Kako organizirati nastavu logike?

Analiza Plana i Programa nastave

logike (ciljevi i sredstva)

Kreimir Gracin
Travanj 2011.
Kako organizirati nastavu logike - Analiza
Plana i Programa

Sadraj
1. Odredba svrhe (odnosno ciljeva) nastave
logike u Planu i Programu.
2. Pregled postojedeg Plana i Programa
(sredstva), komentar:
(I) vie usmjerava na sredstva nego na svrhu,
(II) uenje istoga,
(III) nepovezanost gradiva
3. Kako organizirati nastavu logike
Kako organizirati nastavu logike - Analiza
Plana i Programa

1. Odredba svrhe (odnosno ciljeva) nastave logike u Planu i Programu

U Planu i Programu iz logike za gimnazije svrha, cilj i zadade ovako su

izraeni:
Logika kao filozofijska disciplina o oblicima valjane misli i metodama
spoznaje potrebita je kao orue vladanja jezikom, iskazivanja misli,
zakljuivanja, spoznavanja, ne samo u obrazovnim i znanstvenim
djelatnostima ved je nezaobilazna u i svakodnevnom ivotu. Stoga logiku
treba drati samim temeljem svake izobrazbe.
Nastavni predmet logike treba uenike nauiti iskazivanju misli ne uedi po
pravilima, nego po oblicima pravilnog iskazivanja misli.
Didaktika uputa: Nastavu logike valja koncipirati i provoditi tako da
uenici ne samo upoznaju logika pravila ve njima i ovladaju. Primjeri u
udbeniku samo su temelj na kojem nastavnik gradi osnovni ustroj
nastavne predmetne grae.
Kako organizirati nastavu logike - Analiza
Plana i Programa

2. Pregled postojedeg Plana i Programa (sredstva)

Program je podijeljen na uenje o :

A. Oblicima misli
I. stupnjevano prema povijesnom kriteriju:
tradicionalna uenja (modeli miljenja) i suvremena
uenja (modeli miljenja),
II. stupnjevano od sitnijih dijelova prema
sloenijima: pojam, sud, zakljuak (induktivan i
deduktivan; te

B. metodologiji (analiza, sinteza, definicija,

divizija, induktivna i deduktivna metoda, opis,
objanjenje, dokaz, hipoteza)
Kako organizirati nastavu logike - Analiza
Plana i Programa

(I) Uenje o sredstvima ili ka ciljevima?

Znanja o i vjetine
Sam je program usmjeren vie ka uenju o predmetima logike i
razmiljanjima povezanima uz njih, iako se to protivi iskazanim
ciljevima.
Npr. to moemo znati o pojmu, kakvih sve vrsta pojmova ima, u kakve
sve odnose razliiti pojmovi mogu ulaziti, koje sve teorije o pojmu
postoje, to moemo znati o sudu, kakve sve teorije o njemu
postoje, koliko razliitih vrsta ih ima, o zakljuku isto tako. Podjele
pojmova sudova i zakljuaka prema vrstama
Nadalje o metodologiji kakvih sve definicija ima, itd.,
(zato, pretpostavljam, u didaktikoj uputi i stoji formulacija da su
primjeri u udbeniku temelj na kojima nastavnik gradi nastavu, uz
preporuku tada jedine postojede vjebenice)
Kako organizirati nastavu logike - Analiza
Plana i Programa

(II) Uenje istoga Povijesni pristup u programu i udbenicima

U udbenicima prevladava povijesni pristup uenici ue prvo
tradicionalne metode/uenja, a nakon toga suvremene, i
to prvo u poglavlju sud, a zatim u poglavlju zakljuak

1. Povijesni pristup u uenju o sudu:

Sve tradicionalne podjele suda mogu se izraziti u suvremenom
modelu naega miljenja, no ne moe se sve to je u
suvremenom modelu naega miljenja pronadi u
tradicionalnim podjelama

Kako organizirati nastavu logike - Analiza

Plana i Programa

(II) Uenje istoga Povijesni pristup u programu i udbenicima

Tradicionalno
Egizstencijalni sud
(S postoji)

Suvremen nain biljeenja

xZx

Predikacioni sud ( S-P )

Pa

Relacioni sud (R(a,b,c))

Bab

A (S a P; Svi S su P )

x(Sx

E (S e P; Nijedan S nije P)

x(Sx

I (S i P; Neki S su P)

x(Sx

O (S o P; Neki S nisu P)

x(Sx

Kategoriki

skradeno od:

xZvijezda( x)

Zvijezde postoje

Plavooka(ana) Ana je plavooka.

skradeno od:

skradeno od:

Bra(ana, branko) Ana je bra od Branka.

Px)

skradeno od npr:

x(Sisavac( x)

Kraljenjak ( x))

Px)

Px)

Px)

bilo koji od gornjih primjera

Hipotetiki
(Ako A onda B)

Vs

Ps

Ako je Sunce varijabilna

zvijezda, onda ima
promjenjiv sjaj.

Disjunktivni
(A je B ili C)

Vbg

Zb

Bartol voli gnjaviti ili je

znatieljan.

Jednostavni

Bilo koji osim posljednja dva primjera

Sloeni

Od gornjih hipotetiki i disjunktivni, no jo i mnogi drugi

Vano je uoiti: svi razliiti sudovi koji proizlaze iz ovih podjela u suvremenom nainu biljeenja
dio su istoga sustava!
Kako organizirati nastavu logike - Analiza
Plana i Programa

(II) Uenje istoga Povijesni pristup u programu i udbenicima

2. Povijesni pristup uenju o zakljuku (i logiki kvadrat)
Unutar tradicionalnog modela miljenja ui se sljededim oblicima valjanih zakljuaka:
Tradicionalno
a. Neposredan
zakljuak:

Suvremeni simboliki izraz

Konverzija, ekvipolencija, obrat

S a P , dakle P i S

------------ (mogude je izraziti, no nije valjani oblik)

S i P, dakle P i S

x(Sx

Px), dakle x( Px Sx)

S e P, dakle P e S

x(Sx

Px), dakle x( Px

S a P, dakle S e ne-P

x(Sx

Px), dakle x(Sx

S i P, dakle S o ne-P

x(Sx

Px), dakle x(Sx

S e P, dakle S a ne-P

x(Sx

S o P, dakle S i ne-P

x(Sx

S a P, dakle ne-P e S

x(Sx

S e P, dakle ne-P i S
S o P, dakle ne-P i S

Px), dakle x(Sx

Px), dakle x(Sx

Px), dakle x( Px

Sx)
Px)

Px)
Px)

Px)

Sx)

------------ (mogude je izraziti, no nije valjani oblik)

x(Sx

Px), dakle x( Px Sx)

Vano je uoiti: Od mnotva oblika koji se ue napamet, u suvremenom izrazu sve se svodi na kontrapoziciju (pojam
o nunom i dostatnom uvjetu), zamjenu mjesta konjunkata i razliito itanje negacije u obinom jeziku (nije P =
je ne-P to se u simbolikom jeziku jednako zapisuje)
Kako organizirati nastavu logike - Analiza
Plana i Programa

(II) Uenje istoga Povijesni pristup u programu i udbenicima

2. Povijesni pristup uenju o zakljuku (i logiki kvadrat)
Unutar tradicionalnog modela miljenja ui se sljededim oblicima valjanih zakljuaka:
Tradicionalno

Suvremeni simboliki izraz

a. Neposredan
zakljuak:

Logiki kvadrat

kontradikcija

Iz istinitosti S a P zakljuujemo
na neistinitost S o P, i obrnuto
Iz istinitosti S e P zakljuujemo
na neistinitost S i P, i obrnuto

x( Sx
x( Sx

Px), dakle
Px), dakle

x( Sx
x( Sx

x( Sx
Px), dakle
x( Sx
x( Sx Px), dakle
x( Sx

Px)
Px)
Px)
Px)

I obrnuto, iz
neistinitosti
zakljuujemo na
istinitost

kontrarnost

S a P, dakle Ne: P e S, i
obrnuto

------------ (izrazivo, no nije valjano ukoliko ne pretpostavimo

postojanje logikog subjekta)

subalternacija

S a P, dakle S i P;
S e P, dakle S o P

------------ (izrazivo, no nije valjano ukoliko ne pretpostavimo

postojanje logikog subjekta)

subkontrarnost

Ne: S i P, dakle S o P;
Ne: S o P, dakle S i P

------------ (izrazivo, no nije valjano ukoliko ne pretpostavimo

postojanje logikog subjekta)
npr. Iz neistinitosti reenice Neki hrvatski instituti za
svemirska istraivanja nisu uplatili porez za svoje
zaposlenike ne slijedi da neki jesu, jer takvih instituta u
Hrvatskoj nema.

Kako organizirati nastavu logike - Analiza

Plana i Programa

(II) Uenje istoga Povijesni pristup u programu i udbenicima

2. Povijesni pristup uenju o zakljuku (i logiki kvadrat)
Unutar tradicionalnog modela miljenja ui se sljededim oblicima valjanih zakljuaka:
Tradicionalno

Suvremeni simboliki izraz

b. Deduktivan
posredan zakljuak
Hipotetiki
silogizam

Ako A, onda B.
Ako B onda C.
Dakle, ako A onda C.

B, B

Modus ponens

Ako A, onda B.
A.
Dakle, B.

B, A, dakle B

Modus tollens

Ako A, onda B.
Ne - B.
Dakle, ne-A.

Disjunktivni
silogizam

A ili B
Ne-B
Dakle, A.

Ostali: isti disjunktivni (i kojemu je jedna

premisa bilo ukljuujuda bilo iskljuujuda
disjunkcija), ponendo tollens, tollendo
ponens, hipotetiko disjunktivni (jednostavni
i sloeni modus ponens, jednostavni i sloeni
modus tollens)

C, dakle A

A B, B,
dakle A
A B, B,
dakle A

Uoite da kontrapozicijom
prve premise, on postaje
ponens:

B
dakle

Uoite da svoenjem prve

premise na implikaciju, on
postaje ponens:

B
A,
dakle A

A,
A

B,

B,

Svi se oblici jednostavno mogu prikazati i pretvarati jedni u druge,

no suvremenim je simbolikim pismom mogude izraziti i mnotvo
drugih valjanih oblika, i to je najvanije, dokazati da su valjani.

Kako organizirati nastavu logike - Analiza

Plana i Programa

10

(II) Uenje istoga Povijesni pristup u programu i udbenicima

2. Povijesni pristup uenju o zakljuku (i logiki kvadrat)
Unutar tradicionalnog modela miljenja ui se sljededim oblicima valjanih zakljuaka:
Tradicionalno

Suvremeni simboliki izraz

b. Deduktivan
posredan zakljuak

Figure i modusi
kategorikog
silogizma

Barbara

Svi M su P
Svi S su M
Dakle, svi S su P

Celarent

Nijedan M nije P
Svi S su M.
Dakle, nijedan S nije P

Darii

x( Mx Px)
x( Sx Mx)
dakle, x(Sx Px)

Uoite slinost s hipotetikim

silogizmom!
I ovdje uoite slinost s hipotetikim
silogizmom!

Svi M su P
Neki S su M
Dakle, neki S su P

x( Mx
Px)
x( Sx Mx)
dakle, x(Sx Px)
x( Mx
Px)
x( Sx Mx)
dakle, x( Sx Px)

Baroco

Svi P su M
Neki S nisu M
Dakle, neki S nisu P

x( Px Mx)
x( Sx
Mx)
dakle, x( Sx
Px)

Uoite slinost s oblikom tollens

Cesare

Nijedan P nije M
Svi S su M
Dakle, nijedan S nije P

x( Px
Mx)
x( Sx Mx)
dakle, x( Sx
Px)

Uoite slinost s oblikom ponens

Kada u prvoj premisi napravimo

kontrapoziciju (istovrijedna je s x(Mx
zakljuivanje je opet nalik
hipotetikom silogizmu

Px))

Gotovo svi modusi kategorikog silogizma mogu se svesti na zakljuke nalik hipotetikom silogizmu, te oblicima
ponens i tollens. Oni koji ne mogu, to ipak mogu uz dodatnu pretpostavku postojanja logikog subjekta.
Kako organizirati nastavu logike - Analiza
Plana i Programa

11

(II) Uenje istoga Povijesni pristup u programu i udbenicima

to prijevodima reenica dobivamo?
Odgovor bi se mogao saeti u dvije toke: 1. ako na taj nain napiemo moduse,
moemo dokazati da su oni valjani(); 2. pored kategorikog silogizma ovom
simbolikom moemo prikazati i uiniti prikladnim za prouavanje neke mnogo
sloenije oblike zakljuaka (Petrovid, Gajo: Logika)

Znajudi logiko pismo (jezik logike prvoga reda) uenici:

ne moraju uiti mnotvo valjanih oblika zakljuaka, ved mogu vjebati samostalno
dokazivati njihovu valjanost
Mogu pouzdano analizirati mnotvo razliitih zakljuaka za koje nisu uili tipine
oblika na koje nailaze u ivotu i literaturi, i pouzdano procijeniti jesu li valjani ili
nisu
Poznavajudi semantiku logikih veznika mogu razumjeti zato su neki zakljuci
valjani a neki nisu (zato su, npr. zakljuci u kojima je potvren konzekvens, i iz
toga izveden antecedens (afirmacija konzekvensa) nevaljani)

Kako organizirati nastavu logike - Analiza

Plana i Programa

12

(II) Uenje istoga Povijesni pristup u programu i udbenicima

to prijevodima reenica dobivamo?
Uoavaju vezu izvoenja iz odnosa izmeu pojmova (logika predikata) i iz odnosa izmeu
sudova (logika sudova), te te dvije logike ne ue kao odvojene ved kao dvije razliite razine
analize koje se u svakodnevnom zakljuivanju ispreplidu.
Uenici na taj nain mogu povezati pojam o konjunkciji s univerzalnim sudom, te pojam o
disjunkciji s partikularnim sudom, i na taj nain premoduju ono to je prikazivano kao
odvojeno (logika sudova i logika predikata)
Primjer pojmovi o negaciji (protuslovlju) i kvantifikaciji
Primjer 1
Marko: Mirna, ako si posjetila Francusku, onda si
posjetila Pariz.
Mirna: Nije istina, posjetila sam Francusku, ali nisam
posjetila Pariz.
Primjer 2
Svatko tko je posjetio Francusku, posjetio je Pariz.
Netko je posjetio Francusku, ali nije posjetio Pariz.

P ili Pmf

Pmp

P ili Pmf

Pmp

x( Pxf

Pxp)

x( Pxf

Pxp)

Kvantifikatori se mijenjaju jer univerzalni stoji za poopdenje tvrdnji o svim pojedinim u konjunkciji, a
egzistencijalni za poopdenje tvrdnji o svim pojedinim predmetima u disjunkciji:
x( Pxf
Pxp) stoji za (Paf Pap) (Pbf Pbp)... ( Pmf Pmp)... , te ukoliko je barem jedna
od reenica u nizu neistinita, vrijedi: (Paf
Pap) ( Pbf
Pbp)... ( Pmf
Pmp)...
Pxp) (uoite vezu s De Morganovim pravilima)
to moemo poopditi kao: x( Pxf
Kako organizirati nastavu logike - Analiza
Plana i Programa

13

(II) Uenje istoga Povijesni pristup u programu i udbenicima

to prijevodima reenica dobivamo?
Uenici mogu razumjeti (i dokazati) zato su neki zakljuci za koje nemamo modus u
tradicionalnoj logici valjani

Primjer1 ne postoji modus koji bi ga opisao

Svi ljudi su smrtni.
Sokrat je ovjek.
Dakle, Sokrat je smrtan.
Primjer2 ne postoji modus koji bi ga opisao
Svi su Coleoptera raznojedi ili grabeljivci.
Dakle, svi Coleoptera koji nisu raznojedi jesu grabeljivci.

(esto se udimo kako su uenici na natjecanjima sposobni rijeiti jako sloene zadatke koji ne
odgovaraju nijednom od njima poznatih oblika. Oni to mogu jer razumiju ono to je skriveno
iza tih oblika i na emu se valjani oblici temelje)

Kako organizirati nastavu logike - Analiza

Plana i Programa

14

(II) Uenje istoga Naglasak na uenju metoda umjesto usavravanju vjetina

Nastava, kako je sada zamiljena, upoznaje

uenike s mnotvom razliitih metoda kojima
je u tako kratkom vremenu teko svima
ovladati. Osim toga, naglasak na metodama
ostavlja premalo vremena za usavravanje
logikih umijeda. (Uenici bi trebali doivjeti
razliku u svojim logikim sposobnostima!)
U nastavi je, stoga, dobro izabrati one metode
koje vie osposobljavaju za ciljeve (naelo
prednosti)
Kako organizirati nastavu logike - Analiza
Plana i Programa

15

(III) Nepovezanost gradiva: a. tradicionalno - suvremeno

Jedno uvjerenje:
Najvedi problem ovako postavljenog Programa jest taj to
uenici prolazedi ga ne dobivaju sliku vrste isprepletenosti
svega sa svime.

a. u opreci tradicionalno suvremeno dva puta se radi jedno te isto, na drugaije

naine. Uenicima, smatram, nije vano kako se nekod nastojalo opisati
zakljuivanje, a kako se ono nastoji opisati danas, ved im prikazati model miljenja
koji ga obuhvatnije moe opisati, upotreba kojega se moe bolje razumjeti, te
putem kojega bolje moemo razumjeti zato neto iz neega logiki slijedi ili ne.

Kako organizirati nastavu logike - Analiza

Plana i Programa

16

(III) Nepovezanost gradiva: b. pojam sud zakljuak metode spoznaje (1)

b. nepovezanost: pojam sud zakljuak metode

spoznaje (analiza, sinteza, generalizacija, apstrakcija,
definicija i divizija, objanjenje, hipoteza, dokaz)

1. Pojam i metode spoznaje na poetku godine uimo o

sadraju i opsegu pojma, o odnosima meu pojmovima, no
uenici nemaju nikakav pojam o tome kako ih utvrditi i na
koji ih nain sainjavati.
Ako uimo o sadraju nekoga pojma, onda je poeljno redi i
kako se do tog sadraja dolazi te ime ga odreujemo
(definicija).
Ako uimo o opsegu pojmova, isto je tako u isto vrijeme
poeljno uenicima redi kako dolazimo do opsega nekoga
pojma (divizija).
Kako organizirati nastavu logike - Analiza
Plana i Programa

17

(III) Nepovezanost gradiva: b. pojam sud zakljuak metode spoznaje (2)

2. Odnosi meu pojmovima, definicija i divizija
Pretpostavka: Potreba za uenjem o odnosima u koje pojmovi mogu ulaziti proistekla
je iz metodolokih zahtjeva. Postavljanje pojmova u odnose vie je propis nego opis.

Propis:
1. definiendum i definiens moraju biti opsegom jednaki (ekvipolentni pojmovi )
2. cijeli opseg definienduma mora biti u njegovom najbliem rodnom pojmu (podreenost nadreenost)
3. diobena cjelina mora imati jednak opseg svim lanovima diobe (ekvipolentni pojmovi)
4. svaki lan neke diobe je podreen diobenoj cjelini (podreenost - nadreenost)
5. lanovi diobe ne smiju izmeu sebe dijeliti opseg, no svaki moraj biti podreen diobenoj cjelini;
potpunost diobe - kontradiktorno koordinirani ili koordinirani; jedinstvenost diobe: neukrteni.
6. ako je divizija napravljena prema razliitim osnovama najede demo dobiti interferentne pojmove
Primjedba: Neki odnosi meu pojmovima, poput suprotnosti (koju ne treba brkati sa odnosnom suprotnosti u koje
sudovi mogu ulaziti), jesu krajnosti u stupnjevima njihova mijeanja: npr. nod dan (kao krajnosti svjetline), crno
bijelo (kao krajnosti sivoga), hladno vrude (kao krajnosti naega podnoenja temperature predmeta s kojima
dolazimo u dodir), mlad star Takve su pojmovi zapravo relacije (a je svjetliji od b, a je hladniji od b, a je mlai
od b)

Kako organizirati nastavu logike - Analiza

Plana i Programa

18

(III) Nepovezanost gradiva: b. pojam sud zakljuak metode spoznaje (3)

3. Odnosi meu pojmovima i sudovi (reenice, iskazi)
Pojmovi u meusobne odnose ulaze tek u reenicama.
Istinitost ili neistinitost reenica utvruje odnose u koje oni mogu, odnosno ne mogu ulaziti.

Primjeri
Kada kaemo 'Nijedan lankonoac nije sisavac.' mi odriemo mogudnost da su
pojam lankonoac i pojam sisavac jednaki po opsegu (ekvipolentni), da bi jedan
mogao biti nadreen ili podreen drugome, te da bi oni mogli biti ukrteni.

Kada kaemo 'Svaki je ovjek razumno bide.' otvaramo mogudnost da je pojam

razumnog bida nadreen pojmu ovjek ili pak da su ti pojmovi jednaki po opsegu.
Kada kaemo Neki su trgovci poteni. tvrdimo da su ta dva pojma u najmanju ruku
ukrtena.

Pojmovi ulaze u meusobne odnose tek u reenicama, a mi ih uimo prije i naputamo prije nego
to doemo do reenica (sudova).
Kako organizirati nastavu logike - Analiza
Plana i Programa

19

(III) Nepovezanost gradiva: b. pojam sud zakljuak metode spoznaje (4)

4. Odnosi meu pojmovima i zakljuci
U logici predikata (aristotelovska logika je njezin dio) iz odnosa u kojima stoje
pojmovi u premisama zakljuujemo na odnose koji u premisama nisu
eksplicirani.
Primjeri
Ako u premisama tvrdimo da je pojam A u najmanju ruku nadreen pojmu B (Svi B su A), a
pojam B da je u najmanju ruku nadreen pojmu C (Svi C su B), moemo izvesti da je pojam A
u najmanju ruku nadreen pojmu C (Svi C su A). (modus Barbara)

Ako tvrdimo da je pojam A u najmanju ruku nadreen pojmu B (Svi B su A), a pojam B u
najmanju ruku ukrten s pojmom C (Neki B su C), onda moemo izvesti da je pojam C u
najmanju ruku ukrten s pojmom A (Neki C su A). (modus Datisi)
Ako tvrdimo da je pojam A u najmanju ruku podreen pojmu B i pojmu C (Svi A su B i C), a
pojam D nije ni podreen ni ekvipolentan pojmu B (Nisu svi D B), onda pojam D nije
podreen ni ekvipolentan pojmu A (Nisu svi D A. tj. Neki D nisu A). (ne postoji modus za ovaj
zakljuak)
(sve to je reeno za zakljuak, odnosi se i na dokaz)
Kako organizirati nastavu logike - Analiza
Plana i Programa

20

(III) Nepovezanost gradiva: b. pojam sud zakljuak metode spoznaje (5)

5. Sud zakljuak
Iako izmeu suda i zakljuka (tj. logikog slijeda) postoji bitna razlika, svaki se
zakljuak moe prikazati i kao sud (korespondentni kondicional).
Korespondentni kondicional je reenica u kojoj premise zapisujemo kao konjunkciju koja implicira konkluziju (u dokazu
prirodnom dedukcijom iz poetnih pretpostavki koje niemo jednu ispod druge, implikaciju predstavlja najljevija
okomita crta, i svaka desnija okomita crta predstavlja implikaciju unutar crta (implikacija) koje su joj s lijeve strane)

U nastavi to inimo kada neizravno potpisivanjem istinosnih vrijednosti

dokazujemo valjanost nekoga zakljuka (taj sud koji predstavlja zakljuak koji
ukoliko je valjan nema interpretacije u kojoj bi glavni poveznik bio neistinit).
Primjeri
Ako su svi umjetnici kreativni i ako je Ivica umjetnik, onda je i Ivica kreativan.
'Ako svatko voli sretnog Fausta i ako svakoga voli dobra Agata, onda svatko voli
nekoga i netko voli svakoga .'

Kako organizirati nastavu logike - Analiza

Plana i Programa

21

(III) Nepovezanost gradiva: b. pojam sud zakljuak metode spoznaje (6)

6. Sud definicija i divizija; hipoteza, injenica
Svaka definicija i divizija jesu tvrdnje i mogu se prikazati kao sudovi s tono propisanim
oblikom. (jesu li one ili nisu tone vie nije stvar logike koliko znanosti koje se tim predmetima
bave, logika moe dovesti u pitanje jesu li potivana pravila za njihovo sastavljanje, jednako
vrijedi i za ostale reenice)
Hipoteze i injenice su sudovi. Neobino je u nastavi logike ne upotrebljavati hipoteze u
zakljuivanju, jer ih u svakodnevnom ivotu esto postavljamo kao premise kako bismo
objasnili neke injenice.
Primjer 1 definicija (logiki oblik)
Neto je nitrificirajuda bakterija ako i samo ako je bakterija koja amonijak razlae u organske
duikove spojeve.

x( Nitrificirajuabakterija( x)

( Bakterija( x)

Razlae( x, amonijak , organski duikov spoj)))

Primjer 2 divizija (logiki oblik)

Svaki je ovjek mukog ili enskog roda, i nitko tko je enskoga roda nije mukoga.

x(x ( Mx x))
d . je potpuna

x( Mx x)
d . je jedinstvena
( M i nisu ukrteni )

Primjer 3 hipoteza i injenica

Svi uenici vie cijene nastavnike koji su zahtjevniji od onih koji su manje zahtjevni.
Na posljednjem testu iz logike vie od polovice razreda dobilo je odlinu ocjenu.
Kako organizirati nastavu logike - Analiza
Plana i Programa

22

(III) Nepovezanost gradiva: b. pojam sud zakljuak metode spoznaje (7)

7. Zakljuak definicija, divizija, hipoteza, injenica
Svaka definicija, divizija, hipoteza i injenica mogu imati ulogu premise u zakljuku. U naem
svakodnevnom zakljuivanju ede se javljaju nego kategoriki silogizmi. Kada se pitamo
potpada li neki pojam (ili predmet) pod neki drugi pojam ispitujemo zadovoljava li definiciju.

Primjer1 (definicija kao premisa)

Na pitanje je li Platon bio realist ili ne, moemo odgovoriti poznavanjem definicije
pojma realizam u filozofiji i poznavanjem Platonovih uvjerenja na temelju njegovih
djela.
Primjer2 (definicija kao premisa)
Marko (uitelj klavira): Zvonko nije nauio svirati klavir. eljka: Pa kako to
misli? Ved godinu dana ui! Marko: Izgleda da ga ta ga vjeba nije unaprijedila
u sviranju. Uenje je proces kojim iskustvo ili vjeba proizvode promjene u
mogudnostima obavljanja odreenih djelatnosti, a ja ne vidim da se u njegovim
mogudnostima sviranja ita promijenilo otkad smo poeli vjebati.

Kako organizirati nastavu logike - Analiza

Plana i Programa

23

(III) Nepovezanost gradiva: b. pojam sud zakljuak metode spoznaje (7)

Primjer3 (divizija kao premisa/e)

Svi sisavci su prasisavci, ili su tobolari, ili su vii sisavci. Nijedan prasisavac nije
tobolar ni vii sisavac, te nijedan tobolar nije vii sisavac. (divizija)
Svaki je kratkokljuni jeac sisavac, ali ne i vii sisavac. Stoga je svaki kratkokljuni
jeac ili prasisavac ili tobolar.
Primjer4 (hipoteza kao premisa)
Tkogod ini drugome zlo, eli mu zlo. (hipoteza)
Marko nekome ini zlo. (injenica)
Stoga, Marko nekome eli zlo.

Kako organizirati nastavu logike - Analiza

Plana i Programa

24

(III) Nepovezanost gradiva: b. pojam sud zakljuak metode spoznaje (8)

8. Zakljuak (logiki slijed) i dokaz
Slijedi li neka reenica iz nekog skupa reenica (odnosno je li neki oblik misli
zakljuak ili ne, odnosno je li neki zakljuak valjan) moemo znati kada to
dokaemo. Dokaz nije drugo nego stroga metoda kojom korak po korak iz jednog
skupa reenica izvodimo druge, a to nije drugo nego zakljuak.
Primjer 1 Neformalan dokaz i zakljuak

Valjanost zakljuka: Slijedi li iz reenica Svatko obrazovan lako de pronadi posao i

Zoran je mlad i obrazovan, reenica Zoran je mlad i lako de pronadi posao ?
Neformalan dokaz: Pretpostavimo da ta reenica ne slijedi iz premisa, odnosno da
premise mogu biti istinite i pod pretpostavkom da Zoran nije mlad ili nede lako
pronadi posao (nijek konkluzije).
Prema drugoj premisi Zoran jest mlad, pa stoga (iz druge premise i nae
pretpostavke) slijedi da nede lako pronadi posao. Iz toga slijedi da Zoran nije
obrazovan, jer (prema prvoj premisi) svatko de obrazovan lako pronadi posao. No
to protuslovi naoj drugoj premisi koja tvrdi da Zoran jest obrazovan. Stoga, naa
pretpostavka pod ovim premisama ne moe biti istinita, odnosno naa poetna
reenica nuno slijedi iz premisa.
Kako organizirati nastavu logike - Analiza
Plana i Programa

25

(III) Nepovezanost gradiva: b. pojam sud zakljuak metode spoznaje (8)

Primjer 2 Formalan dokaz i zakljuak

Dokaz je niz malih zakljuaka kojim korak po korak pokazujemo da iz nekog skupa reenica slijedi
neka druga reenica
Ima li smisla zakljuak uiti odvojeno od dokaza?

Primjedba: Ovaj se slijed mogao dokazati i na mnogo jednostavniji nain, no time bi se izgubila ar neizravnog dokazivanja

Kako organizirati nastavu logike - Analiza

Plana i Programa

26

(III) Nepovezanost gradiva: Saetak (9)

Pojmovi ulaze u meusobne odnose tek u reenicama (svake vrste

(egzistencijalne, predikacijske i relacijske), ukljuujudi definiciju,
diviziju, hipotezu),
iz njihovih odnosa koje pretpostavljamo, izvodimo neeksplicirane u njima
(zakljuak),
a strogim metodama (bilo formalnim: vennovi i eulerovi dijagrami,
prirodna dedukcija, stabla, potpisivanje istinitinosnih vrijednosti,
istinitinosne tablice, bilo neformalnim) iji je svaki korak semantiki
opravdan, dokazujemo da je taj izvod valjan, odnosno da nije valjan.

Kako organizirati nastavu logike - Analiza

Plana i Programa

27

3. Kako organizirati nastavu logike? - kriteriji za strukturu programa

(kurikuluma)

Izabrati sadraje i metode koji su:

najprimjenjiviji (koji se mogu primijeniti u najvie logikih tema)

Najobuhvatniji (koji mogu opisati to je mogude vie oblika)
Najjednostavniji (koji sa to je mogude manje uenja mogu opisati to je mogude vie)
najrazumljiviji (oni sadraji i metode iz kojih je i mnoge druge sadraje mogude razumjeti i na njih ih svoditi)
Intuitivniji (koji su bliski naem nainu razmiljanja)

Razliite sadraje neprestano povezivati s ostalima (tako da nita ne ostaje nepovezano s cjelinom)

Uenike poduavati logiku, a ne o logici.

Neprestano usavravati uenikova umijeda zakljuivanja, odnosno dokazivanja

Izbjegavati uenje gomile standardnih oblika prema kojima oni moraju neto uiniti, ved im dati (i
inzistirati na njihovom razumijevanju) nekoliko temeljnih

Moje je stav da su ti sredinji sadraji (sredstva): poznavanje jezika logike prvoga reda (logike
pojmova) (jer ona moe opisati i logiku sudova), semantika logikih veznika, te prirodna dedukcija
Sve ostalo to uimo u logici moe se povezati kroz gornje sadraje i moe se razumjeti pomodu njih,
a razumijevanje ovih glavnih sadraja omoguduje vjebanje logikih zadataka

Kako organizirati nastavu logike - Analiza

Plana i Programa

28