Professional Documents
Culture Documents
Pirinač
Pirinač
Sadraj:
1. Uvod....................................................................................................................................1
1.2 Privredni znaaj...................................................................................................................1
1.3 Poreklo i geografska rasprostranjenost................................................................................2
2. Teorijski deo.......................................................................................................................4
2.1 Morfoloke osobine.............................................................................................................4
2.2 Bioloke osobine..................................................................................................................8
2.3 Uslovi uspevanja..................................................................................................................9
2.4 Tehnologija za pirina.......................................................................................................10
2.5 Nain gajenja i setva..........................................................................................................13
2.6 Tehnologija proizvodnje pirina........................................................................................16
2.7 Znaaj pirina u ishrani.....................................................................................................18
3. Zakljuak..........................................................................................................................21
4. Literatura..........................................................................................................................22
1. Uvod
voda 13 %,
proteini 7 %,
masti 2,2%,
ugljeni hidrati 73 %,
minerali 1,2 %,
Pored toga pirina u sebi sadri vitamin E, B-1, B-2 i B-6. Posebno je bogat mineralima meu
kojima su: natrijum, kalijum,kalcijum, fosfor, magnezijum, gvoe, cink, jod.
Smatra se balkanskim turcizmom persijskog porekla. Meutim, ova prastara kulturna biljka
nastala je, verovatno, od divljih vrsta rasprostranjenih na podruju od june Indije do Kine.
Otuda i njena imena birind i oriza (lat. Oryza sativa) potiu iz sanskrita.
Iz Indije stie u arapske zemlje, a potom u Mesopotamiju, Siriju i Egipat, da bi u X veku bila
poznata i u paniji. Svoju ekspanziju ova itarica doivljava u VII veku.
Upoznavi je u Iraku i jednom je prihvativi, Arapi su je gajili svuda gde su za to postojali
klimatski uslovi.
Kasnije e je preuzeti Turci i to je najznaajnija kultura koju e oni doneti na balkanske prostore.
Smatra se najvanijom itaricom sveta i osnovna je hrana preko polovine itavog oveanstva.
U naem jeziku postoje i oblici pirin i pirinda
(Niesta se gradi od
pirinda).Pirinite je njiva, polje na kojem je gajen pirina, a pirinar je onaj koji gaji ovu
itaricu. Pirina je, meutim, i naziv za bronzu (uta med), pa otuda pridev pirinali koji je od
pirina,
mesingan (kljocnu
pirinali
reza
i
istom
se
vrata
otvorie).
Koristi se, manje, i drugo ime ria. Polje zasejano riom, pirinano polje naziva
seriite (Nekadanje movare... danas su bogata riita), a riar je radnik na rii. Od ove
druge rei oriza potiu nazivi za pirina u veini evropskih, kao i u ruskom jeziku
(reis, rice, riz, riso, ris).
I kod nas su zabeleeni oblici: ri, rikaa, rikaa, uzsaracensko peno.
Geografska rasprostranjenost
Najvanija proizvodna podruja pirina su u Jugoistonoj i Istonoj Aziji (na Aziju otpada
preko 90% svetske proizvodnje), a gaji se i u mediteranskim nizijama, oko Meksikog zaliva
u SAD, na Madagaskaru, u Egiptu, Junoj Americi..
Karta 1: Oblasti proizvodnje pirina u svetu, 2005
Svetska proizvodnja pirina godinje iznosi oko 600 miliona tona (2005), to je trostruko vea
godinja proizvodnja u odnosu na onu iz ezdesetih godina XX veka. Razlog su sgrotehnike
mre koje su preduzele zemlje june, jugoistone i istone Azije u okviru projekta zelena
revolucija, zahvaljujui kojima je proizvodnja veoma brzo rasla iz godine u godinu. Najvei
svetski proizvoai su: Kina, Indija, Indonezija, Banglade, Vijetnam, Brazil, Tajland,
Mijanmar, Filipini, itd. Gotovo da je isti spisak zemlja i meu najveim potroaima (Kina i
Indija najvei deo svoje proizvodnje troe na domaem tritu). Neke zemlje proizvoai
pojavljuju se i kao veliki uvoznici: Indonezija, Vijetnam, Malezija, Juna Koreja, ali i druge
kao to su Japan i zemlje EU. Kada je re o izvozu, najvei deo izvoza nose tri zemlje:
Tajland, Vijetnam i SAD. Najvanije luke za izvoz pirina su Singapur, Rangun i Bangkok,
berza za trgovinu pirinem je Hong Kong.
5. Teorijski deo
2.1Morfoloke osobine
Pirina, oriz (Oryza sativa) osnovna je bezglutenska hrana vie od polovine oveanstva.
Izuzetno je zdrav, veoma hranljiv, lako svarljiv i jaa telo. Ima visoki nivo iskorienosti (oko
95%). Vaan je izvor kompleksnih ugljenih hidrata, proteina, biljnih vlakana i vitamina grupe B
(integralni pirina).
Pirina je jedna od najvanijih prehrambenih kultura na svetu i itarica monsunskih krajeva.
Raste u blatnjavom tlu pogodnom za navodnjavanje, koje se isuuje pre etve (u periodu
sazrevanja potrebno suvo i toplo vreme). Temperatura u vegetacionom periodu ne sme biti ispod
20oC. Rasaivanje, plevljenje, navodnjavanje i etva zahtevaju angaovanje velike radne snage,
zbog ega je re o radno intenzivnoj kulturi. Vegetacioni period traje tri meseca, pa su u
monsunskim krajevima mogue 3-4 etve godinje.
Pirina je jednogodinja biljka koja moe da naraste do visine od 1,6m. Obino se koriste za
ratarske potrebe nie biljke koje se manje povijaju na vetru. Listovi su kod pirina uski i dugaki.
Duina im moe biti od 30cm do 100cm, a irina listova bude oko 2cm. Cvetovi su dugaki u
proseku oko 30cm i oprauju se uz pomo vetra. Semenke piria mogu biti dugake do 12mm, a
debljina im je u proseku oko 2,5mm.
Gajenje pirina se obavlja na poljima koja se posle setve i nicanja mladi biljaka povremeno plave
vodom. Ova mera odgovara biljkama najvie i spada meu najrentabilnije. Na taj nain se
pirinu omoguavaju dobri uslovi za rast i razvoj pirina, a istovremeno se suzbijaju korovi.
Postoje i druge metode na terenima gde je nezgodno za plavljenje polja, ali to ve zahteva znatno
bolje zalivanje i suzbijanje korova, to na kraju dovodi do skupljeg proizvoda posle etve.
Cvet nosi muke i enske polne organe. Pleve su jako atrofirane. Plevice su srasle sa zrnom i
manje ili vie maljave. Za razliku od drugih ita pirina ima est pranika, grupisanih u dve
grupe po tri.
Metlica pirina
Klasak pirina
Kod osjatih formi osje izbija iz donje plevice. Po boi plevice mogu biti slamastoute, crvenkaste,
mrke, ljubiaste, crne ili dvobojne. Pirina je tipino samooplodna biljka i cveta sa
slabootvorenim cvetovima u popodnevnim asovima. Stranooplodnja se susree jako retko.
Zrno u botanikom smislu je plod caryopsis. Posle vridbe ostaje zajedno sa plevicama i zove se
krupa (arpa). Zrno je elipastog oblika ali postoje forme sa izduenim i sferinim zrnom kao i
varijeteti sa uskim ili dugim zrnom. Procenat plevica kree se od 18 40%.
Dobre sorte su one sa oko 20% plevica. Plevice i zrna su izbrazdani. Sa spoljanje strane ima pet
rebara a sa unutranje tri. Koliko su brazde vie izraene toliko su gubici pri obradi zrna vei.
Zrnevlje pirina
Zrno je sastavljeno iz omotaa, endosperma i klice. Kod ljutenja zrna otpada omota i klica. Na
endosperm otpada 65-70%, 2-2.5% na klicu od mase zrna, a ostalo na omota zrna.
U hemijskom sastavu najvei procenat ini skrob (kod nekih sorata i do 80%), zatim sirovi
proteini 7-10%, sirova ulja 2-8% itd.Apsolutna masa zrna je 29-38 grama, dok je hektolitarska
45-59 kg. Odnos zrna prema slami je 1:0.8.
7
U toku razvoja pirina, kao i ostala ita, prolazi kroz nekoliko faza: klijanje, nicanje, bokorenje,
porast u stablo, metlienje, cvetanje i oplodnja, formiranje, nalivanje i sazrevanje. Za normalan
tok ovih svih faza potrebni su odreeni vremenski uslovi i nega.
Seme koje padne na zemlju posle setve u vodenom sloju poinje nicati za 6-8 dana. U aerobnim i
anaerobnim uslovima. U ovakvim uslovima zrno prima vlagu, klica puta enzime koji razlau
skrob iz endosperma. Za normalno bokorenje pirina je potrebno sunano vreme bez oblaka i
padavina. Duboki vodeni sloj i zasuivanje zemljita zadravaju bokorenje. Bokorenje se
najbolje odvija kada je zemljite dobro snabdeveno vlagom ili ima vodenog sloja od 2 cm visine.
Bokorenje poinje 25-30 dana posle nicanja. U poetku proces ide sporo, zatim bre, kada se
uveava broj vlati u bokoru, a zatim se oet usporava. Krajem bokorenja, kada su formirana 2-3
sekundarna stabla poveava se sloj vode kako bi se suzbila pojava drugih sekundarnih stabla,
koja u veini sluajeva ostaju neproduktivna. Postoje podaci da se 50-60% ukupnog prinosa
dobija iz metlice glavnog stabla.
U fazi porasta u stablo- vlatanju pored naglog uveanja nadzemne mase prolaze i najvanije faze
organogeneze, odnosno formiranja cvetova i cvetnih organa u metlici. Najvanije etape
organogeneze kod pirina su od pete do sedme.
Peta etapa odlikuje se diferencijacijom segmenata na konusu porasta, koji predstavljaju pranike
i tuak. U estoj etapi vri se diferencijacija u sporogenom tkivu i zaetak tuka, dok u sedmoj
etapi zajedno sa narastanjem cvetnih organa po duini raste i stubi tuka kao i pranike niti.
Sa izlaskom metlice iz poslednjeg rukavca nastaje faza metlienja, a odmah iza toga faza
cvetanja i oplodnje. Zasuivanje pirinanog polja u fazi cvetanja, kao i padavine, magle, jak vetar
i sl. Prouzrokuju formiranje praznih klasia u metlici.
Kad polen padne na ig tuka posle 2-3 minuta nastaje oplodnja, koja po pravilu zavrava za 824 asa.
se gaji na zemljitu sa vlanou od 70-80% od ukupnog vodnog kapaciteta. No, pored toga u
svetu na oko 90% od ukupne povrine pirina se gaji sa stalnim vodenim slojem od 10-20 cm.
Vodeni sloj koristi se kao mera za borbu protiv korova, za smanjenje temperatunih amplituda i
zbog ranije setve.
Sasvim je pogreno miljenje da je pirina kultura vlane klime jer je dokazano da vea koliina
vazdugha 70-80% samo smanjuje transpiracuju, a samim tim i mogunost visokih prinosa.
Najvei prinosi u Italiji i paniji dobijenu su u rejonima koji su siromani kiom i sa niskom
relativnom vlanou vazduha.
9
Odnos prema svetlosti.- Pirina je biljka kratkog dana. Za prelazak u svetlosni stadijum
neophodna je produena nona tama. Svetlosni stadijum prolazi od nicanja do poetka
bokorenja, odnosno kod pojave 4-5 lista. Optimalni uslovi su duina dana oko 12 asova.
Normalani prolazak svetlosnog stadijuma skrauje vegetaciju i poveava broj klasia u metlici.
Odnos prema zemljitu.- Pirina ne postavlja potrebne zahteve prema zemljitu. Pogreno je
smatrati da je to kultura blatnih zemljita. Najbolja su strukturna, aerirana i nezasiena zemljita,
bogata humusom. Posebno je dobra deluvijalna i aluvijalna zemljita u blizini ili proed reke.
Suvie laka i propustiva zemljita su loa zbog velike potronje vode.
Pirinana polja u Makedoniji se nalaze na sledeim zemljinim tipovima: deliuvijalne, aluvijalne,
barsko glejne i halogene crnice i halomorfne (slane). Sa drugogodinjim gajenjem pirina na
odreenim tipovima zemljita ona su u manjem ili veem stepenu antropogenizirana, tako da su
ve stvorena zasebna antropogena zemljita- rizosoli.
2.4tehnologija za pirina
Plodored.- Po obiaju kod nas pirina se gaji u monokulturi, to je rezultat ogranienih povrina
u proizvodnim rejonima, uloena sredstva i rad oko ustrrojstva pirinanih poja, kao i zbog
osobine pirina da do izvesnog stepena podnosi monokulturu.
Gajenje pirina u monokulturi kao i kod drugih kultura, ima negativne posledice. Usled
dugogodinjeg gajenja pirina na istom zemljitu korovi iz roda Cyprus i Ciperus se jako ire,
zemljite sse zakiseljava i zabaruje. U tom sluaju slabi mikrobioloka aktivnost i smanjuje se
razlaganje organskih materija hranljivih materija zemljite znatno osiromauje.
Zbog ovih tetnih pojava pirina treba ukljuiti u plodored sa kulturama koje pomau
obnavljanje plodnosti zemljita i normalizaciju vazdunog i vodenog reima.
Okopavine kukuruz i duvan, isto tako, su vrlo dobri predusevi zbog unitavanja kroova i
aeracije zemljita.
Dobri rezultati su dobijeni meuusevvom inkarantskom detelinom ili krmnim pasuljom koji se u
prolee zaoru pre setve pirina. U svakom sluaju kod izbora plodoreda mora se voditi rauna da
pirina bude ukljuen sa 55-70%.
10
Obrada zemljita.- Obrada zemljita se ne razlikuje od one sa ostala strna ita. Osnovno je , kao
i za svaku prolenu kulturu, duboko jesenje oranje na 20-30 cm. Tu dubinu oranje nije znaajno
zbog konzervacije vlage, s obzirom na to da se pirina navodnjava, ve zbog aeracije
povrinskog sloja, borbe protiv korova, poboljanja fizikih, hemijskih i mikrobiolokih osobina
zemljita i breg razlaganja organskih ostataka. esto, kod nas, u praksi zaostaje jesenje duboko
oranje to je loa navika proizvoaa. Prema ispitivanjima u Koanima zimsko duboko oranje
poveava prinos za 12%, u Bugarskoj za 15-20%.
U prolee se vri predsetvena obrada zemljita, plitko oranje, tanjiranje, kultiviranji i brananje.
Zadnja oepracija predsetvene pripreme vri se na 2-3 dana pre setve. Ukoliko nije izvreno
jesenje duboko oranje, onda se u prolee ore ranije.
Na novoosvojenim povrinama sa pripremom se poinje jo u prethodnoj godini.
Izgradnja pirinanog polja.- Meu najvanije agorotehnijke radove spada izgradnja
pirinanog polja. To je trajna mera. Kod ustrojstva pirinanog polja prvo se grade nasipi 50-6
cm visoki, isto toliko iroki u osnivi i 20-30 cm u gornjem delu. Pirinane parcele se grade
popreno nagibu terena. Nasipi se grade runo ili nainski sa dopunom rune izrade. U isto
vreme, vri se nivelacija parcele koje moraju biti idealno ravne. Ravnanje se vri runo,
zapregom ili mainom.
Ovako pripremljeno pirinano polje omoguuje pravilan raspored semena, jednovremeno i
zadrueno nicanje i dobro ukorenjavanje, usev manje polee i manji je utroak vode.
Jednovremeno sa izgradnjom pirinano polja gradi se mrea kanala za navodnjavanje (razvodni,
deoniki i skupljaki kanali). U drutvenom sektoru se pravepropusti koji su postavljeni na
suprotnim stranama, naizmenino, za slobodan ulaz i izlaz vode.
U individualnom sektoru parcele su znatno manje i rascepkane tako da se skoro svi proizvodni
poslovi izvode runo. Veliki deo povrine otpada na mee i prazne prostore to poveava
neiskorienost povrina i potronju vode.
Poloaj i nivelacija pracela kao i kanalske mree treba da omoguavaju brzo navodnjavanje
povrina, odravanje potrebnog nivoa vode kao i njeno brzo isputanje iz parcela.
ubrenje.- Jedan od vanijih uslova za visoku i stabilnu proizvodnju pirina je pravilno i
pravoremeno ubrenje. Efekat ubrenja je daleko vei za razliku od ostalih kultura koje se
navodnjavaju. Pirina za formiranje 100kg zrna i odgovarajue koliine slame troi 2,4 kg azota,
1,2kg fosfora i 3,1 kg kalijuma.
11
Azotna ubriva uvek pokazuju pozitivan uticaj na prinos. Najbolji oblici azotnih ubriva su
amnonijum sulfat i kalcijum cijanamid i to, u koliini od 80-120kg/ha azota. Amonijumski azot
ulazi u apsorpcioni kompleks zemljita gde se zadrava i kultura ga moe due vreme koristiti.
Fosforna ubriva sama po sebi ne pokazuju neko poveanje prinosa ali u zajednici sa azotnim
utiu povoljno. Preporuuje se 50-150kg/ha P2O5.
Kalijum kao hranivo je znaajan za pirina. Usled nnjegovog nedostatka biljke zaostaju u porstu
i slabije su otporne na bolesti i poleganje. Kalijumova kao i fosforna ubriva najvei uticaj
govore da se ubrenjem pirina sa 30-40 tona/ha stajskim ubrivom udvostruuje prinos. Uslov
za povoljni uticaj ovakvog uvrenja je da se izvri jo u jesen.
Zelenino ubrenje se koristi setvom zimskim meuusevima koji se zaoravaju pre setve.
Naroito su dobri rezultati, kod nas, postignuti sa inkaratskom detelinom. U vie zemalja sveta
vrlo uspeno ubrenje pirina je kombinacija organskih i mineralnih ubriva. Preporuuju se
koliine od 15-20 tona /ha stajskog ubriva u jesen i 40-60kg/ha azota i 50-80kg/ha fosfora u
prolee.
Prihranjivanje kao mera uvek ima pozitivan uticaj na prinos. Broj prihranjivanja u razliitim
zemljama je razliit. Najbolje je da se izvre dva prihranjivanja i to prvo u poetku bokorenja i
drugo u fazi porasta u stablo u vlakanju. Kod svakog prihranjivanja vodeni sloj se dovodi na 2-5
cm visine, zatim se pirinana polja zatvaraju i rastura se ubrivo. Po razlaganju ubriva i njihov
ulazak u zemljite puta se nova voda do neophodnog nivoa.
12
Avionska setva, isto tako se vri u vodenom sloju od 3-5 cm. Koliina semena se poveava za
12-15% jer veliki deo semena pada na bankove i kanale. Kod setve klijalih semenom setvena
norma se poveava za 20%. Ovaj nain setve je vrlo brz i za jedan dan mogu se zasejati 150-160
ha to omoguava setvu pirina u najoptimalnijem roku.
Omana setva, s obzirom na to da se izvrava u vodenom sloju, bolje je da se izvodi sa klijalim
semenom. Sa pojavom klice kod veliine zrna vri se setva.Setva u redove se vri sejalicom na
suvo zemljite. Ova setva ima dosta prednosti i daje vrlo dobre rezultate. Osnovni uslov je dobra
priprema zemljita koja e omoguiti ravnomernu setvu.Meuredno rastojenje, se kod nas
preporuuje 20-30 cm.
13
Nega useva
Navodnjavanje pirina.- Danas se u svetu koristi vie naina navodnjavanja. Svi se mogu
grupisati u tri grupe:
U naoj prizvodnoj praksi pirina se gaji sa neprekindim navodnjavanjem, uz postojani sloj vode.
Voda se smanjuje na 3-4 cm u fazi nicanja za bolji priliv vazduha i ukorenjavanje biljaka. Voda
se isputa u sluaju pojave algi i u vreme nicanja, kada se zemljite zasuuje 2-3 dana.
Kod periodinog navodnjavanja voda se puta u pirinana polja odmah posle setve u sloju od 10
cm. Posle nicanja, tj. Po pojavi prvih listia voda se isputa i povrina zasuuje. Posle potpunog
nicanja vodeni sloj se odrava na visine biljaka. U fazi bokorenja voda se isputa 3-4 dana.
Tada se vri prihranjivanje, a zatim se podie sloj vode na 15-20 cm, koji se odrava do poetka
votane zrelosti. Do kraja votane zrelosti pirinana polja se polako saasvim osobaaju vode i do
pune zrelosti ostaju bez vode.
Navodnjavanje bez vodenog sloja je isto kao i kod ostalih kultura. U ovom sluaju vlanost
zemljita mora se odravati na oko 85% punog vodnog kapaciteta. Od faze bokorenja do fate
mlenog stanja pirina se navodnjava svakih 5-6 dana.
14
etva
etva pirina se izvodi u jesen kada su uslovi znatno loiji nego kod etve veine ita. Jesen je
obino kiovita pa tee dolazi do prosuivanja povrina tako da pirinana polja ostaju blatnjava.
esto dolazi do poleganja pirina to poveava vlanost slame i zrna i proces etve se jako
oteava.
Pre etve osnovni su sledei momenti: parcelu treba osuiti, voda se polako isputa u odvodne
kanale. Kod brzog isputanja vode dolazi do poleganja pirina. Nasipi oko parcele moraju da se
oiste radi boljeg strujanja vazduha kroz parcelu koje dovodi do lakteg suenja povrine.Drugi
vaan momenat je odreivanje vremena etve. Merkanttilni pirina se zanje kad je 80%, a
semenski kada je 90-95% zrna u punoj zrelosti.Kod ranije etve zrno slabijeg kvaliteta i prinos
manji, dok pri kasnijoj usev ee polee, rastur zrna je vei, a uslovi etve tei.etva se izvodi
runo ili mainski. Runa etva izvodi se srpom ili kosom a mainska etelicom ili kombajnom.
Runa etva se izvodi na malim parcelama u idividualnom sektoru, a u drutvenim
kombajniranjem. Kod rune etve snopovi se ostavljaju na nasipina da se prosue ili pri jako
loem vremenu skupljaju se u krstine van parcele, a ztim se nose u vru. Kod kombajniranja je
vana dobra reguilacija kombajna da bi se izbeglo oteenje plevica i lomljava zrna. Oteena
zrna kasnije se tee skladite i uvaju. Zbog vee vlanosti zrna kod etve preko 13-14%,
potrebno je dopunsko suenje. Skupljeno zrno sa normalnom vlanou skladiti se u posebne
magacije ili silose.
15
16
Hranljiva vrednost pirina je izrazito velika zbog velikog procenta skroba: 70-80% skroba i 9%
belanevina, vie od 1% masti, ljuska je bogata vitaminima Bgrupe i mineralima.
Parbojld
Oplemenjen pirina duguljastog zrna, brzo se kuva i ne lepi se. Pod pritiskom, vitamini i minerali
se pomeraju prema unutranjosti zrna
Rizoto (Arborio)
Pirina sa krupnim ovalnim i okruglim zrnima. Zrna upijaju mnogo tenosti.
Preporuuje se za pripremu rizota.
Divlji pirina
Plod je vodene trave (nije vrsta pirina). U jelima se koristi sa meavinama pirina.
Sutlija
Oljuten pirina okruglastog zrna. Preteno se kuva u mleku. Malo je lepljiv, pa se koristi za
pripremu raznih filova i knedli.
17
Integralni pirina
Neoljuten pirina dugoljastog ili okruglog zrna sa jakim ukusom.
Jasmin (Tai)
Aromatian, slian basmatiju.
Corn equillina
Meavina divljeg i integralnog pirina i pet vrsta itarica. Koristi se kao fil za povre i za musli.
Postoji oko 1 000 vrsti pirina. Pored ishrane koristi se i upotrebljava u industriji, kozmetici i
medicini. Pirinac je izvanredno hranljiv (360 kalorija u 100 grama). Siromaan je mastima ali je
bogat skrobom sto ga ini lako svarljivim. Bogat je mineralima: najvie ima fosfora (116
miligrama) i kalijuma, a nesto manje magnezijuma, kalcijuma, mangana, gvoa, sumpora,
bakra, cinka, fluora, kobalta...Od vitamina ima najvie E i B vitamina. Zbog svojih biolokih
vrlina pirina je oduvek bio ne samo hrana ve i lek. Jo u staroj kineskoj medicini igrao je
vanu ulogu. Njegova lekovita svojstva priznala je i zvanina medicina: pirinana voda kao
antidijaroino sredstvo, pirinano brano u ishrani dojenadi i dece, pirinani skrob kao sredstvo
za razblaivanje opijuma u praku... Znaajna je uloga pirina u dijetalnoj ishrani i, razume se, u
narodnoj medicini. Skreemo panju da se pirina danas u ishrani pogreno koristi: oljuten i
glaziran (manje vredan) umesto prirodnog, integralnog. U starim kineskim hronikama pirina se
spominje vec 2800. pre n.e. a i danas je jedna od najvanijih biljnih kultura u svetu i osnovna
hrana veeg dela oveanstva. U svetu ga se danas uzgaja vie od 1.000 vrsta.
U poreenju s drugim itaricama, pirinac ima najveu energetsku vrednost: 100 grama sadri
1540 kj ili 368 kcal. Od hranljivih sastojaka najvie ima skroba (7080 procenata), zatim
belanevina (6,5 odsto) i masti (0,7 odsto), a bogat je i mineralnim sastojcima. Najvie ima
fosfora (116 mg%) i kalijuma (98 mg%), a nisu zanemarljivi ni magnezijum, kalcijum, mangan,
gvode, sumpor, bakar, cink, kobalt, fluor.
Od vitamina ima E u klici, i gotovo sve vitamine grupe B u ljusci. U prodaji mogu da se nadu
tri vrste pirina: neoljuteni, to jest onakav kakvog nam daje priroda, poznat kao integralni;
oljuteni, ali neglazirani; i oljuteni i glazirani, kakav se najcee koristi, posebno u
visokorazvijenim zemljama i onima gde se ne gaji, ve se
uvozi.
18
oljutenim i glaziranim pirinem, a takvih sluajeva ima u svetu dosta, dovodi do avitaminoze, tj.
poznate bolesti beri-beri, koja moe zavriti smru. Neoljuteni pirina ima, pored ostalog,
neuporedivo vie sirove celuloze, pa pospeuje pranjenje creva, podstie izluivanje probavnih
sokova, a odreeni odnos njegovih biolokih sastojaka uspostavlja ravnoteu u organizmu. Zbog
visokog sadraja skroba i kalijuma te lake probavljivosti, pirina se preporuuje za dijetetsko
leenje crevnog i eludanog katara ili proliva. Nauno je dokazano da on, efikasnije od bilo
koje itarice, podstie izluivanje mokrae, pa se preporuuje osobama koje boluju od porasta
ureje u krvi. Za leenje crevnog i zeludanog katara, proliva, izbacivanje mokrae iz krvi, za
leenje tuberkoloze i uopste bolesti plua, protiv preobilne menstruacije, krvarenja.
Pirina prua brzu i instant energiju,pdstie rad creva, stabilizujui nivo eera u krvi,osnovni je
izvor vitamina B1. Druge koristi ukljuuju negu koe, otpornost na visok krvni pritisak,
dizenteriju i srana oboljenja. Pirina je osnovna hrana u veini blisko i daleko istonih
zemalja.On je pored penice najvanija itarica kojom se hrani vie od polovine svetske
populacije.
Pirina se u svetu moe nai u vie od etri hiljada sorti .Dve glavne kategorije za ishranu
ukljuuju celo zrno pirina i beli pirina. Cela zrna pirina se ne obrauje mnogo, pa imaju
visoku u hranljivu vrednost, dok se beli pirina obrauje tako da se spoljni omota uklanja i ima
manje hranljivu vrednost.
Neke od navedenih zdravstvenih koristi su sledee:
Veliki je izvor energije: Poto je pirina bogat ugljenim hidratima, deluje kao gorivo za telo i
pomae u normalnom funkcionisanju mozga.
Holesterol free:Konzumiranje pirina je izuzetno korisno za zdravlje,ve samo i zbog injenice
da ne sadri tetne masnoe, holesterol ili natrijum. On treba da bude sastavni deo uravnoteene
ishrane.
Bogat je vitaminima: Pirina je odlian izvor vitamina i minerala, kao to su niacin, vitamin D,
kalcijum, vlakna, gvoe, tiamin i riboflavin.
19
Visok krvni pritisak: Kako je pirina bez natrijuma, smatra se najboljom hranom za one koji pate
od visokog krvnog pritiska.
Prevencija raka: Cela zrna pirina poput smeeg pirina su bogata vlaknima nerastvorljivog tipa
i zatita su protiv mnogih vrsta raka. Mnogi naunici veruju da su takva nerastvorljiva vlakana
od vitalnog znaaja za zatitu organizma od kancerogenih elija.
20
3. Zakljuak
Pirina (ria ili oriz) je rod jednogodinjih biljaka iz familije Poaceae, koji predstavlja jednu od
najstarijih kulturnih biljaka, poreklom iz tropskih i suptropskih predela Afrike i june i
jugoistone Azije. Postoje dve vrste, sa mnotvom sorti, ali sve zahtevaju toplotu
i zemljite potpuno zasieno vlagom. Slui kao glavna hrana narodima Azije, a troi se dosta i u
drugim regionima sveta. Pirina se upotrebljava i za proizvodnju alkoholnih pia, u kozmetici i
narodnoj medicini (pirinana voda).
Sa stanovita ishrane pirina ima veoma veliku prehrambenu vrednost. Osnovni sastav pirina
izgleda ovako:
voda 13 %,
proteini 7 %,
masti 2,2%,
ugljeni hidrati 73 %,
minerali 1,2 %,
Pored toga pirina u sebi sadri vitamin E, B-1, B-2 i B-6. Posebno je bogat mineralima meu
kojima su: natrijum, kalijum,kalcijum, fosfor, magnezijum, gvoe, cink, jod.
21
4. Literatura
1.
2.
3.
4.
22