Sveuilite u Mostaru

Fakultet prirodoslovno-matematikih i odgojnih znanosti

Nositelj kolegija: prof.dr. Dora Smoli Jurdana

doras@fthm.hr

Danijela Madar
danijelamadzar@gmail.com

Vukoni, B., Kea, K.: Turizam i razvoj: pojam, naela, postupci,

Mikrorad i Ekonomski fakultet Zagreb, Zagreb, 2001, str.77-276.

Duli, A., Petri, L.: Upravljanje razvojem turizma, Mate, Zagreb,

2001, str. 343-391.

Ispit je pismeni; sastoji se od 5 pitanja.

Za pristupanje ispitu studenti su duni izraditi seminarski zadatak.

Novi ivotni obrazac:

slobodno vrijeme - putovanje - stanovanje rad

Slobodno vrijeme vrijeme osloboeno od

organiziranog rada, ali ne i svih drutvenih
obaveza.
Dokolica vrijeme koje preostane od slobodnog
vremena nakon to se namire drutvene obaveze.
Dokolica je okarakterizirana uvjetima i obiljejima
drutva u kojem je nastala.
Produktivni oblik dokolice ukljuuje element
obrazovanja.

Slobodno vrijeme i dokolica su u ovisnosti o radu, te tek

kvalitativni pomaci u radu mogu dovesti do proirenja
vremena dokolice.

Turizam jedan od pojavnih oblika u dokolici.

Turist je prvenstveno putnik.

OBJEKTIVNA proizlaze iz injenice da je za

turizam atraktivnih prirodnih resursa
ogranien broj, pa je osnovno egzistencijalo
pitanje sauvati te resurse
SUBJEKTIVNA odreena ogranienja razvoja
turizma nastaju u samom turizmu i pojavljuju
se kao proturjeje turizma (turizam unitava
turizam)

Turistikim proizvodom moe se nazvati samo

zajedniki rezultat ponude jednog podruja; to je
ukupnost materijalnih i nematerijalnih elemenata
koji pripadaju izvornoj i izvedenoj turistikoj
ponudi nekog podruja (prostora). Turistiki
proizvod mogao bi se definirati i kao sjelovitost
zahtjeva turista prema odreenom podruju ili
nositelju ponude. (Rjenik turizma)
Turistiki je proizvod rezultat rada i napora
turistike ponude, te s druge strane rezultat
trenutnog raspoloenja, elja i potreba turistikih
korisnika.
Turistiki proizvod je konretna i na tritu priznata
vrijednost.

Svjetska turistika organizacija (UNWTO)

definira turistiku destianciju kao znaajno
mjesto koje se posjeuje tijekom putovanja
i pri tome razlikuje tri vrste takvih
destinacija:
udaljenu destinaciju (najudaljenije mjesto u odnosu na
domicil turista)
glavnu destinaciju ( mjesto gdje je turist proveo najvie
vremena)
motivirajuu destinaciju (mjesto koje turist smatra
primarnim ciljem svojeg posjeta)

Turistika destinacija lokalitet, regija,

zemlja, kontinent
Temelj odreivanja turistike destinacija
nije samo cilj putovanja, ve sadraj u
prostoru koji se na turistikom tritu moe
plasirati kao cjeloviti proizvod.

Velika prostorna koncentracija meunarnode turistike

potranje dovela je do problema kod mnogih turistikih
resursa zbog pretjerane gustoe turistikih masa na relativno
ogranienim prostorima.
U mnogim destinacijama prisutna je turistika saturacija.

Vano: nije uvijek sporan broj turista ve je sporno njihovo

ponaanje u prostoru koje moe izazvati neeljene
degradacije, posebno prirode.
Kontinuirano se mijenja struktura turista (npr. u turizam se s
jedne strane pomlauje sve se mlae osobe ukljuuju u
turizam, a s druge strane paralelno raste i broj turista tzv.
tree dobi)
Promjene se biljee u svim segmentima turistikih kretanja

U uvjetima stalnih promjena jedino to nam

moe pomoi je planiranje.

Rani radovi iz razdoblja koja prethode

pojavi modernog turizma (radi se o pojedinanim
radovima, a ne o opoj pojavi, do kraja 19. stoljea)

Klasine ili tradicionalne teorije razvoja

turizma (od kraja 19. stoljea do kraja Drugog svjetskog
rata; Walter Hunziker i Kurt Krapf znaajno su obiljeili
klasinu teoriju turizma)

Suvremene teorije razvoja turizma

koje su se razvile nakon Drugog svjetskog rata)

(one teorije

 Prostor

i ovjekova okolina imanentni su

pojmu turizma, a turizam je nezamisliv bez
komponente prostora i ovjekove okoline.

Turizam

je dinamina pojava koja se uvijek

manifestira u nekoj okolini, koja mora imati
privlanu snagu za ljude eljne rekreacije.

 Definiranje

okoline, njena valorizacija i

izbor optimalnih pravaca koritenja daju
mogunost utvrivanja optimalnog
turistikog potencijala odreenog okruenja
i pojedinog prostora.

Od

kvalitete okoline umnogome zavisi hoe

li turist posjeivati pojedino podruje, u
kojoj mjeri u koje doba i uz koje
ekonomske uinke.

Kad se govori o turistikom prostoru, u

pravilu se misli na prostor gdje se
zadovoljavaju turistike potrebe, manje na
prostor kojim se turisti kreu do svoje
turistike destinacije, a vrlo rijetko o
prostoru domicila.
Turizam trai kvalitetan prostor.

Planiranje prostora
Zatita ovjekove okoline
Karakter turizma i visok stupanj zavisnosti turizma
od prostora, od ovjekove okoline, nuno nalae
brigu o stanju okoline, te prirodi i unapreenju
politike zatite.

Niti jedan prostor, pa niti prostor odreenih

prirodnih atraktivnosti nije samom tom injenicom
iskoristiv za turizam.
Poznavati pojmove:

Utvrivanje pogodnosti prostora (resursa) za

turistiko koritenje postupak odreivanja
prikladnosti za odreenu turistiku namjenu i za
razvoj odreenih oblika turizma.
Turistika valorizacija prostora ocjena turistike
vrijednosti resursa, posebna kvalitativna kategorija
koju se ne smije mijeati s pojmom ekonomske
valorizacije, odnosno eksploatacije.

Turizam u svom razvoju pretendira na prirodno

najatraktivnija podruja, a zbog prirode djelatnosti
koje sudjeluju u zadovoljenju turistikih potrebe,
zahtijeva i odreene intervencije u prirodi, koji nisu
uvijek prihvatljive sa stajalita zatite okolia.
Mogunosti supstitucije nema u klasinom smislu,
ali se mogu uvesti nova podruja, novi prostori koji
e turistiki razvoj graditi na atraktivnosti vlastitih
resursa.
U odreenim su sluajevima, kada ne postoji
kontrola ukupnog sustava nad interesom pojedinih
sudionika ponude mogui i najdrastiniji primjeri
uzurpacije prostora, devastacije ili ak unitenja
prirodnog resursa.

 Pozitivno

utjecati na okoli
Negativno utjecati na okoli

Utjecaji turizma na okoli direktno su

zavisni od turistikog planiranja i
monitoringa.

Prema M. Baud-Bovy-u, turizam utjee na prostor

na slijedee naine:

Turizam degradira prostor

Turizam uva prostor
Turizam kreira vlastiti prostor
Turizam banalizira prostor
Turizam valorizira prostor
Turizam je zasluan da smo postali svjesni
problema prostora.

ovjekova prisutnost kao turista u nekom

turistikom prostoru pozitivna je injenica jer
ovjek svojim boravkom i radom pozitivno utjee
na takvu sredinu i na direktan je i indirektan nain
oplemenjuje.
U pozitivne utjecaje razvoja turizma na neki
prostor u prvom redu se ubraja uloga turizma u
zatiti ovjekova okolia odnosno u zatiti prirode.

Hoe li turizam zaista biti zagaiva okoline

i kojim intenzitetom e u tom zagaivanju
sudjelovati, ovisi prvenstveno o ovjeku,
kako ovjeku turistikom posjetitelju tako i
o ovjeku planeru i radniku. Samo njihovim
zajednikim naporom mogu se ukloniti
negativne posljedice turizma na prirodnu
okolinu.

 Kompromisi

izmeu zatite prirode i onih koji

djeluju na turistikom tritu
Aktivna zatita prirode
Edukacija lokalnog stanovnitva, turista i
poslovnih subjekata

 Internacionalizacija

turizma i turistikih
kretanja internacionaliziraju se i problemi
zatite prirode i odnosa turizma i zatite
prirode rjeenja traiti na internacionalnoj
razini.

 Receptivne

zemlje (osobito slabije razvijene)

esto i svjesno dozvoljavaju devastacije svojih
resursa.

Nakon

devastacije resursa turisti se sele u

druga podruja, a devastirani prostor ostaje
receptivnoj zemlji.

Saturacija nedopustivo zasienje prostora

(okolia) nekom ljudskom aktivnou, primjerice
turizmom
U suvremenom turizmu pod saturacijom se smatra
zasienje, stanje u kojem se kao rezultat odreene
razine turistikog razvoja stvaraju poveani
negativni uinci. To je granica iznad koje nema
potrebe vie razvijati turizam. (To se odreuje ne
samo brojem turista ili veliinom i brojem
izgraenih kapaciteta turistike ponude nego i
veliinom drugih za turizam potrebnih resursa,
npr. energenti, voda, mogunost zbrinjavanja
otpada)

Cilj razvoja turizma je u pravilu podreen opem razvojnom

cilju sredine u kojem se razvija (zemlje, regije).
Da bi se mogli jasno postaviti razvojni ciljevi turizma, nuno
je da postoje jasno utvreni razvojni ciljevi cijelog drutva u
okviru kojeg se turizam razvija ili se tek treba razviti.

Potrebno razlikovati cilj i sredstvo

Koncepcija integralnog razvoja - turizam ini samo jednu
zavisnu varijablu; fenomen turizma promatramo ne kao
izoliranu pojavu, ve kao meusobni odnos brojnih
komponenti drutveno-ekonomske stvarnosti odreene
sredine.
Suvremena politika razvoja turizma predstavlja izbor
optimalne razvojne varijante.

Cjelokupan razvoj turizma treba promatrati

u okviru sljedeih meusobno povezanih i
uvjetovanih aspekata:
Stanja razvijenosti
Sustava ciljeva
Upravljakog ili instrumentalnog sustavu pomou
kojeg se dano stanje razvijenosti prevodi u novo,
eljeno stanje

Funkcijama turizma nazivaju se ona

djelovanja koja su usmjerena na neke od
ciljeva turizma i njegovih ekonomskih i
neekonomskih uinaka.
Ekonomskim ili gospodarskim funkcijama
turizma nazivaju se sva ona djelovanja
turizma koja su primarno usmjerena na
gospodarske ciljeve i koja rezultiraju
odreenim gospodarskim uincima.

Multiplikativna funkcija
Utjecaj na platnu bilancu
Utjecaj na zapoljavanje
Utjecaj na regionalno uravnoteenje razvoja

Ono to je zajedniko svim razliitim

ekonomskim funkcijama jest turistika
potronja kao njihov zajedniki materijalni
izvor i okvir te utjecaj na dohodak kao
neposredni ili posredni gospodarski cilj.

Na razini gospodarskih subjekata

Na razini poduzea komplementarnih
djelatnosti posredno ukljuenih u turistiki
proces
Na razini ostalih poduzea i organizacija
koje stvaraju ope uvjete za odvijanje
turistikog prometa
Na razini drutveno-politike zajednice

Aktiviranje turistikih potencijala

Omoguavanje turistikog privreivanja
Zapoljavanje prometnih potencijala
Zapoljavanja turistikih i drugih
komplementarnih kapaciteta
Poveanje zaposlenosti
Aktiviranje nerazvijenih podruja
Poveanje meunarodne razmjene rada i
usluga
Poboljanje devizne bilance
Stimuliranje gospodarskih tokova

Socijalna funkcija turizma pripada tzv. posrednim

neekonomskim funkcijama.
Pokazuje da turizam utjee na smanjenje socijalnih
razlika izmeu pojedinih ljudskih skupina, klasa,
naroda ili rasa.
Kulturna funkcija oznauje utjecaj to ga receptivne
turistike zemlje imaju na kulturnom planu prema
inozemnim ali i domaim posjetiteljima. No i
kulturna razina posjetitelja ima nerijetko znaajan
utjecaj na kulturne spoznaje domicilnog
stanovnitva u receptivnim podrujima (i
zemljama).

U turizmu i izvan njega, potrebno je viekratno

balansirati i traiti optimum u procesu razvoja,
izmeu ekolokih potreba i potreba zatite
prirodnih resursa s jedne strane te stvaranja to
kvalitetnijih uvjeta za ivot ovjeka s druge strane.
1987.g. Plava zastava (engl. Blue Flag), Foundation
for Environmental Education in Europe - osnovni
cilj je podii stupanj svijesti stanovnitva za
ouvanje ovjekova okolia

Kod ocjene ekonomske razvijenosti koja se i kod

razvoja turizma dugo koristila kao sinonim za
ukupnu ocjenu postignutog stupnja razvoja
(turizma) i u turizmu se najee koristila
vrijednost nacionalnog dohotka po stanovniku.
Kao agregatni indikator socijalnog razvoja koristila
se najee stopa rasta stanovnitva. Ovaj se
indikator znatno manje koristio u ocjeni stupnja
razvijenosti neke sredine negoli je to sluaj s
nacionalnim dohotkom po jednom stanovniku.
Svjetska banka svrstava zemlje prema visini
nacionalnog dohotka per capita.

Our Common Future (Brundtland izvjetaj) iz

1989.g. donosi do danas najprihvaeniju i najee
citiranu definiciju:
Odrivi razvoj turizma je razvoj koji zadovoljava
sadanje potrebe turista i lokalne zajednice, dok se
istovremeno uvaju resursi za njihovo budue
koritenje.

Svjesna i kontinuirana aktivnost usmjerena na

definiranje ciljeva i naina na koje se moe
ostvariti te ciljeve, pojavljuje se u razliitim
modalitetima
Upravljaki mehanizam preko kojeg se biraju
instrumenti za voenje razvoja
Dugi, srednji i kratki rok
Orijentiranost ka budunosti - VIZIJA

Planiranje u turizmu je instrument

ekonomske politike, tj. instrument razvojne
politike kao podvrste ekonomske politike.

Planiranje je sastavni dio svake ljudske

aktivnosti
Planiranje se odnosi na budunost
Planiranje se temelji na misaonom procesu
Planiranje potiskuje neizvjesnost tijeka i
ishoda djelatnosti

Planiranje kao proces (svjesno utvrivanje

ciljeva i zadataka koji se u odreenom
vremenskom razdoblju nastoje dostii u
nekom sektoru ili subjektu)
Planiranje kao metoda (skupina naina i
metodolokih postupaka kojima se utvruju
planirani sadraji i prevladavaju
nepodudarnosti i tekoe u sadanjem
stanju)

Odreuju ciljevi
Integrira razvoj u sustav
Odreuju vremenske sekvence razvoja
Usklauju potrebe i mogunosti
Usklauje razvoj i okolina
Standardiziraju godnosi izmeu gospodarstva,
prirodnih resursa i kvalitete ivota
Odreuju temeljni pravci razvoja, namjena prostra i
koritenje prirodnih resursa
Zatiuju stvorene i prirodne vrijednosti i ovjekova
okolina
Regulira ponaanje svih sudionika u rpocesu
razvoja

1.
2.
3.
4.
5.

6.
7.
8.
9.

10.
11.
12.

Naelo
Naelo
Naelo
Naelo
Naelo
Naelo
Naelo
Naelo
Naelo
Naelo
Naelo
Naelo

optimalnosti
usklaenosti
realnosti
konkretnosti
znanstvenosti
potpunosti
preglednosti
pravodobnosti
vremenske odreenosti
ekonominosti
demokratinosti
integralnosti

1.

2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.

Kontinuirano
Fleksibilno
Sustavno
Analitiko
Integralno
Zajedniko i usklaeno
Implementirajue
Usmjereno odrivom razvoju i zatiti okolia

PLANIRANJE JE UVIJEK U FUNKCIJI

UPRAVLJANJA RAZVOJEM.
PLANIRANJE PREDSTAVLJA VANU I SLOENU
FAZU PROCESA INTEGRALNLOG UPRAVLJANJA
RAZVOJEM.

Ekonomsko razvojno planiranje

Planiranje fizikog koritenja prostora
Planiranje infrastrukture
Planiranje razvoja objekata
socijalnog/drutvenog standarda
Planiranje zatite okolia
Planiranje u poduzeima
Urbano i regionalno planiranje

Integralno planiranje razvoja odreenog podruja ili

sektora poiva na sistemskom pristupu koji
objedinjuje ekonomske, socijalne, prostorne,
ekoloke i infrastrukturne aspekte.
Integralno planiranje je svjesna i kontinuirana
planska aktivnost razliitih aktera u cilju
predvianja, oblikovanja i usmjeravanja razvoja na
odreenom podruju.
Integralni pristup dimenzionira razvoj u granicama
raspoloivih prirodnih potencijala, a u skladu sa
socio-ekonomskim ciljevima zemlje, tj. razvoj se
dimenzionira u granicama unutarnje podnoljivosti
(odrivi razvoj).

STRATEKO

OPERATIVNO

PLANIRANJE

PLANIRANJE

Definira svrhu i smjer, te daje

smjernice za operativne
aktivnosti; trai se konsenzus o
dugoronim i srednjoronim
ciljevima

Koncentrira se na formuliranje
detaljnih tehnikih programa,
politika i procedura nunih za
ostvarenje stratekog plana

PROCJENA (vanjskog okruja,

DEFINIRANJE (cilja, svrhe)

USPOSTAVLJANJE/REVIZIJA (stratekih
ciljeva)

RAZRADA (SWOT)

OCJENA

KONSENZUS (strateki plan)

PROVOENJE (detaljnih taktikih,

operativnih planova uz mogunost
kontrole i povratne veze

monitoring

organizacije, buduih oekivanja,

zakonodavne i financijske osnove)

STRATEKO PLANIRANJE

OPERATIVNO
PLANIRANJE

Turizam se sagledava kao cjeloviti sustav i kao podsustav

drutvenog i gospodarskog sustava

Sistemski pristup; integralni pristup planiranju

Uvaavanje naela odrivog razvoja turizma

Turistiko planiranje kao kontinuirani proces, ukljuuje

monitoring, povratne informacije, stalne prilagodbe

Sudjeluju svi zainteresirani subjekti (stakeholders)

Plan mora biti realan i primjenjiv, ostvariv

Planski proces mora biti postupan i odvijati se kroz logian

niz aktivnosti

Getz: TURISTIKO PLANIRANJE JE PROCES

TEMELJEN NA ISTRAIVANJU I EVALUACIJI,

KOJI TEI OPTIMIZIRANJU POTENCIJALOG
DOPRINOSA TURIZMA LJUDSKOM
BLAGOSTANJU I KVALITETI OKOLIA.
...
...

INTERAKTIVNO
PLANIRANJE

KONVENCIONALNO
PLANIRANJE

Meuregionalno/meudravno planiranje
turistikog razvoja

Planiranje razvoja turizma na nacionalnoj

razini

Planiranje razvoja turizma na regionalnoj

razini

Lokalna i/ili destinacijska razina planiranja

Ukljuuje dvije ili vie drava koje granie,

odnosno koje u pojedinim regjama imaju
slina ili ista obiljeja.

Obuhvaa:

Planiranje zajednikih marketinkih i promotivnih

nastupa
Zajedniko planiranje projekata usmjerenih na
ekoloki orijentirano koritenje prirodnih resursa
(posebno onih u slubi turizma)

Razvoj turizma sagledava se u kontekstu

nacionalnih razvojnih ciljeva
Planovi na nacionalnoj razini mogu se odnositi
direktno na turizam ili razvoj turizma moe biti
inkorporiran u razne razvojne planove na
nacionalnoj razini
Planovi koji se direktno i/ili indirektno odnose i na
turizam:
Prostorni planovi
Planovi zatite prirode i okolia

Nacionalna razina turistikog planiranja obuhvaa sljedee

elemente (Inskeep):

Turistika politika
Prostorni/fiziki plan koji ukljuuje identifikaciju glavnih
turistikih atrakcija, oznaavanje turistikih razvojnih regija,
meunarodne prometne mree i objekte itd.
Vane infrastrukturne objekte
Ukupan broj, vrstu i kvalitetu objekata za smjetaj, te ostalih
turistikih objekata i usluga
Glavne turistike rute u zemlji i njihove regionalne veze
Turistiku organizacijsku strukturu
planove i programe kolovanja i obuke kadrova
Potencijalne socio-kulturne, ekoloke i ekonomske implikacije
i utjecaje turistikog razvoja
Tehnike implementacije na nacionalnoj razini ukljuujui
kratkorone razvojne strategije i projekte

Objektivne tekoe:

Veliki broj institucija/organizacija/tijela koja je

potrebno ukljuiti i konzultirati
Znatna financijska sredstva jer su potrebne
detaljne analize, istraivanja, te usklaivanje
velikog broja razliitih interesa
U turistiki razvoj su ukljueni i subjekti koji
ne pripadaju direktno turistikoj industriji, ali
su za njen opstanak iznimno vani
Ostale tekoe u zavisnosti od konkretnog
sluaja

Regionalno planiranje u turizmu u

veini je sluajeva definirano planovima
na nacionalnoj razini, iako incijativa
moe stii i s regionalne razine

Regionalni turistiki planovi u svojim

kljunim elementima moraju biti
usklaeni s nacionalnim turistikim
planovima

Regionalna razina turistikog planiranja obuhvaa sljedee elemente

(Inskeep):

Regionalna politika
Regionalne prilaze i unutarnje transportne mree i usluge
Razliite vrste i lokacije turistikih atrakcija
Prostorni plan koji ukljuuje lokaciju glavnih turistikih atrakcija,
oznaavanje turistikih razvojnih subregija itd.
Ukupan broj, vrstu i kvalitetu objekata za smejtaj, te ostalih
turistikih objekata i usluga
Turistiku organizacijsku strukturu, zakonodavstvo i investicijsku
politiku
marketinke strategije i promotivne programe na regionalnoj
razini
planove i programe kolovanja i obuke kadrova na regionalnoj
razini
analizu socio-kulutrnih, ekolokih i ekonomskih implikacija i
utjecaja turistikog razvoja na regiju
Tehnike implementacije na regionalnoj razini ukljuujui
stupnjevanje razvoja, programiranje projekata i regulaciju
zoniranja na regionalnoj razini

U pravilu je rije o tzv. akcijskim planovima

razvoja turizma koji maksimalno uvaavaju sve
lokalne specifinosti, ogranienja, situacije
Pri njihovoj izradi moraju biti konzultirani svi
subjekti s lokalne razine koji su direktno ili
indirektno ukljueni u turisiki razvoj
Usklaeni su s regionalnim i nacionalnim
planovima razvoja turizma

Razvojno planiranje na lokalnoj razini

obuhvaa osim brige za fiziko planiranje i
organiziranje elemenata ponude i to da njihov
razvoj bude kompatibilan s ostalim,
neturistikim aktivnostima.
Nuno za postizanje odrivog razvoja

Polazna naela:

Razvoj turizma temelji se na opim razvojnim

ciljevima i prioritetima koje odredi lokalno
stanovnitvo
U obzir se uzimaju impulsi s turistikog
trita, odnosno rezultati studija turistike
potranje
Razvoj treba uskladiti s planovima, drugih
neturistikih aktivnosti
Trebaju se uvaavati fiziki i vizalni izgled
lokacije; procjena prihvatnog potencijala
(kapaciteta) lokacije s obzirom na njege
fizike, socijalne i ekonomske mogunosti.

STRATEGIJA DISPERZIJE
TURISTIKIH AKTIVNOSTI

Potie distribuciju, disperziju

turistikih aktivnosti kako bi se
izbjegli pritisci na samo jednu
toku.

STRATEGIJA KONCENTRACIJE
TURISTIKIH AKTIVNOSTI

Potie koncentraciju aktivnosti na

tono odreene lokalnitete i to u
okruju koje ima visko prag
izdrljivosti, prihvatni potencijal

a)
b)

c)
d)

Mogunost primjene integralnog planiranja i

kontrole
Efikasnije osiguravanje infrastrukture i
prometnih prilaza
Laki pristup turistikih i ostalim objektima i
uslugama
Lake praenje intervencija i eventualnih
oteenja u irem okruenju

1.

Tradicionalni modeli
Fiziko planiranje
Ekonomski pristup planiranju

2.

Suvremeni modeli
PASOLP (Products Analysis Sequence for Outdoor
Leisure Planning)
RPP (model razvojnog prostornog planiranja)

Najstariji pristup planiranju

Dolazi do izraaja 60-tih i 80-tih godina 20
st.
Polazite je analiza resursa i postojeih
kapaciteta ponude
Marginalno uvaava utjecaj trita potranje
Faze u ovom modelu:
Analiza resursa i postojeih kapaciteta
Programiranje dodatnih kapaciteta koje ukljuuje
globalnu procjenu trita
Izrada detaljnih prostornih planova
Evaluacija trokova i koristi

Pristup planiranju uz pomo razliitih ekonomskih

politika jer daje razliite varijante razvojnih turistikih
politika
Jo uvijek nema stvarne analize preduvjeta razvoaj niti
analize resursa
Procjenjuje se trite potranje
Javlja se kad ponuda u velikoj mjeri premauje
potranju
Faze u ovom modelu:

Procjena i prognoza trita, istraivanje resursa i postojee

ponude
Komparacija trita i resursa
Varijante razvojnih turistikih politika
Razvojni plan za svaku varijantu razvojne turistike politike
Odabir odreenog razvojnog plana odnosno razvojen turistike
politike
Detaljno planiranje izabrane politike

Ovaj model u potpunosti uvaava trini pristup

planiranju i uvodi u planiranje analizu preduvjeta
razvoja
Planiranje razvoja zasniva se na objektu planiranja
Nastaje problem definiranja turistikog proizvoda
(on ima dvije osnovne znaajke to vei stupanj
atraktivnosti i to veu sposobnost implementacije)
Faze modela:

A. Istraivanje i analize
B. Turistike politike i prioritetni tokovi
C. Fiziki plan i implementacija
D. Uinci

Faze izrade modela:

Analiza preduvjeta razvoja
Utvrivanje trinih determinanta razvoja odnosno
segmentacija strukture i prognoza razvoja
Programiranje kapaciteta ponude
Razrada strategija, etapa, prioriteta i sredita
razvoja kao i razradu detaljnih planova
Optimaliziranje ekonomsko-poslovne i prostornofunkcionalne organizacije
Predvianje ekonomskih, socijalnih i prostornih
posljedica planiranog razvoja

Prostorno planiranje je sastavni dio integralnog

planiranja, kojim se usmjerava i usklauje
ekonomski, socijalni i prostorni razvoj u
odreenom podruju, temeljen na prostoru kao
faktoru razvoja i potrebama kao tritu potranje.
Razvojno prostorno planiranje je planiranje
gospodarskog, socijalnog i prostornog razvoja
turizma na bazi gospodarskog, drutvenog,
prirodnog, poloajnog, kulturnog i drugog
okruenja u odreenom prostoru s jedne strane, te
veliine, strukture, zahtjeva i potreba trita
potranje s druge strane.

Svrha razvojnog prostornog planiranja je da se na

temelju znanstvenih spoznaja u istraivanju
drutvenih procesa i prirodnog okolia na prostor
prenosi utvreni drutveno-gospodarski plan
razvitka potujui pritom ope drutvene
vrijednosti i ciljeve, gospodarske i tehnike
mogunosti te odnose u planiranom podruju i
njegove posebnosti.

Sveobuhvatnost
Susretnost
Integralnost
Integriranost
reguliranost

Prognoziranje turistike potranje

Prognoziranje turistike potronje
Investicijske procjene na mikro razini
Makroekonomska evaluacija, te analiza
trokova i koristi

U okviru turistike potranje istrauju se i

prognoziraju:
Demografske, socioloke i ekonomske
karakteristike potencijalnih turistikih korisnika
Ponaanje turista u njihovom domicilu, za vrijeme
putovanja i u turistikoj destinaciji
Preferencije turista
Naini organiziranja putovanja
Veliina pojedinih segmenata turistike potranje
itd.

Turistika potronja je najvanija

ekonomska kategorija u turizmu.
Predvianje turistike potronje je uvijek
povezano s prognozom potranje i obratno,
jer su ove dvije trine kategorije
meusobno nedjeljive.

Investicijske procjene se najee vre upotrebom

dviju skupina metoda:
Metode investicijskih procjena
Metoda sadanje neto vrijednosti
Metoda prinosa (Yield metoda)
Metoda koritenja godinjih kamata (Anual capital charge

method ACC)

Metode maksimalno dozvoljene investicije

Makroekonomska evaluacija projekta ili pristup

diskontiranih novanih priljeva uzima u obzir samo
prednosti koje projekt donosi za investitora
Makroekonomska evaluacija projekta moe se vrti
paralelno s dva pristupa:
Doprinos nacionalnom prihodu
Analiza trokova i koristi (Cost & benefit analiza)

Metodologija planiranja mijenjala se tijekom

posljednjih pet desetljea i prilagoavala
opim spoznajama o turizmu i ulozi
planiranja u njegovu razvoju; mijenjaju se i
tehnike planiranja.

Projekcija investicija i trokova kojom se utvruje

visina potrebnog kapitala za izvrenje odreenog
plana
Procjena prihoda koji e se ostvariti novom
investicijom
Analiza trokova i koristi

Povijesna metoda
SWOT analiza
Portfolio analiza
Benchmarking
Analiza i sinteza
Delphi
Brainstorming
Intervju s kljunim dionicima (stakeholders)
Anketiranje kljunih ciljnih skupina (npr.
turisti, lokalno stanovnitvo i sl.)
Scenario analiza

Koncepcija turistikog razvoja moe se

definirati kao misaoni proces u kojem prema
utvrenim kriterijima odreujemo viziju
budueg razvoja.
Takvo planiranje obuhvaa:
Temeljnu orijentaciju politike razvoja
Razinu koordinacije

Formiranju koncepcije turistikog razvoja

odreene destinacije moe se pristupiti
nakon detaljne razrade analitikih osnova
razvoja i trinih determinanti razvoja.
Glavna snaga destinacije su atrakcijski
kompleksi koji imaju dvije funkcije privui
gosta i ispuniti njegova oekivanja.

Kako bi se napravio kvalitativan iskorak od

tradicionalnih metoda turistikog planiranja
nuno je povezati turistiko planiranje s
osnovnim turistikim istraivanjima, te u tu
svrhu razvijati i nove modele turistikog
planiranja kako bi se pistignuo stupanj
komplementarnosti s ostalim drutvenim i
gospodarskim aktivnostima u zemlji
(destinaciji).

Deskriptivni modeli definiraju pojedine

elemente turistikog sustava
Eksplanatorni modeli objanjavaju kako
sustav ili njegov podsustav funkcioniraju
Predikativni modeli objaanjavaju kauzalne
odnose

Subjektivne vrste modela donose se na osnovi

subjektivnih procjena stunjaka
Tradicionalni modeli rjeavanja problema imaju
uobiajen redosljed postupaka (odreivanje ciljeva,
razrada alternativa, vrednovanje alternativa, izbor i
implementacija)
Model integralnog planiranja integrira
tradicionalni problem solving model s teorijom i
istraivanjem na terenu; na planiranje razvoja
trizma gleda kao na konceptulani sustav koji
objedinjuje elemente teorije s metodama procesa
upravljanja i planiranje (dinamiki model)

Faza prethodnih istraivanja, tj. istraivanje

dosadanjih aktivnosti i stanja, te
postojeeg makrookruenja
Faza detaljnih istraivanja i analize
Faza sinteze prikupljenih informacija i
rezultata istraivanja
Faza definiranja stratekih razvojnih ciljeva
i izbora strategije razvoja
Faza izrade planskih dokumenata
Faza implementacije plana i monitoringa
SVAKA FAZA PROCESA PLANIRANJA IMA PODFAZE ILI KORAKE.

Faza prethodnih istraivanja obuhvaa

slijedee podfaze:
Ocjena nacionalne turistike politike, njezinih
ciljeva i programa
Inventarizacija i analiza postojeih turistikih
resursa
Analiza postojeih trendova turistike potranje
SWOT analiza

Faza detaljnih istraivanja i analize

usmjerena je na etiri podruja:

Resursi
Aktivnosti
Trita
Konkurencija

Faza sinteze prikupljenih informacija i

rezultata istraivanja daju se osnovne
smjernice.
Smjernice se odnose na etiri osnovna
podruja:

Koncepciju turistikog razvoja

Turistiki marketing
Organizacija turistike ponude
Komplementarne turistike aktivnosti i usluge

Faza definiranja stratekih razvojnih ciljeva

i izbora strategije razvoja
Ciljevi i strategija turistikog razvoja moraju biti
komplementarni s nacionalnim razvojnim ciljevima

Faza izrade planskih dokumenata

Za svaki od odabranih planskih ciljeva
nuno je u planu specificirati:
Programe i akcije nune za postizanje ciljeva
Ulogu i odgovornost javnog i privatnog sektora u
izvrenju tih programa i aktivnosti
Specifine razvojne i marketinke koncepte
Sredstva potrebna za izvrenje specifinih
programa
Izvori sredstava
Raspored izvrenja specifinih programa i akcija

Faza implementacije plana i monitoringa

slijedi nakon izrade integralnog turistikog
plana
Uloga monitoringa jest uspostavljanje
regularnog protoka informacija o odlukama,
poduzetim akcijama i njihovim rezultatima

Vrednovanjem informacija dobivenih

monitoringom mogue je analizirati:
Posljedice, odnosno uinkovitost donesenih
odluka
Efikasnost uloenih sredstava
Da li su koristi o procesa integralnog planiranja i
upravljanja razvojem turizma podjednako
distribuirane izmeu razliitih subjekata
turistikog sustava
Intenzitet i efikasnost veza meu elementima
sustava

Proces upravljanja razvojem turistikog

sustava potvruje se efikasnim
usmjeravanjem aktera na nain da oni
ostvarujui vlastite funkcije cilja
maksimalno pridonose ostvarivanju
drutvenih razojnih ciljeva.
Monitoring ima za cilj ustanoviti sustav
indikatora kojima se moe postii kontrola
ostvarenja ciljeva drutva koji se mogu
ostvariti razvojem turizma.

MEGATRENDOVI
POTRANJA
TRITA

VIZIJA

CILJEVI

KLJUNI
PROJEKTI

OBILJEJA
RESURSI
PLAN
KONKURENTNOSTI

PLAN
INVESTICIJA

MARKETING
PLAN

KODEKS

Vana je podrka svih relevantnih subjekata

pri izradi plana u turizmu i njegovoj
implementaciji

Potreban je konsenzus oko kljunih ciljeva

U proces planiranja potrebno je aktivno
ukljuiti to vei broj ljudi iz turizma, ali i
ostalih podruja

Uvaavanje znaaja turizma za ukupni gospodarski

i drutveni razvoj
Koordinacija meu kljunim institucijama (tijelima)
koji su u direktnoj i indirektnoj vezi s turizmom
Suradnja s (kljunim) nositeljima turistike ponude
Planiranje kao fleksibilan i kontinuirani proces;
interakcija
Uspostavljen sustav monitoringa plana i mogunost
njegove adaptacije novonastalim okolnostima
Struan i kompetentan tim

Provedbeni plan je
sredstvo u koje su
ugraeni svi
postupci opisani u:
Planu
konkurentnosti
Planu investicija
Marketinkom planu

Krajnji cilj je omoguiti

svim subjektima i
operaterima koji su
ukljueni u turistiki
sustav da imaju precizan,
jasan i praktian program
njihovih buduih
razvojnih aktivnosti.

TKO TO
INI?
POTREBNI
RESURSI

TO SE MORA
UINITI?

PLAN
PROVEDBE
KADA SE
TO INI?

POVEZANI
RIZICI
ODREENI
PRIORITET

Vukoni, B., Kea, K., Turizam i razvoj: pojam, naela,

postupci, Mikrorad i Ekonomski fakultet Zagreb, Zagreb,
2001.
Duli, A., Petri, L., Upravljanje razvojem turizma, Mate,
Zagreb, 2001.
Inskeep, E.: Tourism planning An Integrated and Sustainable
Development Approach, Van Nostrand Reinhold, New York,
1991.
Inskeep, E.: Nationaln and Regional Tourism Planning:
Methodologies and Case Studeies, WTO, Routledge, London,
New York, 1994.
Gunn, C.A.: Tourism Planning, Routledge, London, New York,
2002.