15. Na blok shemi, prikaite radne reime EES-a i prijelaze izmeu pojedinih reima. Uz svaki reim
navedite jesu li ili nisu zadovoljeni osnovni skupovi ogranenja.

16. Definirajte pojmove normalan poremeaj i abnormalan poremeaj, unutarnji i vanjski poremeaj.
- Normalni poremeaji oni koji svojom pojavom ne naruavaju sigurnosna eksploatacijska ogranienja i
zahtjeve za neprekidnim napajanjem potroaa kvalitetnom elektrinom energijom.Mogu se svrstati u 3 grupe:
1. Male, stohastike promjene djelatnih i jalovih snaga potroaa koje izazivaju spontane promjene
proizvedenih snaga elektrana, tokova snaga i frekvencije
2. Promjene u strukturi vektora stanja i parametara sustava
3. Promjene u topologijimree
- Abnormalni ili veliki poremeaji oni koji svojom pojavom izazivaju
naruavanje propisanih tolerantnih granica normalnog radnog reima
izazivaju promjenu dinamike strukture EESa, amogu biti dvojaki:
1. Poremeaji u proizvodnji (potronji)
2. Poremeaji u topologiji mree
- Unutarnji i vanjski poremeaji unutarnji poremeaj nastaje unutar vlastitog sustava, dok vanjski nastaje u
sustavu s kojim vlastiti radi u sinkronizmu.

17. Izvedite izraz za priblinu procjenu posljedica uslijed male, odnosno velike promjene nekog od
parametara mree (promjena prijenosnog omjera interkonektivnog transformatora, ispad prijenosnog
ili interkonektivnog voda).
- Za mala odstupanja varijabli (x) i parametara (p) u okolini nekog baznog stanja (0 , 0 ), npr. promjena
prijenosnog omjera moe se izvriti linearizacija, tako za = 0 = 0 , daje:

- Za velika odstupanja varijabli (x) i parametara (p) u okolini nekog baznog stanja (0 , 0 ), npr. ispad grane
linearizacija daje:

18. Izvedite izraz za priblinu procjenu posljedica uslijed ispada generatora/ potroaa u nekom od
vorita mree.

U stacionarnom stanju nakon ispada generatora/potroaa vrijedi:

Ako je ispad generatora praen ispadom nekog voda ili transformatora:

19. Objasnite koncept analize sigurnosti po kriteriju n-1 i kriteriju n-2.

Jedan od naina za postizanje brzine rjeenja je koritenje raspregnutih postupaka za proraun tokova
snaga linearni (pojednostavljeni) model mree (DC load flow) predstavlja odgovarajue rjeenje
- DC LF ne daje uvid u stanje napona vorita, a zadovoljavajua tonost postie se samo za tokove djelatne
snage
- NewtonRaphsonov ili brzi raspregnuti StottAlsacov postupak daju tonije rezultate, ali je za proraun
potrebno vie vremena
- U osnovi svih postupaka koje obuhvaa koncept sigurnosti jest otklanjanje posljedica moguih smetnji,
akcijama preventivnog i/ili korekcijskog upravljanja
- Neekonomino je projektirati, graditi i odravati EESove koji bi bili imuni na sve mogue smetnje, naroito
one koje se pojavljuju simultano, ili su kaskadnog karaktera
- EESovi moraju biti imuni na sve mogue jednostruke smetnje, a samo izuzetno na najvjerojatnije simultane i
viestruke smetnje
- Kvar na jednom od ukupno n elemenata sustava (generatori, vodovi, transformatori, potroai i drugi) ne
smije ugroziti ispravan rad, koji se ogleda u performansama EESa s preostalih (n1) komponenata

20. Definirajte faktor osjetljivosti prijenosne snage PTDF i faktor gubitaka LF.
- Faktori osjetljivosti (djelatnih) prijenosnih snaga (PTDF) odnos malog prirataja aktivne prijenosne snage
po nekoj grani l=1,2,,L (Pl=Pij) i prirataja veliine neke od varijabli, ili parametara o kojima ta snaga ovisi
(npr. moduli napona Vi, fazni kutovi napona i, injektiranja u vorovima mree i=1,2,,N (Pi, Qi), tokovi snaga
po granama mree k=1,2,,L (Pk, Qk) kl) itd.)
Osnovni PTDF faktori osjetljivosti:
- Faktori preraspodjele tokova prijenosne snage Pl grane l=1,2,,L pri promjeni snage injektiranja Pi
(generator, potroa) vora i=1,2,,N aii
- Distribucijski faktori pri promjeni prijenosne snage grane k=1,2,,L; kl (vod,
transformator) dlk
- Faktori gubitaka osjetljivost Jouleovih gubitaka u sustavu , pri promjeni injektiranja u vorovima prijenosne
mree, za stanje odreeno vektorom injektiranja
PL ukupni Juleobi gubici u sustavu
Pi aktivno injektiranje u i-tom voru(za sve osim referentno-bilannog, gdje je po definiciji (LF)SL=0)
21. Objanite koritenje faktora preraspodjele tokova snaga pri ispadu generatora.

i=1,2,...,N indeks vora

l= 1,2,...,L indeks grane
Pl mala promjena toka aktivne snage u l-toj grani
Pi mala promjena aktivnog injektiranja u i-tom voru
Pozitivna vrijednost ali ukazuje da porast snage injektiranja u voru 'i' izaziva porast toka snage u grani 'l', dok
smanjenje snage u istom voru ima suprotan efekt. U definiciji faktora preraspodjele, pretpostavlja se da se
promjena snage injektiranja Pi, u potpunosti nadoknauje promjenom snage bilannog vorita, dok snage
ostalih vorita ostaju nepromijenjene. Faktor ali predstavlja osjetljivost toka aktivne snage u l-toj grani pri
promjeni injektiranja u i tom voritu.
Neka je izgubljena snaga injektiranja, zbog ispada generatora u i-tom voru:
Novi tok aktivne snage po l-toj grani rauna se kao:
Plo tok aktivne snage po l-toj grani prije poremeaja
Tok snage nakon poremeaja Pl' po svakoj grani, usporeuje se s graninom snagom te grane i ako je granica
prekoraena, alje se upozorenje operatoru. Faktor preraspodjele su linearne procjene promjena tokova
snaga po granama pri promjeni injektiranja u nekom voru mree to znai da se u sluaju simultanih
promjena aktivnih snaga injektiranja na vie vorova u mrei njihov efekt na grane moe superponirati.
Mogunost superpozicije rezultata je vana jer se pomou nje mogu uvaavati promjene snaga injektiranja u
generatorskim vorovima uslijed djelovanja primarne i sekundarne regulacije. Ako sustav radi izolirano u
odsutnosti sekundarne regulacije, promjene su u skladu s efektima faktora samoregulacije i rezervom snage
pojedinih generatora.
Ako sustav radi sa sekundarnom regulacijom, promjene se dogaaju samo na regulacijskim generatorima, u
skladu s faktorima uea agregata u sekundarnoj regulaciji ( ovo vrijedi i za izolirani i povezani rad sustava).
Ako su faktori uea proporcionalni maksimalnoj snazi agregata onda se oni za promjenu injektiranja ( ispad
generatora) u i-tom voru definiraju kao:

PgjM maksimalna snaga j-tog agregata

S skup svih vorova na koje su prikljueni regulacijski agregati
Pri ueu svih agregata u sustavu u pokrivanju deficita snage uslijed ispada iz pogona generatora u i-tom
voru (deficit Pi=-Pgio), snaga koja tee l-tim vodom se odreuje prema:

Pj promjene snage injektiranja raunaju se u skladu s usvojenim naelom preraspodjele ispale snage
injektiranja u i-tom voru
- Indeksi m i M oznaavaju minimum i maksimum odgovarajue veliine.
22. Objasnite koritenje distribucijskog faktora pri ispadu grane.
P
d lk = 0l
Pk
k,l=1,2,...,L; kl
dlk distribucijski faktor promjene toka aktivne snage po l-toj grani pri ispadu k-te grane
Pl mala promjena toka aktivne snage u l-toj grani l=1,2,...,L pri ispadu k-te grane
Pk0 tok aktivne snage po grani k=1,2,...,L (kl) prije ispada
Obzirom na definiciju distribucijskog faktora, snaga koja tee po l-toj grani nakon ispada k-te grane iznosi:

P = P 0 + P = P 0 + d k P 0 uz uvjet
l

Pl PlM

Pl0 tok snage po l-toj grani prije ispada k-te grane

23. Izvedite izraz za proraun tokova snaga na linearnom DC modelu mree.
Opi izraz za aktivna injektiranja u nezavisnim voritima neke EE mree sa N vorita glasi:
Pi = Pgi Ppi = GiiVi 2 + Vi V j (Gij cos ij + Bij sin ij ); i=1,2,...,N
j i

Vi modul fazora napona Vi = Vi u voru i=1,2,...,N u [p.u.]

ij=i- j fazni kut izmeu fazora napona Vi i Vj u [rad]
i skup svih vorova direktno povezanih granama s i-tim vorom
Gij, Bij realni i imaginarni dijelovi elemenata matrice admitancije nezavisnih vorova YBUS={Yij} ={Gij+jBij} u
poziciji ij izraeni u [p.u.]
i,j [1,N] indeksi nezavisnih vorova mree
Ako se u izrazima za proraun admitancija Bij matrice YBUS zanemare sve poprene admitancije i uvedu
pretpostavke: Gij 0 ; Vi V j 1,00 p.u.
Aij =1 prijensoni omjeri svih reg. transformatora jednaki su kvocjentu odgovarajuih baznih napona
cos ij = 1,00 ; sin ij ij
Opi izraz za aktivna injektiranja u nezavisnim voritima postaje:
Pi = Bij ij = Bij ( i j ) = i Bij Bij j = Bii i Bij j ; i=1,2,...,N
j i

Bii = Bij =
j i

B ijg =

j i

j i

B
j

g
ij

j i

j i

; Bij = B

g
ij

1 je susceptancija, a x g reaktancija grane i-j u [p.u.]

ij
xijg

U matrinoj formi jednadba glasi: P = B

B'={Bij} (NxN)- dimenzionalna matrica susceptancija nezavisnih vorova mree (poprene admitancije
vorova su zanemarene)
P=[P1 P2 . . . PN]T N-dimenzionalni vektor aktivnih injektiranja u nezavisnim vorovima mree
=[1 2 . . . N]T N-dimenzionalni vektor kutova fazora napona u nezavisnim vorovima mree

Reducirana matrina jednadba glasi: Pr = Br r

Br'={Bij} nesingularna kvadratna matrica reda (N-1) reducirana matrica susceptancija, koja se dobije kada
se iz matrice susceptancija B' izostave redak i stupac koji odgovaraju referentnom voru Pr=[P2 P3 ...PN]T (N1) dimenzionalni vektor aktivnih injektiranja u nezavisnim vorovima mree, osim referentnog vora i=1;
=[2 3 . . . N]T (N-1)- dimenzionalni vektor nepoznatih faznih kutova
Elementi bij reducirane matrice susceptancija Br' isti su kao i preostali elementi nakon eliminacije retka i stupca
koje odgovaraju referntnom voru matrice susceptancija B':

Ovdje je ,j=2,3,...,N, jer je i=1 referntni vor za mjerenje kitova(1=0) pri emu je aktivna snaga injektiranja
referentnog vora 1: P1 = N Pi
i =2

Linearni DC model daje jednostavan izraz za fazne kutove napona u PQ i PV vorovima, tj. u svim vorovima
1

izuzev referentnog i=1, proraunom vektora: r = Br Pr ; =[0 2 3 . . . N]T

Tokovi snage po granama mree su tada: Pij = bij ( i j ) = bijg ( i j ) =

i j
xijg

u [p.u.]; i=1,2,...,L; ji

24. Izvedite izraz za faktor preraspodjele tokova snaga pri ispadu generatora linearni DC model.
Pertubacijska jednadba za neko odreeno stanje linearne relacije r glasi:
r vektor male promjene faznih kutova u svim vorovima osim referentnog Pr vektor promjena aktivnog
injektiranja u svim vorovima osim referentnog ( bilanni vor u ovom modelu nije potreban, jer se radi o mrei
bez gubitaka !)
Da bi se dobili faktori preraspodjele pri ispadu generatora, predpostavi se promjena injektiranja u i-tom voru
Pi=-1,0 p.u. Promjena injektiranja u ostalim vorovima Pj=0; j=2,3,...,N; ji
Promjene faznih kutova dobiju se rjeenjem matrine jednadbe:

Faktor preraspodjele a|i toka snage po l-toj grani zbog ispada generatora u i-tom voru, prema definiciji
uzimajui u obzir da I-ta grana povezuje vorove M i K glasi:

Za Pi=1,0 p.u. M i K predstavljaju M-ti i K-ti element vektora r

Pi

Pi

25. Izvedite izraz za distribucijski faktor pri ispadu grane linearni DC model.
Ispad k-te grane koja povezuje vorove I i J ima utjecaja na promjenu sljedea 4 elementa u matrici
Br=Br'T={bij}

Strelica oznaava promjenu vrijednosti pojedinih elemenata matrice Br' nakon poremeaja
Promjena reducirane matrice admitancije nezavisnih vorova, zbog ispada grane I-J, tada je:

Prethodna matrina jednadba moe se saeto prikazati kao:

EIJ (N-1) dimenzionalni vektor sa svim nultim elementima osim u pozicijama 'I' (eIJ'=1) i 'J' (eIJJ=1), za I,J1,
odnosno:

U stanju nakon poremeaja matrica Br' postaje:

Nakon ispada grane I-J, jednadba tokova snaga moe se napisati kao:

Rjeenje ove jednadbe je:

Izraz preko kojega se mogu izraunati svi fazni kutovi sustava 1, 2,... N, mjereni u odnosu na fazni kut
referentnog vora 1=0, glasi:

Uz poznate elemente vektora faznih kutova nakon poremeaja, mogu se odrediti tokovi snaga po svim
granama osim ispale grane, koja je povezivala vorove I i J prema izrazu:

Distribucijski faktori raunaju se prema definicijskoj jednadbi:

Na slian nain mogu se izraunati distribucijski faktori za sluaj simultanog ispada vie grana, po principu
superpozicije.
26. Objasnite pojam naponsko-reaktivne sigurnosti
Bavi se problemima statike sigurnosti u sluajevima kada dolazi do povrede naponsko-reaktivnih
ogranienja
Proraun tokova snaga i naponskih stanja na kompletnom AC modelu je neizbjean budui da je
pored tokova aktivnih snaga i faznih kutova napona potrebno odrediti reaktivna optereenja izvora,
tokove reaktivnih snaga po granama i promjene modula napona u vorovima
Navedene proraune nije mogue provesti na DC modelu, ve se koriste razni ubrzani, tj. raspregnuti
postupci za kompletan proraun tokova snaga i naponskih stanja (npr. brzi raspregnuti Stott-Alsacov
postupak)
Koeficijenti osjetljivosti ovdje se ne mogu eksplicitno izvesti niti se mogu odrediti neki drugi pokazatelji
za brzu procjenu naponsko-reaktivne sigurnosti
27. Na blok-shemi objasnite proces analize i kontrole sigurnosti EES-a u realnom vremenu
Ulazni podaci u paket programa za analizu i kontrolu sigurnosti:
1. Statiki podaci o parametrima sustava, listi smetnji, ogranienjima sigurnosti, ekvivalentima vanjskim
mrea itd., koji se podeavaju lokalno, u centru upravljanja
2. Dinamiki podaci o trenutnom statusu elemenata i stanju mree iz SCADA sustava
Izlazni podaci su trojaki:
1. Alarmi (prekoraenja i zatite)
2. Analogni i digitalni prikaz rezultata
3. Preporuke operateru za korekcijsko djelovanje koje treba poduzeti

28. Pomou kojih se upravljakih akcija rjeavaju problemi preoptereenja u EES-u?

Kada se radi o preoptereenju u sustavu, sve upravljake akcije mogu se svrstati u dvije osnovne kategorije:
1.Akcije na sredstva za proizvodnju/potronju:
- Promjena aktivnih i reaktivnih optereenja generatora, u cilju preraspodjele tokova snaga u mrei
- Promjena programa razmjene sa susjedima
- Rastereenje potronje
2. Akcije na prijenosnu mreu:
- Promjena prijenosnog omjera regulacijskih transformaotra s poprenom regulacijom, u cilju
preraspodjele aktivnih snaga i promjena prijenosnog omjera standardnih regulacijskih transformatora s
uzdunom regulacijom u cilju promjene toka reaktivnih snaga u mrei, radi otklanjanja povreda ogranienja u
prijenosu
- Promjena topologije prijenosne mree, akcijama ukljuenja/iskljuenja pojedinih elemenata
29. Pomou kojih se upravljakih akcija rjeavaju naponsko-reaktivni problemi u EES-u?
- Djelovanje na regulatore uzbude generatora s ciljem promjene napona na generatorskim sabirnicama i
openito, s ciljem promjene naponskog profila u mrei
- Promjena prijenosnog omjera standardnih regulacijskih transformatora s uzdunom regulacijom s ciljem
preraspodjele tokova reaktivnih snaga u mrei
- Ukljuenje/iskljuenje statikih izvora reaktivne snage (kondenzatori i prigunice)
- Promjena topologije prijenosne mree
30. Objasnite pojam primarne regulacije frekvencije i djelatne snage.
Obavlja se pomou regulatora brzine pogonskih strojeva SG-a (parne, plinske i hidraulike turbine), koji
kontroliraju protok radnog fluida kroz pogonski stroj
Regulatori brzine su jednostavni proporcionalni regulatori:
- ulaz regulatora -> linearna kombinacija odstupanja brzine (ili frekvencije) i vanjskog signala (ref. ulaz),
- izlaz regulatora -> poloaj organa za uputanje radnog fluida u pogonski stroj
Kod izoliranog (otonog) pogona generatora na vlastitu mreu, regulatori posredno reguliraju frekvenciju
sustava
U paralelnom sinkronom radu, u zajednikoj mrei, spontano djeluju na trenutnu snagu generatora pri
promjeni brzine vrtnje (frekvencije), koja se dogaa uslijed poremeaja ravnotee proizvodnje i potronje u
sustavu
Nakon pojave poremeaja i postizanja ravnotee, frekvencija se ne moe vratiti na prvobitnu vrijednost samo
djelovanjem primarnih regulatora, obzirom da su regulatori proporcionalnog tipa

Zbog toga se javlja stacionarna greka, koja se moe kompenzirati promjenom referentne vrijednosti na ulazu
u turbinske regulatore
U primarnoj regulaciji sudjeluju svi proizvodni agregati u sustavu, osim onih kod kojih su turbinski regulatori
blokirani
31. Objasnite pojam sekundarne regulacije djelatnih snaga.
Superponirano djelovanje na primarnu regulaciju, koje se vri iz jednog centraliziranog,ili vie lokalnih
regulatora,
Obavlja se na nain da sekundarni regulatori djeluju na promjenu referentnog ulaza turbinskih regulatora,
dajui vanjsku naredbu, s ciljem:
- ponitavanja stacionarne greke primarnih regulatora, ili
- promjene snage agregata ije pogonske strojeve kontroliraju
Osnovni cilj sekundarne regulacije: djelovanjem na referentne ulaze primarnih regulatora eliminira greka na
ulazu u sekundarni regulator, izazvana odstupanjima reguliranih veliina (frekvencija i/ili snaga razmjene sa
susjedima)
Agregati koji sudjeluju u primarnoj i sekundarnoj regulaciji nazivaju se regulacijski agregati
32. Objasnite pojam tercijarne regulacije djelatnih snaga.
Predstavlja naknadno djelovanje (runo ili automatsko) na ulaze za promjenu referentne vrijednosti primarnih
regulatora, s ciljem: preraspodjele optereenja, koje e zadovoljiti usvojeni optimizacijski kriterij (ekonomski
dispeing djelatnih snaga). Problem regulacije frekvencije i djelatne snage jo se naziva automatska
regulacija proizvodnje generatora (AGC-Automatic Generation Control). AGC se provodi zajednikom akcijom
svih regulacijskih agregata u pojedinanim sustavima koji rade u paraleli. Pretpostavlja se da je svaki od tih
sustava (koji se nazivaju regulacijskim podrujima Control area) koherentan, tj. da se svi generatori
jednog sustava mogu promatrati kao jedinstvena grupa, koja zajedniki oscilira i ima istu frekvenciju.
33. Shematski prikaite vremenski redoslijed regulacija frekvencije i djelatne snage.

34. Kako se rjeava problem stacionarne pogreke prisutne kod proporcionalnih regulatora koritenih
u primarnoj regulaciji?
Osnovna funkcija je odravanje ravnotee izmeu proizvodnje i potronje elektrine energije, posredstvom
regulatora brzine (turbinskih regulatora) primarnih pogonskih strojeva. Nakon promjene potronje ili
poremeaja, frekvencija se stabilizira na nekoj novoj stacionarnoj vrijednosti, uslijed djelovanja primarnih
regulatora zbog promjene frekvencije, u vremenskom periodu reda veliine nekoliko sekundi. Nakon reakcije
regulacije na step-poremeaj, prisutna je stacionarna greka, koja je posljedica proporcionalnog djelovanja
regulatora na ulazni poremeaj. Prijelazne pojave u primarnoj regulaciji karakterizirane su vremenskim
konstantama reda veliine 5-20 sekundi. Da bi se sprijeilo nepotrebno djelovanje regulatora pri malim
odstupanjima frekvencije i umovima, regulatori imaju neosjetljivost reda veliine 20mHz (odnosno 0,04%).

35. Slikom prikaite razliku u brzini iscrpljivanja regulacijskog opsega dvaju jednakih generatora u
paralelnom radu, kao posljedicu razliitih karakteristika turbinskog regulatora.

36. Izvedite izraz za promjenu zajednike frekvencije u izoliranom sustavu pod djelovanjem primarne
regulacije.
Pgss-Ppss=0 --> Pgss- Ppss= Ppo [MW],
Pgss=Eg* Fss [MW]

i Pss=Ep* Fss [MW]

Iz toga slijedi Fss*(Eg-Ep)= Fss=Ppo /(Eg Ep)= Ppo /Es [Hz].

37. Izvedite izraz za promjenu zajednike frekvencije i snage po interkonektivnom vodu za
sustave koji rade u interkonekciji uslijed djelovanja primarne regulacije.
Jednadbe stacionarne ravnotee prije poremeaja su:
Pg1 Pp1 P12= 0 za sustav 1;
Pg2 Pp2 P21 = 0 za sustav 2; P21 = -P12
Ako doe do poveanja potronje u sustavu 1 za P1= P0 (1), a u sustavu 2 nema
nikakvih promjena, jednadbe ravnotee, postaju:
Pg1 Pp1 P12 = P0 (1) [MW] (a)
Pg2 Pp2 + P12 = 0 [MW] (b)
Zbog poremeaja dolo je do promjene zajednike frekvencije sustava, uslijed
djelovanja primarne regulacije:
Pg1 = Eg1F; Pg2 = Eg2F [MW]
Pp1 = Ep1F; Pp2 = Ep2F [MW]
38. Objasnite Darrieusovo naelo neintervencije i kako se ono postie?
Konvencionalna sekundarna regulacija temelji se na razmatranju ponaanja EES-a u
stacionarnom stanju i poznatom Darrieusovom principu neintervencije. Darrieusovo naelo osigurava da se
sekundarno regulacijsko djelovanje poduzima samo ako je taj sustav odgovoran za poremeaj ravnotee
izmeu proizvodnje i potronje, prouzrokujui na taj nain odstupanje zajednike frekvencije u interkonekciji i
snaga razmjene sa susjedima u odnosu na ugovorene (referentne) vrijednosti.
39. Objasnite osnovni regulacijski reim rada sekundarne regulacije snage i frekvencije.
Regulacija frekvencije i aktivnih snaga EES-a (AGC) ima dva bazna aspekta:
1) odravanje frekvencije i aktivnih snaga razmjene po meusistemskim spojnim vodovima na programiranim
(eljenim) vrijednostima (regulacija frekvencije i snaga razmjene: LFC Load frequency control) i
2) kontrolu raspodjele aktivnih optereenja izmeu generatorskih jedinica u pogonu (ekonomski dispeing:
EDC Economic dispatch control)
-U suvremenim realizacijama sustava sekundarne regulacije baznim funkcijama se dodaju i funkcije: kontrole
performansi (PM Performance monitoring), kontrole proizvodnih rezervi (RM Reservemonitoring) i
prorauna i kontrole proizvodnih trokova (PCM Production cost monitoring).

40. Objasnite korekcijski regulacijski reim rada sekundarne regulacije snage i frekvencije.
Koristi se u periodima korekcije greaka sinkronog vremena i ugovorenih energija razmjene. Korekcije se
provode odgovarajuim kontrolirano-neusklaenim pomicanjem referentnih vrijednosti frekvencije i snaga
razmjene na mrenim regulatorima u pojedinim povezanim sustavima u interkonekciji. Veliine ovih pomaka
ovise o vremenu predvienom za namjeravanu korekciju nakupljenih greaka u energijama razmjene i
sinkronom vremenu. Pri tome, funkcije krugova za ekonomski dispeing (EDC) i regulaciju frekvencije i snaga
razmjene (LFC) ostaju iste kao u osnovnom regulacijskom reimu cilj regulacije je da se greke sinkronog
vremena i energije razmjene to prije vrate u propisane zone tolerancije.
41. Objasnite havarijski regulacijski reim rada sekundarne regulacije snage i frekvencije.
Poetna ispomo od strane interkonekcije daje se zahvaljujui adekvatnom podeenju slobodnih parametara
mrenih regulatora individualnih sustava, u skladu s prirodnim karakteristikama povezanih podruja. Kasnija
ispomo dobiva se prepodeenjem referentnih vrijednosti ugovornih snaga razmjene, koje treba odravati
temeljem meusobnih dogovora uesnika u interkonekciji. Takoer, sustav pogoen poremeajem i sam se
ispomae koritenjem vlastite rotirajue i regulacijske rezerve u generatorskim kapacitetima, kao i stavljanjem
u pogon novih jedinica, ili u sluaju krajnje potrebe runim ili automatskim iskljuenjem nekih potroaa
najnieg stupnja prioriteta, odnosno rastereenjem potronje.
42. Blok shemom prikaite vezu sekundarne regulacije frekvencije s drugim funkcijama
upravljanja EES-om.

43. Objasnite sekundarnu regulaciju frekvencije izoliranih EES-ova.

U ovom sluaju radi se o istoj regulaciji frekvencije, gdje je centralizirani regulator proporcionalno-integralnog
tipa. Naelo regulacije je dano sa:

() = () 0 () + 0 [MW]

Izlazni signal iz mrenog regulatora daje potrebnu promjenu snage sustava, neophodnu da se anulira ulazna
varijabla F(t) - signal se dalje rasporeuje i prenosi na regulacijske elektrane, gdje se preko ulaza za vanjsku
naredbu turbinskih regulatora predaje kao eljena promjena frekvencije primarne regulacije.
44. Objasnite sekundarnu regulacija frekvencije povezanih EES-ova.
U sluaju povezanih EES-ova, na ulaz mrenog regulatora dovodi se linearna kombinacija odstupanja
frekvencije i sumarne snage razmjene, koja se naziva regulacijska greka sustava:
GI(t)= PEI(t)+BSIFI(t) [MW], i=1,2,3..n

PI naelo tada je: () = () 0 () + 0 [MW], znaenje parametara, te nain raspodjele

regulacijskog signala na regulacijske elektrane isti su kao i kog mrenog regulatora izoliranog sustava.

45. Na primjeru dva povezana EES-a, kroz izraze za regulacijsku greku pojedinog sustava,
prikaite naelo neintervencije.

Poremeaj Pp0 (poremeaj potronje) dogodio se u sustavu 1. Regulacijske greke sustava u stacionarnom
stanju, uz podeenje regulacijskih konstanti mrenih regulatora BS1=-ES1 i BS2=-ES2, na temelju izraza za
odstupanja frekvencije i snage razmjene jesu:

Iz rezultata se vidi da je zadovoljen princip neintervencije u stacionarnom stanju, jer kompenzaciju poremeaja
ravnotee obavlja sustav u kome se taj poremeaj dogodio, drugi sustav ne intervenira.
46. O emu ovisi promjena napona u voritima EES-a?
Ovisi o optereenju EES-a, programu proizvodnje elektrana, tokovima aktivnih i reaktivnih snaga u mrei,
upravljakim naredbama operatora sustava i smetnjama na generatorskim i prijenosnim komponentama.
47. Vektorskim dijagramom i shemom prikaite zbog ega se jalova snaga ne moe ekonomino
prenositi na velikim udaljenostima.

22 +22
,
22

22 +22

22

48. Zbog ega napon ima lokalni karakter, a frekvencija globalni?

Frekvencija je globalni pokazatelj ( stacionarna vrijednost jednaka je za sve djelove EES-a koji rade u
sinkronizmu), a napon lokalni (vezan za vorove prijenosnih i distribucijskih mrea)
49. Koji je osnovni zadatak regulacije napona i reaktivnih snaga u normalnom radnom reimu?
Odravanje eljenih razina napona u vornim tokama EES-a, pomou stalnog podeavanja ravnotee
izmeu proizvodnje i potronje reaktivnih snaga, pri promjeni radnih reima koji prate dnevne, tjedne i
sezonske cikluse, karakterizirane odgovarajuim dijagramima aktivnih i reaktivnih optereenja.
50. Objasnite razliku u tolerantnim odstupanjima napona od nazivne vrijednosti u distribucijskim
mreama i u prijenosnim mreama.
U distribucijskim mreama odstupanja su odreena pogonskom sigurnou potroakih ureaja, ije
konstrukcijske karakteristike definiraju njihove nazivne radne uvijete i dozvoljene tolerancije promjene napona.
U prijenosnim mreama osnovni cilj je izbjegavanje pojave nestabilnosti i veliki prijenos reaktivnih snaga (ime
se smanjuju aktivni gubici snage), to u konanici rezultira veom ekonominou pogona i veoj sigurnosti

sustava pa su dozvoljene tolerancije napona usmjerene zahtjevima samog EES-a, a ne zahtjevima potroaa
koji se rijetko prikljuuju na mree najviih napona.
51. Koje su dvije osnovne skupine regulacijskih resursa za regulaciju napona i reaktivnih snaga te koji
ureaji se ubrajaju u pojedinu skupinu?
Sredstva za proizvodnju/apsorpciju reaktivnih snaga: sinkroni generatori, kompenzatori i motori, popreni
kondenzatori, linearne zasiene prigunice, statiki kompenzacijski sustavi.
Sredstva za predraspodjelu tokova jalovih snaga u mrei: regulacijski transformatori, koji meusobno povezuju
prijenose i/ili prijenosne i distribucijske mree, serijski kondenzatori i prigunice.
52. Navedite osnovne skupine regulatora regulacijskih resursa i ureaje kojima upravljaju.
Brzi regulatori napona (uzbude) sinkronih strojeva s kontinuiranim djelovanjem.
Spori relejni regulatori regulacijskih transformatora.
Raznovrsni regulatori statikih kompenzacijskih sustava kontinuiranog djelovanja: tiristorski regulirane
prigunice (TCR), tiristorski regulirani transformatori (TCT), prigunice s kontroliranim zasienjem pomou
istosmjerne struje (DCCR), prigunice sa samozasienjem (SSR), impulsbni regulatori tiristorski preklapanih
kondenzatora (TSC) i prigunica (TSR), dvopoloajni regulatori mehaniki preklapanih kondenzatora (MSC) i
prigunica (MSR).
Regulacijski resursi u mreama VVN i UVN- sinkroni generator ii prigunice.
Regulacijski resursi u mreama VN- sinkroni generatori, sinkroni kompenzatori i regulacijski transformatori.
Regulacijski resursi u mreama SN- sinkroni generatori, sinkroni kompenzatori i baterije poprenih
kondenzatora.
U sluaju velikih industrijskih potroaa koriste se jo i sinkroni motor ii statiki kompenzacijski sustavi.
53. Objasnite hijerarhijsku strukturu upravljanja naponima i jalovim snagama.
Regulacijski resursi, sa svojim primarnim regulatorima, predstavljaju osnovne elemente za upravljanje
naponima i reaktivnim snagama. Akcija regulacijskih resursa podrava se spontanim djelovanjem njihovih
regulatora, u skladu s podeenim referentnim ulazima. U pravilu to su regulatori proporcionalne karakteristike
(statiki regulatori), to znai da ne mogu striktno odravati regulirane veliine, ve je u tu svrhu potrebno, kao
i u sluaju turbinskih regulatora, primjeniti superponirano djelovanje na promjene referentnih vrijednosti na
ulazima primarnih regulatora regulacijskih resursa. Ovo dodatno regulacijsko djelovanje naziva se sekundarna
regulacija i moe biti runa ili automatska. Sekundarna regulacija ima regionalni karakter pa je nuna
koordinacija djelovanja sekundarnih regulatora na razini cijelog EES-a, to se postie tercijalonom
regulacijom. Dok sekundarna regulacija, pored ekonominosti, ima za cilj poveenje rezervne sigurbnosti,
tercijalna regulacija usredotouje se na globalnu ekonominost i upravljanje reaktivnim snagama na razini
EES-a. Zajednika karakteristika sekundarne i tercijalne regulacije napona i reaktivnih snaga jest da se
realiziraju posredtstvom regulatora regulacijskih resursa, djelovanjem na promjene ulaznih, referentnih
podeenja. Tercijalna regulacija, na sadanjoj razini razvoja, u osnovi je runog karaktera. Koordinacija
primarne, sekundarne i tercijalne regulacije vri se putem vremenskog razdvajanja njihovih djelovanja, pri
emu je primarna regulacija najbra, sekundarna sporija, a tercijalna najsporija.
54. Blok-shemom prikaite vremensku i prostornu dekompoziciju structure upravljanja naponima i
reaktivnim snagama.
Hijerarhijska razina
Regulacijsko
djelovanje
Odziv (vremenska
dekompozicija)
Razina primjene
(prostorna
dekompozicija)

II

III

Primarno

Sekundarno

Tercijarno

Brz kod G, SK i SM;

spor kod RT

Spor

Vrlo spor

Jedinica

Dio sustava (zona)

Cijeli EES

55. Objasnite ulogu sinkronog generator kao osnovnog naponsko-reaktivnog resursa.

Osnovni su izvor reaktivnih snaga.
Turbogeneratori su posebno vani izvori jer su obino locirani u centrima potronje pa je poeljno da svojom
proizvodnjom podmiruju najvei dio reaktivnih potreba potroaa.
Mogunosti proizvodnje/apsorpcije reaktivne snage odreene su pogonskim P-Q dijagramom.
Granice ovog dijagrama koje definiraju dozvoljeno podruje rada generator pri zadanom naponu odreene su:
djelatnim optereenje, dozvoljenim zagrijavanjem namota statora i rotora, i zagrijavanjem eljeza statora.
U naelu, turbogeneratori se projektiraju za rad u induktivnom reimu, tj. Za proizvodnju jalove snage- I
kvadrant P-Q dijagrama (reim naduzbude). U reimu poduzbude, II kvadtant, apsorbira se reaktivna snaga i
pojavljuje se kao prisilni ili izuzetni reim; rad je ogranien strujom statora, zagrijavanjem eonih paketa limova
i uvjetima stabilnog rada stroja.
56. Objasnite ulogu sinkronih kompenzatora kao naponsko-reaktivnog resursa.
Ustvari to su sinkroni motori koji rade u reimu praznog hoda.
Pogonska karta sinkronog komenzatora svodi se na duinu lociranu na Q-os, ija je krajnja koordinata u
reimu poduzbude za dani napon odreena sinkronom reaktancijom u uzdunoj osi Xd i iznosi- U2/Xd, a reimu
naduzbude, krajnja koordinata odreena je preko V-krivulje, odnosno preko uzbude struje iF i sinkrone
reaktancije u poprenoj osi Xq.
Kako je u sluaju viepolnih sinkronih kompenzatora Xq<Xd, to je njihova snaga u reimu poduzbude manja
nego u reimu naduzbude.
Kada se sinkroni kompenzator prikljui na sabirnice velike transformatorske stanice, njegova snaga se
odreuje: =

(2 2
2

(2 2 )2

[MVAr], Qp- reaktivno optereenje transformatorske stanice [MVAr], U2-

zahtjevna razina linijskog napona na sabirnicama TS [kV], U2- linijski napon na sabirnicama stanice u odsustvu
komenzatora [kV], Xse- ekvivalentna reaktancija napojne mree [].

57. Objasnite ulogu poprenih kondenzatora i prigunica.

Naprave s konstantnom susceptancijom, koje mogu biti podjeljene na nekoliko nezavisnih stupnjeva, gdje
svaki stupanj ima vlastiti prekida.
Utjecaj na promjenu napona u toki prikljuenja na mreu:

U- promjena linijskog napona nakon

prikljuka kompenzacijskog ureaja [kV], Un- nazivni linijski napon prikljuene mree [kV], QS- snaga
kompenzacijskog ureaja [MVAr] (+ kondenzator(generator), - prigunica(potroa jalove snage)), XS- spojna
reaktancija sa sustavom []. Za odreivanje snage poprene kompenzacije koristi se izraz za odreivanje
snage sinkronog kompenzatora. Primjena paralelnih kondenzatora uglavnom je ograniena na mree SN, NN,
rjee VN, a primjena prigunica na mrei visokih, vrlo visokih i ultravisokih napona.

58. Objasnite ulogu regulacijskih transformatora u regulaciji napona i reaktivnih snaga.

Izvedeni kao jedinice s razdvojenim namotima ili kao autotransformatori se nakon sinkronih generator
najvaniji regulacijski resurs u suvremenoj praksi regulacije napona i reaktivnih snaga u EES-u.
S gledalita ekspoltacije EES-a, mogu se svrstati u tri osnovne grupe: distribucijski ili potroaki regulacijski
transformatori za snienje napona, koji koriste za povezivanje prijenosnih mrea VVN i VN, odnosno
distribucijskih mrea SN1 s distribucijskim mreama SN2.; interkonektivni transformatori, koji slue za
meusobno povezivanje prijenosnih mrea UVN, odnosno VVN i VN; generatorski blok- transformatora za
povienje napona, koji se koriste za povezivanje proizvodnih jedinica s prijenosnim ili distribucijskim mreama.
Prva skupina koristi se za regulaciju napona na potroakim sabirnicama.
Druga skupina za regulaciju razmjene reaktivnih sanga izmeu povezanih mrea.
Trea skupina- generatorski regulacijski blok-transformatori reguliraju eljenu isporuku reaktivnih snaga
generatora prijenosnoj mrei.

59. Objasnite ulogu statikih kompenzacijskih ureaja. Shemom prikaite neke osnovne realizacije
statikih kompenzacijskih ureaja.
Predstavljaju kombinacije poprenih kondenzatora (s fiksnim i promjenjivim kapacitetom) i prigunica s
kontroliranom susceptancijom, tako da mogu raditi i u induktivnom i u kapacitivnom opsegu reaktivnih snaga.
Najee su to kombinacije kondenzatora s fiksnim kapacitetom (FC) i tiristorski reguliranih prigunica (TCR),
prigunica upravljanih istosmjernom strujom (DCCR) i prigunica sa samozasienjem (SSR).
Ponekad se umjesto kondenzatora s fiksnim kapacitetom koriste i tiristorski prekidni kondenzatori (TSC).
Najee se koriste u specifinim sluajevima velikih industrijskih pogona, kao i u prijenosnim sustavima vrlo
visokih izmjeninih ili istosmjernih napona.

60. Pojasnite ulogu serijskih kondenzatora u EE mreama.

Koriste se za kompenzaciju reaktancije prijenosnih i distribucijskih vodova. U prijenosnim mreama koriste se
radi poveanja reserve stabilnosti ili granica stabilnog prijenosa. U distribucijskim mreama koriste se za
smanjenje padova napona na jako optereenim dugim vodovima, gdje se njihov uinak na promjenu pada

napona izraava preko relacije: , U- promjena linijskog napona nakon priljuka serijskog

kondenzatora [kV], Un-nazivni linijski napon prikljuene mree [kV], XC- reaktancija serijskog kondenzatora [],
Qk- tok trofazne reaktivne snage po vodu [MVAr].
61. Objasnite naelo rada i ulogu automatskog regulatora napona sinkronih generatora.
Regulacijom uzbude sinkronig generatora, djeluje se na induciranu elektromotornu silu statora, a time
posredno i na napon, reaktivnu snagu i faktor snage na krajevima sinkronog stroja .
Sustavi uzbude (ukljuuju regulator uzbude te uzbudnik) najvaniji su elementi primarne regulacije napona i
reaktivnih snaga u EES-u.
Uloga automatskog regulatora napona (ARN) uzbude (ili regulatora napona) sinkronog generatora odravati
napon na krajevima generatora u normalnom radnom reimu na propisanoj referentnoj vrijednosti i omoguiti
eljenu raspodjelu reaktivnog optereenja izmeu generatora koji rade u paraleli, nezavisno o naponu.
U poremeenim radnim reimima, ovim zadacima dodaje se i funkcija poveanja granica stabilnosti.
Regulacija napona i reaktivne snage SG-a realizira se kao jedan potpuno razdvojeni proces, neovisan o
regulaciji brzine i aktivne snage.

62. Objasnite naelo rada i ulogu automatskog regulatora napona regulacijskih transformatora.
U sluaju distribucijskih i potroakih regulacijskih transformatora, regulator se koristi za odravanje
napona na sabirnicama nieg napona.
U sluaju interkonektivnih transformatora, regulator se koristi za regulaciju reaktivne snage razmjene izmeu
povezanih prijenosnih mrea.
Kod generatorskih regulacijskih blok-transformatora, regulacijom prijenosnog omjera transformatora u
kombinaciji s regulacijom uzbude, podeavaju se izlazna reaktivna snaga i napon generatora.
63. Objasnite naelo rada automatske sekundarne regulacije.
Automatska sekundarna regulacija se realizira za pojedine kompaktne mree EES-a (Francuska, Italija) uz
odravanje napona na unaprijed propisanoj vrijednosti u samo jednom karakteristinom voru zone.
Regulacijsko djelovanje na agregate je kombinacija vremenski razdvojenih djelovanja tri nezavisna
regulacijska kruga (primarna regulacij napona, regulacija reaktivne snage agregata i sekundarna regulacija
napona karakteristine toke zone, uz vremenske konstante reda 0,3 s, 60 s i 3 min)
64. Objasnite tercijarnu regulaciju napona i izradu optimalnog plana napona.
Zadatak tercijarne regulacije obzirom na proizvodnju/potronju reaktivnih snaga u vorovima, tokove reaktivnih
snaga po granama mree i gubitke u njihovim osnovnim elementima (vodovi, transformatori) jest odrediti:
- Vrijednosti referentnih podeenja na sekundarnim regulatorima regulacijskih zona
- Plan koritenja poprenih kondenzatora i prigunica
- Referentna podeenja automatskih regulatora napona regulacijskih transformatora
- Poeljna konfiguracija VN mree
Sustav tercijarne regulacije, gornje zadatke, treba obaviti nanajekonominiji nain sa stanovita cijelog
sustava, uvaavajui postojea sigurnosna ogranienja (vezana za naponske profile i naponsku stabilnost,
preoptereenja vodova i transformatora i sigurnost pri jednostrukim ispadima).
Sustav tercijarne regulacije, s gledita sigurnosti i ekonominosti, je jedinstven, dajui kao rezultat optimalan
plan napona, proizvodnje i raspodjele aktivnih i reaktivnih snaga
Sustav tercijarne regulacije mora omoguiti:
- meusobnu ispomo pojedinih regija,
- potrebnu rezervu u aktivnoj i reaktivnoj snazi,
- osigurati siguran pogon cijelog sustava
Drugim rijeima, dva obino posebno tretirana regulacijska procesa u EES-u (frekvencija djelatna snaga i
napon-jalova snaga), na ovoj razini mogu se razmatrati kao jedinstven regulacijski i optimizacijski problem
Ipak, zbog razliitih ciklusa regulacijskih djelovanja, u najveem broju sluajeva i na ovoj razini vri se
razdvajanje na podsustave aktivne i reaktivne snage, pri emu se na odgovarajui nain uzima u obzir njihova
interakcija
65. Blok shemom prikaite klasifikaciju stabilnosti EES-a.

66. Objasnite pojam kutne stabilnosti obzirom na veliki i mali poremeaj.

Kutna stabilnost razmatra sposobnost sinkronih strojeva (tijekom normalnogradnog reima) da ostanu u
sinkronizmu nakon izlaganjaporemeaju.
Ovisi o sposobnosti odravanja ili uspostavljanja ravnotee izmeu elektromagnetskog momenta i
mehanikogmomenta svih sinkronih strojeva u EES-u. Nestabilnost se ispoljava kao poveanje kutnog
njihanja nekih SG-a, to dalje dovodi do gubitka sinkronizma s ostatkomsustava.
Mali poremeaj mogunost linearizacije sustava jednadbi (npr.male promjene tereta ili snaga generatora)
Ouvanje stabilnosti ovisi o:
- poetnomradnomreimu EES-a,
- jaini prijenosnog sustava i
- tipu ARN-a
Razmatrani vremenski period nakon poremeaja: 10-20 s
Nestabilnostmoe biti dvojaka:
- Zbog nedostatnog sinkronizirajueg momenta dolazi do aperiodikog ili neoscilatornog poveanja
rotorskog kuta
- Zbog nedostatnog prigunog momenta dolazi do oscilatornog poveanja rotorskog kuta
Veliki poremeaj odziv sustava karakteriziraju velikepromjene rotorskih kuteva, u ovisnosti o
nelinearnomodnosu P-
Ouvanje stabilnosti ovisi o:
- poetnom radnom reimu EES-a i
- teini poremeaja
Nestabilnost se ispoljava u obliku aperiodskog poveanja rotoskog kuta, kao posljedice nedovoljnog
sinkronizirajuegmomenta.
Razmatrani vremenski period nakon poremeaja: 3-5 s (za jako velike sustavemoe se produiti na 10 s)
67. Objasnite pojam naponske stabilnosti obzirom na veliki i mali poremeaj.
Naponska stabilnost Razmatra sposobnost EES-a da odri stacionarnu vrijednostnapona u svim voritima
sustava kako u normalnomradnomreimu tako i u sluaju poremeaja
Nestabilnost se ispoljava kao progresivno poveanje ilismanjenje napona u nekimvoritima sustava.
Ponajprije ovisi o padu napona kao posljedice tokovaaktivnih i reaktivnih snaga kroz reaktancije
prijenosnemree. Naponska stabilnost namee ogranienje po pitanjuveliine prijenosa djelatne snage
Dodatno ogranienje mogunost proizvodnje jalove snageSG-a.
Naponska stabilnost veliki poremeaj razmatra sposobnost EES-a izloenog velikimporemeajima kao to
su sistemski kvarovi, ispad proizvodnjeili ispad prijenosnih elemenata da upravlja naponima
Odreuje se na temelju:
- karakteristika tereta sustava i
- interakcije sustava upravljanja kontinuiranog ili diskretnog tipa idjelovanja zatita
Vremenski period analize mora biti dovoljno dugaak da se obuhvate svi relevantni utjecaji (djelovanje
regulacijskihtrafoa, ograniivai uzbudne struje). Kree se u rasponu od nekoliko sekundi do nekoliko
desetakaminuta.
Naponska stabilnost mali poremeaj razmatra sposobnost EES-a da upravlja naponima uslijedmalih
perturbacija, kao to su inkrementalne promjeneoptereenja sustava
Odreuje se za odreeni trenutak u vremenu, na temelju:
- karakteristika tereta sustava i
- sustava upravljanja kontinuiranog ili diskretnog tipa
Statikomanalizomutvruju se:
- granice stabilnosti
- utjecajni faktori naponske stabilnosti
- razliiti post-poremeajni scenariji (analiza sigurnosti)
Kriterij za odranje naponske stabilnosti, uslijed malogporemeaja, za odreeni radni reim: Ako poveavamo
injektiranje jalove snage u odreenom voritu sustava, amplituda napona u tom voritu takoer se
poveava
EES je naponski nestabilan, ukoliko se barem u jednom voritu sustava napon smanjuje, a da se istodobno
poveavainjektiranje jalove snage u tomvoritu.

68. Objasnite pojam frekvencijske stabilnosti.

Frekvencijska stabilnost Razmatra sposobnost EES-a da odri stacionarnu vrijednostfrekvencije unutar
dozvoljenog opsega vrijednosti nakon tekogsistemskog poremeaja, koji rezultira znaajnom neravnoteom
izmeu proizvodnje i optereenja
Frekvencijska stabilnost ovisi o mogunosti ponovne uspostaveravnotee proizvodnje i optereenja, uz
minimalni gubitakoptereenja.
Teki sistemski poremeaji openito rezultiraju znaajnimodstupanjima:
- Frekvencije
- Tokova snaga
- Napona
- Drugih sistemskih varijabli
Navedena odstupanja pokreu odgovarajue procesne,upravljake i zatitne akcije koje obino nisu
obuhvaenealatima za analizu klasine prijelazne stabilnosti ili naponskestabilnosti.
69. Slikom prikaite karakteristiku snaga-kut za generator prikljuen na krutu mreu. Naznaite
stabilno i nestabilno podruje rada.
STABILNO
PODRUJE
RADA

NESTABILNO
PODRUJE
RADA

Karakteristika snaga-kut (P-) za generator s cilindrinim rotorom(turbogenerator) uz konstantnu uzbudu E i

napon krute mree UKM
70. Objasnite zbog ega generator s cilindrinim rotorom, praktiki, ne moe raditi s kutom
optereenja veim od 90?
Ako se s poveanjem snage P poveava i kut stabilnost je sauvana ako vrijedi

>0
=

- koeficijent sinkronizacijske snage

Kriterij statike stabilnosti: pozitivan koeficijent sinkronizacijske snage

Uz uvjet da su E, UKM i X konstantni: granica statike stabilnosti za turbogenerator je 90 o
71. Definirajte kriterij statike stabilnosti za generatore s cilindrinim rotorom na krutoj mrei
Ako se s poveanjem snage P poveava i kut stabilnost je sauvana ako vrijedi

>0

- koeficijent sinkronizacijske snage

Kriterij statike stabilnosti: pozitivan koeficijent sinkronizacijske snage.

72. Prikaite vektorski dijagram za generator s istaknutim polovima

73. Izvedite izraz za djeltanu snagu generator sistaknutim polovima. Skicirajte odnost snaga-kut i
oznaite karaksteristine toke.

74. Shemom i slikama prikaite vanjsku karakteristiku snaga-kut generator te utjecaj poveanja uzbude
na prijenos djelatne snage

Poetno stanje 10 , 10 , 0 , 0

Poveanjem uzbude 1 1 (u horizontalnom smjeru) dolazi do

poveanja djelatne snage prijenosa.

75. Izvedite izraz za kriterij statike stabilnosti viestrojnog sustavaPrimjenom metode vorita za reducirani viestrojni sustav vrijedi:

Kriterij statike stabilnosti:

76. Na primjeru ispada jednog od 2 paralelna voda koji povezuju SG s krutom mreom, objasnite pojam
prijelazne stabilnosti i kriterij jednakih povrina.

Prije ispada voda:

Plava povrina ubrzavanje rotora

Crvena povrina usporavanje (koenje) rotora
Toka D toka ravnotee mehanike i elektrine snage
Toka E granina toka do koje je zadrana prijelazna stabilnost