Elektroenergetski sustavi

Zavrni odgovori

2012./2013.

1. Objasnite naelo rada EESa, navodei osnovne elemente i njihovu funkciju, a na blokshemi
prikaite njihovu povezanost................................................................................................................... 5
2. Objasnite pojam potroaa elektrine energije uz naznaku naponske razine na koju se ................... 5
prikljuuju i njihovu ovisnost o promjenama napona i/ili frekvencije . .................................................. 5
3. Definirajte pojmove: nazivni napon mree, najvii napon mree, najnii napon mree, najvii napon
opreme, interkonekcija. .......................................................................................................................... 5
4. Objasnite pojmove prostorne i vremenske dekompozicije EES-a. ...................................................... 6
5. Navedite funkcije u sklopu upravljanja u realnom vremenu (funkcije osnovnog realnog .................. 6
vremena) te nain na koji se provode. .................................................................................................... 6
6.Slikom prikaite dnevni dijagram optereenja, naznaite osnovne veliine te objasnite kako se iz
dnevnog dijagrama optereenja izvodi dijagram (krivulja) trajanja optereenja? ................................. 6
7. Definirajte pojmove: faktor dnevnog optereenja, srednje dnevno optereenje, vrijeme ................ 7
iskoritenja maksimalnog dnevnog optereenja, odnos dnevnog minimuma i maksimuma. ................ 7
Objasnite utjecaj veliine odnosa dnevnog minimuma i maksimuma na potrebnu veliinu.................. 7
regulacijske rezerve. ................................................................................................................................ 7
8. Shemom prikaite linearnu aproksimaciju s tri pravca i oznaite karakteristine veliine. Na koji
nain se jo moe aproksimirati dnevni dijagram optereenja? ............................................................. 7
9. Navedite izraz za prognozu mjesene krivulje trajanja optereenja i objasnite pojedine veliine.
Kako se odreuje osnovna potronja energije u nekom (i-tom) intervalu? ........................................... 8
10. O emu ovisi uloga i reim rada pojedine elektrane u elektroenergetskom sustavu? ..................... 8
11. Navedite imbenike koji utjeu na moguu proizvodnju HE te navedite karakteristini godinji broj
sati proizvodnje za protone i akumulacijske HE. ................................................................................... 8
12. to je hidrogram, a to krivulja trajanja protoka? Objasnite kako se konstruiraju. .......................... 8
13. Skicom prikaite ovisnost snage turbine o protoku kroz turbinu za 3 razliite vrijednosti neto pada
Hn1>Hn2>Hn3. ........................................................................................................................................ 8
14. Slikom prikaite osnovnu energetsku karakteristiku hidroagregata kod reverzibilnih
HE,komentirajte razliku izmeu crpnog i generatorskog reima rada. ................................................... 9
15. Navedite i pojasnite osnovne tipove TE obzirom na pogonski stroj. Objasnite to su kombi
postrojenja,odnosno kogeneracijska postrojenja. .................................................................................. 9
16. Objasnite nain konstruiranja i sezonskog prilagoavanja krivulje utroka topline termikih parnih
jedinica. Prikaite sheme s osnovnom krivuljom te krivuljom sezonskog prilagoenja. ........................ 9
17. Objasnite mogui tretman zaustavljenih termikih jedinica nakon zaustavljanja (shema). ........... 10
18. Objasnite razliku izmeu jedinica u statusu odravanja, tople rezerve i hladne rezerve. .............. 10
19. Kako se definira godinji intezitet prisilnih ispada kod parnih TE, a kako kod plinskih TE? Zbog ega
postoji razlika u izrazima FOR? .............................................................................................................. 10
20. Koji su osnovni motivi primjene OIE (smjernice razvoja energetike) i koja su tri osnovna uvjeta za
koritenje OIE? ...................................................................................................................................... 11

21. Objasnite primjenu fotonaponskih sustava za proizvodnju elektrine energije. Shematski prikaite
ovisnost strujno-naponske karakteristike tipinog FN modula o snazi sunevog zraenja. ................. 11
22. Objasnite primjenu vjetroagregata za proizvodnju elektrine energije. Shematski prikaite krivulju
snaga-brzina vjetra za vjetroturbinu (dvokraka ili trokraka). Koji uvjeti moraju biti zadovoljeni da bi
vjetroagregat proizvodio elektrinu energiju? ...................................................................................... 12
23. Za pokrivanje kojeg dijela dnevnog dijagrama optereenja se koriste FN sustavi i vjetrogeneratori
te zbog ega. Zbog ega je problematino EES koncipirati preteno na elektroenergetskim
postrojenjima- izvorima koji koriste OIE? ............................................................................................. 12
24. to su to gorive elije i koji im je princip rada? ............................................................................... 13
25. Shematski prikaite rezerve proizvodnih kapaciteta u EESu i u kratkim crtama objasnite svaku
pojedinano. .......................................................................................................................................... 13
26. Objasnite razliku izmeu primarne i sekundarne rezerve proizvodnih kapaciteta......................... 14
27. Definirajte pojmove adekvatnosti i sigurnosti te 3(4) osnovna pojma u analizi pouzdanosti EES-a
............................................................................................................................................................... 14
28. Objasnite to u analizi pouzdanosti EES-a znae pojmovi: kvar, ispad, prekid napajanja i raspad
sustava. .................................................................................................................................................. 14
29.Definirajte kratkoronu prognozu potronje elek. energije i optereenja EES-a. Prikaite osnovne
relacije i objasnite pojedine elemente u izrazima ................................................................................. 15
30. Objasnite metodologiju izrade plana remonta termoenergetskih postrojenja .............................. 15
31. Objasnite pojam elektroenergetske bilance sustava. Navedite izraze za bilancu energije i bilancu
snage te objasnite pojedine lanove. .................................................................................................... 16
32. Objasnite izradu plana rada elektrana ............................................................................................ 16
33. Definirajte pojmove: sigurnost EES-a, tranzijentna sigurnost, dinamika sigurnost, statika
sigurnost, poremeaj ............................................................................................................................. 16
34. Na koje se funkcije ralanjuje problem statike sigurnosti te tko provodi sigurnost EES-a? ........ 17
35. Na blok shemi, prikaite radne reime EES-a i prijelaze izmeu pojedinih reima. Uz svaki reim
navedite jesu li ili nisu zadovoljeni osnovni skupovi ogranenja. ......................................................... 17
36. Ukratko objasnite koritenje faktora preraspodjele tokova snaga pri ispadu generatora i
distribucijskog faktora pri ispadu grane, prikaite odgovarajue izraze i objasnite znaenje oznaka? 18
37. Pomou kojih se upravljakih akcija rjeavaju problemi preoptereenja, a pomou kojih
naponskoreaktivni problemi u EESu? ................................................................................................. 19
38. Shematski prikaite vremenski redoslijed regulacija frekvencije i djelatne snage i ukratko
pojasnite znaaj svake od regulacija pojedinano. ............................................................................... 19
39. Objasnite Darrieusovo naelo neintervencije i kako se ono postie? ............................................. 20
40. Ukratko objasnite osnovni i havarijski regulacijski reim rada sekundarne regulacije snage i
frekvencije. ............................................................................................................................................ 20
41. Objasnite sekundarnu regulacija frekvencije povezanih EES-ova. .................................................. 20

42. Vektorskim dijagramom i shemom prikaite zbog ega se jalova snaga ne moe ekonomino
prenositi na velikim udaljenostima. ...................................................................................................... 21
43. Zbog ega napon ima lokalni karakter, a frekvencija globalni?....................................................... 21
44. Objasnite razliku u tolerantnim odstupanjima napona od nazivne vrijednosti u distribucijskim
mreama i u prijenosnim mreama. ...................................................................................................... 21
45. Koje su dvije osnovne skupine regulacijskih resursa za regulaciju napona i reaktivnih snaga te koji
ureaji se ubrajaju u pojedinu skupinu? ............................................................................................... 21
46. Blokshemom (tablicom) prikaite vremensku i prostornu dekompoziciju strukture upravljanja
naponima i reaktivnim snagama. .......................................................................................................... 22
47. Objasnite ulogu sinkronog generator kao osnovnog naponsko-reaktivnog resursa. ..................... 22
48. Objasnite ulogu regulacijskih transformatora u regulaciji napona i reaktivnih snaga. ................... 22
49. Pojasnite ulogu serijskih kondenzatora u EE mreama. .................................................................. 23
50. Objasnite naelo rada automatske sekundarne regulacije napona. ............................................... 23
51. Blok shemom prikaite klasifikaciju stabilnosti EES-a. .................................................................... 23
52. Objasnite pojam kutne stabilnosti obzirom na veliki i mali poremeaj. ......................................... 23
53. Objasnite pojam naponske stabilnosti obzirom na veliki i mali poremeaj. ................................... 24
54. Slikom prikaite karakteristiku snagakut za generator prikljuen na krutu mreu. Naznaite
stabilno i nestabilno podruje rada i objasnite zbog ega generator s cilindrinim rotorom, praktiki,
ne moe raditi s kutom optereenja veim od 90?.............................................................................. 25
55. Prikaite vektorski dijagram za generator s istaknutim polovima. ................................................. 26
56. Izvedite izraz za djeltanu snagu generator sistaknutim polovima. Skicirajte odnost snaga-kut i
oznaite karaksteristine toke. ............................................................................................................ 26
57. Shemom i slikama prikaite vanjsku karakteristiku snaga-kut generator te utjecaj poveanja
uzbude na prijenos djelatne snage........................................................................................................ 27
58. Navedite izraz za odreivanje statike stabilnosti viestrojnog sustava i prikaite blok dijagram
algoritma za odreivanje statike stabilnosti viestrojnog sustava. ..................................................... 27
59. Na primjeru ispada jednog od 2 paralelna voda koji povezuju SG s krutom mreom, objasnite
pojam prijelazne stabilnosti i kriterij jednakih povrina. ...................................................................... 28
60. Skicirajte i objasnite to su to PV krivulje....................................................................................... 28
61. Skicirajte i objasnite to su to QV krivulje. ..................................................................................... 29
62. Objasnite potrebu za rastereenjem dijela potronje EESa. .......................................................... 29
63. Objasnite utjecaj promjene napona i frekvencije mree na odziv generatora. .............................. 30
64. Objasnite utjecaj odstupanja frekvencije sustava od nazivne vrijednosti na ivotni vijek ............. 30
turbostrojeva. ........................................................................................................................................ 30

1. Objasnite naelo rada EESa, navodei osnovne elemente i njihovu funkciju, a na blokshemi
prikaite njihovu povezanost.
Osnovna funkcija EES-a je osiguravanje pouzdane i sigurne i ekonomine opskrbe potroaa
elektrinom energijom,propisane kvalitete.
-Izvori - elektrane (TE, HE, OIE, IE)
-Vodovi i rasklopna postrojenja (Prijenosna mrea; distribucijska mrea)
-Potroai ( na VN I SN, NN potroai )

2. Objasnite pojam potroaa elektrine energije uz naznaku naponske razine na koju se

prikljuuju i njihovu ovisnost o promjenama napona i/ili frekvencije .
-Potroaima se smatraju korisnici elektrine energije koji elektrinu energiju preuzimaju iz EES-a
- potroai na 110 kV,
- potroai na 30 (35) kV,
- potroai na 10 (20) kV,
- potroai kuanstva na 0,4 kV,
- javna rasvjeta na 0,4 kV,
- ostali potroai na 0,4 kV.
3. Definirajte pojmove: nazivni napon mree, najvii napon mree, najnii napon mree, najvii
napon opreme, interkonekcija.
- nazivni napon mree napon kojim se mrea oznaava;
- najvii napon mree najvia vrijednost napona koja se u normalnim uvjetima pogona pojavljuje
pri poremeajima, smetnjama ili isklapanju velikih optereenja;
- najnii napon mree - najnia vrijednost napona koja se pojavljuje u normalnim uvjetima pogona pri
prolaznim promjenama ili pri nenormalnim uvjetima rada mree;
- najvii napon opreme najvii napon za koji je predviena oprema u pogledu izolacije i drugih
uvjeta i znaajki rada;
- Interkonekcija spajanje vie EES-a u jedan vei sinkroni sustav

4. Objasnite pojmove prostorne i vremenske dekompozicije EES-a.

Prostorna dekompozicija - donekle se poklapa s podjelom EES-a na funkcionalne cjeline proizvodnje,
prijenosa i distribucije energije, kao i potronje
Vremenska dekompozicija - odreena je duljinom vremenskog perioda izmeu analiziranog problema
i nastanka odgovarajueg dogaaja u sustavu.
5. Navedite funkcije u sklopu upravljanja u realnom vremenu (funkcije osnovnog realnog
vremena) te nain na koji se provode.
1) akvizicija i arhiviranje podataka;
2) kontrola topologije mree;
3) kontrola prekoraenja i alarma;
4) automatska regulacija frekvencije, proizvodnje i razmjene djelatnih snaga ("Automatic Generation
Control AGC");
5) regulacija napona i reaktivnih snaga;
6) pogonska statistika.
Prve tri i posljednja od navedenih funkcija obavljaju se preko teleinformacijskog SCADA sustava
("System Control and Data Acquisition"), AGC, preko SCADA-e, ili posebnog sustava automatske
regulacije, a regulacija napona i reaktivnih snaga je sloeni runo-automatski proces.
6.Slikom prikaite dnevni dijagram optereenja, naznaite osnovne veliine te objasnite kako se iz
dnevnog dijagrama optereenja izvodi dijagram (krivulja) trajanja optereenja?
Svaki dnevni diagram optereenja okarakteriziran je s 3 osnovna pokazatelja :
- Vrno (maksimalno) (PpMd) dnevno optereenje,
- Minimalno (Ppmd) dnevno optereenje,
- Ukupna dnevna potronja energije (Wpd), koja je data kao povrina ispod dnevnog dijagrama
optereenja
Dnevni dijagram optereenja daje kronoloku zavisnost snage potroaa o vremenu, tj. krivulju
Pp=f(t), za period od jednog dana.

7. Definirajte pojmove: faktor dnevnog optereenja, srednje dnevno optereenje, vrijeme

iskoritenja maksimalnog dnevnog optereenja, odnos dnevnog minimuma i maksimuma.
Objasnite utjecaj veliine odnosa dnevnog minimuma i maksimuma na potrebnu veliinu
regulacijske rezerve.
- Faktor dnevnog optereenja
- Srednje dnevno optereena
- Vrijeme iskoritenja max dnevnog optereenja

- Odnos dnevnog min i max

8. Shemom prikaite linearnu aproksimaciju s tri pravca i oznaite karakteristine veliine. Na koji
nain se jo moe aproksimirati dnevni dijagram optereenja?

Nepoznati parametri i odreuju se iz uvjeta da u aproksimiranom dijagramu koliina varijabilne

energije ostaje nepromijenjena:

wdpv =

W pvd
d
pM

+ =

1
1
vd p dpv (1 + ) + vd p dpv (1 ) = vd p dpv ( + )
2
2
2 wdpv

vd p dpv

2W pvd
Ppvd Tvd

Krivulja trajanja optereenja Pp(t) obino se aproksimira linearnom aproksimacijom s vie

pravaca, ili aproksimacijom s vremenskim polinomom proizvoljnog stupnja
Aproksimacija mora sauvati najvanije podatke stvarne krivulje - maksimalno i minimalno
(ili konastantno) optereenje i ostvarenu potronju (povrina ispod krivulje)
Od linearnih aproksimacija najpopularnija je aproksimacija s 3 pravca

9. Navedite izraz za prognozu mjesene krivulje trajanja optereenja i objasnite pojedine veliine.
Kako se odreuje osnovna potronja energije u nekom (i-tom) intervalu?

W pi , j = W pi ,0j + S ip, j + H ip, j + i , j

W pi ,0j

- osnovna prognoza potronje energije u i-tom mjesecu (tjednu) j-te godine

- korekcija osnovne prognoze potronje energije uslijed sezonskih faktora
- korekcija osnovne prognoze potronje energije zbog utjecaja praznika i neradnih dana
- rezidualna greka prognoze potronje

10. O emu ovisi uloga i reim rada pojedine elektrane u elektroenergetskom sustavu?
Uloga i reim rada pojedine elektrane u elektroenergetskom sustavu ovise o:
-Sposobnosti elektrane da se prilagodi brzim promjenama optereenja (najbolje se mogu prilagoditi
akumulacijske HE i TE s plinskim turbinama)
-Ispunjenju zahtjeva da se potrebna energija proizvede uz to nie trokove (maks. iskoritenje
raspoloive vode, to vea proizvodnja u TE s malim specifinim trokovima za gorivo)
11. Navedite imbenike koji utjeu na moguu proizvodnju HE te navedite karakteristini godinji
broj sati proizvodnje za protone i akumulacijske HE.
Elementi koji utjeu na proizvodnju hidroelektrane:
- Kaskadna veza hidroelektrana (u slivu)
- Zahtjevi vlastite akumulacije
- Zahtjevi uzvodnih i nizvodnih akumulacija
- Ogranienja uslijed plovidbenog zahtjeva
- Ogranienja uslijed navodnjavanja
- Gubici vode zbog poniranja
- Gubici vode uslijed isparavanja
Godinji broj sati proizvodnje
- 3.000 5.000 h protona hidroelektrana
- 1.000 h
akumulacijska hidroelektrana
12. to je hidrogram, a to krivulja trajanja protoka? Objasnite kako se konstruiraju.
Ako se grafiki prikae ovisnost srednjih dnevnih, tjednih ili mjesenih protoka za jedan
rijeni profil u periodu od jedne godine dobit e se kronoloki dijagram ili hidrogram srednjih
protoka
Hidrogrami su razliiti za pojedine godine, ali postoji odreena slinost u njihovim oblicima, s
ciklikim promjenama s periodom od godinu dana
Ako se po istom principu kao kod konstrukcije krivulja trajanja optereenja ordinate dnevnih
protoka tijekom godine diskretiziraju i sloe po opadajuim vrijednostima, od najvee do
najmanje, dobit e se godinja krivulja trajanja protoka.
13. Skicom prikaite ovisnost snage turbine o protoku kroz turbinu za 3 razliite vrijednosti neto
pada Hn1>Hn2>Hn3.

14. Slikom prikaite osnovnu energetsku karakteristiku hidroagregata kod reverzibilnih

HE,komentirajte razliku izmeu crpnog i generatorskog reima rada.

Agregati reverzibilnih HE imaju usku zonu dozvoljenog rada u blizini nominalne snage u pumpnom
reimu, a karakteristiku slinu karakteristikama konvencionalnih jedinica u turbinskom reimu, to
znai da ne mogu raditi s promjenjivim optereenjem pri pumpanju.
15. Navedite i pojasnite osnovne tipove TE obzirom na pogonski stroj. Objasnite to su kombi
postrojenja,odnosno kogeneracijska postrojenja.
Obzirom na pogonski stroj koji pokree sinkroni generator, razlikuju se tri osnovna tipa TE: Parne TE
(pogonski stroj je parna turbina), Plinske TE (pogonski stroj je plinska turbina) i TE ije generatore
pogone motori s unutarnjim izgaranjem (najee Diesel-motori, koriste se kao sigurnosna rezerva).
TE koje za pogon SG koriste i plinske i parne turbine, kombinirane u zajednikom toplinskom ciklusu,
gdje se toplinska energija koja se ne moe iskoristiti u plinskoj turbini, sadrana u vrelim izlaznim
plinovima, koristi za proizvodnju vodene pare u rekuperacijskom generatoru pare, a ona dalje, preko
parne turbine, za pogon SG-a i proizvodnju el. energije. Svrha primjene TE s kombi ciklusom je da se
iskoristi otpadna toplina plinskih TE i na taj nain povea stupanj iskoritavanja konverzije toplinske u
elektrinu energiju, koji se ovako podie i iznad 50%. Termoelektrane -toplane slue za kombiniranu
proizvodnju elektrine i toplinske energije u procesu koji se jo naziva kogeneracija. Svrha primjene
TE-TO je iskoritavanje otpadne topline pri proizvodnji elektrine energije u parnoj TE ili u plinskoj TE,
koja bi inae bila izgubljena.
16. Objasnite nain konstruiranja i sezonskog prilagoavanja krivulje utroka topline termikih
parnih jedinica. Prikaite sheme s osnovnom krivuljom te krivuljom sezonskog prilagoenja.
Ulazno-izlazna karakteristika parnih termikih jedinica, koje koriste fosilna goriva moe se koristiti
neprekinuta forma karakteristike u vidu polinomne krivulje D(Pg), ili niza segmenata pravaca koji
aproksimiraju eksperimentalne podatke. U veini sluajeva aproksimacija kvadratnom
karakteristikom zadovoljava: = + + 2
Obzirom da je dobivanje ulazno-izlaznih karakteristika termikih jedinica sloen i skup postupak te da
se one mijenjanju izmeu dva remonta, u ovisnosti o nizu faktora (stupanj zaprljanosti vodogrijaih
cijevi, loita kotla i sl.), elektro kompanije u eksploataciji koriste jednu (osnovnu) krivulju satnog
utroka topline za svaki termiki blok, koja se s vremenom aktualizira i sezonski prilagoava.

17. Objasnite mogui tretman zaustavljenih termikih jedinica nakon zaustavljanja (shema).
Tretman zaustavljenih jedinica moe biti dvojak:
1) Jedinica se preputa prirodnom hlaenju prije ponovnog stavljanja u pogon utroak topline DS,
potronja goriva FS i trokovi stavljanja u pogon CS tada se mijenjaju prema eksponencijalnom zakonu
u ovisnosti o vremenu stajanja :
= 0 + 0 (1 ) = 0 + 0 1

[]

Trokovi stavljanja u pogon kotla i turbine Ck0 i Ct0 izraeni su u [NJ], a=1/Th je konstanta
rashlaivanja kotla u [h-1], Th je vremenska konstanta hlaenja u [h], a vrijeme stajanja u [h].
2) Jedinica se odrava u toplom stanju na normalnoj temperaturi, za to je potrebno troiti dodatnu
energiju (banking), pri emu se trokovi pokretanja izraavaju prema linearnom zakonu u ovisnosti
o vremenu stajanja :
= 0 + []
Trokovi CB izraeni u [NJ/h] predstavljaju satne trokove goriva potrebnog za odravanje jedinice u
toplom stanju.

18. Objasnite razliku izmeu jedinica u statusu odravanja, tople rezerve i hladne rezerve.
- Status odravanja odnosi se na manje popravke, a ne na redovno godinje odravanje. Moe se
unaprijed planirati i obino traje nekoliko sati do jednog dana (za razliku od redovnih godinjih
remonata koji traju po nekoliko tjedana).
- Status tople rezerve odgovara odravanju iskljuene jedinice u toplom stanju. Ponovna
sinkronizacija takvih jedinica na mreu traje vrlo kratko od nekoliko minuta do jednog sata.
Odravanje jedinica u toplom stanju vri se radi osiguravanja brzog pokretanja i sinkronizacije na
mreu radi smanjivanja rizika od nedostatka energije i redukcija u sustavu.
- Status hladne rezerve, karakteriziran je trokovima ponovnog pokretanja, koji zavise o vremenu
stajanja. Procedura pokretanja parnih jedinica, koje koriste fosilna goriva, iz hladnog stanja traje oko
6 sati.
19. Kako se definira godinji intezitet prisilnih ispada kod parnih TE, a kako kod plinskih TE? Zbog
ega postoji razlika u izrazima FOR?
Planirani zastoji obavljaju se radi redovitih remonta i preventivnog odravanja, a ispad jedinice iz
pogona zbog kvara odnosi se na neplanirani zastoj radi otklanjanja kvara.
Intezitet prisilnih ispada (FOR ''Forced Outage Rate''):

= () =
+

Godinji intezitet prisilnih ispada (FOR) za plinske jedinice:

=
+
Ovakav nain prorauna inteziteta prislinih ispada je korektan, jer bi u sluaju uauna s vremenom
trajanja pogona, umjesto vremenom u kojem je jedinica raspoloiva, dobili neopravdano znatno vie
vrijednosti zbog relativno malog broja planskih sati rada u godini.
20. Koji su osnovni motivi primjene OIE (smjernice razvoja energetike) i koja su tri osnovna uvjeta
za koritenje OIE?
Brzi porast potronje svih vidova energije u posljednjih 100 godina. Ogranienost klasinih izvora i
njihovo dogledno iscrpljivanje. Poveano zagaenje okoline nekontroliranom emisijom tetnih
plinova (CO,CO2,SO2, NOX, i dr.). Ogranieni kapacitet lokacija za odlaganje otpada (ljaka, pepeo,
nuklearni otpad). Smatra se da budui tehnoloki razvoj energetike mora ii u dva smjera: striktno
ogranienje i kontrola zagaenja okoline radom energetskih sustava, i vee koritenje novih i
obnovljivih izvora energije, s istom tehnologijom, uz znaajno poveanje energetske efikasnosti
proizvodnje i finalne potronje energije.
Tri osnovna uvjeta za koristenje OIE:Dostupnost,raspoloivost i prihvatljivost.
21. Objasnite primjenu fotonaponskih sustava za proizvodnju elektrine energije. Shematski
prikaite ovisnost strujno-naponske karakteristike tipinog FN modula o snazi sunevog zraenja.
Koritenje energije sunca za proizvodnju elektrine energije moe biti dvojako: koritenjem solarnih
koncentratora za proizvodnju vodene pare, koja pokree parnu turbinu i sinkroni generator, i
direktnim pretvaranjem solarne elektrane u elektrinu energiju, preko fotonaponskih pretvaraa.
Stupanj korisnog djelovanja suvtemenih fotonaponskh modula je 12-15%. Smatra se da u dananjem
trenutku, primjena fotonaposnkih sunevih elektrana ima izgleda u kombinaciji s velikim stambenim,
komercijalnim i industijskim kompleksima, gdje mogu zadovoljiti dobar dio potreba nekih potroaa
tijekom godine. Isto tako i na udaljenim lokacijama, kao ta su otoci, usamljene farme, relejne stanice
TV i VK sustava, planinarski domovi i sl., gdje bi prikljuak na javnu opskrbu bio skup. Smatra se da e
se u budunosti fotonaponski izvori igrati ogranienu ulogu u zadovoljavanju potreba velikih
potroaa, ali e nai primjenu u pokrivanju lokalnih bilanci.

22. Objasnite primjenu vjetroagregata za proizvodnju elektrine energije. Shematski prikaite

krivulju snaga-brzina vjetra za vjetroturbinu (dvokraka ili trokraka). Koji uvjeti moraju biti
zadovoljeni da bi vjetroagregat proizvodio elektrinu energiju?
Vjetroelektrane koriste kinetiku energiju vjetra, koju pomou vjetroturbina pretvaraju u mehaniku i
dalje, preko elektrinih genaratora, u elektrinu energiju. U prilogu sve veem kritenju
vjetroagregata idu zajedno ekonomija i ekologija. U ovisnosti o broju vjetrovitih dana i brzini vjetra
iznad praga korisnog rada vjetroagregata (izmeu 4 i 5 m/s ili izmeu 14,4 i 18 km/h), ve sada je u
nekim zemljama njihova proizvodna cijena (reda 6 c/kWh za eksplotacijski vijek 15-20 godina)
konkurentna cijeni elektrana na fosilna goriva, dok su specifine investicije, osim plinskoturbinske
elektrane, neto manje (oko 1000-1500 USD/kW). Pogonski trokovi vjetrogeneratora su neznatni.
Uestavaju u ukupnoj cijeni proizvodnje energije samo oko 10% (nema trokova goriva, ve postoje
samo trokovi odravanja, osoblja, nameta, osiguranja, poreza i drugih administrativnih izdataka). VE
danas su najpopilarniji tip novih obnovljivih izvora, jer je vjetar dostupan i oblian obnovljivi izvor, ne
zagauju atmosferu, ne proizvode rizian otpad, a infrastrukturni zahtjevi za njihovu izgradnju su
relativno skromni.

23. Za pokrivanje kojeg dijela dnevnog dijagrama optereenja se koriste FN sustavi i

vjetrogeneratori te zbog ega. Zbog ega je problematino EES koncipirati preteno na
elektroenergetskim postrojenjima- izvorima koji koriste OIE?
-U energetskom smislu, i fotonaponski sutavi i vjetrogeneratori se koriste za popunjavanje baznog
dijela dijagrama optereenja. Zbog male snage, najee ulaze samo u energetske bilance lokalne
potronje. Zajedniko im je svojstvo, da im se u sluaju dominantnog uea u pokrivanju potreba
nekog elektroenergetskog sustava, mora predvidjeti puna rezerva (jer ne mogu raditi kad im je
primarni izvor- sunce ili vjetar neraspoloiv). Sve dok im je uee u pokrivanju poterba sustava
relativno malo, tu tezervu obino pkrivaju drugi tipovi raspoloivih elektrana. Posebni problemi u
ovom smislu javljaju se u sluaju vjetroelektrana, jer se brzina vjetra, ak i u kratkim vremenskim
intervalima, moe znaajno i nepredvieno mijenjati, pa kompenzacija odgovarajuih promjena
njihovih snaga zahtjeva dodatno angairanje za sustave AGC i poveanje regulacije rezerve sustava.
-Problem je to OIE nisu pouzdani,tj. ovise o svom izvoru koji nije na raspolaganju uvijek kada je
potrebno. Kratkorono, ovi obnovljivi izvori u doglednom vremenu ostati na malom udjelu u ukupnoj
opskrbi elektrinom energijom i ee e se koristiti kao dopuna, a rjee kao zamjena energije
proizvedene u klasinim TE na fosilna goriva i nuklearnim TE

24. to su to gorive elije i koji im je princip rada?

Gorive elije su elektrokemijski ureaji za proizvodnju elektrine energije koji kombiniraju vodik i
kisik. Utom se procesu, pred proizvodnje elektrine energije, kao nus-produkt jo dobivaju voda i
toplina. Prema svojoj strukturi goriva elija slina je akumulatorskoj bateriji, ali se nakon prenjenja
ne dopunjava- radi sve dok se proizvodi vodik. Konverzija goriva u energiju, obavlja se bez izgaranja i
mehanike energije kao posrednika pa je proces proizvodnje elektrine energije ekoloki ist i
beuman. Svi tipovi elija zasnivaju se na oksidaciji vodika. Vodik se moe dobiti iz razliitih primarnih
izvora, kao to su plin, metil-alkohol, ugljen, biomasa ili elektrolizom vode. Goriva elija se sastoji od
dvije elektrode (anoda, katoda) razdvojene elektrolitom. U veini sluajeva vodikovim gorivom
napaja se anoda, a kisik ili zrak ulazi u gorivu eliju preko katode. Poduprt katalizatorom, vodik se
razlae u protone i elektrone- protoni prelaze direktno kroz elektrolit, dok elektroni prelaze du put
stvarajui struju, koja se moe koristiti, prije nego se vrati u katodu, gdje se elektroni spajaju s
vodikom i kisikom, stvarajui molekulu vode. Tipina goriva elija proizvodi napon od 1V, to zani da
je za dobivanje veih- iskoristivih snaga neophodno serijski i paralelno spajati pojedinane elije u
baterije gorivih elija.
25. Shematski prikaite rezerve proizvodnih kapaciteta u EESu i u kratkim crtama objasnite svaku
pojedinano.

-Ukupna rezerva (UR) instaliranih proizvodnih kapaciteta je razlika izmeu instalirane snage u
generatorima sustava i aktualnog optereenja (PP): UR=Pgi - Pp. Ukupna rezerva dijeli se na remontnu
rezervu (ReR) i ukupnu rezervu raspoloivih kapaciteta (RPK): UR=ReR+RPK.
-Remontna rezerva je onaj dio proizvodnih kapaciteta koji se koristi za pokrivanje snage proizvodnih
jedinica koje se nalaze u stanju planiranih remonta, popravaka ili odravanja.
-Ukupna rezerva raspoloivih kapaciteta je onaj dio instaliranih snaga generatora u sustavu koji se
koristi za pokazivanje svih nepredbienih ispada, uslijed kvarova na generatorima u pogonu. Sastoji e
iz dva dijela:hladne rezerve (HR) i operativne rezerve (OR): RPK=HR+OR.
-Hladna rezerva su geberatori u starijim i skupljim termoelektranama, koji su sposobni da se u sluaju
potrebe relativno brzo (1-2 dana) pokrenu i koriste za pokrivanje potrebe potroaa.

-Operativna rezerva je dio rezerve proizvodnih kapaciteta, koja se neposredno koristi u eksploataciji,
a sastoji se od rotirajue (RoR) i nerotirajue operativne rezerve (NRoR): OR=RoR+NroR.
-Rotirajua rezerva je dio neiskoritenih proizvodnih kapaciteta, koji je sinkroziran na mreu, ije se
koritenje moe ostvariti u vrlo kratkom vremenskom roku (5-10 min). Dvije osnovne komponente
rotirajue rezerve su regulacijska rezerva (RgR) i rotirajua havarijska rezerva (RoHR):
RoR=RgR+RoHR.
-Regulacijska rezerva slui za kompenzaciju greaka izmeu prognozirane i ostvarene potronje
sustava.
-Rotirajua havarijska rezerva slui za pokrivanje iznenadnih ispada proizvodnih kapacitetac iz
pogona.
-Nerotirajua operativna rezerva predstavlja rezervne kapacitete koji nisu sinkronizirani na mreu, ali
se mogu brzo staviti u pogon, sinkronizirati i opteretiti. Komponente ove rezerve su: hladna
nerotirajua operativna rezerva (HNRoR) i topla nerotirajua operativna rezerva (TNRoR):
NRoR=HNRoR+TNRoR.
-Hladna nerotirajua operativna rezerva ine ju brzostartajue jedinice u hidroelektranama i
plinskoturbinskim elektranama.
-Topla nerotirajua operativna rezerva ine ju agregat u parnim termoelektranama koji su van
pogona, ali se odravaju u toplom stanju, spremni za brzo pokretanje i sinkronizaciju.
-Ukupna havarijska operativna rezerva ine ju svi slobodni kapaciteti u operativnoj rezervi s
izuzetkom regulacijske rezerve: UHR=RoHR+NRoR=RoHR+HNRoR+TNRoR=OR-RgR.
26. Objasnite razliku izmeu primarne i sekundarne rezerve proizvodnih kapaciteta.
U primarnu rezervu ubrajaju se regulacijska i havarijska rotirajua rezerva, kao i brzostartajue
jedinice iz hladne rezerve, koje se mogu staviti u pogon i opteretiti za vrijeme od 10 min.
U sekundarne rezerve ubrajaju se jedinice iz hladne nerotirajue rezerve, koje za stavljanje u pogon i
optereivanje trebaju vrijeme due od 10 min.
27. Definirajte pojmove adekvatnosti i sigurnosti te 3(4) osnovna pojma u analizi pouzdanosti EES-a
Adekvatnost je sposobnost da se uvijek zadovolji globalna potronja sustava, uzimajui u obzir
planirane i neplanirane ispade elemenata sustava.
Sigurnost je sposobnost sustava da preivi poremeaje iz unaprijed definirane liste moguih smetnji.
U analizi pouzdanosti obino se koristi 3(4) osnovna pojma: kvar, ispad, prekid, raspad.
28. Objasnite to u analizi pouzdanosti EES-a znae pojmovi: kvar, ispad, prekid napajanja i raspad
sustava.
#Kvar- koristi se da bi se oznailo da neki ureaj ili sustav ne radi na predvieni nain. Moe se
razlikovati kvar samog ureaja ili sustava i kvar zatitnog ureaja, koji treba sprijeiti tetne
posljedice kvara na osnovnom ureaju, npr. Kvar na transformatoru i na nekom od zatitnih releja.
#Ispad- oznaava otkazivanje neke primarne komponente i njeno odstranjivanje iz sustava. Meutim,
kvar na nekoj komponenti ne mora uvijek imati za posljedicu njen ispad iz pogona. S druge strane
ispad ne mora uvijek biti poslejdica kvara. Treba zato razlikovati prisilne od planiranih ispada. Prislini
ispadi su direktno posljedica kvara. Planirani ispadi su posljedica namjernog djelovanja/intervencije
operatora. Planirani ispadi se najee izvode u cijlju odravanja i popravaka, a te aktivnosti mogu biti
posljedica kvara.
#Prekid napajanja- situacija u kojoj je potroaima uskrano napajanje elektrinom energijom, zbog
iznenadnih kvarova na objektima EES-a.

#Raspad sustava- oznaava obino dui prekid napajanja potroaa u dijelu, ili ak u kompletnom
EES-u (totalni raspad), do kojega moe doi nakon vie simultanih ili lananih ispada vitalnih
elemenata sustava, uz daleko tee posljedice od pojedinanog ispada.
29.Definirajte kratkoronu prognozu potronje elek. energije i optereenja EES-a. Prikaite osnovne
relacije i objasnite pojedine elemente u izrazima
Metodoloki, znatno se razlikuje od dugorone prognoze pri planiranju razvoja EES-a. Modeli koji se
koriste jako ovise o sezonskim i vremenskim faktorima (temperatura i vlanost zraka, osvjetljenje,
vjetar). Prognozira se kompletni kronoloki dijagram optereenja ili dnevna krivulja trajanja
optereenja. Opa jednadba za oekivanu i-tu mjesenu (tjednu) potronju elektrine energije u
odeenoj j-toj godini:

W pi , j = W poi , j + S ip, j + H ip, j + i , j [MWh]

Wpoi,j osnovna prognoza potronje energije u i-tom mjesecu(tjednu), j-te godine

Spoi,j korekcija osnovne prognoze potronje energije uslijed sezonskih faktora
Hpi,j korekcija osnovne prognoze potronje energije zbog utjecaja praznika i neradnih dana
i,j rezidualna greka prognoze potronje
Osnovna prognoza (Wpoi,j)- iz dugorone prognoze i raspodjele prognoze po mjesecima i tjednima u
godini- preslikava komponenetu trenda porasta potronje iz godine u godinu.
Prognoza maksimalne i minimalne snage vri se dalje na osnovu prognozirane potronje energije za
isti period- potrebno je jo, za razmatrani interval ( mjesec ili tjedan) procjeniti vrijeme iskoritavanja
maksimalne snage (TMi,j) i odnos Pmin/Pmax (moi,j)
Jednadba za oekivano k-to satno optereenje u d-tom danu:

Ppk , d = Ppok , d + V pk , d + D pk , d + k , d [MW ]

Ppok,d osnovno optereenje u satu k=1,2,...,24, dana d=1,2,...,7

Vpk,d korekcija uslijed promjenjivih meterolokih uvjeta
Dpk,d korekcija zbog utjecaja dana u tjednu (d=1 oznaava ponedjeljak, ...)
k,d rezidualna greka prognoze
Osnovno optereenje (Ppok,d) dobiva se kao srednja vrijednost nekoliko ostvarenja iz bliske prolosti,
npr. za istesate i radne dane, odnosno praznike.
Korekcija zbog varijacije meteorolokih vremenskih varijabli odreuje se preko koeficjenata
osjetljivosti optereenja na promjene temperature i vlanosti zraka, efekta vidljivosti, vjetrovitosti.
Efekt dana u tjednu moe se sasvim dobro procijentiti temeljem podataka o ostvarenju iz prolosti u
uzastopnim danima u tjednu, pri slinim vremenskim uvjetima.
30. Objasnite metodologiju izrade plana remonta termoenergetskih postrojenja
Ako iz skupa jedinica koje trebaju u remont, jedinica s najmanjim pogonskim trokovima treaba s1
uzastopnih tjedana za remont, treba izraunati trokove sustava s tom jedinicom izvan pogona u
tjednima 1,2,...,s1; 2,3,..., (s1+1); ...; n,(n+1),...,(s1+n), uz provjeru da je iskljuenje te jedinice
mogue. Ako su potebe potroaa zadovoljene i bez jedinice koja je planirana za remont, donosi se
konana odluka da ona ide u remont.
Proces se zatim ponavlja za drugu jedinicu na listi prioriteta, u skladu s veliinom pogonskih trokova,
zatim za ostale, dok se ne iscrpe sve jedinice, kandidati za remont.
Sumarna snaga jedinica koje su ve rasporeene za remont usporeuje se s dozvoljenim snagama
sustava koji smiju biti izvan pogona u svim tjednima razmatranog remontnog perioda prije prelaska
na izbor svake sljedee jedinice.

31. Objasnite pojam elektroenergetske bilance sustava. Navedite izraze za bilancu energije i
bilancu snage te objasnite pojedine lanove.
Razmatraju se bilance energije i bilance snaga ( obino samo maksimalnih, a ponekad i minimalnih
snaga) u definiranim vremenskim periodima. U pravilu bilance se rade za godinje periode, pri emu
se vremenska diskretizacija vri na mjesenoj ili tjednoj bazi. Razmatraju se energetske bilance na
generatorima, na pragu elektrana, na pragu prijenosa, na pragu distribucija i kod potroaa.
Uobiajeno je da se ove bilance na razini zemalja, ili EES-ova, rade na pragu elektrana (rjee na
generatorima), a za distibucijska poduzea na pragu distrubucija. Osnovne relacije koje definiraju
elektroenergetske bilance:
Bilanca energije:

W p = iWgi + Wu Wiz + Wred

Bilanca snage:

Pp iPgi + Pu Piz + Pred + Pgr

Indeks p oznaava potronju, g proizvodnju generatora, u uvoz, iz izvoz, red redukciju potronje, a gr
rezervu generatorskih kapaciteta u sustavu, dok je i=1,2,... indeks raspoloivih proizvodnih agregata.
32. Objasnite izradu plana rada elektrana
Proizvodnja izvora mora zadovoljavati potrebe: - Potroaa (Wp, Pp); - Ugovorenih uvoza (Wu, Pu); Ugovorenih izvoza (Wiz, Piz); - Rezervu proizvodnih kapaciteta (Pgr), zbog ega su ponekad neizbjene i
planske redukcije potronje (Wred, Pred).
Pri izradi plana rada elektrana tei se da se njihova raznovrsnost iskoristi na nain da se potrebna
proizvodnja ostvari na, tehniki i ekonomski gledano najbolji nain, uz ogranienja postavljena
oblikom dijagrama potronje i drugih fiksnih obveza. Uvaavajui podjelu dnevnog dijagrama
optereenja na konstantni (bazni) i varijabilni dio, uz izdvajanje vrnog dijela koji se odnsi na 5-10%
najviih optereenja promjenjivog dijela potrebe sustava, naelno se zadovoljavaju angairanjem
sljedeih izvora: Bazno optereenje (base units): fotonaponski izvori, vjetroelektrane, protone HE,
kogeneracijska postrojenja, kombi TE, TE na lignit i NE. Promjenjivo optereenje (follow up ili
load following units): TE na paru koje izgaraju kameni ugljen, tekua goriva i prirodni plin i
akumulacijske HE. Vrno optereenje(peaking units): plinskoturbinske elektrane s otvorenim
ciklusom, akumulacijske i RHE.
Kao regulacijske elektrane u sustavu automatske regulacije frekvencije (AGC), pogodno je koristiti
akumulacijske i RHE i TE s parnim ciklusom na tekua i plinovita goriva (eventualno i TE na kameni
ugljen).
33. Definirajte pojmove: sigurnost EES-a, tranzijentna sigurnost, dinamika sigurnost, statika
sigurnost, poremeaj
Sigurnost EES-a - je pojam koji oznauje sposobnost sustava da bez veih posljedica podnese neke
nepredviene, ali vjerojatne poremeaje iz unaprijed formirane liste moguih poremeaja ili smetnji.
Tranzijentna sigurnost - istraivanje poremeaja koji mogu izazvati tranzijentnu nestabilnost (gubitak
sinkronizma meu generatorima u paralelnom radu) brza, kratkotrajna dinamika nakon strukturnih
poremeaja.
Dinamika sigurnost istraivanje dugotrajne dinamike, trajanja i do 20 minuta nakon inicijalnog
poremeaja, koji ju je izazvao. Kod istraivanja dugotrajne dinamike mora se pratiti i kratkotrajna
dinamika pa se problem tranzijentne sigurnosti moe razmatrati i u sklopu istraivanja dinamike
sigurnosti.
Statika sigurnost prouava efekte specificiranih poremeaja nakon nestanka prijelaznih pojava
stacionarna stanja u koje sustav dolazi nakon pretpostavljenih poremeaja.

Poremeaj ispad nekog elementa: generatora, transformatora, voda ili nagla i iznenadna promjena
optereenja, napona ili frekvencije
34. Na koje se funkcije ralanjuje problem statike sigurnosti te tko provodi sigurnost EES-a?
Problematika statike sigurnostimoe se dalje ralaniti na funkcije:
Nadgledanja (nadzor, kontrola) sigurnosti
Analize poremeaja (ili analize sigurnosti)
Analize korekcijskih upravljakih akcija i osiguranje sigurnosti
Obavlja ju operator EESa, putem permanentnog osmatranja informacija o aktualnim stanjima
konkretnih sustava. Informacije se dobivaju putem sustava za daljinski prijenos mjerenja i
signalizacije, pomou kojih se kontroliraju naponi, struje, tokovi snaga, i status aparata (prekidaa i
rastavljaa) u svim postrojenjima EE mree.
35. Na blok shemi, prikaite radne reime EES-a i prijelaze izmeu pojedinih reima. Uz svaki reim
navedite jesu li ili nisu zadovoljeni osnovni skupovi ogranenja.

36. Ukratko objasnite koritenje faktora preraspodjele tokova snaga pri ispadu generatora i
distribucijskog faktora pri ispadu grane, prikaite odgovarajue izraze i objasnite znaenje oznaka?

i=1,2,...,N indeks vora

l= 1,2,...,L indeks grane
Pl mala promjena toka aktivne snage u l-toj grani
Pi mala promjena aktivnog injektiranja u i-tom voru
Pozitivna vrijednost ali ukazuje da porast snage injektiranja u voru 'i' izaziva porast toka snage u
grani 'l', dok smanjenje snage u istom voru ima suprotan efekt. U definiciji faktora preraspodjele,
pretpostavlja se da se promjena snage injektiranja Pi, u potpunosti nadoknauje promjenom snage
bilannog vorita, dok snage ostalih vorita ostaju nepromijenjene. Faktor ali predstavlja osjetljivost
toka aktivne snage u l-toj grani pri promjeni injektiranja u i tom voritu.
Neka je izgubljena snaga injektiranja, zbog ispada generatora u i-tom voru:
Novi tok aktivne snage po l-toj grani rauna se kao:
Plo tok aktivne snage po l-toj grani prije poremeaja
Tok snage nakon poremeaja Pl' po svakoj grani, usporeuje se s graninom snagom te grane i ako je
granica prekoraena, alje se upozorenje operatoru. Faktor preraspodjele su linearne procjene
promjena tokova snaga po granama pri promjeni injektiranja u nekom voru mree to znai da se u
sluaju simultanih promjena aktivnih snaga injektiranja na vie vorova u mrei njihov efekt na grane
moe superponirati. Mogunost superpozicije rezultata je vana jer se pomou nje mogu uvaavati
promjene snaga injektiranja u generatorskim vorovima uslijed djelovanja primarne i sekundarne
regulacije. Ako sustav radi izolirano u odsutnosti sekundarne regulacije, promjene su u skladu s
efektima faktora samoregulacije i rezervom snage pojedinih generatora.
Ako sustav radi sa sekundarnom regulacijom, promjene se dogaaju samo na regulacijskim
generatorima, u skladu s faktorima uea agregata u sekundarnoj regulaciji ( ovo vrijedi i za izolirani
i povezani rad sustava). Ako su faktori uea proporcionalni maksimalnoj snazi agregata onda se oni
za promjenu injektiranja ( ispad generatora) u i-tom voru definiraju kao:

PgjM maksimalna snaga j-tog agregata

S skup svih vorova na koje su prikljueni regulacijski agregati
Pri ueu svih agregata u sustavu u pokrivanju deficita snage uslijed ispada iz pogona generatora u itom voru (deficit Pi=-Pgio), snaga koja tee l-tim vodom se odreuje prema:

Pj promjene snage injektiranja raunaju se u skladu s usvojenim naelom preraspodjele ispale

snage injektiranja u i-tom voru
Indeksi m i M oznaavaju minimum i maksimum odgovarajue veliine.

Koritenje distribucijskog faktora pri ispadu grane.

P
d lk = 0l
Pk
k,l=1,2,...,L; kl
dlk distribucijski faktor promjene toka aktivne snage po l-toj grani pri ispadu k-te grane
Pl mala promjena toka aktivne snage u l-toj grani l=1,2,...,L pri ispadu k-te grane
Pk0 tok aktivne snage po grani k=1,2,...,L (kl) prije ispada
Obzirom na definiciju distribucijskog faktora, snaga koja tee po l-toj grani nakon ispada k-te grane

Pl PlM
k 0
0
0
iznosi: Pl = Pl + Pl = Pl + d l Pk uz uvjet
Pl0 tok snage po l-toj grani prije ispada k-te grane

37. Pomou kojih se upravljakih akcija rjeavaju problemi preoptereenja, a pomou kojih
naponskoreaktivni problemi u EESu?
Kada se radi o preoptereenju u sustavu, sve upravljake akcije mogu se svrstati u dvije osnovne
kategorije:
1.Akcije na sredstva za proizvodnju/potronju:
- Promjena aktivnih i reaktivnih optereenja generatora, u cilju preraspodjele tokova snaga u mrei
- Promjena programa razmjene sa susjedima
- Rastereenje potronje
2. Akcije na prijenosnu mreu:
- Promjena prijenosnog omjera regulacijskih transformaotra s poprenom regulacijom, u cilju
preraspodjele aktivnih snaga i promjena prijenosnog omjera standardnih regulacijskih
transformatora s uzdunom regulacijom u cilju promjene toka reaktivnih snaga u mrei, radi
otklanjanja povreda ogranienja u prijenosu
- Promjena topologije prijenosne mree, akcijama ukljuenja/iskljuenja pojedinih elemenata
- Djelovanje na regulatore uzbude generatora s ciljem promjene napona na generatorskim
sabirnicama i openito, s ciljem promjene naponskog profila u mrei
- Promjena prijenosnog omjera standardnih regulacijskih transformatora s uzdunom regulacijom s
ciljem preraspodjele tokova reaktivnih snaga u mrei
- Ukljuenje/iskljuenje statikih izvora reaktivne snage (kondenzatori i prigunice)
- Promjena topologije prijenosne mree
38. Shematski prikaite vremenski redoslijed regulacija frekvencije i djelatne snage i ukratko
pojasnite znaaj svake od regulacija pojedinano.

39. Objasnite Darrieusovo naelo neintervencije i kako se ono postie?

Konvencionalna sekundarna regulacija temelji se na razmatranju ponaanja EES-a u stacionarnom
stanju i poznatom Darrieusovom principu neintervencije. Darrieusovo naelo osigurava da se
sekundarno regulacijsko djelovanje poduzima samo ako je taj sustav odgovoran za poremeaj
ravnotee izmeu proizvodnje i potronje, prouzrokujui na taj nain odstupanje zajednike
frekvencije u interkonekciji i snaga razmjene sa susjedima u odnosu na ugovorene (referentne)
vrijednosti.
40. Ukratko objasnite osnovni i havarijski regulacijski reim rada sekundarne regulacije snage i
frekvencije.
Osnovni reim:
Regulacija frekvencije i aktivnih snaga EES-a (AGC) ima dva bazna aspekta:
1) odravanje frekvencije i aktivnih snaga razmjene po meusistemskim spojnim vodovima na
programiranim (eljenim) vrijednostima (regulacija frekvencije i snaga razmjene: LFC Load
frequency control) i
2) kontrolu raspodjele aktivnih optereenja izmeu generatorskih jedinica u pogonu (ekonomski
dispeing: EDC Economic dispatch control)
-U suvremenim realizacijama sustava sekundarne regulacije baznim funkcijama se dodaju i funkcije:
kontrole performansi (PM Performance monitoring), kontrole proizvodnih rezervi (RM
Reservemonitoring) i prorauna i kontrole proizvodnih trokova (PCM Production cost
monitoring).
Havarijski reim:
Poetna ispomo od strane interkonekcije daje se zahvaljujui adekvatnom podeenju slobodnih
parametara mrenih regulatora individualnih sustava, u skladu s prirodnim karakteristikama
povezanih podruja. Kasnija ispomo dobiva se prepodeenjem referentnih vrijednosti ugovornih
snaga razmjene, koje treba odravati temeljem meusobnih dogovora uesnika u interkonekciji.
Takoer, sustav pogoen poremeajem i sam se ispomae koritenjem vlastite rotirajue i
regulacijske rezerve u generatorskim kapacitetima, kao i stavljanjem u pogon novih jedinica, ili u
sluaju krajnje potrebe runim ili automatskim iskljuenjem nekih potroaa najnieg stupnja
prioriteta, odnosno rastereenjem potronje.
41. Objasnite sekundarnu regulacija frekvencije povezanih EES-ova.
U sluaju povezanih EES-ova, na ulaz mrenog regulatora dovodi se linearna kombinacija odstupanja
frekvencije i sumarne snage razmjene, koja se naziva regulacijska greka sustava:
GI(t)= PEI(t)+BSIFI(t) [MW], i=1,2,3..n

PI naelo tada je: () = () 0 () + 0 [MW], znaenje parametara, te nain

raspodjele regulacijskog signala na regulacijske elektrane isti su kao i kog mrenog regulatora
izoliranog sustava.

42. Vektorskim dijagramom i shemom prikaite zbog ega se jalova snaga ne moe ekonomino
prenositi na velikim udaljenostima.

22 +22
,
22

22 +22

22

43. Zbog ega napon ima lokalni karakter, a frekvencija globalni?

Frekvencija je globalni pokazatelj ( stacionarna vrijednost jednaka je za sve djelove EES-a koji rade u
sinkronizmu), a napon lokalni (vezan za vorove prijenosnih i distribucijskih mrea)
44. Objasnite razliku u tolerantnim odstupanjima napona od nazivne vrijednosti u distribucijskim
mreama i u prijenosnim mreama.
U distribucijskim mreama odstupanja su odreena pogonskom sigurnou potroakih ureaja, ije
konstrukcijske karakteristike definiraju njihove nazivne radne uvijete i dozvoljene tolerancije
promjene napona.
U prijenosnim mreama osnovni cilj je izbjegavanje pojave nestabilnosti i veliki prijenos reaktivnih
snaga (ime se smanjuju aktivni gubici snage), to u konanici rezultira veom ekonominou
pogona i veoj sigurnosti sustava pa su dozvoljene tolerancije napona usmjerene zahtjevima samog
EES-a, a ne zahtjevima potroaa koji se rijetko prikljuuju na mree najviih napona.
45. Koje su dvije osnovne skupine regulacijskih resursa za regulaciju napona i reaktivnih snaga te
koji ureaji se ubrajaju u pojedinu skupinu?
Sredstva za proizvodnju/apsorpciju reaktivnih snaga: sinkroni generatori, kompenzatori i motori,
popreni kondenzatori, linearne zasiene prigunice, statiki kompenzacijski sustavi.
Sredstva za predraspodjelu tokova jalovih snaga u mrei: regulacijski transformatori, koji meusobno
povezuju prijenose i/ili prijenosne i distribucijske mree, serijski kondenzatori i prigunice.

46. Blokshemom (tablicom) prikaite vremensku i prostornu dekompoziciju strukture upravljanja

naponima i reaktivnim snagama.
Hijerarhijska razina
I
II
III
Regulacijsko
djelovanje
Odziv (vremenska
dekompozicija)
Razina primjene
(prostorna
dekompozicija)

Primarno

Sekundarno

Tercijarno

Brz kod G, SK i SM;

spor kod RT
Jedinica

Spor

Vrlo spor

Dio sustava (zona)

Cijeli EES

47. Objasnite ulogu sinkronog generator kao osnovnog naponsko-reaktivnog resursa.

Osnovni su izvor reaktivnih snaga.
Turbogeneratori su posebno vani izvori jer su obino locirani u centrima potronje pa je poeljno da
svojom proizvodnjom podmiruju najvei dio reaktivnih potreba potroaa.
Mogunosti proizvodnje/apsorpcije reaktivne snage odreene su pogonskim P-Q dijagramom.
Granice ovog dijagrama koje definiraju dozvoljeno podruje rada generator pri zadanom naponu
odreene su: djelatnim optereenje, dozvoljenim zagrijavanjem namota statora i rotora, i
zagrijavanjem eljeza statora.
U naelu, turbogeneratori se projektiraju za rad u induktivnom reimu, tj. Za proizvodnju jalove
snage- I kvadrant P-Q dijagrama (reim naduzbude). U reimu poduzbude, II kvadtant, apsorbira se
reaktivna snaga i pojavljuje se kao prisilni ili izuzetni reim; rad je ogranien strujom statora,
zagrijavanjem eonih paketa limova i uvjetima stabilnog rada stroja.
48. Objasnite ulogu regulacijskih transformatora u regulaciji napona i reaktivnih snaga.
Izvedeni kao jedinice s razdvojenim namotima ili kao autotransformatori se nakon sinkronih
generator najvaniji regulacijski resurs u suvremenoj praksi regulacije napona i reaktivnih snaga u
EES-u.
S gledalita ekspoltacije EES-a, mogu se svrstati u tri osnovne grupe: distribucijski ili potroaki
regulacijski transformatori za snienje napona, koji koriste za povezivanje prijenosnih mrea VVN i
VN, odnosno distribucijskih mrea SN1 s distribucijskim mreama SN2.; interkonektivni transformatori,
koji slue za meusobno povezivanje prijenosnih mrea UVN, odnosno VVN i VN; generatorski bloktransformatora za povienje napona, koji se koriste za povezivanje proizvodnih jedinica s prijenosnim
ili distribucijskim mreama.
Prva skupina koristi se za regulaciju napona na potroakim sabirnicama.
Druga skupina za regulaciju razmjene reaktivnih sanga izmeu povezanih mrea.
Trea skupina- generatorski regulacijski blok-transformatori reguliraju eljenu isporuku reaktivnih
snaga generatora prijenosnoj mrei.

49. Pojasnite ulogu serijskih kondenzatora u EE mreama.

Koriste se za kompenzaciju reaktancije prijenosnih i distribucijskih vodova. U prijenosnim mreama
koriste se radi poveanja reserve stabilnosti ili granica stabilnog prijenosa. U distribucijskim mreama
koriste se za smanjenje padova napona na jako optereenim dugim vodovima, gdje se njihov uinak
na promjenu pada napona izraava preko relacije:

U- promjena linijskog napona nakon priljuka serijskog kondenzatora [kV], Un-nazivni linijski napon
prikljuene mree [kV], XC- reaktancija serijskog kondenzatora [], Qk- tok trofazne reaktivne snage
po vodu [MVAr].
50. Objasnite naelo rada automatske sekundarne regulacije napona.
Automatska sekundarna regulacija se realizira za pojedine kompaktne mree EES-a (Francuska, Italija)
uz odravanje napona na unaprijed propisanoj vrijednosti u samo jednom karakteristinom voru
zone.
Regulacijsko djelovanje na agregate je kombinacija vremenski razdvojenih djelovanja tri nezavisna
regulacijska kruga (primarna regulacij napona, regulacija reaktivne snage agregata i sekundarna
regulacija napona karakteristine toke zone, uz vremenske konstante reda 0,3 s, 60 s i 3 min)
51. Blok shemom prikaite klasifikaciju stabilnosti EES-a.

52. Objasnite pojam kutne stabilnosti obzirom na veliki i mali poremeaj.

Kutna stabilnost razmatra sposobnost sinkronih strojeva (tijekom normalnogradnog reima) da
ostanu u sinkronizmu nakon izlaganjaporemeaju.
Ovisi o sposobnosti odravanja ili uspostavljanja ravnotee izmeu elektromagnetskog momenta i
mehanikogmomenta svih sinkronih strojeva u EES-u. Nestabilnost se ispoljava kao poveanje kutnog
njihanja nekih SG-a, to dalje dovodi do gubitka sinkronizma s ostatkomsustava.
Mali poremeaj mogunost linearizacije sustava jednadbi (npr.male promjene tereta ili snaga
generatora)
Ouvanje stabilnosti ovisi o:
poetnomradnomreimu EES-a,
jaini prijenosnog sustava i
tipu ARN-a
Razmatrani vremenski period nakon poremeaja: 10-20 s

Nestabilnostmoe biti dvojaka:

Zbog nedostatnog sinkronizirajueg momenta dolazi do aperiodikog ili neoscilatornog
poveanja rotorskog kuta
Zbog nedostatnog prigunog momenta dolazi do oscilatornog poveanja rotorskog kuta
Veliki poremeaj odziv sustava karakteriziraju velikepromjene rotorskih kuteva, u ovisnosti o
nelinearnomodnosu P-
Ouvanje stabilnosti ovisi o:
poetnom radnom reimu EES-a i
teini poremeaja
Nestabilnost se ispoljava u obliku aperiodskog poveanja rotoskog kuta, kao posljedice nedovoljnog
sinkronizirajuegmomenta.
Razmatrani vremenski period nakon poremeaja: 3-5 s (za jako velike sustavemoe se produiti na 10
s)
53. Objasnite pojam naponske stabilnosti obzirom na veliki i mali poremeaj.
Naponska stabilnost Razmatra sposobnost EES-a da odri stacionarnu vrijednostnapona u svim
voritima sustava kako u normalnomradnomreimu tako i u sluaju poremeaja
Nestabilnost se ispoljava kao progresivno poveanje ilismanjenje napona u nekimvoritima sustava.
Ponajprije ovisi o padu napona kao posljedice tokovaaktivnih i reaktivnih snaga kroz reaktancije
prijenosnemree. Naponska stabilnost namee ogranienje po pitanjuveliine prijenosa djelatne
snage
Dodatno ogranienje mogunost proizvodnje jalove snageSG-a.
Naponska stabilnost veliki poremeaj razmatra sposobnost EES-a izloenog velikimporemeajima
kao to su sistemski kvarovi, ispad proizvodnjeili ispad prijenosnih elemenata da upravlja naponima
Odreuje se na temelju:
karakteristika tereta sustava i
interakcije sustava upravljanja kontinuiranog ili diskretnog tipa idjelovanja zatita
Vremenski period analize mora biti dovoljno dugaak da se obuhvate svi relevantni utjecaji
(djelovanje regulacijskihtrafoa, ograniivai uzbudne struje). Kree se u rasponu od nekoliko sekundi
do nekoliko desetakaminuta.
Naponska stabilnost mali poremeaj razmatra sposobnost EES-a da upravlja naponima uslijedmalih
perturbacija, kao to su inkrementalne promjeneoptereenja sustava
Odreuje se za odreeni trenutak u vremenu, na temelju:
karakteristika tereta sustava i
sustava upravljanja kontinuiranog ili diskretnog tipa
Statikomanalizomutvruju se:
granice stabilnosti
utjecajni faktori naponske stabilnosti
razliiti post-poremeajni scenariji (analiza sigurnosti)
Kriterij za odranje naponske stabilnosti, uslijed malogporemeaja, za odreeni radni reim: Ako
poveavamo injektiranje jalove snage u odreenom voritu sustava, amplituda napona u tom
voritu takoer se poveava
EES je naponski nestabilan, ukoliko se barem u jednom voritu sustava napon smanjuje, a da se
istodobno poveavainjektiranje jalove snage u tomvoritu.

54. Slikom prikaite karakteristiku snagakut za generator prikljuen na krutu mreu. Naznaite
stabilno i nestabilno podruje rada i objasnite zbog ega generator s cilindrinim rotorom,
praktiki, ne moe raditi s kutom optereenja veim od 90?

Karakteristika snaga-kut (P-) za generator s cilindrinim rotorom(turbogenerator) uz konstantnu

uzbudu E i napon krute mree UKM
Ako se s poveanjem snage P poveava i kut stabilnost je sauvana ako vrijedi

>0
=

- koeficijent sinkronizacijske snage

Kriterij statike stabilnosti: pozitivan koeficijent sinkronizacijske snage
Uz uvjet da su E, UKM i X konstantni: granica statike stabilnosti za turbogenerator je 90 o

55. Prikaite vektorski dijagram za generator s istaknutim polovima.

56. Izvedite izraz za djeltanu snagu generator sistaknutim polovima. Skicirajte odnost snaga-kut i
oznaite karaksteristine toke.

57. Shemom i slikama prikaite vanjsku karakteristiku snaga-kut generator te utjecaj poveanja
uzbude na prijenos djelatne snage

Poetno stanje 10 , 10 , 0 , 0
Poveanjem uzbude 1 1 (u horizontalnom smjeru) dolazi
do poveanja djelatne snage prijenosa.

58. Navedite izraz za odreivanje statike stabilnosti viestrojnog sustava i prikaite blok dijagram
algoritma za odreivanje statike stabilnosti viestrojnog sustava.
- Primjenom metode vorita za reducirani viestrojni sustav vrijedi:

Kriterij statike stabilnosti:

59. Na primjeru ispada jednog od 2 paralelna voda koji povezuju SG s krutom mreom, objasnite
pojam prijelazne stabilnosti i kriterij jednakih povrina.

Prije ispada voda:

Plava povrina ubrzavanje rotora

Crvena povrina usporavanje (koenje) rotora
Toka D toka ravnotee mehanike i elektrine snage
Toka E granina toka do koje je zadrana prijelazna stabilnost

60. Skicirajte i objasnite to su to PV krivulje.

-PV krivulje konstruiraju se tako da se u nekom voritu mree postepeno poveava optereenje, uz
fiksan faktor snage, i pritom se odreuje napon tog vorita.Za zadanu vrijednost optereenja (P,
Q)postoje dvije vrijednosti napona koje jame stabilne uvjete rada sustava, meutim sustav u
normalnom stanju uvijek radi na gornjoj strani PV krivulja.Krivulje pokazuju da u svim uvjetima rada
postoji ogranienje po pitanju koliko se dodatno snage moe prenijeti vodom uz zadani faktor snage,
tj. koliko se dodatno jalove snage moe povui u nekom voritu sustava.to je radna toka blia
"nosu" P-V krivulje to su uvijeti rada nestabilniji,a sustav bi trebalo rasteretiti.

61. Skicirajte i objasnite to su to QV krivulje.

QV krivulje konstruiraju se tako da se u nekom voritu mree zada optereenje te da se potom
umjetno injektira dodatna vrijednost pozitivnih i negativnih MVAra u to vorite (ime se mijenja
faktor snage tereta), prati se, naravno, promjena napona vorita.
Smatra se da je sustav nestabilan ,ako se uslijed bilo kakvog poremeaja ili znaajnije promijene
optereenja ,radna toka sustava prebaci preko "nosa" P-V ili Q-V krivulje.
Zadatak planera sustava jest poznavanje raspoloive rezerve u djelatnoj odnosno jalovoj snazi za
svako vorite sustava za dano uklopno stanje i optereenje te za mogue poremeaje.

62. Objasnite potrebu za rastereenjem dijela potronje EESa.

-EESovi su graeni i voeni na nain da za sva normalna pogonska stanja, ukljuivo i nenormalna
stanja kao posljedice unaprijed definiranog skupa poremeaja, u sustavu postoji dovoljna rezerva u
proizvodnim i prijenosnim kapacitetima
Zbog ekonominosti, rezerva u proizvodnim kapacitetima ne moe pokriti sve poremeaje
U takvim situacijama, kada u EESu nema dovoljno rezervi, a poremeaj nastupi, postoje sustavi koji
nadziru razinu optereenja EESa te, po potrebi, rastereuju sustav iskljuenjem dijela optereenja

 Oprema zaduena za rastereenje sustava automatski detektira uvjete preoptereenja, potom

iskljuuje toliki dio optereenja, da bi rasteretila preoptereene komponente, kako ne bi dolo do
ispada proizvodnje, vodova, oteenja opreme ili kaotinog, nasuminog raspada sustava
63. Objasnite utjecaj promjene napona i frekvencije mree na odziv generatora.
Za poremeaje koji traju due od nekoliko sekundi treba uzeti u obzir djelovanje regulatora napona, a
nakon toga i turbinskog regulatora.
Frekvencijska ovisnost izlazne snage:
Moment turbine, kao i moment bilo kojeg drugog pogonskog stroja, optimiran je za nazivnu
frekvenciju. Kada frekvencija opada, a nema reakcije turbinskog regulatora,niti snaga nitimoment ne
ostaju konstantni. Snaga generatora proporcionalna je umnoku momenta i brzinevrtnje: Pg = M x .
Ako snaga ostaje konstantna, a brzina pada > moment raste.Ako moment ostaje konstantan, a
brzina pada > snaga pada.
Odziv regulatora napona:
Slino turbinskom regulatoru, od naponskog regulatora se ne oekuje djelovanje neposredno nakon
znaajnijeg porasta optereenja.Regulatori napona, u pravilu, imaju bri odziv od turbinskih
regulatora. Iako sam naponski regulator moe podii napon uzbude unutar nekoliko perioda,
vremenska konstanta struje uzbudnog kruga je dua pa se moe raunati s vremenskom konstantom
od 15 sekundi. Kljunu ulogu u odreivanju napona tereta neposredno nakon kvara imaju
vremenske konstante subtranzijentne i tranzijentne reaktancije generatora.
64. Objasnite utjecaj odstupanja frekvencije sustava od nazivne vrijednosti na ivotni vijek
turbostrojeva.
Veina turbinskih lopatica ima rezonantne frekvencije u uskom podruju oko nazivne frekvencije. Ako
turbina radi due vrijeme na nekoj od rezonantnih frekvencija za oekivati je oteenja lopatica i
konano kvar turbine. Dozvoljena kumulativna vremena rada turbine na nenazivnim frekvencijama
trebala bi biti dostupna od strane proizvoaa turbina. Zbog toga, podfrekventni releji moraju jako
brzo reagirati kako bi kumulativno vrijeme rada turbine pri snienim frekvencijama bilo
im manje