BIBLIOTEKA NOVI SVIJET Urednistoo ADOLE DRAGICEVIC O20 KOVACEVIC ANTE MARUSIC Urednite O20 KOVACEVIC OGNJEN CALDAROVIC URBANA SOCIOLOGIJA Socijalna teorija i urbano pitanje GLOBUS / ZAGREBvil. Monografske studije u okviru dikavke skole Specifiéan kacakter Gkaske Skole sociologije moze se ‘moida najbolje utvediti kada se upoznaju neke od mono- agafskih studija nastalih dvadesetih i tridesctih godina ovog Stoljeéa, Kao Sto smo ranije naglasli, rmogobrojni dokto- anti cikaskog sveutilstaiztadivali st svoje doktorske disertacije rade¢i na obradi za danainje pojmove specfignit socioloSkih problema st okviru five ssocioloske laboratorije« ‘grad Chicaga, Uspjeinije monografske studije — disertacj, {ia je priprema trajala nekada i desetak godina, kasnije su bile publicrane kao specifi doprinosi soviolotkoj mist, posebno onaj iz podrugja urbane sociologije. Najnatajniji fentor u iafadi monografskily disertacija bio je. svakako RePark, a zatim + drugi danovt ikaike katedre, narotito E.Burgess. U nastavku emo obratiti painju na neke od nagajnijih monogratija Kole se i danas smatraju klasiénom socioloskom literaturom, a Sto ée istodobno biti i dobea ilu stacija 1 Koncepeijskog, epistemoloskog i metodoloskog ka raktera Eikaske Skolo fridesetih. godina. Medu znatajnije studije ubrajamo studiji H.W. Zourbaugha — The Coald Coast and the Slum (Zatnz obaia f slum), zatim 1. Wirtha — The Ghetto (Geto), ation F. M. Thrashera — The Gang (Ban- da) te, konagno, studiju E, H, Sutherlanda — The Protessio- nal Thiet (Profesionalai lopoo).* * Osim ovis, narano, mopuse je na ay nie drugh rogrtsih ua nasal u to daba & SAD, kz So je, na pee, Do= aun side Thomeve # Zranechog —~ The Polak Peasant in Eivope int Amerie, i tao Sto fe sds sprite Lynd. Midatrowne (iadttown i Midaterown tn Trantign). © navedone je stale mi ‘Sno. ie gor oahjedte pops Kome como raxpavt nke Irctodolode harateatie Skate dole Oxim mavedoni stad, all ‘aba sponcout tkoder Maite toda W. FWhtce — Siecr Core 40 oe se se, ein ols, Jaatetie fan cg diate Ste ako fo me ELLIPSE ae it po ono Kon seo ae ea H.W, Zana Te Col ont and i eee Sl sag f Chg Nae Ne ee adi sacs stad aos Me se ole ep an 1 fa Ne ew sere ome Fo ee ate ov sae Sk, lee srl efeoann saat tv te como, oi iid nl tno os pene sais ON me) setae a i ee ars toe le Co fe aa ts ana eo ae sae kvalita- tivaih metodologae, narotito onih iz Sezdesetih i sedamdese- th godina, 0 Gemu ée kasnije biti vse rijeti Studia je podijljena na jedanaest poglavija, of Kofih je 3est posveéeno analizi posebnih socio-ekolotkih cjelina koje Imaju { svoje posebue nazive, dok se u preostalim poslav- Tima daju odgovarajuce naznake o teoriskim i praktinim konzekvencama koje proistjecu iz prougavanih problema Studirajuéi Gikasko podruéje Lower Past Sidea w dvadesetim godinama ovog stolieca, autor utvrduje postojanje relativna Striktno odvojenih zona w kojima stanujti stanovnic razlgi- tuh karakteristika i u Kojima se mogu utvediti zajednice raz light karakteristika koje su pracene i raztititim Karakteri- stikama ekoloike (Fiitke) prirode. Autor navodi slijedeta podruéja — zone: Zlatna obala (The Gold Coast), podrutje fznajmljenih soba world of furnished rooms), podrutje towertown (podeusje nebodera), zatim Rialto or the haf- -world (Rialto ili polusvijel) zatim podrutje sluma i konaéno podruce Koje naziva The Little Hell (Mali vakao). Sva ova padrudja su specifiéni dijelovi grada i on ih analizica u po- ebnim poglavljima, Prje nego sto predemo na kratak opis svakog od podruéja, treba napomenuti da je autor u svojim analizama Koristio Burgessoou zonalnu teoriju rasta grada, to su, kako éemo kasnije vidjeti, Korstli gotovo svi autori ronogcafskih studija, a naravno i sam Burgess u gotovo sva- kkom svom radu. Osim prihva¢anja tog models, Zorbaugh prifvaca { primjenjuje i osnovne elemente ckoloske analize razradene od Parka | Burgessa, narotito elemente ekoloskih procesa koji se dadw utvrditi u ludskim zajednicama (kom- peticija {ostali proces. Time je autor osigurao dinami¢nost primjenjenog modela analize utvrdujuct postojanje_stalnih promjena s ekoloskoj strukruri prougavanog dijela Chicaga. Prvo podrutje koje Zorbaugh analizira je podrugje Zlatne obale (The Gold Coast) — koju analizira kako u terminima ekoloske strukture podrugja, tako jo§ i vide w terminima ocijalnog profila njenih stanovaika. Posebno ga. za etalina razrada socijalaog profila stanovnila 1 raz 2 rmehanizama postizanja socjalnog statusa koji onda omogu- fuje vulazake medu stanovnike Zlatne obale. Zorbaugh vrlo plastigno t ivopisno apisuje Kako pojedini stanovnici po: Rusavaju da se vuguraju w odredeni soctjalni slo i pri tome primjenjuje Kompetitival model socijaine strukture. »Dru- tvo u klasignom smisia rijeci zamijenjeno je .drustvenom igrom’ i danas w Chicaga, ako se 2eli zadczati postignuta poziija, mora se stalno ,igrat' (te 49). Social game (dew Hivena igra) je, dakle, osnovni metod Kojim se pokusava prodrijeti u vise socijalne slojeve, Deugtvena igra implicira Stalni proces takmigenja, odnosno, borbu onih koji misa sunutrae $ onima Koji su to veé postigli { subacile se u od- {ovatajudl sloj Koji im osigurava, medu ostalim privilesija~ fa. i privilegija stanovanja na podruéju Ziatne obale. jedan fod najvaniih indikatora, upozorava autor, © tome tko se {gdje malaz, je socijalni registar (social register) — »tanka lava knjigae u kojo) se peskupliaju imena »vasnih. Tako je individuaini spor veoma vazan z2 eventualni sulazake w resistar autor ipak upozorava da sipak nitko ne zna tko iza Dire imena za socijani cegistar,niti na osnovu Gega su imena Ukfjugena (ete. 81). Osnovni tip Covjeka koji se mnte susresth tu drustvu koje ghitava na Zlatno} obali je climber (penjad sPenjas mora padljiva planiati svoju strategiju ponasanja 1 uspjesan primjerak »penjagae je »umjetnik u samoreklami- ‘anja, w montiranja | zadriavanju svog imena uw drustvenim fubrikama, w povezivanja sebe s .pravim Ijudima’ ¢pravim stvacima’e (st. 53). ‘Osim drustvene igre koju autor pripisuje prije svexa vigem sloju kao nuzan mehanizam njene reprodukelje, autor lupozorava ina mehanizam socijalnog cituala (social ritual, Koji predstavija »nacin kako se socijalni status odrzava, So- tijaina kontrola aristokracije se odriava uglavnom kroz so Cjalnirituale (tr. 59). Da bi se, dakle, zadrZala Zeljena po- eija. na. socijalno} Hestviei, da bi se moglo stanovati na Ziatno} obali, potzebno je da se primjenjuje taktika drustve ne igte, penjania svim seedstvima i socjalnog rituala.* Nea pravila ital hoje navodi Zerhawgh pseu mnogo ra oeke Vellenave I Milo opmervacf: reba se. ta prim, ath “jen ‘pavilions samy oe oka) Oh te 163Zorbaugh pokuiava utvrditi — kakav oblik zajednice postoji na Zlatno} obali? Ukoliko se uopée moze govoriti o Postojanju ajednice u Chicagu, skoro da se joS manje moze govoriti 0 njoj na podrudju Zlatne obale posto su tu sakup- Tene osabe koje nista ne veze w odreden zajednicu — ni- kakva zajednitka nevolja ili utemeljen interes #a zajednigko Fivljenje, nego, iskljutivo, pripadnost jednom socijalnom sloju dija je samo jedna od Karakteristika da vecina njeath predstavnika poveemeno stanuje i na Zlatno} obali. Zbog ovih Karakteristika jo bi se s manje opravdanja moglo rect dda na Zlatnoj obali postojiizrazeno susjedstvo u Klasiénom sisi sje. Slijedeéa socio-ekoloskt distingvirana zona-podrutje koju ‘analiira autor, 2 Koja se nalazi odmah pored zone Ziatne ‘bale, je podrugje iznajmijenih soba (the world of furnished rooms). U ovom podrugju u kome se moze naci mnogo kuéa nna Gijim prozorima sloji natpis »sobe 2 iznajmljivanies, ive takoder posebni tipovi Ijudi. Autor je utvedio, na pri= jer, da se u 71% objekata iznajmljuju sobe, u 52 y sluca- jeva nalazimo stanare muskaree — samee, w 10% Zene, a u 38% sluzajeva sabe su nastanjene parovima, Podrusje gotovo da i nema djece — napuceno je iskijucivo zaposte- rim judima koji Zele stanovati jetino, a blizu svog radnog rjesta, Zbog ovakvih karakteristika podruéja nije Eudnovato 4a se cijela populacija uw potpunosti promijent w prosjeku svaka 4 mjeseea, Osnavni drutvent odnos koji se u ovom podrugju Chicaga moze utvrditi, smatra autor, je anonim: host. »Nitko ne poznafe nikoga I nije posnat niotkogas (ote. 75) ikada ne napa) opera pose nevos, nego te pose rue ‘ada re non paket i Kisbran, nets) Hoe oblan tak eto ood sexu! hot se ne raahuje od normal automata, kad SEremo seat, post Heik | Zargon hot se Koi, “Todiatvas je 4 ppoviot djevojke hoa je doSla w Chicago ie ‘malogprovincstop praia sa >See zapae hoi je Zelelastdieatt Sli foja etna datamenta sve probleme + Kina se cxoba ie ‘log gracasusteceu svakodaevpom 2010 velop grads. E¥0 e008 flenog haraktessignoy opiar nOrad je taka. U eeiom mom tad posojao je nedostta bilo havo litog hota U sietm ovo rad Osim navedenih Karakteristika, Zorbaugh upozorava da ‘ovo padrugje Chicaga ne predstavlja v potpunosti snormalno Grustvoe. U ovom podeucjur vlada visoki mobilite, nitko nikoga ne poznaje, 2e dolszi do formiranja nikakvih grupa, rnema zajednidkih interesa, nema nikakve zajednitke tradi fije, nema javnog mnijenja, nema zajedni¢kog detiniranja Sitvaclja (Thomas), nema gotovo nikakve neformalne socl- jalne Kontrole, pa, dakle, nema iti govora 0 postojanja odgovarajuve tajedaice, pa niti 0 postojanja instituciie su sjedstva, Ovo podeutje, smatra autor, moze se najbolje ‘znaditi kao podrugje ligne i grupne dezorganizacije, To je Svijet atomiziranih individsa, spieitualnih nomadae (sr. 80). ‘Slijedeéa zona koi autor analizira je zona Towntown, koja predstavija neito sto bismo danas nazvali »boemskim kvartome, U tom predjelt stanuju osobe Koje su »pobjesle« fod konvencionalnost i koje dive odrugatijes. Autor upozo- tava da se takav oblik Zivola sve vise Siri | postaje gotovo karakteristiéan za 2vot stanovnika velikog grada. Sijedece podrutje, slijede¢i koncentriént model je Rialto or the Halt-World ‘Rialto i polusviel). To je podrudje ka- fakteristiéno, prije sveza, po posebnom tipu stanovnika Koji 2a povrenteno naseljavaju, To je t2v. shobo podrudje.* Zor- ‘Baugh upozorava da se ovo podruéje narodito mnogo na seljava imigrantima kojih je u vrijeme kada je on vr8io svoje ispitivanje — u dvgdesetim godinama ovog stoljeca — bilo ‘0d 200--360,000 godisnje. »Hoboe stanovnici svoje vrijeme provode uglavnom na ulici pokufavajuéi se baviti sitnom prodajom i asigurati osnovna sredstva za svoju egzistencijt tt velikom gradu. Dya oenovna ohobos tipa koja spominje C313 miliona doa nam pornavala esos, asim mail nizakoga, of Shika mene Ton fom » dai t lina stoma dan 2 Sano, Toiece va mjesscem,galina 24 godinome (st. 80) JMobor predtaia poehan tip Eoveka oj Je anaiiran i w dv im radia ase voctolote (usp na primer, Hii N- Andersons, ‘The Hobo! "Taka tp Sovjela mote te nase opal kno oma ok Tot, koja te ne made amin, hoje neprtidno 121 neo no, dale, Tip sono kat bi ce moo adi a stich fee Boers | 200 node's seceloskln deka i radovina w SAD Cull Kao reglaran ean cio usZorbaugh su squawker i ped ile (galamdéija{ ulléni peoda vai)" Slijedeée podrutje kojem autor posvecuje gotovo naj- vveéu paénju je podrucje sluma. Slum Je gotovo 1 potpunosti sdvojen od ostalog dlijela grada, odnosno, od grada uopée. Raii se o jednom specifiénom, segregiranom podrugju grada, jedace ssedimenta stanovniitvas. Taj sediment sadriava stanevnistvo koje je siromaino, gdje se mogu susresti velikom broju zaposlene camohrane majke sa svojom dje- com, gdje vlada visoki natalite, ali visoki mortalitet, gdje posluju radnje s drugo racrednom robom, i gdje operiraju aznolike bande, Naravno, w ovakvom podeuju mosis nnaGii specifi profilistanovnika — kao sto su kriminalei, radial, boemi, migrantski radnici, migranti uopée, neuspjeS- ni i raza neptilagodeni tipovi. Ovo podrudje je, padrudje gotovo potpune dezintegracije i dezorganizacije. Zbog Spe- keulicanja scienama zemijista vlasnict Eekaju da vrijednost zemljista poraste da bi svoje objekte u zapustenom stanju rmogll unosnije prodati zainteresiranim Kompanijama, sto ovodi do opéeg zapustanja objekata i kompletne infrasteuk ture w podrugju. U kuéama bijednog kvaliteta, u kojima ée sto nema nit elektritne energije, stanuju stanovnici nikeg socijalnog statusa koji su u stanju prihvatiti tale uviete i platiti nisku rentu, Medutim, smatca autor, slum je ipale Podrugje slobode i individualizma. »Susjed susjeda niti ana, iti mu_vjerujes. Osim spomenutih. tipovastanovnika, Slumu se most EeSée susresti prostitutke, shoboie | eve osobe koje se nalaze izvan zakona. Jedan od karakteristiénih hi- storiskih primjera sluma je | eto, prije svesa tidovski geto, ‘6 demu emo nesto kasnije vile red Gotovo svi doseljenici uw SAD prvo su se naseljavali w posebna geta, da bi se tek kasnije smicalle w druga podudja grada. U tom smislu i danas postoje pojedini. dijelovi ameriékih velikih gradova koji navoleilustecaju stanovnict Sto u njima preteino Zive — »Mala Italifae, »Mala Polskae, Sievno life provi tami u pra eznowsne drug Iteterzred nove Suh mogucth vst na 16,23, 341 42 aie, 46 skineska detvet (grads, »Cmnatki keuge, itd, »To ne znati da migrant auno (radi sium iit da on Zeli stanovati w slumu. On w slumu nalazi uvjete Zivota koje moze podnijeti. St vie, kako kolonija raste tako on w njoj nalazi svoj socijalni Svijet. U koloniji on susreée simpatie, razumijevanje, po- ticaj . U koloniji on ima svoj status, igea svoju ulogu srupie (str, 141). Tako ovakve karakteristike sluma (geta) govore u prilog eventualne pretpostavke o tome da se ‘vom slugaju s vise sigumnosti moe govoriti 0 postojanju Tudske zajednice, autor upozorava da ovakav tip zajednice nije »normalna zajedaieae w Kojo) nisu razvijeni uyjeti za postojanje tav. »pritodne zajednices, Mnogi stanyju u slumu jer se nisu mogit prilagoditi 2ivotu u drugim oblastima, a rinogi sw samo priveemeni stanovnici koji Koriste i Gekaju prvu pris da iz njega pobjegau, Autor w ovoj studiji gotovo w potpunosti primjenjuje ckoloike postavke Parka { Burgessa, kao i Burgessovu Idefu fo koncentriénom rastu grada." Posebno specifigan oblik izolirane zajednice u kojoj se, nacodito okviru prve generacije doseljenika, odrtavaju fgotovo svi obigajisstarog krajae predstavlia podrudje Chica gga nazvano »Mala Ttaljae it »Mali Pakage (Little Italy or Little Hell). U ovom podrueju w doba kada je autor vrsio ‘ova istrazivanje, fivjelo Je oko 15.000 stanovnika prve i ddruge generacije. Osnovna karakteristika »Malog Paklae je Yisok stupan} socilne izolacje. »Zbog svoje Izolicane si- tuacije..»Mali Pakaos je ostao do rata (L sv. rat) nedienut Aameriékim obiéajima, zapravo je ostao transplantirano sich Iijancko selo u stcu wsurbanog americkog gradac (sr. 165). ‘Medutim, takva siteacija se nece dugo zadrlati, Mlada gene racija ne Zelt samo slijediti pravila ponaianja Koja joj na- ‘mecu stariji sto se tukovode Zeljom nastavijanja obifaja Side autor pride mote dobro pokazatt Kako se ekoofta nalica mots peinijesté'oaanaizuJedoog podria. Piao etmacko) inva sara e pio howmpetct anand Sota. Zee da ive Sanovina Hoe sr Eak (Sans napotipistsjt da plate Vise rene (08 Seiancn& podnos ty vi sina prenatpavanje sanora. Coe polo ni signa gurl Seance, Roi pocel da se hea seve fe, prema Setrno} Aen sume Gt 1). w “arstacog krajas, Evo kako autor objasnjava proces postupne fsimilacje (ligan postupak objasnjenja Koristi 1 Wirth w svojoj analisi Zidovskog geta): °U posljednje 4 godine doslo je do velike promjenc, Kolonija se polako desintegrira; start ‘se obicaji zapustaju, Kontakti vanjskim svijetom, kroz rad 7 Skolu, dali su djevojkama i momeima viziju slobode i novih ‘moguénosti... Oni se nalaze izvan sitnih interesa i svada starije grupe i odbijaju da Zive na nagin koji im odreduju njihovi roditeljie (str. 170) U zakljuénim poglavljima svoje studije o predjelu Chi- caga Near Notth Side | 0 njegovim distinktivaim socio-cko- Toskim Karakterstikama, autor poscbnu painju posvecuje analisi odnosa grada i zajednice s jedne strane, kao i po: Icaiajima utvedivanja togaka oko kojih se moze organizirath tv. socijalni ili zajednitki tad. Drugim rjetima, postoje tt 4 okvira podrugja neke institucije oko Kojih bi se mogla formiati zajednica te koje bi mogle poslusti za provodenje ‘odgovarajuce socijalne politike? Autor utveduje da se medu socijalne punktove oko Kojih se moze organisirati komu- nnalni Zivot moze ubrojiticrkva, kola i obite}, Nepostojanje ajednice onemoguéava sprovodenje bilo kakve socijalne ‘akeije, a bilo koja politicka akelja bit ce jedino represivna akc, U poglaviju u kome razmatea odnos grada i zajednice J koje ima odgovarajuve teorijske pretencije, autor iznost svoje videnje pojma 2ajednice i znaéajno, po nasem mislje- ju, doprinos! razjasnjavanju sadréaja tog pojma Kojim su se bavili implicitnije il eksplictnije gotovo svi kaki so- Golosi. Njegov stav se dade najbolie ocitatt iz slijedeces Stava; »Rijet community koristi se razltito i nifejasno defi hirana, Ruralna podeucja smatraju se zajednicama, Gradovi F'sela nacivaju se zajednicama, Lokalna podrutja u gradovi ‘ma stzajednica’. Cujemo 0 2ajednici Chicago’, 0 ameriGkof Zajednici’ io svjetskoj zajednici’, Citamo 0 ekonomskim, poltickim zajednicama to kultuenim zajednicama, U svim fOvim upottebama, = izuzeéem kulturne 2ajednice, Zajednica se izgleda odnost na nek vestu interesne zajednice med Alanovima grupe i ves! je s njihovom prostornom distribu ‘cijome (str-222). Ali, upozorava dalje Zorbaugh, »prostorna 148 Aefinicja zajednice nije dovoljna da bi se neko podrudje ‘moglo nazvati zajednicom, odnosno, da bi ono moglo postati Zajednicom samim tim Sto su institucje 4 Hudi rasporedeni po teritoriji ih zhog toga sto dijele iste ill sliéne intereses, ‘Jos se manje, smatra autor, moze govoriti 0 postojanju za- jednice ukoliko je ona definirana samo polititkim element rma. »Jedno podeugje postaje zajednica jedino kroz zajednicko jskustvo Ijudi koji sive upjemu, Sto rezultira time da oni postaju kulturna grupa sa svojom tradicijom, sentimentima, {eznjama, zajednickim uspomenama, odnosno ona se pre- tara u centar vjerovanja, osjeéaja i akcije. Zajednica je. dale, fokalno podragje w kome Ijudi koriste ist jeaik, pod- ‘reavaju se istim obigajima, oseéaju vse ili manjé iste senti= mente i djeluju pod istim impulsimas (str. 222-223), Autor ‘Velo dobro upozorava na neke karakteristike zajednica koje Sr u omehaniestigkom rnematranjae Kasnijim mnogim so cioloskim radovime bile zapuitene. Element tradicije na Koji autor upozorava, smatramo veoma zna¢ajnim, Medu- tim, clement Koji autor nije naglasio, a koji je, po nasem Imisijenju, takoder snaeajan, je element stupnja iclozenosti Zajednickim problemima u pojedino} grupi —zajedaici. Nava jstrazivacka fskustva pokazuju da Sto je stupan} islozenosti pojedine zajednice koja okupira odredeno podruje vise iz- Fafen, utoliko se nivo konsenzusa, Koheracije akeije, stva- ranja osieéaja omis, moe éesée ofekivati, a vrijedi, naravno, ‘obrnuta relacia ‘Ako se prihvati autorovo definiranje pojma zajednice, fonda je jasno da razni program srehabilitacijee pojedinih Zajednica, provodenja patejainin soeijainih akelfa Mt ukupne socijalne politike na pojedinom podrugju, moraju biti ne- tuspjeSni jer se ne mogu referirati na postojanje zajednitkog losjecaia, Ljudska pritoda, kako to kaze Zocbaugh, opire se attificijelngj organizacit ‘Ovaj je autor 0 svojim analizama Koristio gotovo sve metode koje spadaju u podrudje koje bismo danas naz kvaltativnom metodotogtiom. Prije svega, ivrSio je analiza razligitih dokkumenata, proueavao je statistifke podatke, ana- Tisitao je pojedine sluéajeve (case stud), a od ostalih doku- rmenata analiziro je pisma { deuge pisane dokumente. Ko- 149ristio je i socioloski interview, a, naravno, i promatranje kao osnovnu tehniku s elementima uéestvujuéeg promatranja (participant observation). Druga znaéajnija monogratska studija koju éemo takoder 1 ovom radu neito detaljnje prezentirati je studija Luisa Wirtha — The Ghetto (Geto), koja je prvi put objavijena 1028 godine. Knjiga je nastala kao rezultat rada na doktor- skojdisertacj, kao i neke druge studije monografskog ka: raktera u okview dikaike skole, Wirth, porijeklom Zidov iz [Njematke, w svojoj je doktorskoj disertacii dao prikaz ove specifigne socio:prostorne historjske zajednice u Evropi i'w ‘Americ. Najvedi dio studije posvecen je upravo historijskom razmatranju nastanka insttueije eeta, a tek u drugom dijelu se razmatea nastan geta i njegove karakteristke u dijelu Chi- caga nazvanom Near West Side. NaGin izrade studije poka- zuje da je i Wirth pribvatio natin analize prediosen od strane Parka i Burgessa, prije svega ckoloske zakonitosti koje vrijede za analicu fjudskih socio-prostarnih zajednica, Zanimljivost ove analize je da je ona primijenjena na speci= fihu, zolieany zajednicu koja po mnogim karakteristikama ppodsjeca na slum. Osnovni model Kojim se Wieth slu#i moze se jednostavno prikazatina slijedeet naéin: analiza nastanka strukture zajednice, utvrdivanje clemenata koji vode utvrdi- vvanju strukture zajednice, utvedivanje clemenata odréavanja strukture zajednice, pri svega onih Koji se sasnivaju ma tra- dicionalnim elementima, i, Konaéno, raspad zajednice, do koga dolasi sbog razlétih inovacja, uvodenia razligitih pro- nyjena i nexirania tradicionalnih osnova odr2avanja zajednice, ‘Ovakav model sian je, gotova identican, models Koj fe pri iijenio Zorbaugh u svojoj analizi jedne ou! socio-prostornih jedinica svoje studije o Lower Bast Side u Chicagu, na prim- jer, analize Little Iaty Wirth upozorava da je u novije vrijeme (dakle, 1928. g.) eto postao pojam koji prje svega govari o prostoru izola- Gije u pojedinim dijelovima geadova w kojem Zive razligite sacijalne grupe, a ne samo Zidovi, iako se 1 histocifskom smisiu moze govoriti samo o prostoru Koji sa obitavali samt + Up. Wirth, L196, 150 Zidovi. Autor istige da se veiki gradovi mogu prougavati kao ‘mozaicl sexregiranih skupina Ijudi | zajednica koji Sele sa- Guvati svoje individyalne Karakteristike w okvitima geta Geto u tom smisie nije pejorativan, ili ak pogrdan ieraz koji psje svega referira na shum i sve njegove danaSnje karakteri- Bike, nego prife svega pojam koji se najbolie moze objasnit kao specifian sluts} t2v. pricodnog podrudja u smistu doktri- ne tikaske skofe urbane sociologije. Autor takoder istice {a je zapoéeo svoje istrazivanje primarno geografskog pod rutja, a ubrzo Je otkvio da istraZuje prirodnu insttucijuhisto= bie seta i psihologife Hudi, Sa sociolo’kog sfanovista geto je interesantan, prije svega, jer predstavija produien sluaj Socijalne fzolacie. »Geto, dakle, moze biti promatran kao Oblik akomodacije razleitih. populacionihy erupa kroz, Koji je efektivno jedna grupa subordinirala drugue (ste. 4). Povie jest geta je povijest jedne specifiéne institucife, pa kao i w {vako} drugo} zajednicl iu evo} dolazi do postupne specijali- Zacije | fankeionalizacije ponaanja koja proistiede, prije vera. iz podjele mda, Razvoj zajednice dovodi do razvoja hiza socifainih procesa koji vezuju Zivot zajednice za prostor Fobidaje koji se u zajednicl razvijaju Geto je nastao kao instituclja koja je omogucavala da jedna socijalna grupa stanovnistva nastavijarelativno nesme- tano provoditi tradicionalni ablik ponaSanja u promijenjenim tuvjetima, Vecina sokusaja oislaskac iz Zidovskog geta 2a ‘vrsavaja, u najvedem broju shugajeva, pojavom dobro pozna~ tog tipa smarginalnog Covjeka« — izgublienog izmedu dvaju kultura od ojo} nitijedno} ne pripadaju w potpunosti, Pr Didovi Koji su se doselili oko 1810. godine uw Chicago, bil sur trgovei, krojagi, proizvodaéi dubana — dakle, prije svega Sitni treovei Koji st preteino stanovali nad svojih cada Bidovska Kolonija je postupno rasta, izgradena je postupno Eidovska crkva — sinagoga, Zidovska groblja, skole i neke druge specifine Hdovske institucje (ko 1880, godine 4 Chicagu je od ukupno 500.000 sta rovnika bilo 10,000 Zidova, a 1900. godine od 1,600,000 Stanovnika wiupra je bilo cca 75.000 Zidova, od Sega su hajveti bro} Gini Zidovi iz Rusije (50.000), Njematke 151(20.000), a ostalih je bilo 5.000." Primjer GikaSke Zidovske zajednice nije ipiéan, smatra Wieth, takvi se primjeri mog: praktizki naci w svakom veéem americkom naselju, Nagin rastanka te zajednice takoder nije tipiéan samo 2a Chicago, nego i 2a druge 2ajednice i za deuge gradove. 'U pevo} fasi nastanka Sidovske zajednice u Chicagu tetko se moze utvediti | preposnati da dolazt do formiranja spe: tifiéne zajednice. Medutim, kako raste bro} Zidova koji se nnastanjuju u getu, tako se pojagava i stupanj autonome, Sligno kao Sto se relativao neprimjetno povela pojavijvati, lako isto Zidovska zajednica postupno i nestaje — dodava- njem »novilt«clemenata, mijenjanjem tradicionatnib obigaja, ispoljavanjem deugatijih aspicacija druge (mlnde) gencracije oseljenika. Ovakay prikaz nastanka i raspadanja pojedine zajednice w gradu koherentan je primjeni ekoloskit zakont tosti o postupnoj invazii, adaptaciijasimilacfi koja je pec enticana u ranijim poglavljima ovog rada, Wirth smatea da geto kao posebna, izolirana zajednica nema svoja karakteristicka fizitka obiljesja, sto je stav kojl autora dosta priblizava stavovima Zorbaugha i Parka Koji takoder isticu da se zajednica, prije svega, mora de‘inirati kao specitiéna okultuea zajednicae, Karakteristike geta naj- bolje se mogu uoditi preko analize njegovih kulturnih spe cifignosti, koje éesto nemaju nikakwu ckolosku komponentu. Zajednica geta odrzavala se, prije svega, postovanjem obita- ja, religioznih odreda, brigom 0 obitelfi kao osnovno} ¢elji {pravilnim odgojem madi narastaja u tradicionalnom dub, sto se ostvarivalo preko specifignih instituciia w get = preko sinagoge, Bidovske skole, susjedske pomoti kaza- lista, pomoci starjth osoba i drugih Kultuenih institucija. I danas’ se, na primjer, u pojedinim dijelovima New Yorka naceljenim Zidavima kad osnovnim stanovaicima, mogu vidjelt clementi odrEavansa tradicije — tradicionalni nagin * olan of interes a proutavanje Chae haw ssoilote labora torijes,ptaknat fe moos osjalin prablemins hoje pelea {tok prin Gxetjeca ovo sje Zato use pola, t 280 5 jan ncoloto}labortrje mace privat, wiv jet poate frist gad — von od 20 dina grad je naraao ve od 3 puta (pe svegn proceom doveliavana to vanshontimigacjon) 152 oblagenja i podrezivanje kose nije tipiéan samo 2a star feneracija, nego se jednako rigorozno primjenjuje tw shucaju imlade generacife, pa iw slugaju mlade djece predskolske § Tane skolske dobi, Sasvim mala djeca obuéena w ema odijela 2 Sesirima i pramenovima kose Koji vise ispred uli iza ivaju painju 1 éudenje svakog posjetioca suvremenog geta New York “Attakcija geta gotovo je nelabjeSna, smatra autor, 2a sve Zidove koji suse doseliavali u veliki grad. rUpravo kao sto se Cigani snjestaju na fubu grada, tako se i migranti Zidovi Smjeltaja u bliin aihovog seedista, pored eijeke ili Seljex nigke pruges (ste, 202). Opisujuct proves »desintegracije setae, Wirth osnovne razloge raspada geta, kao i Zorbaugh, halasi, prije svega ul Koataktima s ovanjskim svijetom. Kontakti nose osnovnw kriview 22 sotkrivanje getas, kao nnegega sto ima pejorative znacenje, sLjudi su otkrili posto- janje geta u kontaktima s vanjskim svijetom. Taj je proces polako zapoéeo da bi se, na primjer, iemedu 1914 i 1920, godine bro} Zidova w get smanjio tak a 504% (sr, 237) rOtksivanje getae dovelo je do formianja spoznaje o tome Ga stanovniel Zive i slum podeugju, te su mnogi, Zeleti po- Doljati svoj social status, poteli napustatigeto kao mijesto obitavanja, Objasnjavajudl proces raspadanja_geta Wirth Se, kao i Zorbaugh i neki drugi autori monogeatskih analiza, okeese Burgessovom modela Koncentriénog rasta grada i Konzekventno} primjent ekoloskih zakonitost U konagno} evalvacijianalize geta kao socioloskog feno- mena Wirth, kao dobar ugenik Parka i Burgessa, ustanovljava tia u Zidovsko) zajednil djelyju odnosi akomodactje te da, ‘kao i svakoj deugoj zajednic, i ovaje djeluju zakoni kompe~ ticije, Prilvacajuci tak 1 Parkooo odtedenje grada kao 0 pposebnom stanju svijesti, Wirth itive da je izolacja Zidova Siena tipu izolaciie osobe Koja se osjeéa usamljena iako se nalasi usted gomile« (ste. 287) ‘Ova monografska studiia veijedan je primjer analize jedne specitiéne institueije w ajeno} povijesnoj dimenzii i nnjenom aktualnom pojavaom obliku w Chicagu tridesetih xrodina ovog stoljeca, Autor je u potpunosti prihvatio teory Ski i Koncepeiski okvie kojt se do tada formirao u okvira 153ikaske Skole. Wirth nije realiziro nikakvo posebno »empi- Nee earn ne nee an ase enone za analii tev. sckundarnih podataka, sto njegovu metodo: Togiju ne stavija na prvo mjestu medy reprezentativnom ‘metodologijama Gikaske skole onog wremena. Citajuél njegov rad, 1 komparieajuci ga § njegovim kasnijim radovima, ofi- aledno je da bi analiza geta, kao specifigne socijalne inst tucie, bila daleko uspjeinija da se autor mogao vise voslo hhoditi« stega ekoloike analize. Interesantnost Wirthovos izlaganja w kasnijim njegovim radovima raste, po naiem rmisljenja, = intenzitetom relativiziranja prihvacanja nusnosti koloske eksplikacije” Slijedeéa monografska studija koja moze dobro reprezen: tirati she cikatke skole prvih decenija ovog stolieca je i stu dija F.M.Thrashera The Gang, The Study of 1313 Gangs in Chicago (Banda. Studija o 1313 bandi u Chieagu).** koja je prvi puta objavijena 1927. godine, Studlja je nastala kao ezultat autorovog sedmogodinjeg_proucavanjabandi Chicagu, I. Thrasher je, kao | drugi autori monogratskih studija, preuzeo metodologiju i Konceptualni okvir dkaske Skole, posebno ckoloske procese koje e primijenio w svojim analizams, Njegova metodologija Je takoder interesantaa koristio se statistigkom gradom, podacima sa sua, sam je prikupljao podatke o pojedinim élanovima bandi, narosito Izy. life histories, odnosno, Zivotne povijesti pojedinsh pred: stavnika bandi, a Koristio se, naravno, i metodom ufestvu- juéeg promatranja Autor se odmah na potetku svoje studije susreée 5 prob- emom definiranja. pojma bande, sto rjeSava na taj nagin da bandu definiea preko njenih karakteristika geupnog.po- rnaSanja. Banda je, prije svega, smatra autor, grupa koja je nastala spontano i koja se integriala kroz Konflikt s okoli= com, U andi kao udskoj grupi prevladavajy. primarni fdnosi (face 10 face), banda se u prostoru kreée kao sjedin- Stveno tijelos, Konflikt je gotovo jedint socialni odnos, a rife sepa, usu lj odgvarsjace metodoloke | teonshe kone 194 banda se ponaga kao grupa koja me operica spontano, nego planica svoje ponaéanje w budkénost, Rezultat takvih Kara Ieeristika Kolektivaog ponasanja je specifiéno prihvacanje ppojma socijalnog svijeta, okolice, Specifiéno shvaéanje tra- ‘icie, nerellektiran odnos prema unutarajoj strukturi, prema solidamosti, moralu i grupno} samosvijesti, Bande’ su, ta- koder, dosta évrsto vezane i za pojedine teritorije — dapace, gotovo svaki ozbiljnsi sukob w bandama mladeg uzrasta Potinje pokuajima vosvajanjex tudeg prostara (aajeesee lliee ti kvarta) Osim problema definiranja pojma bande i navodenja manogih njthovih oznaka, autor pokusava dati edgovor i na pitanje — zaito dolazi do pojave bandi koje se, kako ‘Thrasher upozorava, sastoje uglavnom od djecaka’adole- scentnog i tecnagerskog uzrasta? >Bande predstavijaju Spontani napor djecaka da stvore druitvo za sebe...« (str 32). U bandi se, kako tvrdi autor, skupljaju djetaci punt tenengijex koja je nearijenticana, nodisciplinitana i nekontro- Jirana nikakvim druitveno pozeljnim abtascom, te joj to daje mogucnost ekspresije na najsiobodniji, najspontaniji nagin, ‘Time se stimuliraju pritodni procesi kroz proces kumulativne stimulacie (te. 83). XKada govori 0 procesu aastanka bandi, autor sapominje a se one eazvijaju obiéno onim socio-prostornim situacl- jama u Kojima je djeovanje zajednice slabo 1 u Kojima su ftazene pojave sdezcrganizacijes. Jedno od podrutja grada tu Kojima se bande najéesée eradajuc su, naravao, slumovi = Nedje je veliki broj djece naguran u ogranigeni prostor. Thrasher napominje da su uvjeli Ko» doprinose nastanku andi prenatrpana, prenaseljena okolica, puna razlicitih moguénosti 2 konflikt” Osim ovih »ckoloskih uzroka, bande se razviiaja i bog ranije navedenih karakterstika ponaianja djeéaka aulredene kronoloske dobi, a posebno Jrazene ele 2a ekspresijom svog ponasanja i za stjecanjem * Disha Koja su danuinj wjeme volo usa ago na sone a pojve asoualnog ponaanj, prthadens je ovim savor Teasers, 6 Koji davon nas rinoge sbenhs. Usp, na. rims, Sine O° Newmnae, Deloabe Space hoa dhe dobre einprie cle Inent a aloe dkljvo ext sacs naselenost | Gods ponsan 155,hnovog iskustva. Posljednji element Koji istiée autor, vod direktno do Thomasove ideje © postojanju Zelja kao mo- tivacionih steuktura ponaianja Tjudi. Thrasher usvaja i usenje 0 grupnoj dinamici 4 stwaranja osjeéaja omic kao jednom od osnovnih motivacionih clemenata asnivanja band U nastavku svoje studije autor mnogo paznje posvecyje analizi pojedinih tipova bandi i analii motivacione struk ture pojedinih Dandi, u sto mi ovdje sada ne mozemo ulazith Interesantno je Kako tumaci neke elemente ponasanja bandi {kako objasnjava osnovna sirukturiranost band. U objasnja- vanju osnovnog motivacionog_ciklusa ponasanja. tlanova bande, Thrasher uvodi pojam ssituacionos kompleksa- (st. 106). Situacioni Kompleks se dijelom formira kroz akomo- aviju bande odgovarajucim Zivotnim wvjetima, Zbog toga se mote eeti da se grupe razliite ponasaju ovisnost 0 nt hhovim interesima, ali | prema soeijalnim obrascima stedine 1 kojoj djelujue, Thrasher, ostajucl u dobro} ekotosko} tra ici, ne zaboravlja napomenuti da se pojedine bande »proli- Tirajus i prema tipy ulica, zgrada, aleja, odnosno, prema ‘opé0j topografii njihove okolice. svi mabrojani clementi dijelovi sw osituacionsh Komplelesas. Thrasher nailazi na veliki problem u pokuéaju objainie- nja Ginjenice da u bandama, gotovo uvijek, u vedini sudjeluju sijeca imigranata, Bande su u Chicagu fenomen imigeantske populacifenajsiromasnijegtipa. Tako, na primer, od wkupno 880 band u Chicagu s poéetka ovoga stoljcéa, 45 band se 4 potpunosti sastoie od amerivkih djeéaka. 68 su ernacke 25 su mjesane. Prema nacionalnostima, bande sw u 351 sii Eaju_mijeSane nacionalnosti, bande koje savinjavaju polski djeéaci nalaze se u 148 sluéajeva, a talijanske 1 99 slyjajeva, (str. 130). Tamo gdje je dominantna samo jedna nacionalnost 1 okviru jednog podrudja moguée je, smatra autor, o€eki- ati postojanje bande Koja se sastoji prete3no od jedne nacionalnost, pa se u tom slugaju solidarnostiskazuje 1 kao nacionalna j ka0 teritorijalna, a antagonizimt sstarog svijetae nastavijaju se iu snovom svijetue (st. 133). Tako podaci go- vore w prilog teze da se bande uglavnom sastoje od djeeaka Imigrantskog siromasnog potijekla, autor upozorava da bi 156 se mogao stetipogseian uta da su samo imigratodgo- Corn fa Kral u geads. To Dl, po sjegovom milf}, bilo w potpunosti pagreno, Ament djetacl su takodor jude u bande, ise hoy Aenttet gab zbog zaatno weeds broja djee stesnog porjels. Djetal stedne hase ‘Amerike ne forniraju bande, aY0 0. ajhov! vot Sreansican! | stabiiztant amerikom tradijom. abiejima, Tastucjama, uv ito imigeanaka.djeea-nemali. Dest, Banda je samo jedan od simptoma desorganizacle kon se Javlln ada se_peekiaju imigrantski tradiefonant sia $itomi bee adekvatneasimilagje novi. Ovom eksplkacjom ‘Thrasher nud vasivanje klasiénog modela okianja ta {Getonatainvezae i mnedovotine stemelenost novi. Njezov fhodel Kot nud slgan je models kot je Koso | Wirth, 1 Zorbaugh, a Koj st inaugural pile seh Thomas Za mice solo stu opolfskom alk u Eveopt | Ameri ao to jer na peice, With ordio da get predstavia paimjee ola edne tajednice, tako t Thrasher potvrdue Trhipoteze tvrdei sui Dande primed sora social tik pina amesckom destvu tideseth godina ovog soljeta 1 svoj anatist ator je detalno pra razliite podatke o csi lent pomana bana, 120 cimier problem grupne. konteoe.struktualni aspekt anu uo pojeinihfenos u band, problem eadershipa (rokovodsta} u bandima, au podjednem dla svog rala SMtor vette patnju posvetuje. anal clemenata Koji bi tog dopriniett preven keiminateta t omfadinske de- tne Ova, stuija prestavja jedan od klasiénih_ primers studs u kojtna Je peimienjenn kvabtativaa metotolosta ‘Koj ie vaadrfatosabtora na proufavsnj jednog Kompleks- tog fenomena pun seat godina,ulivjavajedl se sam eSiuacile koje Je_proutavao 4 analaiajudl probleme u Shihovom svakodneviom pojabivanjs | perodno} okolih Zog toa je ova stv, Koo tneke drag sti te kate Zonje sovilosth monoaraifa aske onjentacie, pemjer wh akciono orjentianin 1 neposeedathstuda koje ilo deo pokacuju | dotumentieje ne ikaske soeclogi. 157Jedna od najinteresantnijih studija, koja je poscbno specifigna po metodotogijiizrade, je studija F. Sutherlanda, ‘The Professional Thief by a Professional Thief (Profesionaln lopoo, od profesionalnog lopova}’, koja je prvi puta objavije- na1937 godine, Autor ove studije, Sutherland, bio je krimi nolog { profesor sociologije na Indiana University. Specifie- rnost ove studije je u slilededem: autor je zaprava izvesio jednu reinterpretaciju i obradu podataka, finjeniea i tvrdi koje je dobio od jednog »profesionalnog lopovae. Ova studi, kako naglasava autor, pokusava dati detaljniji opis problema, ‘odnosno, Zeli pruziti Kompletnji wvid « Fenomen »profesio ralnih lopovae u americkom drustva cetedesetih godina i time, eventualno, doprinijeti rjeSavanju tog problema, Ova studiju bismo ubrojaliu jedn od sozhiljniine stadia cikaske onograiske serie jer autor, iako je upotrijebio. gotovo bizarnu metodologijy, nije istovremeno zaboravio da svoje tvrdaje formulira u obliku manje ili vise jasnih hipoteza il vacijabli istrazivanja, iako nikakvo posebno empiriisko istragivanje nije izvrsio istrazujuéi problem profesionalne ‘rade. Cijeli se rad zasniva na analiai dokumenata, na lignin iskasima, na pismima, opisima iz kategorije slife historye Givotna histori), its! Opsi »profesije krades, Sto je standardan termin koji Sutherland korist, osniva’ se na opsima sto ih je prusila ‘soba Koja se kradom bavila punih dvadeset godina. »Pro- fesionalni lopovs, ji je identitet astao, naravno, peikriven, bio je angasiran w okviru tjednih sesija s autorima studije | bio je plagen iz sredstava istradivatkog adjela tkaskog, uuniversteta, Celt materyjat koji je prikupljen prilikom tih razgovora, kao i sav drugt material koji je Sutherland akumulirae, bio je kasaije dat na verfikacija deugitn peo- fesionalnim lopovima, kao i drugim struénjacima — profe- sionaleima iz podrucja Keiminaliteta: kriminolozima, poli ijskim strucnjacima, predstavnicima suda 4 drugim seksper- timas. Tako je material studije bio podvegnut rigorozno} kontrol, te je time i nivo objektivaosti bio podigaut na visi stupani Usporel u Suhertand, EH, 1968 158 Sutherland veSi strogu distinkciju izmedu tev. profes. nalnih i amaterskia lopova, Profesionalni lopovi peipasaju posebno} profesii koja, pak, ima svoja peavila t kelterije Ponasanja, kao i svaka druga profesija. Autor pristupa pro- ugavanju_profesionaine krade promatrajuci tw »profesijue kkao drastvenu. grupu uw kojoj vladaju svi poznati zakoni i pravila grupnog ponaéanja, Prema tome, ova se studija ne bavi samaterskom Kradame jer to ostaje izvan podruéja sprofesionalne kradee. Smateajudl da je najoportunije anall- irati problem profesionalne krade kroz termine srupnos ponaganja, autor navodi dvije osnovne hipoteze koje pred: Stavljaju okosaicu djele studije. U prvoj hipotesi autor konstatira da profesionalni lopovi gine grupu Koja nije pato- ToSka acupa, a druge hipoteza konstatira da nitko nije pro fesionalni lopoy ako nije kao talav priznat od deugih anova profesie. Iz ovih hipoteka proistjege i osnovni Koncept rada — profesionalnt lopovi, gledajuti sisnutra-, ‘ne mogu se smatratipatoloskom grupom, te se, dakle, studija ima sprovesti kao da se proucava bilo koja deuga snormalinas profesionalna grupa, Koje su osnovne karakteristike »profesije keades? Pro: fesionaini lopov je onaj tko profesionalno Krade, tho se time profesionalno bavi, Svakl akt njegovos profesionalnog zivota padljivo je isplaniran, te, prema tome, krada nije slucajni proizvod stjecaja okolnosti, nego namjerni splanirani akt koji vodi ostvarivanju dobitka od kojeg se pratesionalni lo pov isdrzava Profesionalnog lopova, pak, treba razliKovati od profe- slonalnog keiminatea. Ovon dlistinkeljom autor Zeit izvtsith distinkcija_ismedu Kriminalnog. ponaganja i protesionaine krade. Profesionalni lopov je migeatoran —~ on najéesve ne operira samo na podrutju jednog grada, nego, uw slucajt SAD, na cijelom podruéju Amerike. U grup! profesionalnih lopova vada posebra etika, jezik, Eargon, posebni odnosi, Sto sve predstavlja deskeiptivne oznake protesife Koju autor prougava. Grupa vodi ratuna jo tome da se realizian plijen Aijelt na toéno odredene i unaprijed fiksirane aijelove meds svim élanovima grupe, tako da su unaprijed izbjegmute bilo kakve nepreciznosti Sto te tice diobe plijena. 159U nastavku rada autor opisuje maoge oblike Krade, 2 ‘mi éemo spomentti samo neke znatajnije Sire okolnostt Koje su relevantne 2a ovu studiju. Odnos koji postoji, na primer, izmedu profesionalnog lopova | zakona, konstituira Se iz perspektive profesionalnog Jopova w tom smista da lopov ne vieruje da zakonske institucie »profevode« prava, nego da proganiaju lopave. Dapaée, za profesionalnog lopova teiko jet definirati to znati pojam pravde. Ova ilustracia samo je jedna od ilustraija forrsiranja percepcije pojedinih Ijudskih geupa i sdeustavae, Interesantno je da Sutherland navodi da je odnos izmedu drustva 1 lopova uglavnom ‘kooperativan — da bi lopov mogao »profesionaino djcfovatie i normatno Zivjeti, w ajegovom je interest i da drustvo pro- sperira jer je to istovremeno i uvjet njegove eszistencie rouavajuéi grupu profesionalnih lopova kao svaku dru- ‘ga snormalnie Iudsku gcupu, Sutherland navodi da se i'w to} liudskoj grupi mogu na¢i zakoai i pravila kao iu svakoj drugoj grupi. U svakoj grupl razaznaju se ralititi statust pojedinih élanova, dalazi do procesa specijalizacje 2a po Sebne vrste aktivnosti krade. U svako) grupi postojt | rela- tivni Konsenaus Koji omoguéava zajednicko djefovanie, a svaka geupa predstavija istovremeno i funkeionalno udeuse~ nije Koje osigurava efikasno djelovanj. Ova stuaia je jedna od karakteristicnih studija za tkatku sociologiju jer je dala uvid u problem iz podrugja »polu- svijetae velikog grads, prougavajuci problem sa stanovigta sgrupne dinamike. Autor je svjestan éinjenice da tee razumije- Vajuci mehanizme drustvene dinamike svake od socijalnih [arupa, pa i grape psofesionatail lopova, mozemo dei bli Konstruiranju mehanizama prevencije nezeljenih drustvenih pojava, Ova je studija u izvjesnom smisiu najboli reprezen- tant Cikaske skole § obsirom na bizarnost teme i izbor metodologije, kao sto je, pak, najmanje tipiéma studija iz podrugja klasitne urbane socioiogie. Zakliuéujuéi prezentacija Karaktera cikaske Skole preko leabranih monografskih studija koje, po nasem misljenju reprezentiraju tu skolu i karakteristiény metodoloiku i te matsku orijentaciju, nadamo se da smo prusili zadovolja- vajucu slike 0 profilu studija I Karakteristicnoj orijentaciji 160 Hikatke skole. To se karakteristike dadu sumirati u sljedece tlemente: isbor nespecifignih tema istrazivanja, izbor nespe tifignih metodotoskih postupaka fstrazivanja, dugotrajnost provodenja isteagivadkih podubvata, nepragmatiéna orijen- tacija studija, odnosne, Zelja da se studicanjem problem jos vise | dublje upoana, sto ée tek onda pruziti elemente 20 nnjegovo eventualno rjesavanje. Zbos ovakvih karakteristika, ikabku Skolu dvadesetih { tridesetih godina ovoga stoljeéa ‘mozemo smattati specifiénom kako po izboru tema, tako jos i vige po striktnom koristenju metodologije koja co kkasnije biti nazvana kvalitativaom metodologijom, Cikaska Skola prezeatirana, prije svega, u monografskim studijama predstavija ranog predstavnika kyalitativne metodologie. © nekim karakteristienim pitanjima Kvalitativne metodolo- siie bit ce rijedi w slijedecem poglaviju 1 ans act 161Vu O nekim metodoloskim aspektima dikaske socioloske skole Cikaska skola dvadesetih i tridesetih godina ovog sto- Ijeéa je u sociotogiji poznata podjedinako po svojoj surbanoje kao i smetodoloskoje orijentacji. Metodolosku specifiénost fove sociolotke orijentacije pokusali smo dokumentirati u toku cijelog ovog Fada, a'u ovom éemo poslaviju sistemat Zirati_neke od epistemoloskih i metodolotki. elemenata koji su karakteristiéni kako 2a Gikasku skola iz navedenog perioda, tako i 2a neka novija razmisljanja 0 problematic! ty, kvalitativae metodologije iz sezdesetih | sedamdesetih, ovina ovog stoljeca, Potrebno je, medutim, imati na umu da se i: danainje perspektive socioloike metodologije o neko) steiktno} meto: dologii w okview &ikatke skole tesko moglo § govoriti. Otke: vanje metode interoiewa, davanje =nanstvene ozbiljnosti metodama promatranja i suutestvujeteg promatranja, bill su tek prvi koraci u formiranju ukupne socioloske metodo: Togie { socioloskih metoda. Osim pragmati¢nih rasprava 0 pravilnom izboru metoda koje su karakteristignije 2a danas- bja razmatranja o pitanjima tociolaske metodologije, a koja Si bila manje prsutna u doba rane cikaske sociologije Ditanja osnovne epistemotoske orijentaciie bila su takoder povremena postavliena, sto je naroéito vidivo u, na primjer, posebnom smetodoloskom dodatkus studije ‘Thomasa i Znanieckog Poljski seljak u Eoropl {Americ Socijalni problemi Sto su se uoéavali u velikom gradu prouavali su se, pre svega, kao monografske analize i svaki je posebni slucaj bio proucavan kao aproksimacija ili devija- iia od tipignog, To je ne samo omogwilo detaljno upozna- vvanje pojedinih situacija, nego je dovelo i do moguénostt formiranja raziéitih Komparativnih. studija. Implicitna i 102 vaina pretpostavka u ranoj ameritko} sociologiji, 0 Kojo} ‘smo, takoder, u vise navrata govorili u ovom radu, je da Je, jako je nastaia na tradicji njemacke filozofske i socioloske Skole's kraja proslog | pocctka ovog stoljeéa, americka socio Togiia dvadesetih godina ovog stoljeca nije preuzela stotali- sirajudi pogled na svijete 4 prestala je promatrati pojave 1 ajihovom totalitetu. »Svijet je jednostavno bio uzet kao dat... Integracija svijeta ostavljena je businessman-ima i politicarima, Sociolog je Zelio rutiniziati funkeioniranje dobrog drustva kod dokazati« (potvediti ii oborti) ovim istraziva- iijem, Neovisno o 2ahtjevima za ssteiktnom metodotogijoms, higdje se u radu ne moze sustesti ievodenje odgovarajuce Usporedbe izmedu eventualnih ekspektacija i konagnih re ullata istragivanja. I nastavak ove studije, koji je usifedio poslje 8 gina i bio kasnije objavijen pod naslovom Middle town in Transition. A Study of Cultural Conflict, od strane istin autora postavljene su jos manje rigorozne metodoloske ambieije. U drugoj se studi prvenstveno istrazuju postjedice depresije iz 19290, godine w SAD i njeni udinct na pro- tugavano naselie* ‘Kasniji razvoj sociologije doveo je do predominacije teh nika istrazivanja koja su, pak, sociologiju odvele na sasvim Grugi Kolosjek | protiv éega je u ameri¢ko) sociologiji, na Sebi specifigan nacin, medu prvima usiao Wright C. Mills U sCikaskoj skolietakva se, prje svega kvantitativna meto- dologija, potinje razviiati, kako smo vidjeli, prije svega dolasicom Ogbuena pa ikasku katedru, a t kasnijim oprila- ‘godbamae druih istrasivaéa novijim tebnikama | preciznijim haGinima obrade podataka, pa se postupno »du R. Parkac rnepovratno subi ‘Mediitim,u toku Seadesetih godina ovor stoljeéa dolazi do ponovnog pokufaja uvodenja kvalitativne metodologije, sto Je posebno vidljivo, na primer, u radovima Howards S, Heckera"” U yednon od njegovih radova Sociological Work, ‘Method and Substance iz 1970, godine) Becker se i sam po- ‘iva na sdub RE, Parka koji mu je atkrio kakay tip sociolo- fa on sam treba biti, Drustvo sam shvatio kao kolektivmit Aakeiju... i prihvatio sam taj pogled, pretpostavijajuci da su fg2 oni (moji wéiteli — Blumer i Hughes) dobiti od Parka i ™ Ovaka slatino nish iv prelnos sprain Kole sustetemo 1s navdenim ieraivajis Lyndtovih sam 22 sebe dobro Asi st pan ravens scoloste metodlogi ong wremena, te moe dre. [fo Poult usobranue signe metogaogje hortene 1 6 Chica Se Uspw iigri ajegove vadove 170 G. H. Meada i kroz Parka od Simmelac (str. V). H.T, Becker se prideusuje mmogim istrazivatima povijesti socioloske misli u SAD kada aturdyje da isteazivacka shema, koju su Korstlicikaski sociolosi w dvadesetion godinama ovog sto- Ijeéa, nije bila razvijena iz neke posebne aksiomatske teo rije. nego prije iz karaktera grada i gradskog 2ivota, »Sve je bilo’ materijal za razvijajucu teorjue (str. 65), Osnovni pit ip Koga se drie predstavnici kvalitativae metodologije je da iti jedno istragivanje ne moe dati precizan recept za rjeSenje svakog socioloskog, problema. Svako istraZivanje doprinosi detinicanju problema i indicektno vodi njegovom rjefavanju, To su sve principi koje je, na primjer, 1 W.T Thomas zastupao kada je govorio 0 potrebi socioloskog sxdfiniranja situacije, Becker, na primer, smatra da* svaki Socioloski problem ina svoju posebau povijest i razvija se kroz niz stadija od Kojth svaki teflektita promjent, ovisno ‘© tome tko definira problem, zatim u odnosu na karakter definicije kojom se problem definira, kao i prema akcijama koje rezutiraju kao pokusajirjeSavanja pojedinog problema, Definirat jedan socioloski problem nije jednostavan zadatak, smatra Becker, Problem se i sastoji u tome da se svaki so- cioloSki problem mote definirati na rasme natine, ovisno 0 tome tko ga definira, kada ga definira, zaito ga definica — dakle, ovisno o socijatnim grupama koje definiraju problem, fo kacakteristikama socijalne situacije uopée, itd. Becker navodi da je, hada se definia pojedini problem, potrebno raitisiti sa svim pretpostavkama, eksplicratjasno koji su sve clement intervensije ustruktuce i procese koji doprinose Ihestenku poublena te velo precizno pokwsati odrediti sto bi ‘mogao biti sociolotki doprinos odredenim problemima. Cesto se osnovni doprinos sociologie proucavanju pojedinih drust venih problema mote svesti na iznoienje jasnih prijedioga 0 alternativnim pozicima s kojih je problem moguée tek sagledati, Interesantzo je da se i Becker zadréava na razint objasnjavajude sociologifes — raieiséavania pretpostavls, cksplicirania vrijednesnih postavkt pojasnjavanja alternativa kao postupaka koji trebaju doprinieti razjasnjavanju komp- Uspore Becker M.S. ed, 196, st 5-31 wmJeksnosti problema koji se prouéava, Najmanje se od socio- Togije mogu ofeckivati prijedlozi 23 rjeSenja situaciia izazva- nih pojedinim socijalnim problemima, sto je, pak, najéesea posreska Koja se gesto ianosi kada se sociologiju i u suvte~ meno veljeme optuzuje da nije davolino saplikabiane Kvalitativna sa razlikw od Kvantitativne metodologiie, Sto, po naSem misljenju, treba da oznati samo dvije faze u provodenju bilo kojeg socioloskog projckta, te se 0 te dvije socioloske metodoloike orjjentacse moze najpravilnje go voriti u komplementarnom smisu, nije, dakle, bila samo tipigna za dikaikw Skolu sociologije, ona i danas ima svoje predstavnike. Kvalitativna metodolosija, kako to fznosi, na Drimjer, Filstead (1974, str. 6)... so odnosi na one strategie kkag Sto su promatranje s ufestvovanjem, dubinski interoiew, ppotpuna participacia w aktivnostima koje se istrazuju, itd, — Sto omogucava istradivacu da dobije informacije oiz prve rukee o empitjskom svijet koji istrazuje. Kvalitativna me todologija omoguéuje Istrazivacu da dode »blise podacimac, razvijajuél analiticke, konceptualne i Kategorijalne kompo: nente ¢ objasnjenja iz samih podataka — prije negolt iz uunaprijed utvedenih, striktno strukturiranil i visoko kvanti= tativnih tehnika koje postavijaju empirijski scijalni svijet ‘operacionalne definicije Sto ih je istrazivaé konstruiraos Ovaj autor dobro ukazuje ma osnovnu razliku koja bi se mogla postaviti izmeda tzv. kvalitativne 4 kvantitativne metodologije. Kvalitativna metodologija ne polact u istrazt= vanju od unaprijed stvorenih predubjedenja koja se, even tualno, moraju proutavanjem odredene situncije porwr, nego polasi od pretpostavke 0 postojanjusocijalnth proble ‘ma koji zahtijeoaju, prije soega, jasno i komplelesno sagle- davanje ejeline process, 2 tek onda konsteuicanje odgovara- jude Konceptuaine sheme koja teeba dati kompleksan prikaz prougavanih situacia, »Ukratko, kvalitativna metodologija astupa onaj pristup ispitivanyy empicjskog socijanog svi- jeta Koj zahtijeva od isteazivata da interpretira stvarni svijet ls perspektive subjekta njegovog istrazivanjac (Ibid, str. 7) Princip suzivliavanjae kojt se ovdje astupa, bio je jedan od principa metodologiskihpostupaka cikaskih sociologa 5 72 potetka ovog stoljecs — ispitivati pojave Ue stvarni svijet subjekata Koji i ine ta) sviet ‘Svi ovi aspekti Kvalitativne metodologije koje smo do sada napomenuli, predstavljaju u, i2vjesnom smistu, oFivlja vanje duha cikaike Sole koja je bila primjenjivana, ada nije bila poznata pod tim nazivom, niti je, pak, bila suprot stavljena kvantitativa) metodologij, ii se raavo) eealisia uy kasnijim dekadama i koja je danas dominantna stcuja so¢ioloiko} metodolosiji uopée. Zbog toga se moze reéi da HT. Becker, a i neki drugl autori, na primjer, H. Blumer, I.Deutscher, I. Horowitz, te speciti¢ne H. Garfinkel, koji razvija specifinu >etnometodologijue, predstavliaju pred stavnike suvremene socioloske mish koji nastavljaju tradiij Gikatke tkole s podetka ovog stoljeca Jedna od metoda koje se smatraju legitimaim metodama kwvalitativne metodolagije je i metoda uéestvujuceg promat ranja, »Pod ucestvujudm promatranjem mi podrazumijevamo fonaj metod w Kome promatraé participica u svakodnevnom Zivot Ijudi koje prowava ili otvoreno kao istrazivat, ik prikriveno u nckim drugim wlogama, promatrajuéi stvari a njihovom svakadnevnom odvijanju, slisajuci Sto se govort i {spitajuél lade kroz izvjesno vrijemes (Ibid, str 133). Osim rmetode westvujuceg promatranja Koja nema, kao Sto vi dimo, neke precizne metodotoske odednice, field istraziva ha se smatraju osnovaim tipom istrafivanja koja se provode metodama kvalitativae metodologije. U field istrazivanjizna Imetoda ucestvujuces promatranja je najfesca metoda koja se Korisli, Koja je najéeiée dopunjena i intervjuima i pri- ikupljanjem sekundarne grade Cikaska skola urbane sociologife bila je karakterisicans, Gakic, primjenom posebnih metoda socioloskih istrazivanja, faroéite u prvoj {321 svog razvoja, Kasniji razvo} medutim nije obiljezen razvojem posebaih metodoloskih postupaka, hnego primjenom klasiénih metodoloSkih postupaka na razno- Tika istrazivanja irom svijeta. »Nesmetanis razvoj urbane sociologijeteve sve do Sezdesetih i sedamdesetih godina ovog Stoljega, kada se, naredito ica 1968, godine, postupno potinjt javliati sve ozbiljaje | ozbiljnije krtike tradicje, orijentacja, F metodologiie. sivjavanjem vs