Gospodarenje Energijom U Gradovima

Gospodarenje energijom u gradovima 1
Zahvaljujemo se Fondu za zatitu okolia i energetsku uinkovitost koji je omoguio

tiskanje ovog prirunika
Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP), je svjetska mrea UN-a za

razvoj, koja zagovara promjene i povezivanje drava sa znanjem, iskustvom te potencijalima kako bi se stanovnicima omoguilo da izgrade bolji
ivot. Djelujemo u 166 drava, pomaui im kako bi nali vlastita rjeenja
za izazove globalnog i nacionalnog razvoja. Razvojem lokalnih kapaciteta,
te se drave oslanjaju na ljude iz UNDP-a i iroki raspon naih partnera.
Kratki dijelovi ove publikacije mogu se reproducirati nepromijenjeni, bez
odobrenja autora i pod uvjetom da se navede izvor.
U ovoj publikaciji iznesena su miljenja autora i nuno ne predstavljaju
slubeno stajalite UNDP-a.
Copyright 2008.
Nakladnik: Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) u Hrvatskoj
Urednici: Dr.sc. Zoran Morvaj, Goran ai, dipl.ing.,

Luka Lugari, dipl.ing.
Grafiko oblikovanje i naslovnica: Predrag Rapai
Lektura: Vicko Krampus
Tisak: Tiskara Zelina d.d.
Tiskano u Zagrebu, Hrvatska
Prvo izdanje 2008.
CIP zapis dostupan u raunalnom katalogu Nacionalne i sveuiline knjinice u Zagrebu pod brojem 665733
ISBN 978-953-7429-07-2
Ova je publikacija otisnuta na 100% recikliranom papiru.
2 Gospodarenje energijom u gradovima
Gospodarenje
energijom
u gradovima
Predgovor
Nepobitna je injenica da je energija, odnosno pristup energiji po prihvatljivim

cijenama kljuan preduvjet ostvarenja gospodarskog i socijalnog razvoja
svakog drutva. No, isto je tako i injenica da proizvodnja energije i njezina
uporaba znatno utjeu na okoli, uzrokujui zagaenja lokalnog i regionalnog
karaktera, ali i probleme poput globalnog zagrijavanja i klimatskih promjena.
Stoga je jasno da je energetski sektor u Hrvatskoj, Europskoj uniji, ali i diljem
svijeta danas suoen s izazovom odrivog razvoja razvoja koji omoguava
sigurnu opskrbu energijom, a istovremeno smanjuje negativne utjecaje na
okoli.
Poboljanje efikasnosti potronje energije jedan je od najvanijih stupova
moderne energetske politike te je kljuan i ekonomski najuinkovitiji
mehanizam za postizanje ciljeva odrivog razvoja energetskog sektora.
Osim toga, poboljanjem efikasnosti potronje energije smanjuju se trokovi
upravljanja, ime se doprinosi konkurentnosti nacionalnog gospodarstva.
Dakle, energetska efikasnost znai troiti manje energije za istu koliinu
proizvoda ili usluge.
Uvrtavanjem energetske efikasnosti i uporabe obnovljivih izvora energije
u strategije energetskog razvitka i zatite okolia, Hrvatska usklauje svoj
zakonodavni okvir sa smjernicama Europske unije te preuzima sve obveze
koje te smjernice nalau. Kako bi se stvorile za to potrebne opsene
strune podloge, izraen je i Master plan energetske uinkovitosti
za Republiku Hrvatsku. Master planom se utvruje detaljna strategija
poboljanja energetske efikasnosti, postavljaju se nacionalni i sektorski
ciljevi te donosi lista poticajnih instrumenata i mjera, kojima e se ti ciljevi i
ostvariti.
doc.dr.sc. eljko Tomi

pomonik ministra za energetiku i rudarstvo
Zagreb, 03. oujka 2008.
Politika odrivog razvitka energetskog sektora samo je prvi korak prema

prihvaanju i primjeni dostupnih mjera i saznanja o poboljanju efikasnosti
uporabe energije u svakodnevnom ivotu. Upravo javni sektor dravna i
lokalna uprava mora biti predvodnik i pruiti primjer svim graanima kako
efikasno gospodariti energijom. Svoju spremnost na provoenje naela odrive
energetske politike veina gradova i upanija ve je iskazala prihvaanjem i
potpisivanjem Energetske povelje.
Velik je broj javnih zgrada u vlasnitvu gradova i upanija, a poboljanje energetske
efikasnosti u tim zgradama provodi se kroz projekt Sustavno gospodarenje
energijom u gradovima i upanijama. Projekt je pokrenulo Ministarstvo
gospodarstva, rada i poduzetnitva u suradnji s Programom Ujedinjenih naroda
za razvoj (UNDP) i u njemu ve sudjeluju mnogi gradovi i upanije.
Namjena vodia pred vama jest pojasniti koncept energetske efikasnosti i
sustavnog gospodarenja energijom te ukazati na mogunosti koje vam se nude
kako biste svoj grad ili upaniju uinili energetski efikasnijima. Cilj je olakati
vam postupak uvoenja i primjene sustavnog gospodarenja energijom u vaem
gradu i upaniji!
Sustavno gospodarenje energijom gradovima i upanijama prvi je korak kojim
kreemo prema krajnjem cilju - Hrvatska kao regionalni lider u energetskoj
efikasnosti i sustavnom gospodarenju energijom, na zadovoljstvo i korist svih
graana.
Sadraj
1.
Va vodi kroz gospodarenje energijom.................................................................................. 9
1.1.

1.2.
1.3.
1.4.

1.5.
1.6.
2.
to je energija, energetska efikasnost, gospodarenje energijom?.................................................................................... 10

1.1.1.
Osnovno o energiji i efikasnosti potronje....................................................................................................... 10
1.1.2.
Podjela energije............................................................................................................................................. 11
Energija u Hrvatskoj....................................................................................................................................................... 12
Energija u gradovima..................................................................................................................................................... 13
Zato gospodariti energijom?......................................................................................................................................... 15
1.4.1.
Zatita okolia i sigurnost opskrbe energijom................................................................................................. 15
1.4.2.
Pravni okvir u Republici Hrvatskoj................................................................................................................... 16
1.4.3.
Pravni okvir u Europskoj uniji........................................................................................................................ 17
1.4.4.
Primjeri iz svijeta........................................................................................................................................... 17
1.4.5.
Primjer iz Hrvatske........................................................................................................................................ 18
Smanjenje emisije staklenikih plinova........................................................................................................................... 18
Prije nego krenemo........................................................................................................................................................ 19
Koncept sustavnog gospodarenja energijom (SGE)............................................................... 20
2.1.
2.2.

3.
Koraci do sustavnog gospodarenja energijom....................................................................... 29
3.1.
3.2.

3.3.

3.4.
3.5.
3.6.
3.7.

3.8.

3.9.
3.10.
4.
Opi kontekst gospodarenja energijom.......................................................................................................................... 20

Sustavno gospodarenje energijom u zgradama.............................................................................................................. 22
2.2.1
Odreivanje energetskih trokovnih centara................................................................................................... 22
2.2.2
Pokazatelji potronje (PP).............................................................................................................................. 24
2.2.3
Kljuni elementi SGE..................................................................................................................................... 24
2.2.4
Od gospodarenja energijom do odrivog upravljanja gradovima i upanijama................................................. 28
Javno objavljivanje energetske politike i ciljeva SGE-a.................................................................................................... 30

Imenovanje odgovornih osoba....................................................................................................................................... 31
3.2.1
EE tim........................................................................................................................................................... 32
3.2.2
Potpora ustanova.......................................................................................................................................... 32
Akcijski plan gospodarenja energijom............................................................................................................................ 34
3.3.1
Izrada akcijskog plana gospodarenja energijom............................................................................................. 34
3.3.2
Rasporeivanje resursa.................................................................................................................................. 35
Provoenje energetskih pregleda................................................................................................................................... 35
Izrada registra zgrada.................................................................................................................................................... 36
Uspostava informacijskog sustava gospodarenja energijom (ISGE).................................................................................. 38
Poveanje efikasnosti potronje energije........................................................................................................................ 38
3.7.1
Realizacija projekata..................................................................................................................................... 38
3.7.2
Praenje rezultata......................................................................................................................................... 39
Promoviranje energetske efikasnosti.............................................................................................................................. 39
3.8.1
Uspostavljanje sustava informiranja zaposlenika............................................................................................ 39
3.8.2
EE Info-centri za graane.............................................................................................................................. 39
Poticanje projekata poveanja energetske efikasnosti.................................................................................................... 40
Promidba pozitivnih primjera i daljnja motivacija.......................................................................................................... 40
Zakljuak................................................................................................................................. 41
PRILOG 1: TIPSKE MJERE ENERGETSKE EFIKASNOSTI....................................................................... 42

Gospodarenje energijom....................................................................................................................................................... 42
Gospodarenje vodom............................................................................................................................................................ 42
Uredska oprema i ostali ureaji............................................................................................................................................. 42
Rasvjeta............................................................................................................................................................................... 43
Grijanje, ventilacija i klimatizacija.......................................................................................................................................... 44
Zamjena goriva..................................................................................................................................................................... 44
Koncept Inteligentne niskoenergetske kue....................................................................................................................... 45
Rekonstrukcija vanjske ovojnice zgrade................................................................................................................................. 45
PRILOG 2: PRIMJERI GOSPODARENJA ENERGIJOM.......................................................................... 46

Lokalna i regionalna uprava kao potroa, pruatelj usluga i dobar primjer............................................................................ 46

Lokalna i regionalna uprava kao planer, voditelj razvoja i regulator........................................................................................ 48
Lokalna i regionalna uprava kao savjetnik i motivator............................................................................................................ 49
Lokalna i regionalna uprava kao proizvoa i opskrbljiva..................................................................................................... 50
PRILOG 3: DEFINIRANJE POKAZATELJA POTRONJE (PP)................................................................. 51

Primjeri pokazatelja potronje............................................................................................................................................... 51
PRILOG 4: SPECIFIKACIJA INFORMACIJSKOG SUSTAVA ZA GOSPODARENJE ENERGIJOM (ISGE).... 52

Integracijsko djelovanje ISGE-a............................................................................................................................................. 52

S im se ISGE povezuje i ime upravlja?................................................................................................................................. 53
Pregled i analiza postojeih operativnih podataka................................................................................................................. 53
Potpora donoenju odluka.................................................................................................................................................... 54
Izvjetavanje o efikasnosti iskoritenja energije...................................................................................................................... 55
Identifikacija i planiranje primjene projekata poboljanja energetske efikasnosti..................................................................... 55
Potpora izradi prorauna za trokove energije....................................................................................................................... 55
Literatura..................................................................................................................................... 56
1. Va vodi kroz gospodarenje energijom

Cilj je ovoga vodia potaknuti na i pomoi pri uvoenju gospodarenja energijom (GE) u vaem
Brza pitanja i odgovori o sadraju koji dolazi:
Kako poeti?
Proces uvoenja sustavnog praenja i poveanja energetske efikasnosti
objanjen je u 10 jednostavnih koraka. Vodi poinjemo upoznajui vas s
osnovnim pojmovima, a ve u drugom poglavlju prikazujemo 10 kljunih
koraka za provedbu. Uklonili smo tehnike detalje iz osnovog teksta i
prikazujemo ih u prilozima.
Koja je veza izmeu lokalne energetske politike i zatite okolia?
Energiju troe kako gradovi i upanije u svojim objektima, tako i graani
u domovima. Lokalnom energetskom politikom izravno moemo utjecati
na efikasnost potronje energije. Time smanjujemo i utjecaje na okoli
primjerice, energetski efikasna kotlovnica trebat e manje goriva za jednako
zagrijavanje prostora. Manja potronja goriva znai manju emisiju plinova,
odnosno manji utjecaj na okoli. Ovakvih primjera je mnogo i opisani su u
prilozima 1 i 2.
Postoji li ira dimenzija od lokalne?
Vizija razvitka Europske unije predvia itav niz programa za poboljanje
energetske efikasnosti i zatite okolia u lokalnim i regionalnim upravama,
gradu ili upaniji.
za sve drave-lanice. Diljem EU ve su uspostavljeni brojni programi

gospodarenja energijom na svim razinama uprave.
Zato se i Vaa uprava ne bi pridruila?
Cilj je ovoga vodia upoznati vas kako troimo energiju i kako se poboljava
efikasnost potronje energije. Vodi daje osnove za pokretanje procesa
poboljavanja efikasnosti potronje energije u zgradama u vlasnitvu gradova
i upanija. Ovaj vodi je alat koji e vam pomoi da pratite i mjerite kako se
energija troi. Vodi je usredotoen na poveanje efikasnosti potronje energije.
Zatita okolia, kao i sustav efikasnog upravljanja gradom ili upanijom koji se
moe nadograditi primjenom slinih principa prikazani su periferno, ali dovoljno
opirno da se poveanje energetske efikasnosti trajno povee s ostalim aspektima
upravljanja gradovima i upanijama.
Gospodarenje energijom je samo dio ireg konteksta gospodarenja prirodnim
resursima. Ono to vam predlaemo da uinite nije nita novo moda ste
pojedine dijelove ve realizirali ili isplanirali u svojem gradu ili upaniji no, pruit
emo vam brz i jednostavan nain napredovanja do razine naprednih gradova
EU koji ve uivaju sve koristi koje sustavno gospodarenje energijom donosi.
Slika 1 prikazuje put kojim emo proi do krajnjeg cilja uspostavljanja sustavnog gospodarenja energijom (SGE) u vaem gradu ili upaniji.
Slika 1 - Konceptualni prikaz vodia
Jezine nedoumice: efikasnost ili uinkovitost, energetska ili energijska

EFIKASNOST je pojam koji se izuzetno esto koristi kako u svakodnevnom ivotu, tako i u razliitim djelatnostima, od ekonomije do energetike. Openito se moe rei
da je efikasnost sposobnost postizanja eljenih rezultata uz najmanje mogue gubitke (vremena, novca, energije). Prema tome, efikasno upotrebljavati energiju znai
upotrebljavati je uz najmanje mogue gubitke, odnosno ostvariti eljeni rezultat uz najmanji utroak energije.
Uz pojam efikasnost, u hrvatskom se jeziku u istom smislu najee koriste pojmovi UINKOVITOST ili DJELOTVORNOST. No, ovi se pojmovi takoer koriste i za opisivanje
radnje koja donosi eljeni rezultat, bez obzira na karakteristike te radnje, odnosno na uz nju vezane gubitke. Ipak, namjera nam ovdje nije ulaziti u detaljne jezikoslovne
rasprave o ispravnosti uporabe pojedinih pojmova. eljeli bismo samo istaknuti da ENERGETSKA EFIKASNOST i ENERGETSKA UINKOVITOST uvijek znae isto uporabiti
to manje energije za istu aktivnost ili za isti eljeni rezultat!
Ipak, jednu nepravilnost koja se, na alost, uvrijeila u naem jeziku valja posebno istaknuti. Rije je o uporabi pridjeva energetski i energijski. Energetika je ljudska
djelatnost koja podrazumijeva pretvorbu, prijenos i pohranu energije. Pridjev energetski znai koji se odnosi na energetiku, pa tako upotrebljavamo izraze energetski sektor,
energetska tvrtka, energetski strunjak, itd. Pridjev energijski znai koji se odnosi na energiju. Drimo li se opisane znaenjske razlike ovih pojmova, zakljuujemo da bi
ispravno bilo upotrebljavati izraz energijska efikasnost odnosno energijska uinkovitost. Kako je ovaj vodi nastao u sklopu projekta Poticanje energetske efikasnosti
u Hrvatskoj, odluili smo upotrebljavati upravo taj pojam - energetska efikasnost. Nadamo se da e jezikoslovci i energetiari uskoro zajdniki pronai najprimjerenije
rjeenje i ukloniti ove jezine nedoumice.
1.1. to je energija, energetska efikasnost,

gospodarenje energijom?

Gospodarenje energijom je proces kontinuiranog upravljanja

trokovima uporabe energije, te nadzor efikasnosti potronje energije
unutar neke cjeline (zgrade, tvornice, bolnice, djejeg vrtia, kulturnih
ili sportskih objekata, itd.) s ciljem smanjenja trokova potronje uz i
sti stupanj komfora korisnika iste cjeline.
Energetska efikasnost znai initi isti rad s manje energije.
Cilj sustavnog gospodarenja energijom (SGE) je kontinuirano

poboljavanje energetske efikasnosti.
1.1.1. Osnovno o energiji i efikasnosti potronje

Energija je osnova tehniki visokorazvijenog svijeta. Iz definicije energije kao
sposobnosti obavljanja rada, jasno je koliko je ona vana za ovjeanstvo.
Raspolaganje energijom koju ne proizvodi vlastitim tijelom mnogostruko
poveava radne sposobnosti ovjeka. Opseg dananjeg iskoritavanja energije
i znaaja energije zorno ilustrira injenica da je u posljednjih tridesetak godina
iskoriteno vie energije nego tijekom cijelog povijesnog razdoblja prije toga.
tovie, potronja energije nikako ne stagnira, ve biljei stalan porast, a ovakav
e se trend nastaviti i u budunosti.
Proizvoditi, prenositi i iskoritavati energiju imperativ je dananjeg drutava. Od
pluga do raunala, od konjske zaprege do satelita, od otvorenog plamena do
mikrovalnih penica bilo nam je potrebno manje od 100 godina. U takvom svijetu,
na putu korjenitih i izuzetno brzih promjena, energetska ravnotea predstavlja
razmak izmeu napretka i siromatva, daljnjeg razvoja i nazadovanja.
Energija se ne moe stvoriti ili unititi, ve samo pretvoriti iz jednoga u drugi oblik.
Izrazi kao to su proizvodnja, dobivanje, gubici, potronja, pohrana ili
tednja energije u fizikalnom smislu nisu posve toni, iako su u svakodnevnom
govoru razumljivi. Obzirom na karakter ovog vodia, tehnike definicije emo
izostaviti i koncentrirati se na ono to nam je bitno za gospodarenje energijom
a to je efikasnost potronje energije.
Potronja energije diktira njezinu proizvodnju, a proizvodnja energije, posebice

iz fosilnih goriva, ima znaajan negativan uinak na okoli. Danas su klimatske
promjene jedan od najprepoznatljivijih globalnih problema, iji uzrok lei u
prekomjernoj emisiji staklenikih plinova, posebice ugljinog dioksida. Svaki put
kada se vozimo u trgovinu, ukljuimo perilicu, raunalo, tednjak ili uinimo bilo
to drugo za to je potrebna energija proizvedena iz fosilnih goriva, stvaramo
staklenike plinove koji doprinose klimatskim promjenama te
oneiuju zrak.
Vrijeme je da krenemo u akciju protiv klimatskih promjena. Efikasnom
uporabom energije i mudrim potroakim izborom, bez gubitka komfora moete
smanjiti emisije staklenikih plinova samo na osobnom primjeru za oko 20%
ili jednu tonu godinje. Radi ilustracije, jedna tona staklenikih plinova moe se
predoiti kao zapremnina dvokatnice povrine oko 150 m2.
Uzmimo primjer rasvjete pomou obine arulje. Njezina energetska efikasnost
je oko 5 do 10% (jer se 90-95% potroi na toplinu). tedne su arulje, meutim,
3 do 4 puta efikasnije u pretvorbi energije i oko 20-25% elektrine energije
pretvaraju u svjetlost. K tome je snaga tedne arulje do 5 puta manja od obine,
uz isti svjetlosni uin.
Slika 2 Gubici elektrine energije na putu do potronje i usporedba dviju vrsta
aruljaNapravimo usporedbu gubitaka na putu od elektrane do arulje koja
osvjetljava na ured, kako prikazuje. Stoga je vano pri potronji dovedenu
energiju iskoristiti na najefikasniji mogui nain. Tako smanjujemo potrebu za
spaljivanjem sve vee koliine goriva na poetku procesa proizvodnje elektrine
energije, uvajui okoli, uz istovremenu utedu novca za potroenu elektrinu
energiju.
Nadalje, kako bismo jasnije ilustrirali uinak proizvodnje elektrine energije na
okoli, promotrimo nekoliko injenica, koje podupiru podaci amerike EIA-e1 :
2Hrvatska je 2006. godine ukupno potroila 18.052 GWh elektrine
energije .

Istu koliinu energije potroilo bi oko 17 milijuna klasinih arulja

od 100 W koje bi svijetlile cijelu godinu, bez prestanka.
1 GWh elektrine energije proizvedene iz ugljena proizvede

242,9 tona CO2
Slika 2. Proizvodnja ima velike no neizbjene gubitke, prijenos i distribucija elektrine energije pak relativno male, no stalne gubitke.
Energy Information Administration, u prijevodu Ured za informacije o energiji

Godinje izvjee Energija u Hrvatskoj 2006., Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva, Zagreb, 2008.
1
2
1 GWh elektrine energije proizvedene iz nafte proizvede

166,0 tona CO2
1 GWh elektrine energije proizvedene iz ugljena proizvodi

101,6 tona CO2
1 GWh elektrine energije proizvedene iz svih fosilnih goriva zajedno

proizvede 1241 tone CO2
Radi se o izuzetno velikim brojkama obzirom da Hrvatska ima svega 4,3 milijuna
stanovnika. Povea li svatko od nas efikasnost potronje za tek nekoliko postotaka,
smanjenje staklenikih plinova moe biti ogromno. Gradovi i upanije mogu i
moraju biti vodei primjer na ovom putu. Sve to je potrebno je pametno
gospodariti energijom!
1.1.2. Podjela energije

Energiju dijelimo prema vrstama i izvorima djelovanja. U energetici je
za ovaj vodi prikladna ona podjela vrsta energije prema stupnju pretvorbe iz
oblika koje ne moemo neposredno koristiti. Podjela je sljedea:
primarna energija je energija sadrana u nosiocu energije -
energentu (nafta, plin, ugljen, drvo)
sekundarna energija je energija dobivena energetskom pretvorbom

(transformacijom) iz primarne energije (primjerice, to je eklek

tina energija dobivena iz ugljena u termoelektrani, na pragu,

tj. ulazu te elektrane). Dio primarne energije se izgubi zbog

neefikasnosti pretvorbe.

neposredna (konana) energija je energija koja dolazi do

kraj njeg korisnika, dakle do naeg doma. Dio sekundarne energije

se izgubi zbog gubitaka u prijenosu i distribuciji energije.
korisna energija je energija za zadovoljavanje potreba krajnjih

korisnika, primjerice toplina elektrine grijae ploe na tednjaku.
Dio konane energije se opet gubi zbog neefikasnosti pretvorbe
koritenih ureaja.
Primarna energija ili primarni izvori energije su izvori koji se dobivaju izravno
iz prirode i koji jo nisu proli nijedan proces pretvorbe, a mogu biti:
fosilni (npr. kameni i mrki ugljen, sirova nafta, prirodni plin i sl.)

nuklearni (npr. uran, torij, itd.)
obnovljivi (suneva energija, energija vjetra, energija vodenih tokova

energija biomase, geotermalna energija, itd).
Slika 3 - Primarni i sekundarni oblici energije i energetske transformacije
Primarna energija prolazi niz transformacija prije nego postane

korisna. Efikasnost pretvorbe energije tehniki je pojam koji pokazuje
koliki se udio primarne ili sekundarne energije moe pretvoriti u korisnu,
odnosno koliki su gubici u cijelom procesu pretvorbe. Sekundarnu energiju
ili sekundarne izvore energije dobivamo procesom pretvorbe, pri kojem se
energija primarnog izvora pretvara u nama iskoristiv oblik. Osnovnu podjelu i
meuzavisnosti prikazuje slika 3.
1.2. Energija u Hrvatskoj

Struktura neposredne potronje energije u Hrvatskoj prikazana je na slici 4.
Vidljivo je da sektor ope potronje troi najvie energije, a u njemu se
posebice istiu sektor kuanstava i usluga (javnih i komercijalnih), koji zajedniki
troe preko 40% ukupne energije. Usluni je sektor sam odgovoran za neto vie
od 10% ukupne potronje energije u Hrvatskoj. No, ovaj sektor biljei najstrmiji
porast potronje elektrine energije, to je injenica koja potvruje nunost
provoenja mjera smanjenja potronje energije upravo u ovom sektoru.
Posebno snane barijere provoenju programa poveanja energetske efikasnosti

postoje upravo u sektoru javnih usluga naslijeeni stav da su trokovi za
energetiku stalni i nepromjenjivi, nedostatak motivacije zaposlenika za poveanje
efikasnosti potronje energije, nemogunost alociranja proraunskih sredstava u
projekte energetske efikasnosti, nepostojanje strukture gospodarenja energijom,
itd. Jednom provedene, promjene u nainu razmiljanja lako propagiraju i u ostale
sektore potronje.
Zato e upravo pokretanje akcija i projekata energetske efikasnosti u sektoru
javih usluga izazvati najjai pozitivan uinak i motivirati aktere unutar
drugih sektora na poduzimanje konkretnih koraka za poveanje efikasnosti
potronje energije. Efikasnija potronja energije u javnim objektima, kao
izravnu posljedicu ima otvaranje novih mogunosti za ulaganja kroz smanjena
proraunska izdvajanja za trokove upravljanja u takvim objekatima. Uteena
sredstva se potom mogu raspodijeliti u neka druga, prioritetna podruja od
sveopeg drutvenog interesa. Nadalje, uspjenim provoenjem programa
energetske efikasnosti u vlastitim objektima odnosno u objektima javnog
sektora, gradovi i upanije alju poruku da se energetska efikasnost
ne predlae samo nekome drugome, ve se i provodi u vlastitoj
Slika 4 - Udjeli sektora i podsektora ope potronje u neposrednoj potronji energije u 2006. godini
Slika 5 Potronja elektrine energije u pojedinim sektorima [izvor: Energija u Hrvatskoj 2006.]
kui. Na ovaj e se nain potaknuti efikasnije koritenje energije u, po

potronji energije najbre rastuem sektoru, kuanstvima, ali i u drugim
podsektorima ope potronje, posebice poljoprivredi, u kojoj energetska
efikasnost kao mjera poboljanja konkurentnosti poljoprivredne proizvodnje
jo uvijek uope nije prepoznata.
U Hrvatskoj, kao i u brojnim drugim zemljama, postoji niz barijera koje
sprjeavaju provedbu ekonomski isplativih mjera i tehnologija energetske
efikasnosti. U Hrvatskoj kultura energetske efikasnosti nije dovoljno
razvijena, iako vidljiv napredak postoji. O ovakvoj situaciji svjedoe i
konkretne brojke preuzete iz godinjeg energetskog pregleda Energija u
Hrvatskoj 2006. U vremenskom razdoblju 2000. 2006. godinja stopa
porasta BDP-a u Hrvatskoj iznosila je 4,7%, dok je porast potronje primarne
energije bio 2,7%, bruto potronje elektrine energije 3,6%, a neto potronje
elektrine energije 4,1%. Svakako je pozitivna injenica da su se sve tri
promatrane energetske intenzivnosti (utroena energija po jedinici BDP-a)
u ovom estogodinjem razdoblju smanjile s prosjenim godinjim stopama
redom 1,9%, 1% i 0,6%. Programi energetske efikasnosti upravo
su znaajni jer slabe veze izmeu gospodarskog rasta i porasta
potronje energije! Prikaz kretanja potronje po pojedinim sektorima
prikazuje slika 5.
Meutim, znaajan potencijal za poboljanja energetske efikasnosti u
Hrvatskoj vrlo zorno potvruju i sljedee injenice - u Hrvatskoj se za 1.000
US$ BDP-a u 2006. godini potroilo 179 kg ekvivalentne nafte, to je 11,8%
vie od prosjeka EU-27; slino, za 1.000 US$ BDP-a potroilo se 330 kWh
elektrine energije, to je 15,2% vie od prosjeka EU-27. Prema intenzivnosti
ukupne potronje energije, Hrvatska se nalazi u zlatnoj sredini njezina
energetska efikasnost svakako je bolja nego u zemljama regije (Slovenija,
Makedonija, BiH, Srbija, Crna Gora, Albanija, Bugarska, Rumunjska). No, u
usporedbi sa zapadnoeuropskim zemljama, Hrvatska svakako moe i mora
postii jo bolje rezultate i postati regionalni lider u podruju energetske
efikasnosti, te ponuditi svoje znanje i iskustva susjednim zemljama.
Aktivnim sudjelovanjem gradova i upanija u provedbi programa energetske
efikasnosti u vlastitim objektima i pokretanje programa poveanja energetske
efikasnosti u svim sektorima potronje pod upravom gradova i upanija,
svakako e djelovati kao pozitivan primjer kako poslovnim subjektima tako i
pojedincima da i sami ponu efikasnije koristiti energiju. Programi energetske
efikasnosti u objektima gradskih i lokalnih vlasti uobiajena su praksa
u zemljama s vrlo razvijenim programima energetske efikasnosti (Velika
Britanija, Kanada, SAD i dr.), a predloeni su i kao poticajne mjere u svim
stratekim dokumentima Europske komisije.
1.3. Energija u gradovima

Potronju energije u gradovima moemo naelno podijeliti prema sektorima:
stanovanje (graanstvo)
industrija
komercijalne usluge
javne usluge i
promet.
Gradska uprava izravno je odgovorna za potronju energije u sektoru javnih
usluga, dakle za potronju energije u zgradama i tvrtkama u gradskom
vlasnitvu. Najee su to veliki potroai energije,poput vodoopskrbe i
odvodnje, ostalih komunalnih tvrtki, javne rasvjete i gradskog prijevoza.
Ukupni trokovi za energiju i vodu predstavljaju znaajnu stavku u gradskim
proraunima, a broje se u desecima milijuna kuna. Sustavnim gospodarenjem
energijom i provedbom projekata poboljanja energetske efikasnosti mogue
je ostvarit novane utede od 30% i vie godinje. Gradovima se tako poetna
Tablica 1
- Popis svih gradova u Hrvatskoj po upanijama s pripadajuim brojem stanovnika
Grad Zagreb
779.145
Splitsko-dalmatinska upanija
Split
Katela
Sinj
463.676
188.694
34.103
25.373
Solin
19.011
Omi
15.472
Makarska
13.716
Trogir
12.995
Trilj
10.799
Imotski
10.213
Vrgorac
7.593
Hvar
4.138
Supetar
3.889
Stari Grad
2.817
Vrlika
2.705
Vis
1.960
Komia
Osjeko-baranjska upanija
1.677
330.506
Osijek
114.616
akovo
30.092
Naice
17.320
Valpovo
12.327
Belie
11.786
Beli Manastir
Donji Miholjac
10.986
10.265
Zagrebaka upanija
309.696
Velika Gorica
63.517
Samobor
36.206
Zaprei
23.125
Jastrebarsko
16.689
Sveti Ivan Zelina
16.268
Sveta Nedelja
15.506
Ivani Grad
14.723
Vrbovec
14.658
Dugo Selo
14.300
Primorsko-goranska upanija
Rijeka
Opatija
Crikvenica
Rab
Kastav
Mali Loinj
Bakar
Delnice
Vrbovsko
Krk
Novi Vinodolski
Kraljevica
abar
Cres
305.505
144.043
12.719
11.348
9.480
8.891
8.388
7.773
6.262
6.047
5.491
5.282
4.579
4.387
2.959
Tablica 1 - Popis svih gradova u Hrvatskoj po upanijama s pripadajuim brojem stanovnika
Istarska upanija
Pula
206.344
58.594
Pore
17.460
Rovinj
14.234
Umag
Labin
Pazin
Buzet
Vodnjan
12.901
12.426
9.227
6.059
5.651
Buje
5.340
Novigrad
4.002
Vukovarsko-srijemska upanija
Vinkovci
Vukovar
upanja
Ilok
Otok
204.768
35.912
31.670
16.383
8.351
7.755
Sisako-moslavaka upanija
185.387
Sisak
52.236
Kutina
24.597
Petrinja
23.413
Novska
Glina
Hrvatska Kostajnica
14.313
9.868
2.746
Varadinska upanija
Varadin
Ivanec
Novi Marof
Lepoglava
Ludbreg
Varadinske Toplice
Brodsko-posavska upanija
184.769
49.075
14.434
13.857
8.718
8.668
6.973
176.765
Slavonski Brod
64.612
Nova Gradika
15.833
Zadarska upanija
162.045
Zadar
Benkovac
Biograd na Moru
Nin
Pag
Obrovac
Krapinsko-zagorska upanija
Krapina
Zabok
Pregrada
Zlatar
Oroslavje
Donja Stubica
Klanjec
72.718
9.786
5.259
4.603
4.350
3.387
142.432
12.950
9.365
7.165
6.506
6.253
5.930
3.234
Karlovaka upanija
141.787
Karlovac
59.395
Ogulin
15.054
Duga Resa
12.114
Ozalj
7.932
Slunj
6.096
Bjelovarsko-bilogorska upanija
133.084
Bjelovar
41.869
Daruvar
13.243
Garenica
11.630
azma
8.895
Grubino Polje
7.523
Koprivniko-krievaka upanija
124.467
Koprivnica
30.994
Krievci
22.324
urevac
Dubrovako-neretvanska upanija
8.862
122.870
Dubrovnik
43.770
Metkovi
15.384
Ploe
10.834
Korula
5.889
Opuzen
3.242
Meimurska upanija
akovec
118.426
30.455
Prelog
7.871
Mursko Sredie
6.548
ibensko-kninska upanija
112.891
ibenik
51.553
Knin
15.190
Vodice
9.407
Drni
8.595
Skradin
3.986
Virovitiko-podravska upanija
93.389
Virovitica
22.618
Slatina
14.819
Orahovica
Poeko-slavonska upanija
5.792
85.831
Poega
28.201
Pleternica
12.883
Pakrac
8.855
Kutjevo
7.549
Lipik
6.674
Liko-senjska upanija
53.677
Gospi
12.980
Otoac
10.411
Senj
Novalja
8.132
3.335
investicija u projekte energetske efikasnosti brzo isplati, a godinja se uteda

od nekoliko milijuna kuna moe dalje investirati.
U tablici 1 nalazi se popis svih gradova u Hrvatskoj po upanijama s
pripadajuim brojem stanovnika prema popisu stanovnitva iz 2001. godine.
Grad Sisak je veliinom 9. grad u Republici Hrvatskoj, a na energiju godinje
troi oko 10 milijuna kuna. Procijenjeni potencijal za utedu je oko 3 milijuna
kuna godinje. Ovi podatci mogu posluiti ostalim gradovima kao podloga za
procjenu moguih uteda na vlastitim raunima za energiju.
1.4. Zato gospodariti energijom?

Energija u svim oblicima elektrina energija, nafta, ugljen, plin (prirodni i
ukapljeni naftni) i voda koriste se svugdje! Koriste je ljudi i ureaji kojima
ljudi upravljaju. Stoga, gospodarenje energijom zahvaa sve sudionike unutar
grada ili upanije.
Pri tome se uspostavljanjem SGE-a ne stvara zasebna cjelina u hijerarhiji
vaeg grada ili upanije ili samo informatiki sustav kojim pratimo i reguliramo
potronju SGE podrazumijeva podjelu odgovornosti te organizacijsku
strukturu integriranu u postojeu hijerarhiju gradske i upanijske uprave, i to
na svim razinama jer za potronju energije odgovorni su svi!
Energetska efikasnost prepoznata je u EU kao najisplativiji nain smanjenja
negativnih utjecaja energetskog sektora na okoli, kojim se izravno utjee na
ispunjenje obveza iz Kyotskog protokola. U skladu sa zapoetim pregovorima
o lanstvu Republike Hrvatske Europskoj uniji, hrvatsko e se zakonodavstvo
morati u vrlo kratkom roku uskladiti s europskim stoga je SGE itekako
stvarnost i u vaem gradu i upaniji.
Jesmo li spremni za takve promjene? Znamo li uope da dolaze, i da ih
je nemogue izbjei?
1.4.1. Zatita okolia i sigurnost opskrbe energijom

Nadolazee lanstvo u Europskoj uniji ini uvoenje sustava
gospodarenja energijom u gradovima obvezom, definiranom u
Zakonu u energiji4.
Zapitajmo se i to za nas znai injenica da ve danas, kao drava,
uvozimo oko 50% energije koju troimo. Ako se trenutna kretanja
nastave, do 2030. ova brojka e se popeti na 70%, to u sluaju
nepovoljnih prilika na tritima energije moe imati ozbiljne
posljedice za gospodarstvo.
Budite spremni na stvarnost.
Poveanje cijena energenata i smanjenje negativnih utjecaja na okoli su
danas sve vanija pitanja. Pribliavanje lanstvu EU, gdje se SGE u gradovima
ve provodi, tehnoloki napredak i rast ivotnog standarda ine gospodarenje
energijom ne samo mogunou, ve nunou.
Trokovi za energiju predstavljaju sve vei teret proraunima, pa je stoga
nuno uspostaviti nadzor nad potronjom. Lokalna, gradska, upanijska
i dravna uprava mogu utjecati na sve aspekte politike potronje energije
kroz:
Proizvodnju, distribuciju i efikasniju potronju energije, to ukljuuje:

o
razvoj mjerenja i reguliranja potronje energije u svim

javnim zgradama
poticanje koritenja obnovljivih izvora i kogeneracije

(istovremene proizvodnje elektrine energije i topline u
istom postrojenju) u zgradama i na zemljitima u vlasnitvu
gradova
o
razvoj standarda pogona, izgradnje i obnove energetskih postrojenja
o
koritenje najboljih dostupnih energetskih mjera pri preureenju javnih zgrada
o
koritenje standarda niskoenergetske i pasivne gradnje u
novim zgradama
o
koritenje prikladnih financijskih alata za financiranje mjera ener getske efikasnosti u gradovima i upanijama, poput
ugovaranja obzirom na energetsku efikasnost isporuene
usluge ili proizvoda.
Podizanje svijesti graana i tvrtki o energetskoj efikasnosti, to ukljuuje:
o
savjetovanje o potronji energije, primjenama kriterija energetske efikasnosti u graevinskim dozvolama, upravljanje
otpadom i tran sportom
o
informiranje i edukacija za planere, arhitekte i druge profesionalce
o
financijske poticaje, primjerice pokretanjem programa subvencija za energetske utede, kogeneraciju i obnovljive izvore
energije, itd.
o
osvjeivanje kroz publikacije, vijesti u lokalnim novinama,
organizaciju posebnih dogaanja
o
koritenje atraktivnih inicijativa na razini EU (npr. Europski
tjedan mobilnosti) za podizanje svijesti o problemima potronje energije u transportu u vaoj zajednici
o
javno objavljivanje uspjenih lokalnih projekata u medijima i
drugim glasilima kako bi iz njih mogli uiti i drugi.
Poticanje kroz javne radove i javnu nabavu, to ukljuuje:
o
izvoenje radova na projektima koji slijede naela energetske efikasnosti u partnerstvu s lokalnim grupama i organizacijama (graani, udruenja stanara, tvrtke, poljoprivrednici,
umari, itd.)
o
suradnja i razmjena iskustava s drugim lokalnim i regionalnim upravama koje sustavno gospodare energijom, u Hrvatskoj i europskim zemljama
o
uvoenje zahtjeva za energetskom efikasnou u natjeaje
javne nabave.
Energetska efikasnost svakako je jedan od naina brige za okoli. Izravne
posljedice nebrige za okoli ukljuuju ekstremne vremenske uvjete, poplave,
erozija tla, naruavanje graevina, flore i faune. Mnogo toga je potrebno
poduzeti kako bi se ovi uinci uklonili, a primjeri iz zemalja diljem svijeta
pokazuju da sustavno gospodarenje energijom poluuje izvrsne rezultate.
Energetski sektor u Hrvatskoj, Europskoj uniji ali i diljem svijeta suoava se
s izazovom odrivog razvoja. Naime, nepobitna je injenica da je pristup
energiji po prihvatljivim cijenama kljuan preduvjet gospodarskog i socijalnog
razvoja svakog drutva. No, proizvodnja energije i njezina uporaba znaajno
utjeu na okoli, uzrokujui zagaenja lokalnog i regionalnog karaktera
(smog, kisele kie i sl.), ali i svjetske probleme poput globalnog zagrijavanja
i rezultirajuih klimatskih promjena. Stoga je jasno da se energetski sustavi
moraju razvijati na nain koji e omoguiti sigurnu opskrbu energijom
Naravno da voda nije energija no da bi voda dola do potroaa, mora biti ispumpana iz vodocrpilita, tretirana i prepumpana do potroaa, za to se opet koristi energija. Na kraju mjeseca dobivate raun za
potroenu vodu ali zapravo to je kompenzacija za uslugu dovoenja vode do vas, i stoga moemo rei da plaate energiju.
4
Zakon o energiji, Narodne novine br. 68/01 i br. 177/04
3
buduih generacija, a istovremeno minimalno negativno utjecati na

okoli. Upravo je poboljanje efikasnosti potronje energije prepoznato
kao kljuan i ekonomski najefikasniji mehanizam za postizanje navedenih
ciljeva. Osim toga, poboljanje efikasnosti potronje energije smanjuje
trokove upravljanja te tako doprinosi i konkurentnosti nacionalnog
gospodarstva.
Dakle, efikasno koritenje energije znai troiti manje energije za
istu koliinu proizvoda ili usluge.
1.4.2. Pravni okvir u Republici Hrvatskoj

Politika energetske efikasnosti u Hrvatskoj provodi se putem:
usvajanja i primjene energetskog zakonodavstva
Strategije energetskog razvitka Republike Hrvatske i
Master plana energetske uinkovitosti Republike Hrvatske.
Zakon o energiji5 propisuje da su glavne zadae Nacionalnih energetskih
programa osiguravati dugorone razvojne ciljeve, usmjeravati energetski
sektor, osigurati ulaganje u obnovljive izvore energije i objekte za njihovo
koritenje te osigurati efikasno koritenje energije. Isti zakon takoer
propisuje da su gradovi i upanije duni na svom podruju planirati
i poticati energetsku efikasnost i usklaivati svoje projekte
nacionalnim programima.
U zakonodavnom okviru6 kojim se ureuju odnosi u energetskom sektoru
Republike Hrvatske efikasno koritenje energije i obnovljivih izvora energije
proglaeno je kao pitanje od dravnog interesa za Republiku Hrvatsku.
Poseban poloaj energetske efikasnosti definiran je i u Zakonu o energiji7
koji eksplicitno izraava pozitivan stav Republike Hrvatske prema energetskoj
efikasnosti, gdje se izrijekom kae da je efikasno koritenje energije u interesu
Republike Hrvatske. Osim toga Zakon o energiji propisuje donoenje
Programa za efikasno koritenje energije na nacionalnoj i lokalnoj
razini, obvezu energetskih subjekata da najmanje jednom godinje
informiraju kupce o kretanjima i znaajkama koritenja energije te
potiu kupce prema efikasnom koritenju energije kroz tarifne sustave.
Isti zakon odreuje da proizvodi koji za svoj rad koriste energiju, moraju biti
opremljeni oznakom o energetskoj efikasnosti proizvoda prema Pravilniku
o oznaavanju energetske uinkovitosti kuanskih ureaja8. Tipovi
kuanskih ureaja na koje se ovaj Pravilnik odnosi su: hladnjaci, zamrzivai
i njihove kombinacije, strojevi za pranje rublja, suila i njihove kombinacije,
strojevi za pranje sua, penice, izvori svjetla i ureaji za hlaenje i
klimatizaciju. Primjer oznaavanja dan je na slici 6.
Slika 6 - Energetske oznake za izvore svjetlosti (lijevo) i za split klima ureaje (desno)
Zakon o regulaciji energetskih djelatnosti9 propisuje promociju

efikasnog i racionalnog koritenja energije, objavljivanje obavijesti i podataka
o energetskoj efikasnosti i koritenju energije te obvezu energetskih subjekata
za dostavu traenih podataka, izvjea i druge dokumentacije u skladu sa
zahtjevom Hrvatske energetske regulatorne agencije.
Efikasnost potronje energije u zgradama u nadlenosti je Ministarstva zatite
okolia, prostornog ureenja i graditeljstva. U Zakonu o prostornom
ureenju i gradnji10uteda energije i toplinska zatita navode se kao
jedan od bitnih zahtjeva za graevinu. Na temelju istog zakona donesen je
Tehniki propis o utedi toplinske energije i toplinskoj zatiti u
zgradama11.
Energetska efikasnost sastavni je dio i politike zatite okolia. Zakonom
o zatiti okolia12 navodi se da zahvati u okoliu trebaju biti planirani i
izvedeni tako da to manje oneiavaju okoli, a da se pri tome vodi rauna
o racionalnom koritenju prirodnih izvora i energije.
Kako se vidi iz zakonodavnog okvira, institucionalni okvir za energetsku
efikasnost u Hrvatskoj ukljuuje dva kljuna ministarstva. U prvom redu to
je Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva (MINGORP) kao
ministarstvo nadleno za energetiku, a potom Ministarstvo zatite okolia,
prostornog ureenja i graditeljstva (MZOPUG), kao ministarstvo
nadleno za poslove graditeljstva, a time i za energetsku efikasnost zgrada.
Provedba Pravilnika o oznaavanju energetske uinkovitosti kuanskih
ureaja u nadlenosti je Dravnog inspektorata, dok je podruje propisivanja
minimalnih zahtjeva za energetsku efikasnost ureaja i ekolokog dizajna u
nadlenosti i MINGORP-a i MZOPUG-a.
Temeljem Zakona o zatiti okolia13 i Zakona o energiji14 , osnovan je Fond
za zatitu okolia i energetsku uinkovitost15. Fond je osnovan radi
financiranja pripreme, provedbe i razvoja programa, projekata i slinih
aktivnosti u podruju ouvanja, odrivog koritenja, zatite i unaprjeivanja
okolia te u podruju energetske efikasnosti i koritenja obnovljivih izvora
energije. Vie informacija o institucijama zaduenim za energetsku efikasnost
u Hrvatskoj mogue je nai na web adresama http://www.mzopu.hr , http://
www.fzoeu.hr i http://www.mingorp.hr.
Zakon o energiji, Narodne novine br. 68/01, br. 177/04 i br. 76/07
Zakon o energiji, Narodne novine br. 68/01, br. 177/04 i br. 76/07; Strategija energetskog razvitka Republike Hrvatske, Narodne novine br. 38/02;
Zakon o zatiti okolia, Narodne novine br. 110/07; Nacionalni energetski programi i drugi
7
Zakon o energiji, Narodne novine br. 68/01, br. 177/04 i br. 76/07
8
Pravilnik o oznaavanju energetske uinkovitosti kuanskih ureaja , Narodne novine br. 130/07
9
Narodne novine br. 177/04 i br. 76/07
10
Narodne novine br. 76/07
11
12
13
14
Narodne novine br.107/03
15
Narodne novine br. 79/05, br.155/05 i br. 74/06 16Directive 2006/32/EC on energy end-use efficiency and energy services and repealing Council Directive 93/76/EEC
5
6
Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) i MINGORP izradili su Master

plan energetske uinkovitosti za Republiku Hrvatsku. Master plan
energetske uinkovitosti predstavlja dokumentiranu strategiju energetske
efikasnosti, kojom su odreeni ciljevi poboljanja energetske efikasnosti te
mehanizmi i mjere putem kojih e se ti ciljevi ostvarivati.
Glavni stavke u sadraju Master plana su sljedee:
1.
Odreivanje (kvantificiranje) ciljeva za poboljanje energetske

efikasnosti na nacionalnoj razini
2.
Regulatorni okvir za poticanje energetske efikasnosti

(zakonodavstvo, financiranje, institucionalna potpora)
3.
Meusektorska pitanja (prije svega, povezanost energetske

efikasnosti i zatite okolia, posebice u borbi protiv klimatskih

promjena)
4.
Detaljni prikaz mjera energetske efikasnosti u svakom pojedinom

sektoru neposredne potronje energije (kuanstva, usluge,

industrija i promet)
5.
Uloga energetskog sektora u poticanju energetske efikasnosti
6.
Naini za praenje i verifikaciju energetskih uteda
7.
Detaljni plan provedbe za prvo trogodinje razdoblje
1.4.3. Pravni okvir u Europskoj uniji

Sve europske drave obvezane su direktivama EU-a da u svoje strateke i
zakonodavne okvire energetskog razvitka i zatite okolia ugrade planove za
poboljanje efikasnosti potronje energije. Hrvatska, kao zemlja kandidat
za pristup Euopskoj uniji i njezina skoranja lanica, usklauje svoj
zakonodavni okvir sa svim direktivama Europske unije te preuzima i ispunjava
sve obveze koje te direktive nalau.
Europska unija se u nizu dokumenata strateki opredijelila za poboljanje
energetske efikasnosti, a posebice su znaajni sljedei strateki dokumenti:
Zelena knjiga o energetskoj efikasnosti od 22. lipnja 2005., Zelena
knjiga o energetici od 8. oujka 2006. te Akcijski plan energetske
efikasnosti od 19. listopada 2006.
Podruje energetske efikasnosti u Europskoj uniji ureuje se preteno trima
direktivama:
Direktiva 2006/32/EC Europskog parlamenta i Vijea od 5. travnja 2006.
o energetskoj efikasnosti i energetskim uslugama16
Direktiva 2004/8/EC Europskog parlamenta i Vijea od 11. veljae 2004.
o unaprjeenju kogeneracije na temelju potronje korisne energije na
unutranjem tritu energije17
Direktiva 2002/91/EC Europskog parlamenta i Vijea od 16. prosinca
2002. o energetskim karakteristikama u zgradama18.
Uz ove, znaajne direktive, koje pokrivaju energetsku efikasnost pojedinih
troila (kuanskih ureaja) su direktive 2005/32/EC, 2000/55/EC, 96/57/
EC, 92/42/EEC, 92/75/EEC, 94/2/EC, 2003/66/EC , 95/12/EC , 95/13/EC,
96/60/EC 2002/40/EC, 97/17/EC, 2002/31/EC i 98/11/EC19, ija puna imena
ovdje neemo navoditi, jer ve i njihova brojnost ilustrira dobru definiranost
zahtjeva za energetskom efikasnosnou troila.
U sklopu eurointegracijskih procesa Republika Hrvatska je cjelokupni koncept
reforme energetskog sektora kroz pravni i institucionalni okvir prilagodila
zahtjevima EU-a. Za podruje energetske efikasnosti posebno je znaajna
Direktiva o energetskoj efikasnosti i energetskim uslugama (2006/32/EC),
koja obvezuje na postavljanje kvantitativnih ciljeva za poboljanja energetske
efikasnosti u razdoblju od 2008. do 2016. te ispunjavanje istih. Preuzimanje

i ispunjavanje obveza koje ove direktive nalau znaajno e pridonijeti
i ispunjavanju jednog od stratekih ciljeva hrvatske energetske politike,
definirane Strategijom energetskog razvitka20, a to je poboljanje energetske
efikasnosti u svim segmentima energetskog sektora.
Nadalje, Hrvatska je takoer ratificirala Kyotski protokol, meunarodni
ugovor kojim se potpisnice obvezuju smanjiti svoje emisije staklenikih
plinova u razdoblju od 2008. do 2012.
godine. Hrvatska mora svoje emisije smanjiti za 5% u odnosu na baznu
godinu. Programi energetske efikasnosti koji ukljuuju i koritenje obnovljivih
izvora energije i projekte zamjene goriva, svakako e imati kljunu ulogu u
postizanju ovog vanog cilja.
1.4.4. Primjeri iz svijeta

Svjetska iskustva pokazuju da je kljuan faktor za uspjenost provoenja
programa energetske efikasnosti upravo osmiljavanje aktivnosti za
obrazovanje, informiranje i podizanje svijesti ljudi o vanosti efikasnog
koritenja energije i povezanosti s ciljevima zatite okolia.
Nadalje, svi uspjeni programi energetske efikasnosti podrazumijevaju i
aktivnosti tipa lead-by-example (voditi primjerom). Kako bismo potvrdili
ovu injenicu, navodimo nekoliko programa iz zemalja s vodeim programima
energetske efikasnosti u svijetu:

U.S. Department of Energy, Energy Efficiency and Renewable Energy:

Federal Energy Management Program (FEMP) ameriki program efikasnog koritenja energije i vode uz uporabu obnovljivih izvora energije
u objektima dravne uprave (http://www1.eere.energy.gov/femp)
Government of Canada: Federal House in Order (FHIO) sveobuhvatna kanadska inicijativa za suzbijanje klimatskih promjena kroz projekte
energetske efikasnosti i zamjene goriva u vladinim objektima (http://
www.fhio-ifppe.gc.ca)
Natural Resources Canada, Office of Energy Efficiency: Federal Building
Initiative (FBI) efikasno koritenje energije, vode i uporaba obnovljivih
izvora energije u objektima dravne uprave Kanade (http://oee.nrcan.
gc.ca/communities-government/buildings/federal/federal-buildings-initiative.cfm)
UK Government: Better Public Buildings Initiative britanski program
poboljanja kvalitete javnih objekata (http://www.betterpublicbuilding.
org.uk)
European Commission: GreenBuilding Programme europski program
poboljanja energetske efikasnosti u nestambenim objektima (http://
www.eu-greenbuilding.org)
Vie europskih poticajnih programa i udruenja (http://ec.europa.eu/
energy/ )
o Display Campaign
o Sustainable Energy Europe Campaign
o Energie Cites
o Sustainable Cities and Towns Campaign
o MedCities
o Local Government for Sustainability (ICLEI)
o Council of European Municipalities and Regions (CEMR)
o Climate Alliance
Directive 2004/8/EC on the promotion of cogeneration based on a useful heat demand in the internal energy market and amending Directive 92/42/EEC
Directive 2002/91/EC on the energy performance of buildings
19
Sve direktive mogu se pronai na: http://ec.europa.eu/energy/demand/legislation/domestic_en.htm
20
17
18
Energetski efikasni javni objekti vrlo su znaajni: doprinose zatiti okolia,

pruaju zdrave radne uvjete za zaposlenike, potiu produktivnost i tede
novac poreznih obveznika.
Takoer, ovakvi projekti izuzetno su dobra prilika za javno-privatno
partnerstvo, posebice prilikom velikih rekonstrukcija gradskih objekata.
Takvim aranmanima na ekonomski isplativ nain se postiu sve ve navedene
prednosti poboljane energetske efikasnosti.
Ovakve e aktivnosti takoer potaknuti trine promjene i usmjeriti
trite roba i usluga k sve efikasnijim tehnologijama i rjeenjima.
1.4.5. Primjer iz Hrvatske

Kao uspjean primjer gospodarenja energijom u Hrvatskoj moe posluiti
grad Sisak (Okvir 1).
Okvir 1 gospodarenje energijom - Sisak
Grad Sisak
Broj stanovnika (grad u irem smislu)
52.233
Povrina:
422,75 km2
Broj samostalnih naselja:
35
Broj stanovnika (grad u uem smislu):
37.491
Trokovi energije u gradu Sisku:
(potronja energije u sustavu opskrbe vodom nije uraunata)
1. Javne zgrade
6.000.000,00 kn
2. Javna rasvjeta
3.500.000,00 kn
Ostvarene novane utede u prvoj godini rada EE ureda:
Rekonstrukcija sustava grijanja i zamjena goriva na dvije kole
300.000,00 kn
Promjena zakupa snage i tarifa u 2 zgrade 140.000,00 kn
U Sisku je u sklopu projekta Poticanje energetske efikasnosti u Hrvatskoj

kojeg provode Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) i Ministarstvo
gospodarstva, rada i poduzetnitva (MINGORP) pokrenut pilot projekt
Uvoenje sustavnog gospodarenja energijom u grad Sisak.
Pripreme pilot projekta zapoele su poetkom 2006. godine, a provedba u
travnju 2006. godine. Koncept provedbe projekta sastojao se od sljedeih
glavnih komponenti:
1.
priprema za projekt
2.
uspostava sustavnog gospodarenja energijom (SGE) u gradu
3.
javna objava politike energetske efikasnosti
4.
provoenje ocjena energetske efikasnosti svih zgrada i tvrtki u

vlasnitvu grada, ime su obuhvaene:

kole
(21 zgrada);

vrtii
(7 zgrada);

sportski objekti
(3 zgrade):

gradski bazen

klizalite

gradski stadion

objekti u kulturi i socijanoj skrbi
(7 zgrada):

knjinice i galerija

(4 zgrade)

kazalita

(2 zgrade)

djeji dom

javna rasvjeta;

sustav opskrbe vodom i odvodnje
5.
razvoj i instalacija Informacijskog sustava za gospodarenje

energijom ISGE
6.
provedba mjera poboljanja energetske efikasnosti samostalno ili

putem ESCO modela
7.
otvaranje EE info centra za graane u kojem se mogu dobiti

besplatni savjeti i
8.
organiziranje radionica za graane na kojima se obrauju

teme efikasne uporabe energije i openito informira

graane o energetskoj efikasnosti.
Pilot projekt u Sisku uspjeno je pokrenut u veljai 2007. godine, kada je
slubeno zapoeto sustavno gospodarenje energijom u gradu. Unutar
komunalnog odjela u gradskoj upravi osnovan je Ured za gospodarenje
energijom (EE ured) te je imenovan Energetski tim (EE tim) s 2 lana,
koji su preuzeli obvezu i zadae gospodarenja energijom u svim objektima
u vlasnitvu grada. Do kraja 2007. godine EE tim je u potpunosti preuzeo
gospodarenje energijom u gradu. Zapoeto je i provoenje nekoliko projekta
poboljanja energetske efikasnosti (EE projekt).
Rezultate EE projekata prikazat emo na primjeru dviju osnovnih kola, u
kojima su zamijenjene stare i dotrajale kotlovnice na loivo ulje. U osnovnoj
koli Braa Ribar ugraena je nova plinska kotlovnica te su zamijenjene
sve cijevi i radijatori, a u osnovnoj koli Viktorovac ugraena je nova toplinska
podstanica i spojena na sredinji toplinski sustav. Oba projekta provedena su
tako da se investicija otplauje iz ostvarenih uteda.
Pozitivni uinci provedenih projekata su viestruki:

smanjenje potronje energije za 30% za obje kole, to

odgovara smanjenju od 350 MWh/godini;

financijaska uteda od 300.000,00 kn i to ne samo zbog

smanjene potronje energije, ve i zbog zamjene skupog loivog

ulja jeftinijim i ekoloki prihvatljivijim prirodnim plinom te

spajanjem na sredinji toplinski sustav;

smanjenje emisije staklenikih plinova za 90 tona CO2/

godini.
1.5. Smanjenje emisije staklenikih plinova

Sustavno gospodarenje energijom (SGE) izravno je povezano uz zatitu
okolia. Naime, korisne oblike energije (poput elektrine ili toplinske
energije) najveim dijelom dobivamo spaljivanjem fosilnih goriva (ugljen,
nafta i plin). Prema tome, smanjenjem potronje elektrine ili toplinske
energije smanjujemo izgaranje fosilnih goriva, a time i emisiju tetnih plinova
u okoli.
Ugljini dioksid (CO2), koji nastaje izgaranjem fosilnih goriva, je plin s
najveim utjecajem na globalno zatopljenje. Stoga se utjecaj smanjenja
potronje energenta na globalno zatopljenje rauna primarno kroz ostvareno
smanjenje emisije CO2. U tablici 1 dani su emisijski faktori CO2 za pojedine
energente.
Tablica 2 Emisijski faktori CO2 za pojedine energente
Emisijski faktor za prirodni plin
200,95
gCO2/kWh
Emisijski faktor za lako loivo ulje
264
gCO2/kWh
Emisijski faktor za loivo ulje
276
gCO2/kWh
Emisijski faktor za elektrinu energiju
276,75
gCO2/kWh
Emisijski faktor za toplinarstvo
269,39
gCO2/kWh
Primjenom gore navedenih emisijskih faktora proizlazi da emisija 1 tCO2

nastaje potronjom:
530 m3 zemnog plina

370 l ekstra lakog loivog ulja
3600 kWh elektrine energije
Isto tako, ukoliko zamijenimo samo jednu klasinu arulju snage 100 W
koju koristimo 6 sati na dan tednom aruljom snage 23 W, u godini dana
moemo utedjeti oko 50 kg CO2.
Danas smo i sami svjedoci klimatskih promjena, a raste svijest i o injenici
da svojim postupcima i navikama i sami sudjelujemo u zagaivanju okolia.
SGE nam prua mogunost da poveavanjem efikasnosti potronje energije
na razini cijelog grada znatno doprinesemo zatiti okolia i ublaavanju
klimatskih promjena.
Primjer postignutih smanjenja emisije CO2 za kolu u gradu Sisku prikazan
je u okviru 2.
Okvir 2 - Primjer izrauna smanjenja emisije CO2 za kolu
Podaci o koli:
Godina izgradnje:
Povrina:
Broj osoba u koli:
Broj sati rada:
1960.
2780 m2
680
3900 sati/godini
Sustav grijanja prije rekonstrukcije:

Tip kotla:
2 x toplovodni kotlo TAM Maribor, tip ZE250
Godina proizvodnje:
1976
Snaga:
2 x 290 kW
Energent:
loivo ulje
Godinja potronja loivog ulja:
50.000,00 litara
Godinja potronja toplinske energije:
500.000,00 kWh
Sustav grijanja nakon rekonstrukcije:
Toplinska podstanica
Snaga:
380 kW
Energent:
Centralni toplinski sustav
Godinja potronja toplinske energije:
304.900,00 kWh
Izraun emisije CO2
ECO2 = Godinja potronja topliske energije x Emisijski faktor
Prije rekonstrukcije (loivo ulje):

ECO2 = 500.000,00 x 276 = 138 tona CO2/godini
1.6. Prije nego krenemo...

Uenje je poput plovidbe uzvodno: ne napredovati znai ii unatrag.

--- kineska
Promjena je zakon ivota i samo oni koji gledaju u prolost ili sadanjost,
e sigurno promaiti budunost.

--- John F. Kennedy
Suoeni s izborom promjene naina razmiljanja ili dokazivanja da
promjena nije potrebna, gotovo svi odmah ponu dokazivati.

--- John Kenneth Galbraith
injenica je da je u mnogim gradovima i zemljama znanje o
poboljanju energetske efikasnosti i takva praksa u lokalnoj,
gradskoj i regionalnoj upravi svakodnevica ve niz godina. Dakle,
ono to emo pokazati primijenjeno je, testirano i dokazano dosad
mnogo puta. Ono to ete vi postii je nova korist za graane u
vaem gradu ili upaniji oni e tako postati dio grupe povlatenih
graana koji mogu rei da se njihovi izabrani predstavnici brinu o
budunosti i razvitku uz primjenu naela odrivog razvoja.
Bilo da je vae radno mjesto u upaniji, gradu ili opini, vi ste dio ili pak
voditelj grupe ljudi koja ini tim. Stoga ste vi kritini za uspjeh vaeg grada
ili upanije. Postojea iskustava pokazuju da je uspjeh izgledan strah od
preuzimanja odgovornosti je potpuno nepotreban! Put do uspjeha uvijek
traje, no u sluaju sustavnog gospodarenja energijom taj se put sigurno
moe zavriti uspjeno.
Za sustav gospodarenja energijom u ovom vodiu nadalje emo koristiti
kraticu SGE. Obzirom na okruenje, kako bi naglasili da SGE nije nova
struktura unutar uprave ve nadogradnja postojee, mi emo rei da uvodimo
sustavno gospodarenje energijom kojega ine ljudi, procedure i
oprema sa zajednikim ciljem poveanja efikasnosti potronje energije.
Slino tome, spomenut emo i sustav integriranog upravljanja gradom
ili upanijom, koji e nam posluiti da postavimo SGE u perspektivu veih
planova.
Zadovoljni graani ine uspjenu zajednicu. Pozitivno miljenje o gradskom
ili upanijskom poglavarstvu stvara pak pozitivnu povratnu vezu u svim
procesima, od gospodarskih do politikih. Stoga su zadovoljni graani cilj
svake javne uprave. Investicije u projekte poveanja energetske efikasnosti
koji se pokreu kroz SGE vrlo su jednostavan i efikasan nain postizanja
ovog cilja.
Nakon rekonstrukcije (centralni toplinski sustav)

ECO2 = 304.900,00 x 269,39 = 82 tone CO2/godini
Ostvareno smanjenje:
56 tona CO2/godini
2. Koncept sustavnog gospodarenja energijom (SGE)

Osnovni cilj SGE-a je razviti i uspostaviti model kontinuiranog i sustavnog
gospodarenja energijom (energetskog menadmenta) u objektima i tvrtkama
u vlasnitvu gradova i upanija.
Trokovi energije (prirodni plin, ekstra lako loivo ulje, ogrjevno drvo,
elektrina energija, toplinska energija u obliku vrele vode ili pare) i vode u
objektima koji su u vlasnitvu i pod upravom grada ili upanije predstavljaju
znaajnu stavku u proraunu. SGE optimira i smanjuje potronju energije, tj.
poboljava energetsku efikasnost, a time izravno ostvaruje utede i smanjuje
tetni utjecaj na okoli.
Moe se rei da je SGE specifian skup znanja i vjetina koji se temelji na
organizacijskoj strukturi koja povezuje sljedee kljune elemente:
ljude s dodijeljenim odgovornostima
procedure praenja efikasnosti:

o pokazatelje potronje (u daljnjem tekstu PP)

o definirane ciljeve za poboljanje
kontinuirano mjerenje i poboljavanje efikasnosti.
Temeljni koncept SGE-a sa svojim kljunim elementima prikazan je na slici 7.
rad (ljudski resursi)

uredski materijal i oprema
energija
odravanje
usklaenost s propisima zatite okolia.
Na alost, ustalilo se miljenje da je energija stalan troak kojim se ne moe
upravljati, to je naravno potpuno pogreno. Razlog takvome miljenju lei
u relativno stabilnim (i jo uvijek niskim) cijenama energije te injenici da
energija u mnogim poduzeima, posebice iz uslunog sektora, predstavlja
samo mali dio u ukupnim trokovima upravljanja. Upravljanje potronjom
energije uz smanjenje21 trokova energije, za posljedicu ima i smanjenje
trokova odravanja te poboljanja zatite okolia.
Naime, sustavno gospodarenje energijom svakako podrazumijeva neprestano
poboljavanje radnih procedura, ime se smanjuje i potreba za preventivnim,
a posebice korektivnim odravanjem, a samim tim se smanjuju i trokovi
odravanja. Nadalje, potronja energije usko je vezana uz oneienje
okolia. Naime, izgaranjem fosilnih goriva (nafte, plina, ugljena) u atmosferu
se emitiraju brojni zagaivai, a posebice CO2, krivac za globalni problem
klimatskih promjena. Stoga, svako neracionalno koritenje energije u stvari
znai zagaenje okolia.
Danas je briga za okoli imperativ svake lokalne zajednice i
neizostavan dio drutveno odgovornog ponaanja. Pokazuje se da
je u razvijenim zemljama kupcima jedan od prioriteta pri odabiru dobavljaa
roba i usluga upravo njegov odnos prema okoliu. Osim stvaranja zelenog
imida, racionalnom potronjom energije smanjit e se i (budui) trokovi za
neusklaenost s propisima zatite okolia, tzv. okoline naknade.
Prema tome, energijom se moe upravljati i gospodariti jednako efikasno
kao i bilo kojim drugim trokovima! Upravo je to bit sustava gospodarenja
energijom (SGE).
Slika 7 - Osnovni koncept SGE-a
Energija je troak stoga, gospodarenje energijom znai upravljanje trokovima.

Poboljanje energetske efikasnosti, dakle, znai poveanje kvalitete usluge
graanima! Stoga se moramo zainteresirati i aktivno ukljuiti u program
uspostavljanja sustava gospodarenja energijom SGE.
Gradska i upanijska uprava, ba kao i veina tvrtki, ima sljedee trokove
upravljanja:
rad (ljudski resursi)
uredski materijal i oprema
energija
odravanje
usklaenost s propisima zatite okolia.
Energija je troak stoga, gospodarenje energijom znai upravljanje
trokovima. Poboljanje energetske efikasnosti, dakle, znai poveanje
kvalitete usluge graanima! Stoga se moramo zainteresirati i aktivno ukljuiti
u program uspostavljanja sustava gospodarenja energijom SGE.
Gradska i upanijska uprava, ba kao i veina tvrtki, ima sljedee trokove
upravljanja:
2.1. Opi kontekst gospodarenja energijom

Gospodarenje energijom treba promatrati na vie razina. ak se i na globalnoj
razini pridaje velika vanost SGE-u, kroz razne meunarodne sporazume i
ciljeve poput smanjenja emisija staklenikih plinova (Kyotski protokol). U
Europskoj uniji zemlje-lanice odrednice direktiva o energetskoj efikasnosti
provode kroz svoje nacionalne regulatorne okvire. Inicijative za sustavno
gospodarenje energijom sve su prisutnije i na regionalnoj i lokalnoj razini,
gdje se razvija financijska potpora ovakvim programima, provode promotivne
aktivnosti i informativne kampanje o gospodarenju energijom, kako bi se
pozitivnim primjerom motiviralo graane da i sami neto uine. Opi kontekst
i nain motivacije na raznim razinama uprave prikazuje slika 8.
Projekt SGE-a u gradovima obuhvaa sve zgrade u vlasnitvu lokalne uprave.
U skladu s nalazima energetskih pregleda, u pojedinim zgradama se pokreu
i provode zahvati poboljanja energetske efikasnosti. Krajnji cilj je svesti
potronju energije u zgradama na najmanju moguu razinu, kontinuirano
poboljavajui efikasnost uporabe energije, no uz osiguravanje optimalnih
radnih i boravinih uvjeta u tim zgradama. Ovaj proces, koji treba provesti za
svaku zgradu u vlasnitvu grada ili upanije, ilustriran je slikom 9.
21
Trokovi se ponekad i ne mogu smanjiti. Primjerice, ukoliko broj pacijenata u bolnicama stalno raste, rast e i potronja energije. No specifina potronja energije po broju pacijenata svakako se moe smanjiti boljom
prilagodbom npr. ciljanih temperatura, vremenskim rasporedom, itd. Dakle, i uz porast potronje energije, efikasnost njezine potronje moe se poveati, pa e taj porast biti sporiji i dugorono odriv u odnosu na stanje
bez SGE-a.
Slika 8 - Opi kontekst gospodarenja energijom
Slika 9 SGE i proces poveanja efikasnosti potronje energije u gradskim i upanijskim zgradama
2.2. Sustavno gospodarenje energijom u zgradama

Krenimo od injenice da se za svaku zgradu u vlasnitvu grada ili upanije
na kraju mjeseca plaaju rauni za utroenu energiju. Poetni korak jest
razumijevanje strukture potronje energije, kao to prikazuje slika 10.
odstupanje potronje, u odnosu na prosjenu potronju proteklih godina,

nemamo mogunost promjenu prepoznati i popraviti sustav tako da odmah
funkcionira efikasno, ve moemo tek reagirati na kraju obraunskog
razdoblja.
Zbog toga, a da bismo povezali potroenu energiju, ne samo sa zgradom
nego i s tonim mjestom potronje, definiramo tzv. energetske trokovne
centre (ETC). Primjeri ETC-a su:
kuhinja u koli
kuhinja u vrtiu
rasvjeta muzeja
sanitarni vorovi u sportskim dvoranama u vlasnitvu grada
gradski autobusi u javnom prijevozu.
Iskustveno pravilo je da manje zgrade predstavljaju jedan ETC, dok se vei
sustavi poput npr. bolnica obino dijele na nekoliko ETC-a, od kojih je svaki
cjelina koja se promatra za sebe.
2.2.1. Odreivanje energetskih trokovnih centara
Slika 10 - Uobiajene kategorije potronje u javnim objektima
Potronju elektrine energije ine svi elektrini ureaji u zgradi ili izvan nje
(npr. javna rasvjeta). Rauni za grijanje pojavljuju se posebno u zgradama
prikljuenima na gradske toplane ili openito koje se griju kroz toplovodnu
mreu. Prirodni plin se troi u vlastitim kotlovnicama ili za proizvodnju
topline, za kuhanje i zagrijavanje tople potrone vode. Voda se troi za pie i
sanitarne potrebe u svim zgradama.
Znate li koje su sve zgrade pod vaom upravom? Imate li te informacije u
nekom sredinjem registru podataka?
Bez ozbira na odgovor na ova pitanja, jednom kada utvrdimo trokove za
energiju i vodu, moramo utvrditi gdje se potronja dogaa tako dolazimo
do sustava koji prikazuje slika 11.
Definiravi zgrade kao toke u kojima se troi energija, svakoj zgradi
pridijeljujemo iznos dan na raunima kao troak energije. No, jo ne znamo
kako su ti trokovi nastali. Dakle, ukoliko se unutar mjeseca dogodi veliko
Uvoenje SGE-a poinje uspostavljanjem organizacijske strukture te

decentralizacijom odgovornosti na pojedine dijelove poglavarstva (u ovisnosti
o djelatnosti, tipovima energije i sl.). Pojedini centri odgovornosti nazivaju se
energetski trokovni centri (ETC). U svakom ETC-u se:
imenuju odgovorne osobe
definiraju pokazatelji potronje (PP)
odreuju ciljevi za poboljanje efikasnosti potronje energije te
prati potronja energije (po aktivnostima, jedinici prostora, broju
ljudi ili proizvoda).
Prilikom odreivanja ETC-a potrebno je u obzir uzeti sljedee kriterije:

potronju energije u ETC-u mora biti mogue izravno mjeriti

u svakom ETC-u mora biti mogue odrediti aktivnosti vezane uz potronju energije (u gradu e to esto biti samo korisni volumen prostorije koja se hladi ili grije, broj zaposlenika u tom prostoru, ali u
nekim grdaskim/upanijskim objektima e to biti i koliina proizvoda,
primjerice asfalta proizvedenog u asfaltnoj bazi tvrtke koja upravlja
gradskim cestama i sl.)

trokovi potrebne mjerne opreme ne bi trebali biti vei od 15 do 25%
godinjih trokova za energiju u ETC-u gdje se postavljaju mjerenja
- naime, iskustvo pokazuje da bolje praenje potronje energije koje
osigurava mjerni sustav, moe donijeti energetske utede od 5 do
15%, pa se na ovaj nain osigurava ekonomska isplativost instaliranja
dodatne mjerne opreme
Slika 11 - Povezivanje potronje s potroaima
odgovornost za praenje potronje energije u ETC-u najbolje je do dijeliti osobi koja radi u tom ETC- u, primjerice voditelju odra vanja ili domaru
za svaki ETC moraju se definirati pokazatelji potronje energije
za svaki ETC potrebno je postaviti ciljeve za poboljanje efikasnosti potronje energije.
Energetske trokovne centre potrebno je definirati kako na strani potronje energije (npr. grijani prostor), tako i na strani opskrbe energijom (npr. kotlovnica).
Primjerice, na strani potronje energije zanima nas koliko efikasno se energija koristi za obavljanje odreene aktivnosti, dok nas na strani opskrbe energijom
zanima koliko efikasno koristimo ulazne energente za proizvodnju korisnog oblika energije (primjerice, koliko efikasno koristimo prirodni plin u kotlovnici za
dobivanje toplinske energije).
Na slici 12 ilustriran je koncept ETC-a.
Slika 12 - Koncept energetskih trokovnih centara (ETC)
Slika 12 takoer istie da je u svakom ETC-u izuzetno vano imenovati osobu odgovornu za energetiku koja e prikupljati podatke, izraunavati PP te ih
usporeivati s postavljenim ciljevima, a o napretku izvjetavati nadreene strukture.
Odreivanje ETC-a u svakoj zgradi u vlasnitvu grada ili upanije, zahtjeva detaljniju analizu koja svakako mora biti sljedei korak u nastavku aktivnosti na
podruju energetske efikasnosti i potpunog uspostavljanja SGE-a!
Odredivi ETC-e, uvoenje SGE-a zasad izgleda kako prikazuje Slika 13. Kako bi od ETC-a, koji u ovoj fazi postoje kao samostalni otoci u kojima se dogaa
odreeni troak za energiju, ostvarili korist u smislu poboljanja energetske efikasnosti, jednom definirani ETC-i moraju se umreiti kroz sustav gospodarenja
energijom (SGE).
Slika 13 - SGE u fazi uvoenja ETC-a

2.2.2. Pokazatelji potronje (PP)

Redovito mjerenje potronje energije u ETC-ima i povezivanje potronje
energije s aktivnosti za koju se ta energija troi, osnova je gospodarenja
energijom. Ova se veza izraava preko pokazatelja potronje (PP), a esto
se koristi i izraz energetska intenzivnost ili jedinina (specifina) potronja.
Naime, pokazatelj efikasnosti potronje energije jest omjer potroene energije
i korisnog izlaza (usluge, proizvoda) kroz neko vremensko razdoblje. Dakle,
za odreivanje PP-a potrebno je mjeriti:

potronju energije i

veliine koje utjeu na potronju energije.
Kako se definiraju pokazatelji potronje i koji se uobiajeno koriste, detaljno
je prikazano u prilogu 3, dok ovdje i nadalje prikazujemo samo ideju.
Dakle, u zgrade smo uveli ETC-e i za svaki smo razvili pokazatelje potronje.
Prema tome, u procesu uspostave SGE-a stigli smo do stanja prikazanog na
slici 14.
Jednom postavljeni PP-ovi slue i za postavljanje ciljeva poboljanja
i provoenjem organizacijskih promjena tako da se stvori svijest o SGE-u,

posao nije gotov, ali je inicijalna faza privedena kraju.
Mjerni instrumenti i senzori koje postavljamo u fazi uvoenja ETC-a i
definiranja PP-a pruaju nam uvid u kretanja potronje svih oblika energije
i parametara koji na tu potronju utjeu. Dakle, generiramo podatke koje je
potrebno analizirati kako bismo mogli donijeti odluke o nainima poveanja
efikasnosti potronje energije u zgradama pod naom upravom.
Izuzetno je poeljno da prikupljanje podataka bude automatizirano. Podaci se
obino pohranjuju u bazu podataka. Runo prikupljanje podataka takoer je
mogue, no danas se povlai pred modernim tehnologijama koje omoguuju
jasnije, a istovremeno i kompleksnije analize podataka, praktiki u istom
trenutku kada pristignu novi podatci. Runi upis podataka takoer ostavlja
otvorenim pitanje nesigurnosti i mogunosti pogreke pri prikupljanju i
upisivanju podataka u informacijski sustav za gospodarenje energijom
(ISGE), koji je okosnica sustavnog gospodarenja energijom.
Sustavno gospodarenje energijom je kontinuiran proces SGE
nije projekt koji ima svoj ivotni vijek, ve on postaje dio rutinskih
procesa u gradu ili upaniji.
Slika 14 Koncept SGE-a nakon definiranja PP-a za svaki ETC
efikasnosti tako moemo za primjerice kolu, definirati poveanje

energetske efikasnosti grijanja za 15%. Ovakav cilj bismo ostvarili zahvatima
u kotlovnici, zamjenom prozora i poboljanjem izolacije (nakon to odredimo
financijsku isplativost pojedinih mjera).
Nakon definiranih PP-ova i postavljenih ciljeva za poboljanje efikasnosti, te
nakon to smo postavili mjerne instrumente za praenje potronje i uspostavili
procedure oitanja instrumenta, proces praenja i ocjene efikasnosti potronje
energije u pojedinom ETC-u, provodit e se kroz sljedee aktivnosti:

redovno oitanje mjernih instrumenata (provodi za to zaduena osoba)
o
ako je sustav automatski, onda se instrumenti i baza podataka samo
periodiki obnavljaju

provjera tonosti oitanih podataka (obino provodi voditelj ETC-a)

izraun PP-a i usporeivanje s definiranim ciljem (obino provodi voditelj ETC-a)

kada se uoe odstupanja od uobiajenog trenda potronje, potrebno
je provesti analizu uzroka i posljedica, a potom

provesti korektivne mjere.
Definiranjem ETC-a i pokazatelja potronje te ukljuivanjem zaposlenika
Zasad moemo utvrditi da smo u razvoju SGE-a doli do razine prikazane na

slici 15.
2.2.3. Kljuni elementi SGE-a

SGE je samo jedan element upravljanja efikasnou ukupnog procesa kojim
se bavi vaa upravna jedinica, no vrlo vaan u ostvarivanju svih ostalih
naime, nijedna druga aktivnost ne moe se obavljati bez utroka odreenih
energetskih resursa. Dobar sustav gospodarenja energijom bi trebao
smanjiti trokove za energiju (poveanjem efikasnosti potronje)
za najmanje 5%, a ovisno o situaciji i preko 50%.
Za uvoenje i pravilno funkcioniranje SGE-a, potrebno je izvriti niz aktivnosti,
od kojih skreemo panju na:

razvoj i donoenje energetske politike i plana provedbe

obrazovanje i akcije podizanja svjesnosti o energiji, energetskoj efikasnosti i gospodarenju energijom

energetske preglede kako bi se razumjela potronja i odredile mogunosti poboljanja

uspostava informacijskog sustava za gospodarenje energijom (ISGE)
Slika 15 - SGE i informacijski sustav (ISGE) za prikupljanje i obradu podataka
razrada i provedba utvrenih mjera za poboljanje energetske efikasnosti.
Ove toke treba shvatiti kao integriranu cjelinu, kako je i ilustrirano slikom 16.
Obrazovanje zaposlenika je od izuzetne vanosti! Zaposlenici na operativnoj razini moraju razumjeti potronju energije, potrebu za
poveanjem njezine efikasnosti i naine kako to ostvariti. Kroz radionice i predavanja zaposlenicima treba poveati svijest i ukazati im na injenicu da i
oni sami svojim ponaanjem utjeu na potronju energije, a time i na okoli. Posebice je nuno da osobe zaduene za gospodarenje energijom (EE tim) poznaju
problematiku i da imaju odgovarajue znanje s kojim mogu kvalitetno provoditi energetska savjetovanja, kako svojim kolegama tako i graanima. Primjer plana
teaja za zainteresirane djelatnike budue energetske savjetnike dan je u okviru 3.
Slika 16 Integriranje cjelina u procesu gospodarenja energijom
Svrha teaja je osposobljavanje polaznika za kvalitetno provoenje energetskog savjetovanja. Polaznici teaja e biti zaposlenici lokalnih uprava
tehnikih profila, s predznanjem iz jednog od navedenih podruja:

strojarstvo;

elektrotehnika;

graevina;

arhitektura.
Kako se radi o osobama s temeljnim tehnikim predznanjem, teaj je koncipiran na nain da prua uvid u sva tehnika znanja povezana s uporabom
energije u zgradarstvu, na strunoj razini. Po zavretku teaja, polaznici e

pristupiti pismenoj provjeri steenih znanja. Ispitanicima koji e zadovoljiti na
ispitu, uruit e se Energetska politika grada ili upanije mora imati zajedniki
dogovorene ciljeve i odraavati volju glavnih autoriteta u vaem gradu ili
upaniji za uspostavu SGE-a. Strategija mora definirati specifine planove za
postizanje poboljane efikasnosti.
Okvir 3 Primjer teaja za lanove EE tima
Dan 1.
Dan 2.
Uvodni dio
9:00 9:05
Toplinska zatita zgrada II. dio

9:00 9:30
Primjeri iz prakse
9:30 10:30
Pasivna gradnja
10:30 11:00
Termika Expert predstavljanje softwarea za
proraun toplinskih gubitaka
11:00 11:15
Pauza za kavu
Grijanje stambenog prostora
11:15 12:15
Grijanje stambenih prostora
12:15 13:15
Pauza za ruak
13:15 14:45
Elementi sustava grijanja I
14:45 15:00
Pauza za kavu
15:00 16:00
Elementi sustava grijanja II
16:00 16:15
Zakonska regulativa i norme. Cijene ureaja.
16:15 16:30
Regulacija sustava grijanja
Dan 3.
Dan 4.
Uvodno o Projektu poticanja energetske

efikasnosti u Hrvatskoj
9:05 9:15
Projekt Sustavnog gospodarenja energijom u
gradovima i upanijama
9:15 9:40
Projekcija filma Moj grad
9:40 10:20
Uvodno o energetskoj efikasnosti
10:20 10:45 Potronja energije u zgradama
10:45 11:00 Pauza za kavu
Toplinska zatita zgrada I. dio
11:00 11:30 Postojee stanje stambenog fonda u RH
11:30 13:00 Savjeti za adaptaciju postojeih zgrada
13:00 14:00 Pauza za ruak
14:00 15:30 Savjeti za gradnju novih obiteljskih kua
15:30 16:00 Materijali dostupni na tritu i cijene
Ventilacija i hlaenje stambenog prostora

9:00 9:30
Ventilacija stambenog prostora
9:30 10:30
Hlaenje stambenog prostora
10:30 10:45
Pauza za kavu
Priprema potrone tople vode
10:45 12:15
Priprema potrone tople vode u kuanstvima
12:15 13:15
Pauza za ruak
Obnovljivi izvori energije u kuanstvu
13:15 14:30
Energija sunca
14:30 14:45
Pauza za kavu
14:45 15:30
Biomasa
15:30 16:00
Kogeneracija u kuanstvima, mini vjetrogeneratori
16:00 16:15
Zavrna rije organizatora i podjela certifikata
Elektrina energija u kuanstvima

9:00 10:30
Rasvjeta
10:30 10:45
Pauza za kavu
10:45 11:30
Kuanski ureaji
11:30 - 12:15
Inteligentna kua
12:15 13:15
Pauza za ruak
13:15 14:15
Tarifni sustavi i oprema dostupna na tritu
14:15 14:45
Pauza za kavu
Ekonomika u energetici
14:45 16:15
Ekonomika u energetici
Dan 5.
Energetski pregledi zgrada
9:00 10:00
Energetski pregledi zgrada
10:00 10:30
Rezultati energetskih pregleda financiranih od strane UNDP-a
10:30 10:45
Pauza za kavu
Iskustva iz prakse
10:45 11:00
Besplatni info telefon pokrenut u sklopu UNDP Projekta poticanja energetske efikasnosti u Hrvatskoj
11:00 11:15
Iskustva energetskih savjetnika pri obilasku obiteljskih kua
11:15 - 11:45
Iskustva energetskih savjetnika Energo Rijeka
11:45 12:45
Pauza za ruak
Vjetine komunikacije
12:45 14:15
Vjetine komunikacije I
14:15 14:30
Pauza za kavu
14:30 16:00
Vjetine komunikacije II
16:00 16:15
Zavrna rije organizatora i podjela certifikata
Energetska politika grada ili upanije mora imati zajedniki dogovorene

ciljeve i odraavati volju glavnih autoriteta u vaem gradu ili
upaniji za uspostavu SGE-a. Strategija mora definirati specifine planove za postizanje poboljane efikasnosti.
Energetski pregled je prvi korak pri procjeni koliko energije troi
pojedina zgrada te gdje i kako poboljati efikasnost potronje energije. Energetski pregled je jednostavan, brz i smislen pregled zgrade koji
ukljuuje izradu bilance potronje energije i daje cjelokupnu sliku stanja i
energetske efikasnosti pregledane zgrade. Tijekom ocjene pregledavaju se

i analiziraju graevinski elementi zgrade (prozori, vrata, zidovi, krov i sl.),
provjerava se stanje i efikasnost sustava za grijanje i hlaenje te analiziraju
mogunosti utede vode i elektrine energije.
Jednostavni energetski pregled zgrade moete provesti i sami, a za profesionalan ili detaljan energetski pregled potrebno je angairati tvrtku odnosno
struno osposobljene osobe. Primjer tijeka energetskog pregleda dan je u
okviru 4.
Okvir 4 - Prikaz tijeka energetskog pregleda
Problem:
Visoki trokovi za energiju, pojava vlage i propuha, nedostatak komfora i slino. Neki od uzroka su:
- Dotrajalost vanjskih prozora i vrata, loa ili nikakva toplinska izolacija vanjskih zidova i krova.
Rezultat: propuh, pojava vlage, teko i skupo zagrijavanje/hlaenje zgrade.
- Star i dotrajao kotao.
Rezultat: velika potronja goriva.
- Stari i dotrajali aparati i loa rasvjeta.
Rezultat: visoki raun za potroenu elektrinu energiju,
-
Potraite pomo:
Visoki izdaci za energiju i nizak komfor upozorenje su da neto s vaom zgradom nije u redu, i tada je vrijeme da potraite pomo.
Jedna od mogunosti je poziv strunjaku (osobi ili tvrtki) koji je obuen za provoenje energetskog pregleda (ocjene).
Dolazak strunjaka i obilazak objekta:

Nakon poziva, strunjak ili tim strunjaka dolazi u vau zgradu i zapoinje s energetskom ocjenom zgrade. Ocjena ukljuuje:
- Analizu rauna za potroenu energiju (toplina, struja, voda) u posljednjih 3 do 5 godina.
- Obilazak zgrade i pregled i biljeenje svih graevinskih elemenata (sastav i debljina zidova, stanje vrata i prozora ). Ukoliko je mogue, poeljno
je unaprijed pripremiti postojeu graevinsku dokumentaciju zgrade.
- Pregled ureaja, opreme i sustava unutar objekta (grijanje/hlaenje objekta, rasvjeta, vodoopskrba, vei potroai energije, )
- Razgovor s korisnikom i prikupljanje korisnih informacija.
Analiza postojeeg stanja i prijedlozi poboljanja:

Nakon prikupljanja podataka i informacija, slijedi analiza i izrada izvjetaja s prijedlogom mjera za poboljanje energetske efikasnosti. Svaka predloena
mjera popraena je jednostavnom financijskom analizom.
Neke od moguih mjera su:
- Postavljanje toplinske izolacije na vanjske zidove i krov (strop)
- Zamjena dotrajalih prozora i vrata novim i kvalitetnijim
- Zamjena stare rasvjete novom tedljivom (CFL rasvjeta)
- Zamjena starog sustava grijanja ili zamjena goriva (npr. loivog ulja plinom)
- Uvoenje sustavnog gospodarenja energijom
Primjena predloenih mjera utede energije:

Prihvaanjem i provoenjem nekih ili svih mjera poboljanja energetske efikasnosti poveavate udobnost boravka u prostoru, istovremeno smanjujui
koliinu novca koji troite za energiju.
Neke od mjera ne zahtijevaju nikakva dodatna ulaganja, npr. smanjivanje temperature u prostorijama u kojima ne boravimo, ne otvaranje prozora
istovremeno dok grijemo ili hladimo sobu (osim na kratko vrijeme kako bi dopustili svjeem zraku da ue) i sl.
Za neke mjere potrebna su manja ulaganja (npr. zamjena klasinih arulja tednima), a neke mjere zahtijevaju znatna ulaganja (npr. postavljanje toplinske
izolacije na vanjske zidove ili zamjena prozora i vrata)
Rezultat:
Poboljanjem energetske efikasnosti smanjenjemo potronju energije bez gubitka komfora i time izravno tedimo novac, a neizravno uvamo okoli, jer
smanjujemo tetne utjecaje na okoli uzrokovane proizvodnjom i potronjom energije.
Obnovom zgrade produljujemo njen vijek trajanja, podiemo njenu vrijednost na tritu, a podiemo i kvalitetu i komfor ivljenja.
2.2.4. Od gospodarenja energijom do odrivog upravljanja gradovima i upanijama

Sustavno gospodarenje energijom podupire razvoj vjetina organizacije, nagrauje dobre aktivnosti, izgrauje povezanost i ukljuenost svih zaposlenih te stvara i
zadrava znanje. Na ovaj nain, SGE moe biti kraljenica sustava integriranog upravljanja gradom i upanijom!
Sustav integriranog upravljanja ujedinjuje procedure upravljanja s pokazateljima uspjenosti, koji se mjere i kojima se upravlja kontinuirano. Temelji se na sadanjim projektima i procesima, financijskim i programskim smjernicama i utvruje koliko su oni povezani sa zacrtanom vizijom, misijom i precizno mjerivim ciljevima.
Strateko planiranje i upravljanje kvalitetom usluga, analiza i mjerenje utjecaja na okoli i naravno pokazatelji poslovanja uprave, ine cjelovit sustav koji mora
poivati na SGE-u. Kada sustavnim gospodaranjem postignemo maksimalnu iskoristivost energije, moemo krenuti primjenjivati mjerenje efikasnosti i u podrujima koja nisu vezana za energetsku potronju i tako gospodariti i svim ostalim dijelovima gradske i lokalne uprave.
Potpuno izgraeni sustav u skladu s aktualnim kretanjima u EU i svijetu, koji prati i potronju energije i utjecaj na okoli, upravlja kvalitetom i openito je usklaen
s naelima odrivog razvoja, ilustrira slika 17. Treba napomenuti da ovo naravno nije jedini nain shvaanja integriranog upravljanja i da se komponente koje ga
ine mogu ralaniti na vie naina nae ishodite ostaje, meutim, sustavno gospodarenje energijom.
Slika 17 - SGE kao okosnica sustava integriranog upravljanja gradom ili upanijom
3. Koraci do sustavnog gospodarenja energijom

Umjesto da ovu kratku tablicu prezentiramo na kraju kao zakljuak, odluili smo vam pruiti pregled aktivnosti koje je potrebno provesti za uspjeno uvoenje
SGE-a. Ponekad neke korake nije mogue ili nije potrebno provesti ili se pak izvode u nekoliko faza, no mi dajemo potpuni pregled, kako bismo daljnje aktivnosti
i nastavak vodia mogli staviti u perspektivu cjelovitog procesa poboljanja energetske efikasnosti u vaoj upravi.
1. Javno deklariranje energetske politike i ciljeva SGE-a
Graanima se daje na znanje energetska politika i strategija kojom e se
postii jasno definirani ciljevi. Ciljevi mogu biti primjerice smanjenje emisija
staklenikih plinova i lokalnog zagaenja, poticanje gospodarstva, smanjivanje trokova, stvaranje novih radnih mjesta. Energetska politika mora biti dio
strategije odrivog razvoja ili integrirane strategije zatite okolia lokalne ili
regionalne uprave. Nuno je da bude javno objavljena i da ima jasne, brojkama odreene ciljeve, kako bi je ozbiljno shvatili svi zaposlenici i graani.
2. Imenovanje odgovornih osoba
Bilo da je to jedna osoba, energetski tim ili agencija za gospodarenje energijom bitno je da je odgovornost javno i potpuno preuzeta. Osoba koja
je odgovorna za uvoenje SGE-a mora biti struna i dovoljno kompetentna
da predstavlja autoritet drugima, te dovoljno komunikativna za motivaciju
suradnika.
3. Alokacija resursa za izvoenje i izrada plana gospodarenja
Za inicijalne projekte potrebno je uloiti odreena novana sredstva te osigurati dodatne resurse za provedbu. Iz ostvarenih uteda se financiraju svi
daljnji projekti. U ovoj fazi uvoenje SGE se tretira kao inicijalni projekt.
4. Prikupljanje podataka; izrada registra zgrada; definiranje planova
i procedura
Da bismo energijom mogli gospodariti, moramo znati gdje je troimo. Pribavljene podatke o potronji energije potrebno je analizirati, definirati ciljeve i
izvjetaje kojima e se postizanje ciljeva pratiti, a proces provoenja konstantno podravati i odravati motivaciju meu zaposlenicima.
5. Provoenje energetskih pregleda
Energetskim pregledom utvrujue se sadanje stanje, identificiraju potencijali uteda te rangiraju opcije prema brzini povrata investicije ili prioritetima
grada.
6. Uspostava ISGE-a
ISGE slui za kontinuirano prikupljanje, arhiviranje i analizu podataka o potronji energije. To je softverska platforma koja integrira mjerne instrumente i
procedure prikupljanja podatka s analizama i znanjem korisnika. Dakle ISGE
je sredinji alat u uspostavi i provedbi SGE-a.
7. Poveanje efikasnosti potronje energije
Ova aktivnost podrazumijeva provoenje projekata, odnosno konkretnih mjera
poveanja energetske efikasnosti u zgradama u vlasnitvu grada ili upanije.
8. Promoviranje energetske efikasnosti u iroj zajednici
Javnost mora biti upoznata s aktivnostima lokalih i regionalnih vlasti, koje
svoju brigu o odrivom razvoju i boljoj budunosti mogu promovirati koritenjem nterneta i informativnih materijala. Osnivanjem EE info centara, uprava
e postati savjetnik svojim graanima kako da i sami poboljaju energetsku
efikasnost svojih domova.
9. Poticanje projekata poveanja energetske efikasnosti
Lokalne i regionalne uprave trebaju poticati partnerstva s lokalnim tvrtkama
i drugim organizacijama kroz pokretanje zajednikih projekata energetske
efikasnosti. Takoer energetsku efikasnost mou poticati i kroz javnu nabavu
i u dodjelama koncesija za usluge.
10. Ponavljanje pozitivnih primjera i daljnja motivacija
Postignute rezultate treba dati na uvid svim zainteresiranima uz isticanje ljudi
odgovornih za postignua. Objavom rezultata i isticanjem pozitivnih primjera
doprinijet e se uspostavi trita energetski efikasnih proizvoda i usluga.
Bit SGE je prikupljanje i analiza podataka te stvaranje podloge za

odluivanje o mjerama poveanja efikasnosti potronje energije.
Postizanje poboljanja osigurava se organizacijskom strukturom koja podupire, nagrauje i odrava inicijative koje smanjuju trokove potronje energije.
Iako se kroz SGE stiu korisne informacije o potronji, potrebne su vjetine
rada s ljudima kako bi se prenijela poruka o vanosti gospodarenja energijom te ohrabrilo i ukljuilo svo osoblje u postizanje ciljeva.
Koritenje SGE-a kao jednog od sustava unutar grada ili upanije, utjee na
organizacijsku strukturu. Ovisno o tipu pruene usluge (lijeenje bolesnika u
bolnici, obrazovanje djece u koli, odgajanje male djece u vrtiima), poglavarstvo i zaposlenici e ispunjavati razliite zadae. Protok informacija prema
viim i prema niim hijerarhijskim razinama mora biti otvoren ovime je
osigurano da e se zadae provesti, problemi i nerazumijevanje ukloniti, a
projekt uspjeti.
Uprava grada ili upanije moe osigurati djelovanje u smjeru stvaranja i odravanja SGE-a i njegovih koristi tako da:

jasno izrazi svoju energetsku politiku (definira inicijative za postizanje
energetske efikasnosti)

informira zaposlenike i javnost o namjeri poveavanja energetske efikasnosti i s tim vezanim smanjenjima trokova (vie novca za druge
potrebe i ulaganja)
Poglavarstvo obvezno mora imenovati jednu osobu koja e biti
autoritet za energetsku efikasnost - poeljno je da je to osoba sa
znaajnim autoritetom u hijerarhiji gradske ili lokalne uprave!
Srednji i nii (operativni) menadment moe osigurati provoenje plana za
uvoenje SGE-a tako da ukljui one koji imaju najvei utjecaj na potronju
energije. Konano, operativno osoblje treba poduzeti korake kako bi se postigli zadani ciljevi energetske efikasnosti (dakle smanjenje potronje) i koji
su odgovorni za efikasnost provoenja pojedinih koraka.
SGE se temelji na prijenosu odgovornosti za energetsku efikasnost s onih koji imaju ogranieni utjecaj na potronju energije
(proizvoai i dobavljai energenata, domari ili drugo tehniko
osoblje zadueno za infrastrukturu) na one koji imaju najvei utjecaj (krajnje korisnike potroae energije, korisnike usluga grada
ili upanije).
Drugim rijeima vie nije odgovoran samo domar ili Elektra, nego su za
potronju energenata odgovorni zaposlenici koji obavljaju posao u vaem
gradu ili upaniji. Koraci poduzeti za postizanje uteda neizravno ukljuuju
planiranje i rasporeivanje, raunovodstvene i slube odravanja. Bilo koja
inicijativa za poveanje energetske efikasnosti (odnosno uteda!) mora biti
usuglaena sa svim skupinama to je prije mogue.
Gospodarenje energijom e stvoriti odrive rezultate (i time novane utede), kada postoji jasno usmjerenje prema racionalnoj potronji energenata, integriranog u dugoroni plan lokalne uprave, odnosno politiku, ciljeve, zaposlenike i financijske resurse.
Odrivost se moe postii samo kroz odlunost iskazanu na svim razinama organizacije od upravnih odbora, upanijskih i gradskih skuptina, predsjednika,
voditelja, operativnog osoblja i administracije. Prvi korak prema potpori i odlunosti je razumijevanje! to se ne razumije ne moe se podupirati. Slika 18
ilustrira ovaj koncept.
Slika 18 - Koraci prema postizanju uspjeha
3.1. Javno objavljivanje energetske politike i cilje-

va SGE-a
Projekt uspostave SGE-a nikako se ne smije promatrati kao sporedna aktivnost ili ad-hoc inicijativa, ve se mora razviti jasan skup pravila, propisa
i promjena u organizacijskoj strukturi i to mora biti uinjeno na najvioj
razini organizacijske hijerarhije.
Posebno, mora postojati:

javna izjava o namjeri uspostave sustavnog gospodarenja energijom u
svim dijelovima organizacije, koja e i brojano utvrditi ciljeve poboljanja

odobrena organizacijska struktura i odlunost za poboljanje energetske efikasnosti zgrada pod nadzorom grada ili upanije

plan i opi vremenski okvir za provoenje strategije gospodarenja
energijom

komunikacijska strategija i plan koji od svih zaposlenika trai povratnu informaciju i posveenost cilju.
Upravljanje potronjom energije je prvi i glavni izazov koji se postavlja pred lokalnu, gradsku ili upanijsku upravu. Bez takve panje,
program e imati samo marginalan uspjeh ili nee uspjeti.
Provoenje projekta SGE-a mora zapoeti od vrha gradske ili upanijske
uprave i to na nain da se gospodarenje energijom proglasi stratekim opredjeljenjem.
Neki od razloga nedostatka potpore projektu uspostave SGE dani su u nastavku.

Glavna osoba, gradonaelnik, naelnik, upan ili proelnici nisu svjesni financijskih koristi koje SGE moe ostvariti i koliko pozitivan utjecaj
moe imati na godinju bilancu.

Vii menadment gradske ili upanijske uprave nije uvjeren da nove
inicijative poput SGE-a koje se uvode u godinji plan imaju veze sa
stratekom orijentacijom uprave.

Prethodne inicijative nisu uspjele ispuniti svoje ciljeve.
Odgovorna osoba za upravljanje energijom, jednom kad se odredi, treba brinuti o sljedeem:

Isporuuju li se poglavarstvu injenini i jasni podaci koji opravdavaju
postojanje SGE-a i na emu poglavarstvo moe temeljiti svoju odlunost u nastavku projekta;

Prima li poglavarstvo izvjetaje na vrijeme i u zahtijevanom obliku;

Jesu li izvjea dio sustava za poslovanje
Pogotovo je vano da elne osobe grada ili upanije budu svjesne injenice
da je SGE potrebno stalno i glasno poticati. To nije uloga koju moe preuzeti
srednji menadment ili osoba zaduena za upravljanje energijom sama po
sebi.
Primjer deklariranja odrednica energetske politike prikazuje okvir 5.
Deklariranje energetske politike mora znaiti da je proizveden dokument koji

supotpisuju glavni elnici lokalne uprave dakle, gradonaelnici i upani.
Za stvaranje odrive inicijative za poboljanje energetske efikasnosti, od izuzetne je vanosti da je potpora glavnih voditelja u upravi vidljiva, aktivna i
kontinuirana. Ovo je moda oita injenica, no iz iskustva znamo da je ovo
ujedno i najvea barijera u uspostavi i odravanju uspjenog SGE-a.
Okvir 5 - Primjer deklaracije politike energetske efikasnosti za grad
IZJAVA O POLITICI ENERGETSKE EFIKASNOSTI I ZATITE OKOLIA

OPREDJELJENJE: Strateko je opredjeljenje grada ________ postii visoku efikasnost potronje energije i zatite okolia. Zbog toga e grad ________ provoditi
niz aktivnosti kojima e se uspostaviti Sustav gospodarenja energijom u svim njegovim podrunicama, trgovakim drutvima i ustanovama.
CILJ: Uspostavom Sustava gospodarenja energijom i ostalih mjera poboljanja energetske efikasnosti grad _______:

eli smanjiti trokove za energiju u iznosu od 5% svake godine tijekom sljedeih 5 godina;

eli smanjiti emisije staklenikih plinova za 2.000 tona na godinu u istom razdoblju;

eli upravljanjem trokova za energiju poboljati ekonomsku efikasnost poduzea, produktivnost i radne uvjete za sve zaposlene;

eli kontinuirano raditi na ouvanju okolia.
Ostvarivanjem tih rezultata grad ________ eli postati primjer najbolje prakse za gospodarenje energijom i smanjenje utjecaja na okoli.
KLJUNI IMBENICI USPJEHA:

uspostava organizacije s odgovornim osobama za energetsku efikasnost;

uspostava sustava mjerenja i nadzora potronje energije i utjecaja na okoli;

upravljanje trokovima i efikasnou usluge graanima;

razvijanje potrebnih vjetina i znanja;

poticanje malih, ali kontinuiranih doprinosa svakog zaposlenika;

trajno motiviranje svih zaposlenika;

redovito praenje ostvarenja ciljeva i javno izvjeivanje.
Provedba Politike energetske efikasnosti i zatite okolia poinje 1. veljae 2007. godine i aktivno se provodi sljedeih 5 godina.
Krenimo zajedno !
Predsjednik skuptine grada
_________________________
Gradonaelnik grada
3.2. Imenovanje odgovornih osoba

U gradskim i upanijskim upravama potrebno je imenovati odgovornu
osobu, koordinatora za energetiku, ija e stalna odgovornost biti uspjeh
cjelokupne inicijative uvoenja SGE-a i koji mora biti odgovoran vodstvu grada ili upanije. Idealno, ova osoba je iskusni menader iz srednje hijerarhijske
razine, koji je otvoren u komunikaciji s ljudima i koji ima znanja o upravljanju
i radu na projektima.
Dobro strukturiran SGE pomoi e ljudima u identificiranju podruja (fizikih
i proceduralnih) koja unutar organizacije treba analizirati i pregledati s energetskog stajalita. Takoer e pomoi djelatnicima u lokalnoj upravi u razumijevanju pitanja koja energetska efikasnost pomae rijeiti. Ispitajte osoblje
pitanjem Ako nema financijskih i fizikih ogranienja, koje promjene biste
preporuili?. Nakon prikupljenih ideja, moe se pokazati da su neke mjere i
pogonski i financijski opravdane.
Uspjeni sustavi gospodarenja energijom orijentirani su prema ljudima to
je vie ljudi ukljueno u program, program je efikasniji. Napori i rad na projektu moraju biti strukturirani i planirani. Kada se radi o poboljanju energetske efikasnost, menaderska jednadba glasi:
getske efikasnosti, koordinator za energetiku oito ne moe raditi izolirano,

ve u suradnji s drugima (ve smo utvrdili da se SGE uvodi tako da u procesu
uvoenja sudjeluju svi u lokalnoj upravi).
U sklopu projekta Poticanje energetske efikasnosti u Hrvatskoj, kojega zajedniki provode MINGORP i UNDP, u lokalnoj upravi je zamiljena uspostava
Ureda za gospodarenje energijom i EE Info centra za graane. Ured i Info
centar vodio bi tim strunjaka (EE tim) koji bi se za poetak sastojao od dvije
osobe (VSS i SSS) tehnike struke, povezane s energetikom.
Glavni cilj uspostave Ureda za gospodarenje energijom je nadzor i
poveanje efikasnosti potronje svih oblika energije u objektima u
vlasnitvu lokalne uprave.
Primjer definiranja novih zaduenja i radnih mjesta u lokalnoj upravi prikazuje okvir 6.
Obveza = Odgovornost + Autoritet

Svaka dodijeljena obveza podrazumijeva odgovornost. Ako je to ispunjeno,
tada osoba mora imati i autoritet (ukljuujui odobrena proraunska sredstva) kako bi ostvarila zacrtane ciljeve. U manjim lokalnim upravama, menadment moe biti odgovoran za poveanje efikasnosti potronje energije
kao dijela svojih odgovornosti. Iako potpuno odgovoran za poboljanje ener-
Okvir 6 - Primjer javne odluke o uvoenju SGE-a
Prijedlog poglavarstvu grada/upanije o prihvaanju provoenja projekta Uvoenja sustavnog gospodarenja energijom na razini grada/
upanije
U svrhu smanjenja i kontrole potronje energije na razini grada/upanije, a samim time i smanjenja pripadajuih trokova te zatite i ouvanja okolia, grad/
upanija donosi odluku o provoenju sljedeih projekata:
1. Uvoenje i uspostava Sustava gospodarenja energijom SGE na razini grada/upanije. Sustav e obuhvatiti sve objekte u vlasnitvu grada/upanije.
2. Uspostava EE Info centra ija bi namjena bila pruanje informacija graanima o moguim mjerama smanjenja potronje energije u njihovim domovima.
U svrhu provoenja gore navedenih projekata grad/upanija e do ________ 2007.:
a) Oformiti Ured za gospodarenje energijom i sistematizirati nova radna mjesta u sklopu gradske/upanijske uprave.
b) Oformiti Energetski tim koji e biti zaduen za voenje Sustava gospodarenja energijom. Energetski tim sastojat e se od minimalno 2 osobe odgovarajuih kvalifikacija:
- Voditelj Energetskog tima: VSS iz podruja energetike
- Pomonik voditelja: VSS ili SSS iz podruja energetike
c) Osigurati i prikladno urediti i opremiti prostore u kojima e se smjestiti Energetski tim i oprema Sustava za gospodarenje energijom te EE Info centar
d) Osigurati da ravnatelji svih objekata koji su u vlasnitvu grada/upanije, u sklopu svoje ustanove imenuju osobu odgovornu za mjerenje i biljeenje
podataka o potronji energije na tjednoj (dnevnoj) razini. Podaci e se prikupljati prema pripremljenim obrascima i tjedno dostavljati Energetskom timu grada/
upanije.
Grad/upanija e osigurati podrku i obuku imenovanog osoblja.
e) Adekvatnim mjerama informirati javnost o uslugama Info centra i aktivnostima i rezultatima primjene sustava gospodarenja energijom na razini grada/
upanije.

U ___________ ______________ 2007. godine
3.2.1. EE tim
Bitno je naglasiti da je izbor izmeu Ureda, tima ili pojedinca koji e biti odgovoran za uvoenje SGE a ovisan primarno o resursima s kojima raspolae
pojedina lokalna, gradska ili upanijska uprava. Ono to se, meutim, ne
smije zaboraviti je da, primjerice, osoba u raunovodstvenom odjelu gotovo
sigurno nema ili nema dovoljno tehnikog znanja o energetici, niti autoriteta
da djeluje na naine potronje energije na svim razinama grada ili upanije.
Radni zadatci koje obavlja EE tim su:

analiza prikupljenih podataka o potronji energije u svim objektima u
vlasnitvu grada ili upanije

provoenje energetskih pregleda uz provjeru isplativosti investicije
(potrebno je poznavanje osnove provedbe energetskog pregleda i
izrade potrebnih izvjetaja, te provedbe jednostavne financijske analize investicija, uteda i roka povrata)

interpretacija rezultata analize (usporedba sa slinim objektima te definiranje problema i predlaganje rjeenja)

nadzor nad potronjom energije u svim objektima u vlasnitvu grada
- potrebno je uspostaviti dvosmjernu komunikaciju izmeu EE tima i
osoblja u objektima:

o osoblje iz objekata u sustavu alje podatke u Ured za gospodarenje energijom - EE tim analizira podatke i u sluaju potrebe korigira
koritenje energije u objektu ili educira korisnike objekta

predlaganje mjera energetske efikasnosti uz prezentaciju mjera gradskom poglavarstvu

priprema idejnih projekata i potrebnih izvjetaja

priprema projekata za prijavu za sredstva iz postojeih fondova

praenje provedbe projekata (koordinacija, nadzor, izvjetavanje)

energetsko planiranje grada (definiranje podruja plinofikacije, razvoj
toplinske mree, razvoj javne rasvjete i sl. ).
Potrebna znanja i kvalifikacije koje lanovi EE tima moraju imati su:

VSS i SSS tehnikog smjera (elektro, strojarski ili graevinski) uz poznavanje osnova efikasnog koritenja energije (multidisciplinarni pristup)
Projekti imaju svoj poetak i zavretak, procesi su kontinuirani
22
poznavanje energetski efikasne opreme, materijala i usluga

poznavanje osnova energetski efikasne gradnje i instalacija
poznavanje iskoritavanja obnovljivih izvora energije
rad na raunalu (MS Office (Word, Excell, Project), Internet explorer i
sl.)
organizacijske vjetine
znanje engleskog jezika
vladanje osnovnim komunikacijskim vjetinama (jasnoa pri komunikaciji sa strankama).
3.2.2. Potpora ustanova

Ukoliko se odgovornost za uvoenje SGE-a delegira jednoj osobi ili uredu,
njihov autoritet se mora uspostaviti eksplicitno i implicitno.
Eksplicitno se njihov autoritet i mogunosti djelovanja, odnosno prihvaenosti od strane zaposlenika osigurava javnom objavom energetske politike.
Implicitno, meutim, najvie strukture moraju podravati rad Ureda za energiju ili energetskog tima/pojedinca, kako bi u sluaju nejasnoa u podjelama
odgovornosti mogli arbitrirati i pobrinuti se da projekt SGE-a neometano
moe napredovati. Gospodarenje energijom je projekt samo u fazi uvoenja,
nakon ega postaje proces22. Uspjenost SGE-a podrazumijeva kontinuitet
djelovanja stoga nakon faze uvoenja treba predvidjeti i daljnje djelovanje
na razini uprave ovo moe znaiti i nova radna mjesta u upravi.
Pri tome ne zaboravite utede koje se mogu postii uvoenjem SGE-a,
mogu bez problema financirati upravo ta nova radna mjesta, koja pak zauzvrat donose vee utede, itd. Ovo je izvrstan primjer pozitivne povratne veze
koju SGE moe stvoriti.
Potrebno je uspostaviti organizacijsku strukturu za SGE koju je potrebno
uklopiti unutar postojee organizacije grada ili upanije kroz uspostavu energetskog tima ili energetskog ureda (EE Tim ili EE Ured), ovisno o postojeoj
strukturi upravljanja. Nakon uspostave strukture za SGE svi objekti i tvrtke
u vlasnitvu grada ili upanije se aktivno ukljuuju kroz imenovanje lokalno
odgovornih osoba za gospodarenje energijom.
Shematski prikaz djelovanja Ureda na razini grada prikazuje slika 19.
Slika 19 Shematski prikaz pozicije Ureda za energiju u gradskoj upravi
3.3. Akcijski plan gospodarenja energijom

3.3.1. Izrada akcijskog plana gospodarenja energijom
Potpuna uspostava SGE-a u gradu zahtijeva provoenje niza aktivnosti. Okvirna ilustracija aktivnosti prikazana je na slici 20.
Slika 20 Projekt uvoenja SGE-a razdioba u zasebne cjeline
Ciljevi projekta se ostvaruju slijedom aktivnosti u kojima je tono definirano to se oekuje kao rezultat, koje je predvieno vrijeme te koji resursi se koriste ili
sudjeluju u radu. Sve aktivnosti rasporeene su u vremenski slijed, ovisno o povezanosti rezultata rada te optimiranog rasporeda kako bi se skratilo ukupno vrijeme
rada na projektu. Da bi mogli nadzirati izvrenje planova, ugrauju se kontrolne toke na karakteristinim i obino znaajnim tokama planiranog ostvarenja.
Osnovni vremenski plan prikazuje slika 21.
Slika 21 Vremenski plan projekta uvoenja SGE-a
3.3.2. Rasporeivanje resursa

Program gospodarenja energijom e biti efikasan samo onoliko koliko su
zaposlenici i osigurana im sredstva dostupni i koliko im je omogueno SGE
razvijati i odravati. Stoga je vrlo bitno da koordinator za energetiku ili EE
tim razvije ekonomski isplativ plan poveanja energetske efikasnosti i dobiju
odobrenje za njega od strane vodstva grada ili upanije.
Mjere predloene nakon provoenja energetskih pregleda potrebno je detaljnije analizirati izradom investicijske studije. Ovaj je korak nuan za dobivanje
tone slike o potrebnim investicijama i ostvarenim utedama, koje e biti
osnova i za donoenje odluka o stvarnoj provedbi pojedinih mjera. U ovoj
fazi mogue je ukljuiti i vanjske konzultante, pogotovo ESCO tvrtke, koje
po svom modelu poslovanja upravo pruaju usluge izvoenja i financiranja
projekata energetske efikasnosti s otplatom kroz utede.
Iskustvo pokazuje da, ako pretpostavimo da ukupni godinji trokovi u referentnoj godini za grad iznose oko 10.000.000 KN, samo uvoenjem SGE-a
moe se utedjeti oko 1.000.000 kn/god, a provedbom dodatnih mjera energetske efikasnosti, koje su jedan od rezultata uspostavljenog SGE-a, ta uteda se moe viestruko poveati.
Tona sredstva najlake je predvidjeti razmilja li se o financiranju u 4 koraka,
dana u nastavku.
1. Sredstva za potroenu energiju svake se godine alociraju iz prorauna i na njih nije mogue utjecati bez SGE-a.
2. Predviena sredstva za prve mjere poveanja energetske efikasnosti zgrada imaju svoje razdoblje povrata koji se ostvaruje kroz
utede.
3. Ponekad se razdoblje povrata investicije mjeri ve i u mjesecima,
ime se jo unutar iste godine (odnosno prorauna) stvaraju nova
slobodna sredstva za daljnje investicije.
4. Ulaganje u SGE nije ulaganje u projekt, nego proces koji
se odvija u ciklusima investicija, postizanje uteda (stvaranje slobodnih sredstava) pa ponovo investicija (iz
osloboenih sredstava).
Drugim rijeima, financiranje mjera energetske efikasnosti kroz dobro uspostavljeni SGE je kontinuirani i ponavljajui proces koji je u mnogim sluajevima isplativ odmah po pokretanju.
Energetski pregled mogu izvesti strunjaci zaposleni unutar vaeg grada ili
upanije, ili vanjski konzultanti. U sluaju koritenja vanjskih konzultanta,
treba napomenuti da ovakvi strunjaci obino imaju iskustava s prijanjih
energetskih pregleda, a openito se profiliraju tako da raspolau svim potrebnim znanjima. Stoga smatramo uzimanje vanjskih konzultanata za
provoenje energetskih pregleda poeljnijim od koritenja vlastitih.
3.4. Provoenje energetskih pregleda

Primarna aktivnost u svakom projektu energetske efikasnosti svakako je provoenje energetskih pregleda (engl. energy audit). Energetskim pregledom
prikupljaju se i obrauju podaci vezani uz potronju svih energenata te se
identificiraju mogue mjere i zahvati kojima bi se poveala efikasnost potronje energije u razmatranom objektu. Energetski pregled rezultira izvjeem
u kojem su pobrojane identificirane mjere i preliminarno procijenjena njihova isplativost na temelju procijenjenih godinjih uteda na raunima za
energiju i potrebnih investicija izraunava se jednostavno razdoblje povrata
i rangiraju uoene mjere. Mjere energetske efikasnosti u objektima grada ili
upanije ukljuivat e:

postavljanje ISGE-a u svakom objektu

uspostavu sustava gospodarenja vodom

uspostavu radnih procedura za koritenje uredske opreme te ukljuenje kriterija energetske efikasnosti prilikom nabave nove opreme

efikasne sustave elektrine rasvjete

efikasne sustave grijanja, ventilacije i klimatizacije

projekte zamjene goriva

zahvate na vanjskoj ovojnici zgrade.
3.5. Izrada registra zgrada

SGE se provodi u objektima u vlasnitvu grada, upanije ili openito lokalne samouprave a za to je potrebno znati koje su zgrade u ijoj
nadlenosti. Izrada registra svih objekata u vlasnitvu lokalne uprave, grada ili upanije stoga je prioritet broj jedan.
Potrebno je analizirati podatke kojima grad ili upanija raspolae te stvoriti (ukoliko ne postoji), registar imovine lokalne, gradske ili upanijske uprave u obliku
baze podataka, koja e sadravati sve relevantne podatke o objektima i njihovoj energetskoj potronji. Na temelju analize potronje energije i pripadajuih trokova, stvara se lista prioriteta odreuju se objekti koji imaju najvee trokove za energiju, a na kojima e se potom provoditi sve sljedee aktivnosti poboljanja
energetske efikasnosti.
Nadalje, potrebno je osigurati sve preduvjete za uspostavu sustava nadzora potronje energije u svim objektima s jednog sredinjeg mjesta, to je kljuni faktor
za kontinuirano odravanje i poboljanje energetske efikasnosti tih objekata. Primjer opeg i energetskog obrasca prikazuju okvir 7 i okvir 8. Osim ovih podataka,
takoer se biljee i konstrukcijske karakteristike zgrada poput sastava konstrukcije zidova i stropova, njihove debljine te debljine i vrste slojeva toplinske izolacije
uz biljeenje stanja.
Okvir 7 Primjer opeg obrasca u registru zgrada
NAZIV I TIP ZGRADE

Naziv zgrade
Lokacija zgrade (grad, naselje, ulica i kuni broj)
Namjena zgrade (stambena, vrti, kola, )
Identifikacijski broj zgrade
Godina zavretka izgradnje
Projektantska tvrtka (naziv i adresa)
Izvoa radova (naziv i adresa)
Godina zadnje obnove
to je obnovljeno
Izvoa radova (naziv i adresa)
Osoba za kontakt
telefon/fax/e-mail
OPI PODACI
Broj etaa
Broj smjena u danu
Broj sati rada PRVE smjene
Broj sati rada DRUGE smjene
Broj sati rada TREE smjene
Broj sati rada ETVRTE smjene
Broj osoba u PRVOJ smjeni
Broj osoba u DRUGOJ smjeni
Broj osoba u TREOJ smjeni
Broj osoba u ETVRTOJ smjeni
Broj radnih dana u tjednu
Broj radnih dana u godini
O Ljudevit Gaj
Sisak, Caprag, Ulica Lipa 11
kola
344444
1710
ProjectBiro, Grgieva ulica 11, Zagreb
Tehnika d.d, Baruna Filipovia 12, Zagreb
1711
krovite, prozori, obnova proelja
Tehnika d.d, Baruna Filipovia 12, Zagreb
Petar Petrovi
044 22-345
3
2
6
6
50
50
5
200
Okvir 8 Primjer energetskog obrasca za registar zgrada
NAZIV I TIP ZGRADE
Naziv zgrade
O Ljudevit Gaj
Lokacija zgrade
Sisak, Caprag, Ulica Lipa 11
Namjena zgrade
kola
GRIJANJE
Nain grijanja
centralni toplinski sustav - toplana
Oploje grijanog dijela zgrade A (m )
9.900,0
Obujam grijanog dijela zgrade Ve (m )
45.000,0
Plotina korisne povrine zgrade AK (m )
9.000,0
Uee plotine prozora u ukupnoj plotini proelja f (m2/m2)
0,20
Referentna prosjena vanjska temperatura zraka u sezoni grijanja, mm (C)
5,0
Referentna unutarnja temperatura zraka u prostoriji u sezoni grijanja, i (C)
20,0
Referentni temperaturni prag, tV (C)
15,0
Referentni broj dana grijanja tijekom godine
201,3
Broj stupanj-dan grijanja, (Cdan)
3.118,4
Ukupna instalirana toplinska snaga sustava grijanja, kW
500,0
Referentna godinja potreba topline za grijanje Qh (kWh/a)
990.000,0
HLAENJE
Nain hlaenja prostorija
centralni sustav, kompresorski
Oploje hlaenog dijela zgrade A (m )
9.900,0
Obujam hlaenog dijela zgrade Ve (m )
45.000,0
Referentna prosjena vanjska temperatura zraka u sezoni hlaenja mm (C)
22,0
Referentna unutarnja temperatura zraka u prostoriji u sezoni hlaenja i (C)
20,0
Referentni temperaturni prag, (C)
25,0
Referentni broj dana hlaenja tijekom godine
100,0
Broj stupanj-dan hlaenja (Cdan)
1.000,0
Ukupna instalirana snaga sustava hlaenja, kW
300,0
Referentna godinja potreba energije za hlaenje Qh (kWh/a)
700.000,0
VENTILACIJA
Nain ventiliranja prostorija
centralni sustav, ventilatori
Koji objekti se ventiliraju (cijela zgrada, kuhinja, sportska dvorana, ...)
kuhinja
Obujam objekta obuhvaen ventilacijom, (m )
100,0
Ukupna instalirana snaga sustava ventiliranja, kW
2,0
Referentna godinja potreba energije za ventilaciju Qh (kWh/a)
2.000,0
PRIPREMA TOPLE SANITARNE VODE (centralna priprema PTV)
Nain pripreme tople sanitarne vode (energent)
vlastita kotlovnica
Referentna temperatura ulazne sanitarne vode, (C)
13,0
Referentna temperatura tople sanitarne vode, (C)
43,0
Referentna godinja potronja tople sanitarne vode, (m /a)
100,0
Ukupna instalirana toplinska snaga sustava za pripremu tople vode, kW
3,0
Referentna godinja potreba energije za pripremu tople sanitarne vode, (kWh/a)
3.500,0
VODA ZA PIE I SANITARNA VODA
Sustav opskrbe pitkom vodom
gradski vodovod
Referentna godinja potronja vode, (m /a)

ELEKTRINA ENERGIJA
Ukupna nazivna snaga svih elektrinih potroaa, (kW)
200,0
600,0
Ukupna nazivna snaga svih elektrinih grijalica, (kW)
100,0
Ukupna nazivna snaga svih rasvjetnih tijela, (kW)
10,0
Referentna vrna snaga potronje, (kW)
324,0
Referentna godinja potreba elektrine energije, (kWh/a)
259.200,0
3.6. Uspostava informacijskog sustava

gospodarenja energijom (ISGE)
Svaka postignuta uteda treba biti zabiljeena i o njoj treba obavijestiti poglavarstvo. Jedan od glavnih uzroka izostanka potpore poglavarstva je neredovito izvjetavanje od strane onih zaduenih za provedbu SGE-a. Relevantne informacije treba prosljeivati svim zaposlenicima uprave
s obzirom na njihovo podruje odgovornosti i ukljuenost u projekt. Sve zaposlenike, koji su doprinijeli energetskim i novanim
utedama, treba javno pohvaliti za uloeni trud.
Informacijski sustavi lokalne, gradske i upanijske uprave moraju biti integrirani tako da se podaci mogu dijeliti izmeu odjela i ureda. Menaderi i
osoblje ne smiju imati osjeaj da e dijeljenje podataka i informacija imati
potencijalno tetan uinak na njihovo podruje odgovornosti upravo naprotiv!
Podaci pripadaju gradu i upaniji, ne pojedinim proelnicima ili odjelima!
Dostupnost podataka temelj je planiranja i napretka kako grada odnosno
upanije.
Jednostavni shematski prikaz modernog ISGE-a u zgradarstvu prikazan je
na slici 22. Ovakvi i slini sustavi ve postoje i uspostavljeni su u EU-u, a
realizirani su i u sklopu pilot-projekata poveanja energetske efikasnosti u
Hrvatskoj (npr. Sisak).
Uvoenjem ISGE-a u gradskom ili upanijskom poglavarstvu, dobivamo mogunost:

ranog otkrivanja nepotrebnog rasipanja energije
informacijske potpore donoenju odluka
pregleda i analize dosadanjih operativnih podataka
identifikacije i planiranja izvrenja projekata poveanja energetske
efikasnosti
preciznog definiranja pokazatelja potronje, efikasnosti i uspjenosti
potpore u budetiranju energenata i financijskom menadmentu
prikupljanja podataka o energentima i potronji za druge sustave.
Razumijevanje svrhe i mogunosti ISGE-a u ostvarivanju pojedinih ciljeva,
vrlo je vano ukoliko se energijom eli efikasnije gospodariti. Obzirom da je
ISGE glavni alat sustava za gospodarenje energijom, tehnike specifikacije i
mogunosti prikazane su u prilogu 4.
3.7. Poveanje efikasnosti potronje energije

3.7.1. Realizacija projekata
Koristei podatke iz ISGE-a, moemo donijeti odluke o projektima poveanja
efikasnosti potronje energije. Ovisno o utvrenim pokazateljima, mogu se
provesti neki od projekata iz priloga 1, a primjeri ve izvedenih mjera prikazani su u prilogu 2.
Slika 22 - Sredinji sustav nadzora i upravljanja energetikom
3.7.2. Praenje rezultata

Usporedbe s drugim gradovima koji sustavno gospodare energijom, mogu biti katalizator za poboljanje energetske efikasnosti i
smanjenje trokova u vlastitom gradu.
Mjerila (engl. benchmarks) su alat za mjerenje efikasnosti jednog grada ili
upanije u odnosu na druge, odnosno usporeivanje dvaju sustava na ravnopravnoj osnovi. Poboljanja efikasnosti potronje slijedom znanja steenih
kroz SGE, mogu se dokumentirati u set mjera. Ovakvo dokumentirane mjere
poboljanja energetske efikasnosti u zgradama, mogu imati velike koristi u
drugim gradovima i upanijama i dramatino smanjiti vrijeme podizanja standarda i rjeavanja problema.
Grad ili upanija koja eli usporeivati svoj rad s drugima i dokazati svoju
uspjenost na ravnopravnoj osnovi mora:

odluiti o metodologiji koju eli koristiti kao osnovu za usporeivanje
(npr. potronju elektrine energije u korelaciji s vanjskom temperaturom i brojem ljudi u prostorima ili potronja vode po zaposleniku)

odrediti pogonske operacije koje eli koristiti za mjerilo

biti dobro pripremljena i analizirati sve to je potrebno prije usporeivanja (ovo je preduvjet za postizanje istoga u drugim dijelovima grada
ili upanije).
Kandidati za usporeivanje mogu se odrediti kroz trgovinske ili neke druge
udruge, novine i kontakte s kolegama. Veina gradova i upanija je spremna
usporeivati se, iako e neke moda pruati otpor jer ele odrati imid konkurentnosti za koji moda i nema pokria. Ovakvom razmiljanju u modernom
drutvu nema mjesta, a nema ni razloga SGE djeluje sinergijski, to znai da
kada jedan grad ili upanija poboljava svoje radne uvjete, automatski moe
vui prema boljemu i druge gradove i upanije.
Lokalne, gradske i upanijske uprave koje su u gospodarenju energijom
uspjene razumiju da im se prilazi, jer su prepoznate kao najbolje i esto e
pristati dijeliti informacije s vama. Veina uprava meutim, nee pristati dijeliti informacije s upravama koje i same nisu provele analizu svojih zgrada.
Neki referentni pokazatelji prikazani su u prilogu 3.
3.8. Promoviranje energetske efikasnosti

Ljudski faktor je pri provoenju programa SGE-a od izuzetnog
znaaja te uspjenost programa prvenstveno ovisi o predanosti ljudi i njihovoj spremnosti na promjene obrazaca ponaanja kako bi postigli definirane
ciljeve.
Stoga je potrebno osmisliti motivacijsko-edukacijske kampanje za zaposlenike u upravi, u obliku prezentacija, predavanja, seminara i radionica. Za
provoenje ovih aktivnosti predlaemo angaman konzultantskih tvrtki te
posebice fakulteta koji e osmisliti kampanje ili prilagoditi postojee edukacijske aktivnosti posebno za zaposlenike dravne uprave. Kontinuitet ovih
aktivnosti bitno je osigurati i nakon formalnog zavretka projekta.
Osoblje mora razumjeti izvjea koja se generiraju tijekom rada i to trebaju
poduzeti u skladu s tim izvjeima. To zahtijeva da osoblje proe edukaciju i
da funkcionira kao tim. Edukacija, stoga, mora:

prenijeti jasnu sliku pogonskom osoblju o nainima na koja troila
utjeu na ukupni pogon zgrade, ureda ili neke druge jedinice

objasniti da se trokovi energije mogu regulirati

pomoi osoblju da radi zajedno kao tim i prepozna mogunosti smanjenja energetskih trokova u svojem djelokrugu
motivirati osoblje da potie i svoje kolege na poslu u aktivnom sudjelovanju i radu na smanjenju potronje odnosno efikasnijem troenju
energije

naglasiti da kada se pojavi problem, treba ga smatrati zajednikim
(pogonsko osoblje, ali i menaderi) i kao takvoga ga i rjeavati pojedinci nee biti izdvojeni i ne trebaju sami sve rjeavati

koristiti jednostavne grafove, vizualna pomagala i literaturu za prikaz
dosadanjeg rada pogona i za prikaz buduih ciljeva i naina rada.
Primjerice, iako su raunala danas uobiajena na svim radnim mjestima,
nije svatko raunalno pismen. Napredna oprema i sustavi upravljanja
ukljuuju raunala, pa je edukacija u ovom podruju vrlo vana i brzo
e vratiti uloena sredstva. Nove tehnike i tehnologije u drugim podrujima takoer zahtijevaju odgovarajuu edukaciju.
Nuno je i da zaposlenici koji e se baviti SGE-om dobro vladaju engleskim
jezikom, s obzirom da je literatura, meunarodni standardi i norme, a esto i
komunikacija s inozemnim strunjacima (pogotovo s obzirom na pristupanje
EU-u) na engleskom jeziku. Poeljni su i drugi jezici s velikim brojem govornika na podruju EU-a poput njemakog i francuskog.
3.8.1. Uspostavljanje sustava informiranja zaposlenika

Potezi poduzeti od strane grada ili upanije pruit e pozitivan primjer i potaknuti projekte energetske efikasnosti na svim ostalim razinama. Da bi se to
postiglo, kljuno je uspostaviti sustav informiranja i educiranja zaposlenika,
putem svih raspoloivih medija. Za to je potreban angaman ureda za odnose s javnou kako grada ili upanije tako i glasnogovornika viih instanci,
poput pojedinih ministarstava.
Osim toga, predlaemo pokretanje tematske web stranice, na kojoj e se
nalaziti sve relevantne informacije o aktivnostima. To moe biti i posebna
stranica unutar portala gradske/upanijske uprave, koja se bavi pitanjima
energetske efikasnosti. Naime, Internet postaje sve zastupljeniji medij u Hrvatskoj. Prema istraivanju tvrtke GfK23 preko 1,2 milijuna stanovnika Hrvatske starijih od 15 godina koristi Internet, od kojih 37% koristi Internet
svakodnevno, a 77% barem jednom tjedno. Vjerojatnost da vai zaposlenici
odgovaraju ovakvoj statistici vrlo je velika i to gradska ili upanijska uprava
treba okrenuti u svoju korist.
Publiciranje svojih postignua, pogotovo u tako jasnom obliku kao
to je uteen novac zbog poveanja energetske efikasnosti, smanjenja utjecaja na okoli te istovremenog usklaivanja s trendovima
EU-a i ire globalne zajednice odlian je argument u raspravi o
uspjenosti grada ili upanije.
3.8.2. EE Info-centri za graane

Kao dio sustava informiranja i educiranja ope javnosti, projektom se predvia i uspostava tzv. EE info-centara, mjesta na kojima e se graani moi
informirati o aktivnostima energetske efikasnosti koje provodi grad ili upanija, rezultatima takvih aktivnosti, koristima koje efikasna potronja energije moe donijeti i njima samima te nainima i mogunostima za uspostavu
vlastitih projekata energetske efikasnosti. Za rad ovakvih centara potrebno je
osigurati i opremiti uredski prostor (ne mora biti velik, ve i 20-30 m2 moe
biti dovoljno), a u svakom centru zaposliti jednu ili dvije osobe. Na ovaj se
nain poinje stvarati mrea info centara energetske efikasnosti, koja pak
osigurava kontinuiranu informativnu kampanju o energetskoj efikasnosti u
vaem gradu ili upaniji.
www.gfk.hr/press/internet7.htm
23
Valja istaknuti da su ovakva mjesta informiranja u potpunosti u

skladu sa Strategijom energetskog razvitka Republike Hrvatske24,
gdje se pod tehnikim i organizacijskim mjerama za poticanje energetske efikasnosti, eksplicitno navodi informiranje javnosti i
promocija.
Informiranje javnosti treba organizirati u sklopu energetskih centara na razini
upanija. Strategijom se takoer nalae uspostavljanje savjetodavnih slubi,
koje se mogu nalaziti u sklopu energetskog centra ili izvan njega, a koje omoguavaju graanima dobivanje informacija i savjeta o energiji, njenom racionalnom koritenju, moguim utedama i svim drugim pitanjima od interesa.
Nadalje, zakonska podloga za ovu aktivnost takoer se nalazi i u Zakonu o
energiji. Naime, prema Zakonu o energiji25, programe za efikasno koritenje
energije na lokalnoj razini duna su donijeti nadlena tijela jedinica lokalne i
podrune (regionalne) samouprave.
EE info-centri svakako trebaju biti sastavni dio Programa. I konano, sama
europska Direktiva o energetskoj efikasnosti i energetskim uslugama26, kao
izuzetno vaan element energetske efikasnosti, navodi dostupnost informacija, pa je to jo jedna potvrda izuzetnog znaaja uspostave ovakvih centara.
Imid lokalne, gradske ili upanijske uprave kada se radi o pitanjima potronje energije i zatite okolia, postaje sve vaniji. Neki gradovi i upanije
ve predaju izvjea dravnim agencijama o smanjenjima potronje energije,
poveanjima energetske efikasnosti i smanjenju CO2 emisija. Iste informacije
pruaju i svojim klijentima i graanima! S pravom se ponose dokumentiranjem i objavljivanjem svojeg uspjeha. Te gradske i upanijske uprave ele
da graani koji s njima ive znaju da su dobri lanovi zajednice da poboljavaju efikasnost potronje energije i smanjuju tetne emisije, te se tako
pridruuju aktivnostima suzbijanja i ublaavanja klimatskih promjena.
3.9. Poticanje projekata poveanja energetske

efikasnosti
Gradovi i upanije pruaju usluge koje mogu biti energetski intenzivne poput
uline rasvjete i javnog prijevoza. Neke od tih usluga mogu biti koncesijom
dodijeljene drugom pruatelju usluga, umjesto da ih prua grad ili upanija.
No, poglavarstvo ipak moe utjecati na potronju energije takvih usluga.
Uspostavom energetskih kriterija pri dodjeli ugovora o koncesiji ili
primjenom dodatnih zahtjeva u natjeajima javne nabave, lokalna
vlast moe poboljati svoju energetsku efikasnost dugorono te
takoer smanjiti troenje novca poreznih obveznika.
Nije vrijedno truditi se oko inicijativa ili projekata koji zahtijevaju kapitalne
trokove od strane grada ili upanije, ako stav uprave nije jasno izreen ili
ako ne postoji razumijevanje za kapitalna ulaganja.

Inicijalni troak: Financijska politika uz svijest o energetskoj efikasnosti i odrivom razvoju moe biti pronalaenje najbolje cijene za
novu ili zamjensku opremu bez razmatranja dugoronih trokova, ali
uz davanje vee vanosti energetskim performansama projekta (jer se
i utedama ostvaruje profit).

Troak ivotnog vijeka: Grad ili upanija treba razmotriti pogonsku
efikasnost i trokove opreme tijekom cijelog ivotnog ciklusa. Obino
energetski efikasnija oprema ima i dulji ivotni vijek pa su dugoroni
trokovi ove opreme manji.

Povrat sredstava: Ako je politika uprave da se investicije moraju
vratiti unutar 18 mjeseci, nije realistino pripremati projekt koji e se
isplatiti za, primjerice, 3 godine.
3.10. Promidba pozitivnih primjera i daljnja motivacija

Motivacija je kljuan faktor u svaijem radnom danu. Periodiki formalni ili
neformalni sastanci i drugi naini komunikacije o ciljevima i postignuima
vezanim za SGE, su znaajan faktor u uspjenosti programa uvoenja gospodarenja energijom. Treba zapamtiti da gospodarenje energijom ovisi o ljudima! Njihovo sudjelovanje i motivacija te doprinos uspjehu su kljuni ne
zaboravite ih!
2006/32/EC, lanak 7 (Directive 2006/32/EC of the European Parliament and of the Council on Energy End-Use Efficiency and Energy Services and Repealing Council Directive 93/76/EEC)
24
25
26
4.
Zakljuak
Sustavno gospodarenje energijom temelji se na mjerenjima to su podaci. Pokazatelji efikasnosti koji nastaju usporeivanjem podataka su
informacije. Znanjem pronalazimo naine poveanja energetske efikasnosti i tako znanjem zaraujemo.
Da bi nae znanje, informacije na kojima poiva, odnosno podaci na kojima
poivaju informacije, bili to bolji, potrebno je podatke prikupljati u dogovorenim razmacima, po mogunosti automatski (bez runog unosa). Za slinu
cijenu, mjerenja se mogu izvravati svaki dan ili svake sekunde te gotovo
trenutano biti obraivana putem informacijskog sustava (ISGE). Meutim,
da bi podaci bili korisni, frekvencija prikupljanja podataka treba biti:

dovoljna da omogui da se problemi i rjeenja uoe (dakle, prije nego
problem zavri i proces je preao u drugi nain funkcioniranja)

ea od promjena u uzorku koritenja energije, barem dvostruko

ne toliko esta da se promjene dogaaju zbog promjena u kontrolnom
sustavu, nego da odraavaju stvarne promjene u energetskoj efikasnosti procesa.
Prikupljanje podataka u dugakim razmacima, odnosno rijetko, moe za posljedicu imati odreivanje grubih ciljeva i prouzroiti da sustavno gospodarenje energijom ili pojedini projekt poveanja energetske efikasnosti unutar
SGE-a, jednostavno ne ispuni oekivanja. Ako grad i upanija ne mogu vidjeti uinak svojih aktivnosti, vjerodostojnost sustava se gubi. Nee se postii
utede, osim onih koje obino slijede uvoenje bilo kojega SGE-a ili sustava
za upravljanje kvalitetom, zbog iskljuive orijentacije na utedu energije. Te
utede, meutim, su daleko ispod moguih koje proizlaze iz paradigme poveanje efikasnosti potronje energije i tipino nee biti odrive.
SGE treba funkcionirati u realnom vremenu iz sljedeih razloga.

Sustav u sadanjem vremenu moe prepoznati lou efikasnost (npr.
kvar) dovoljno brzo da se poduzmu potrebni korektivni koraci

Podaci u sadanjem vremenu pruaju bolje razumijevanje dogaanja
u povijesti

Podaci u sadanjem vremenu mogu biti podloga za preciznije odreivanje ciljeva (modela)

Informacije u sadanjem vremenu su bolje za plaanje temeljem aktivnosti.

Podaci o energentima u sadanjem vremenu su konzistentni s prikupljanjem podataka za opi sustav upravljanja efikasnou a integracija SGE-a u druge procese je izuzetno vana.
Prepoznavanje loe efikasnosti omoguuje zaposlenicima u zgradama u vlasnitvu grada ili upanije, ispravljanje problema i postizanje uteda. Ako se
ovo usporedi sa sustavom koji korisniku daje samo informaciju da se problem
dogodio juer ili prolog tjedna (a ponekad i samo da se dogodio, bez dodatnih podataka), ostaje nam samo znanje da je prilika proputena te smo
suoeni s problemom osiguravanja da se problem ne ponovi (to ne mora
nuno biti i ostvarivo).
PRILOG 1: TIPSKE MJERE ENERGETSKE EFIKASNOSTI

U nastavku emo dati pregled pojedinanih mjera za poveanje efikasnosti
potronje energije, tipinih za uredske prostore dravne, upanijske i lokalne
uprave.
Gospodarenje energijom
Iskustva pokazuju da se samo uspostavljanjem sustava za gospodarenje energijom i imenovanjem osobe zaduene za energetiku, mogu
postii utede od 10% ukupnih godinjih trokova za energiju. Pri
tome treba imati na umu da je ovo mjera koja ne zahtijeva gotovo nikakve
investicije.
Tijekom provoenja energetskih pregleda zgrada dravne i lokalne uprave,
vrlo se esto uoava da se nepotrebno veliki novani iznosi plaaju, primjerice, za nepravilno ugovorenu angairanu snagu. Ti iznosi esto prelaze i
vie desetaka tisua kuna na objektu jednog od hrvatskih ministarstava
je ustanovljeno nepotrebno plaanje u iznosu od gotovo 25.000 kuna. Ovo
potvruje potencijal za utede energije istim administrativnim, odnosno organizacijskim promjenama bez ulaganja u pojedine tehnike mjere.
Pod ovom mjerom podrazumijeva se i analiza obrazaca ponaanja zaposlenika koji utjeu na potronju energije i vode u razmatranom objektu. Takoer,
podrazumijeva se pridobivanje informacija o postojeem stupnju informiranosti zaposlenika o potrebi za gospodarenjem energijom te o stupnju njihove
motiviranosti za provoenje mjera poveanja energetske efikasnosti.
Rezultati ovakve analize su inputi za kreiranje tematskih seminara i radionica
za zaposlenike.
Gospodarenje vodom
U objektima dravne uprave voda se prvenstveno koristi u sanitarne svrhe
kao topla i hladna voda, te za potrebe kuhinje i restorana. Posebice u starijim
zgradama, kakve veina dravnih zgrada i jesu, stanje vodovodnih instalacija
je vrlo loe te su neeljena isputanja vrlo esta.
Zbog nepostojanja sustava za praenje potronje vode, isputanja
se ne uoavaju po nekoliko mjeseci, to rezultira znatno veom potronjom vode, kao sve dragocjenijeg i skupljeg resursa, a time i veim trokovima. Ovaj problem uoen je i u zgradama na kojima je praena potronja, gdje
veliko isputanje nije uoeno ak po nekoliko mjeseci. Nadalje, vrlo esto su
isputanja prisutna i u sanitarnim vorovima. Iskustva pokazuju da se rekonstrukcijom vodovodne mree te obnovom sanitarnih vorova (ugradnja tednih armatura, vodokotlia, pisoara sa senzorima nazonosti) te sustavnom
brigom i kontrolom potronje vode, trenutna potronja vode moe
smanjiti za ak oko 70%.
Danas kada pitka voda postaje sve vei svjetski problem te kada
njezina cijena sve vie raste, nitko si vie ne moe dopustiti luksuz
nesavjesne potronje vode.
Slika 23 Udjeli u potronji elektrine energije za pojedine vrste uredske opreme

(izvor: http://energyrating.gov.au)
nisu zanemarive, ali su vrlo esto podcijenjene i nedovoljno iskoritene, to

zbog neznanja, to zbog nemara. Kao prvo, uredsku opremu nakon uporabe
treba u potpunosti ugasiti. Naime, jo je uvijek nedovoljno poznata injenica
da elektronika oprema troi elektrinu energiju i kada je u stand-by nainu
rada. Prema procjenama Europske komisije, ova potronja sudjeluje u ukupnoj potronji elektrine energije u zemljama lanicama ve s preko 10%, to
je svakako zabrinjavajua injenica, koja je i potaknula Europski komisiju na
pokretanje dobrovoljnih sporazuma s proizvoaima kroz program Stand-by
Initiative.
esto se dogaa da, unato tome to uredska oprema, posebice raunala i
monitori, ima mogunost gospodarenja energijom i ulaenje u reim niske
potronje, te mogunosti jednostavno nisu ukljuene zbog nemara ili neznanja zaposlenika.
Postoji niz softverskih rjeenja, primjerice EZ Save, koji je u potpunosti besplatan, a omoguuje sredinju administraciju, odnosno ukljuivanje sustava
za gospodarenje energijom u raunalima i monitorima simultano na cijeloj
mrei raunala. Dodatno omoguava i provjeru statusa sustava za gospodarenje energijom na pojedinim raunalima u mrei (EZ Wizard). Primjer potronje elektrine energije uredske opreme u stand-by nainu rada za tipinu
uredsku zgradu prikazuje slika 24.
Prilikom nabavke nove opreme energetska efikasnost mora biti jedan od najvanijih kriterija prilikom izbora opreme. Taj potencijal je prepoznat irom
svijeta te je ve 1992. Agencija za zatitu okolia u SAD-u uvela EnergyStar program, kojem se uredbom 2422/2001 Europskog parlamenta i vijea
Uredska oprema i ostali ureaji

Velika veina objekata dravne uprave su dakako uredski prostori. U takvim
prostorima znaajan udio u potronji elektrine energije zauzima uredska
oprema (raunala, pisai, fotokopirni ureaji, faks ureaji i dr.), ak do 40%.
Primjer udjela u ukupnoj energiji za zgrade javne uprave prikazuje slika 23.
Mjere koje se mogu poduzeti kod uporabe postojee uredske opreme svako
Slika 24 Potronja elektrine energije za ureaje u stand-by nainu rada za tipinu

zgradu u jednoj godini (izvor: http://energyrating.gov.au)
pridruuje i Europska unija. EnergyStar je dobrovoljni program oznaavanja,

osmiljen da bi se identificiralo i promoviralo energetski efikasne proizvode,
s ciljem smanjenja emisija staklenikih plinova. Procijenjeno je da su utede
u SAD-u zbog koritenja EnergyStar proizvoda bile oko 12 milijardi dolara
samo u 2005. godini. U tablici 3 dane su neke karakteristike opreme kojoj je
dodijeljena EnergyStar oznaka.
Prilikom odabira ostale opreme, primjerice kuanskih ureaja, svakako treba
birati ureaje razreda energetske efikasnosti A, A+ ili A++, jer ove
oznake jame najveu energetsku efikasnost, odnosno takvi ureaji koriste
45 do 70% manje energije u odnosu na standardne ureaje (razreda energetske efikasnosti D ili E).
Tablica 3 - Mogue utede ostvarene uporabom energetski efikasne uredske oprem
Ureaj
Utede
Raunala
Imaju mogunost gospodarenja energijom koja

donosi 70% utede u odnosu na raunala bez te
mogunosti.
Fotokopirni
ureaji
40% utede u odnosu na standardne modele
Fax ureaji
Imaju mogunost ulaska u reim niske potronje

kada se ne koriste, ime se smanjuje ukupna
potronja energije za 40% u odnosu na ureaje
bez te funkcije.
Monitori
Imaju mogunost ulaska u sleep nain rada kada

se ne koriste ime se uteuje 90% energije u
odnosu na monitore bez te funkcije
Printeri
Imaju mogunost ulaska u reim niske potronje

kada se ne koriste, ime se smanjuje ukupna
potronja energije za 60% u odnosu na ureaje
bez te funkcije.
Skeneri
Efikasni modeli troe 50% manje elektrine energije

od standardnih modela
Rasvjeta
Elektrina rasvjeta u prostorima odgovorna je za gotovo 40% ukupne potronje elektrine energije. Praksa pokazuje da se 30 do 50%
potronje elektrine energije u sustavima rasvjete moe smanjiti mjerama
energetske efikasnosti. Objasnimo prvo razliku izmeu obinih i tednih arulja.
Osnovna razlika izmeu tednih i klasinih arulja je nain na koji se dobiva
svjetlost.
Kod klasine arulje svjetlost se dobiva prolaskom elektrine struje kroz tanku icu volframa, koja se tada zagrijava i svijetli. Takvim nainom samo oko
5 do 10% potroene elektrine energije pretvara se u svijetlost (koja nam
je primarni cilj), a ostatak energije (vie od 90%) nepotrebno se pretvara u
toplinu koja se oslobaa u okoli.
Kod tedne arulja svjetlost se dobiva prolaskom struje kroz plin koji tada
emitira svjetlost. Zbog razliitog principa rada, tedna arulja se izgledom
razlikuje od klasine. Svaka tedna arulja sastoji se od dva djela: cijevi koja
je s unutarnje strane premazana fosforom i ispunjena plinom te magnetskog
ili elektronskog balasta koji slui za paljenje arulje.
Princip rada tedne arulje je sljedei:

Kada struja iz balasta prolazi kroz plin u cijevi, on isijava

ultraljubiasto zraenje

Ultraljubiasto zraenje aktivira fosforni premaz na unutarnjoj

strani cijevi koji tada emitira vidljivu svjetlost kroz povrinu cijevi

Na ovaj nain 20 25% potroene elektrine energije pretvara

se u svjetlost.
Osim manje potronje energije, CFL arulje svojim radom, prema tome, proizvode 70% manje topline negoli standardne arulje, pa je i to znaajna
prednost, posebice u ljetnim mjesecima. Dakle za istu koliinu emitiranog
svjetla tedna arulja potroi 3 do 4 puta manje elektrine energije od klasine arulje, to prikazuje tablica 4.
Tablica 4 - Usporedba snaga klasinih i tednih arulja za priblino istu emisiju svjetla
Klasina arulja [W]

25
50
60
75
100
120
150
tedna arulja (CFL) [W]

5
9
15
20
25
28
39
Danas postoji veliki izbor oblika i snaga tednih arulja, kako bi se mogle
zadovoljiti razliite potrebe (funkcionalne i estetske) korisnika, to je ilustrirano na slici 25.
Slika 25 - Prikaz dostupnih oblika tednih arulja koje se mogu koristiti umjesto klasinih
arulja
Tablica 5 prikazuje usporedbu trokova klasine i tedne arulje. Pretpostavimo da arulja svijetli 6 sati na dan (2190 sati na godinu). Prosjena cijena
kilovat sata elektrine energije za HEP-ov bijeli tarifni model (65% vremena
u vioj tarifi uz cijenu od 0,74 kn/kWh i 45% vremena u nioj tarifi uz cijenu
od 0,39 kn/kWh) iznosi 0,62 kn/kW s PDV-om. ivotni vijek je 12 000 h za
tednu arulju i 1 500 h za klasinu.
Tablica 5 - Prikaz trokova tedne arulje u usporedbi s klasinom aruljom
tedna arulja
(23 W)
Klasina arulja
(100 W)
Cijena arulje
Oko 80 kn
Oko 3 kn
Vijek trajanja
2 000 dana (5,5

godina)
250 dana (0,7

godina)
Godinja potronja
(cijena) energije
50,37 kW (31,20
kn)
219 kW (135,8 kn)
Broj zamijenjenih
arulja u 5 godina
Ukupni trokovi u 5
godina:
236 kn
700 kn
Uteda ostvarena
tijekom ivotnog
vijeka arulje:
464 kn
0 kn
Iz gore prikazane usporedbe moe se vidjeti da se visoka cijena tedne arulje vrati korisniku za manje od godinu dana (oko 10 mjeseci), kroz manju
potronju elektrine energije.
Iskustvo pokazuje da ak i vrlo jednostavne mjere, poput iskljuivanja elektrine rasvjete kada nitko ne boravi u prostoriji ili kada je razina dnevnog
svjetla dostatna, znaajno smanjuje potronju. Nadalje, uz malene investicije
mogue je ugraditi senzore koji e detektirati prisutnost ljudi u prostoriji te
u ovisnosti o tome paliti i gasiti svjetla i/ili senzore koji mjere jainu vanjske
svjetlosti te prilagoavaju unutranju rasvjetu u kontinuiranom ili stupnjevitom rasponu od 0 do 100%. U tablici 6 mogu se vidjeti mogunosti utede
ugradnjom senzora u raznim tipovima prostorija.
na ekoloki povoljnije gorivo, kao i odbacivanje svih pojedinanih

grijaih tijela, primjerice elektrinih radijatora i puhala.
to se sustava klimatizacije tie, najee se koriste split rashladni ureaji,
iji je uinak samo lokalan. U velikim objektima, s energetskog je stajalita
povoljniji sredinji sustav ventilacije i klimatizacije, gdje se na jednom mjestu
za cijelu graevinu ili bar njezin vei dio vri dobava i priprema zraka (grijanje
ili hlaenje). Ovakvi se sustavi izvode kompresorskim ili apsorpcijskim rashladnim agregatima i uvijek je potrebna automatska kontrola takvih sustava.
Ukoliko se radi o manjim objektima, gdje je jedina mogunost koritenje split
rashladnih ureaja, svakako treba odabrati one s najviim razredom energetske efikasnosti.
Tablica 6 - Mogue utede u sustavima rasvjete ugradnjom senzora
Tip prostora
Privatni ured
Otvoreni ured
Uionica
Konferencijska soba
Hodnici
Skladita, ormari
Mogunost utede energije (%)

13 - 50
20 - 28
40 - 46
22 - 65
30 - 80
45 - 80
Veinu rasvjete uredskim prostorima ipak ini rasvjeta izvedena fluorescentnim cijevima razliitih snaga (uobiajeno 18 W, 36 W ili 58 W). No, veina tih
cijevi opremljeno je magnetskim prigunicama, zbog kojih im se nazivna snaga poveava za 13 W. Kao prva mjera u ovakvim sustavima rasvjete namee
se zamjena magnetskih prigunica elektronikim. Tom se mjerom uobiajeno
ostvaruju utede elektrine energije od 25 %, a dodatno se produljuje
radni vijek fluorescentne cijevi, dobiva se rad bez treperenja koje se javlja uz
magnetsku prigunicu i nii su trokovi odravanja. Takoer, prema Direktivi 2000/55/EC, od studenoga 2005. godine u EU-u je zabranjeno koristiti
magnetske prigunice u svim novim instalacijama fluorescentne rasvjete. U
ovisnosti o stanju u svakom pojedinom objektu, povrat ovakve investicije
iznosi od 4 do 8 godina.
Posebice u starim objektima, vrlo je est sluaj da je sustav rasvjete vrlo star
i nezadovoljavajue kvalitete, to dakako znai neprimjerene radne uvjete.
Stoga se esto javlja i potreba za cjelokupnom rekonstrukcijom sustava. Takvi
zahvati se rijetko mogu opravdati samim energetskim utedama, ali su nuni
zbog pruanja zadovoljavajuih radnih uvjeta.
Grijanje, ventilacija i klimatizacija

Kada je rije o ukupnoj potronji energije, u uredskim prostorima sustavi grijanja, ventilacije i klimatizacije mogu sudjelovati ak s preko 50%. Vano je
uoiti kakav je postojei sustav za grijanje, ventilaciju i klimatizaciju (GVK) u
objektu (toplinska mrea, vlastita kotlovnica, pojedinano grijanje, postojanje
sredinjeg sustava ventilacije i klimatizacije i dr.).
Nadalje, izuzetno je vano postoji li mogunost regulacije temperature prostora. Najee takva mogunost ne postoji, pa su vrlo esti sluajevi da se
u zimskim/ljetnim mjesecima otvaraju prozori dok grijanje/hlaenje radi. U
sustavima grijanja treba teiti ugradnji termostatskih radijatorskih ventila, ime se moe postii do 20% uteda. Nadalje, sustave
grijanja treba uiniti automatski upravljivima i kontroliranima, ime e se postii optimalna potronja energije.
Temperaturu grijanog prostora treba prilagoditi vremenskim uvjetima iskustvo pokazuje da se sniavanjem temperature grijanog prostora za 1 C mogu
ostvariti godinje utede 7 do 8 %, naravno uz uvjet da se ne narui toplinska
ugoda ljudi. Takoer, uvijek treba razmotriti i mogunost prelaska
Zamjena goriva
U brojnim sustavima grijanja, posebice u starim zgradama, jo se uvijek kao
energent koristi loivo ulje. Danas se ve puno rjee mogu pronai sustavi
koji koriste ugljen, mada ni tu mogunost ne treba iskljuiti, a kao nepovoljan
oblik grijanja takoer treba naglasiti i grijanje elektrinom energijom. Ovakvi
sustavi ne samo da su energetski neefikasni ve imaju i negativan utjecaj
na okoli, posebice na lokalno zagaenje zbog emisija sumpornog dioksida
(SO2), duikovih oksida (NOx), krutih estica i ugljinog dioksida (CO2). Stoga
takve energente treba zamijeniti energentima s manjim udjelom sumpora
i ugljika. Kao najpogodniji energent namee se prirodni plin. Ukoliko je
objekt na mjestu gdje postoji plinska mrea, svakako je poeljno sustav grijanja prilagoditi prirodnom plinu. No, ukoliko plinska mrea nije dostupna, mogua su i druga rjeenja. Prvenstveno se to odnosi na koritenje ukapljenog
naftnog plina (UNP). UNP je hrvatski proizvod kojeg proizvodi INA d.d. u
svojim postrojenjima u Zagrebu, Rijeci i Ivani Gradu, a puni ga, distribuira i
INA-ina tvrtka-ker PROplin d.o.o. UNP je dostupan u malim nadzemnim
ili podzemnim spremnicima razliitih zapremina koji se postavljaju nedaleko
od objekta i sustavom cjevovoda dovodi u objekt do razliitih troila. Takoer
treba istaknuti i da se plinsko grijanje pokazuje najisplativijim. U tablici 7
dana je usporedba jedininih cijena za grijanje na elektrinu energiju, loivo
ulje te plin.
Tablica 7 - Usporedba cijena i emisija razliitih sustava grijanja
Emisije [kg/kWh]
Energent
Ogrjevna
vrijednost
[kWh/jedinici]
Prosjena
trina
cijena
Cijena po toplinskom
kWh
SO2
NOx
estice
CO2
el.energija [kWh]
0,6-0,7 kn/
kWh
cca 0,7 kn/kWh
0,00081
0,00041
0,00004
0,270
loivo ulje [kg]
11,9
4 4,5 kn/
kg
0,55 -0,65 kn/kWh
0,00084
0,00025
plin [m3]
9,4 - 10
2,08 kn/m3
0,25 -0,30 kn/kWh
0,00018
0,00010
0,00005
0,2276
0,2020
Nadalje, svakako treba ocijeniti i mogunost koritenja obnovljivih izvora

energije, posebice prilikom veih rekonstrukcija, kada se takvi sustavi jako
dobro mogu integrirati u novo rjeenje.
Problemi s mjerama rekonstrukcije vanjske ovojnice svakako su financijske

prirode. Naime, ovakve investicije su izuzetno velike, a razdoblja povrata su
vrlo visoka preko 50 godina. No, ukoliko se rekonstrukcijom predvia sanacija fasade, tada toplinska izolacija nikako ne smije biti izostavljena.
Koncept Inteligentne niskoenergetske kue
Svi gore prikazani primjeri dani su ilustrativno, kako bi ukazali na mogue

mjere poveanja energetske efikasnosti i ostvarivanja novanih uteda. Ukoliko mislite da su i u zgradama pod vaom upravom mogue utede prema
prikazanom modelu, sigurni smo da e struna osoba pronai i vie nego to
nakon itanja ovih redaka moe biti vidljivo.
Potrebno je pronai strunu osobu koja e obaviti energetski pregled i predloiti mjere poboljanja energetske efikasnosti za vau zgradu, zajedno s listom prioriteta temeljenoj na ekonomskoj isplativosti mjera svakako treba
istaknuti da znaajna poboljanja moete postii i bez dodatnih ulaganja.
U sluajevima izgradnje novog objekta ili velike rekonstrukcije postojeeg,

valja razmotriti mogunost ostvarenja koncepta tzv. inteligentne niskoenergetske kue. Ovakav koncept podrazumijeva softverska rjeenja, kako
u samim ureajima i instalacijama tako i na razini sredinjeg upravljanja i
koordinacije potronje energije u svim sustavima zgrade. Takvi su sustavi komercijalno dostupni, no jo je vanije da i domaa industrija razvija ovakve
sustave, a zgrade dravne uprave izvrsni su kandidati za njihovu uporabu.
Ovakvim sustavom ne samo da se optimira rad energetskih sustava i prilagoava potrebama korisnika, ve se i detektiraju kvarovi te se na taj nain
poboljava cjelokupan sustav odravanja zgrade.
Rekonstrukcija vanjske ovojnice zgrade

Pod vanjskom ovojnicom zgrade podrazumijevaju se sve njezine vanjske
povrine. Ovaj segment zgrade izuzetno je bitan zbog smanjenja toplinskih
gubitaka, nunih prije rekonstrukcija sustava grijanja, kako bi se ti gubici
smanjili na minimum. Pri tome valja razmotriti dvije stvari stanje ili postojanje toplinske izolacije zgrade te stanje prozora.
Poboljanjem izolacije izravno se utjee ne samo na smanjenje toplinskih
gubitaka zimi, nego i na ograniavanje pregrijavanja prostora ljeti. Loija
izolacija znai poveanje cijene koritenja i odravanja prostora, ali i vee
zagaenje okolia. Procjenjuje se da je gubitke zbog loe izolacije mogue
smanjiti za ak 50 do 80%.
Vrlo je est sluaj da velik dio povrine vanjske ovojnice zgrade zauzimaju
upravo prozori, a injenica je da preko 50% ukupnih toplinskih gubitaka
zgrade otpada upravo na prozore. Kao najprimjerenija mjera smatra se sanacija svih oteenih otvora i zamjena starih prozora novima koji udovoljavaju
Tehnikom propisu o utedi toplinske energije i toplinskoj zatiti

u zgradama (NN 79/05 i 155/05), ime se toplinski gubici kroz prozore
mogu smanjiti do 50%. Dakle, ovim mjerama zadovoljavat e se i zakonske
obveze propisane Tehnikim propisom, a kroz njegovu primjenu takoer e
se realizirati i dio zahtjeva Direktive o energetskim karakteristikama
zgrada (2002/91/EC).
PRILOG 2: PRIMJERI GOSPODARENJA ENERGIJOM

Informacije i primjeri izneseni u ovom poglavlju nisu recept za napredak u
vaoj jedinici gradske, upanijske ili dravne uprave. Ovo su primjeri kako su
to napravili drugi i ovdje su da vas uvjere da SGE nije nita novo ili nedokazano! Ovdje pokazujemo sve koristi koje SGE donosi.
Primjer: Stuttgart (Njemaka)

Grad Stuttgart (Njemaka) koristi revolving fond za investicije u mjere energetske efikasnosti. Gradski ured za energiju plaa inicijalne investicijske trokove, a drugi gradski uredi vraaju trokove investicije temeljem godinjih
uteda koje su stvorile mjere energetske efikasnosti. Primjerice, ako je investicijski troak toplinske izolacije za kolski krov 20.000 EUR, njih plaa Ured
za energiju, a kola vraa iznos utede za svaku godinu, koji je za taj kolski
krov 4.000 EUR (uteda na grijanju). U pet godina investicija je u potpunosti
isplaena i s tim novcem moe se krenuti u nove investicije.
Mjere energetske efikasnosti mogu se ukljuiti u niz aktivnosti lokalne i regionalne uprave. Te emo mjere i aktivnosti ilustrirati nizom izvedenih primjera
iz raznih gradova u Europi.
Uloge lokalne uprave u projektima gospodarenja energijom su:

Potroa, pruatelj usluga i vodei primjer

Planer, voditelj razvoja i regulator

Savjetnik i motivator

Proizvoa i opskrbljiva.
Gospodarenje energijom - Vanjska rasvjeta
Lokalna i regionalna uprava kao potroa, pruatelj usluga i dobar

primjer
Lokalna i regionalna uprava treba postaviti dobar primjer kroz vlastite poteze voditi primjerom i potom publicirati to se postiglo uvijek je poticaj i
drugima da dou na istu razinu.
Lokalne i regionalne vlasti pruaju usluge koje mogu biti energetski intenzivne poput uline rasvjete i javnog prijevoza. Neke od tih usluga mogu biti koncesijom dodijeljene drugom pruatelju usluga, umjesto da ih prua lokalna
vlast. Ovo, meutim, ne znai da lokalna vlast ne moe utjecati na potronju
energije takvih usluga. Uspostavom energetskih kriterija pri dodjeli ugovora
o koncesiji ili primjenom dodatnih zahtjeva u natjeajima javne nabave, lokalna vlada moe dugorono poboljati svoju energetsku efikasnost, a time i
smanjiti troenje novca poreznih obveznika.
Tablica 8 prikazuje neke primjere odluka kod uvoenja SGE-a openito i
SGE-u u zgradarstvu.
Gospodarenje energijom (openito)
Imenovanje koordinatora za energiju i otvaranje Ureda za gospodarenje

energijom ovisno o iznosima na mjesenim raunima za energiju i
energente. Neke lokalne uprave imenuju jednog proelnika za energiju za
svakih milijun eura potroenih na energiju kao nepisano pravilo.
Prati se i mjeri potronja energije u svim javnim zgradama, u svakoj zgradi
zasebno. Vee zgrade prate se dnevno, a manje tjedno.
Potrebno je omoguiti pristup podacima o energetskoj potronji i
graanima (ili barem vanjskim promatraima poput zajednica inenjera),
kako bi posluili kao vodi za iru zajednicu
Osigurati da osoblje odgovorno za zgrade (slube za odravanje, zatitu,
ienje) bude svjesno programa gospodarenja energijom i potrebnih
mjera za postizanje uteda
Pokretanje interne kampanje informiranja koja bi prikazala vanost
energetike periodiki komunicirati o mjerama u primjeni (grijanje,
rasvjeta, iskljuivanje raunala)
Postavljanje odvojene proraunske linije za investicije u projekte
energetske efikasnosti
Osnivanje programa , koji osigurava da dio ili sva uteevina proizala
iz energetskih uteda bude reinvestirana u druge mjere odrivog
iskoritavanja energije.
Izrada nacrta plana poboljanja vanjske/uline rasvjete

Koritenje niskoenergetskih svjetljki, poput tednih natrijevih svjetiljki
Izvravanje preventivnog odravanja
Gospodarenje energijom u zgradarstvu
Zgrade u vlasnitvu grada trebaju proi sustavne kontrole, na temelju kojih

e se identificirati potencijalne investicije (energetski pregledi)
Razvoj mjerenja potronje energije u svim javnim zgradama
Koritenje obnovljivih izvora i kogeneracija (istovremene proizvodnje
elektrine energije i topline) u zgradama u vlasnitvu grada
Pregled postojeih ugovora o opskrbi energijom, pogotovo s obzirom na
zelenu energiju (proizvedenu iz iih izvora poput vjetra)
Razvoj lokalnih standarda pogona, izgradnje i obnove postrojenja, uz
odobrenje lokalnih, odgovornih odbora
Koritenje najboljih dostupnih energetskih standarda pri preureenju javnih
zgrada
Koritenje niskoenergetskih standarda u novim zgradama
Postavljanje standarda odrive gradnje za nove i obnovljene graevine
Koritenje prikladnih financijskih alata za financiranje mjera energetske
efikasnosti, poput ugovaranja obzirom na energetsku efikasnost isporuene
usluge ili proizvoda, i revolving fondova27
Revolving fond je financijski fond iji prihodi ostaju slobodni za financiranje vlastitih projekata i kontinuiranih programa bez ogranienja fiskalne godine
27
Primjer: Lille (Francuska)
Primjer: Stockholm (vedska)
Rasvjeta (unutarnja i javna, vanjska) je veliki udio ukupnih trokova za potronju energije u gradovima. Mogunosti za utede u kapitalnim trokovima
i trokovima odravanja su uobiajeno znatne.
Energetski efikasna rasvjetna tijela mogu trajati do 15 puta dulje od njihovih
klasinih, a razdoblje povrata je u veini sluajeve manji od 6 godina - to je
privlana i vrijedna investicija. Primjerice, ivina arulja od 125W ima ukupni
godinji troak od otprilike 53.33 EUR godinje, u usporedbi s 33 EUR godinje za visokotlanu natrijevu arulju snage 70 W, koja ima isti svjetlosni
spektar i jainu. Prosjena uteda je, prema tome, 20 EUR godinje po arulji.
Pomnoite ovo s nekoliko tisua arulja po gradu (pa i stotina tisua), i mogunosti izuzetno velikih uteda su oite.
ivine arulje, unato injenici da su 10 EUR jeftinije od energeteski efikasnijih visokotlanih natrijevih, skuplje su za odravanje, a i bre se troe pa ih je
potrebno mijenjati. Takoer troe i vie elektrine energije.
Grad Lille u Francuskoj nedavno je pokrenuo ured koji e gradske dobavljae (osobe zaduene za javnu nabavu) educirati o nainima i mogunostima
traenja proizvoda i usluga, s minimalnim utjecajem na okoli. Jedan od 6
glavnih prioriteta je javna rasvjeta.
Vie informacija na http://www.elcfed.org .
Grad Stockholm u vedskoj ve vie od 10 godina promovira koritenje vozila

s niskim emisijama. Danas se gotovo polovica gradske flote vozila sastoji od
istih vozila, a 1% automobila prodanih u Stockolmu su elektrini automobili. Cilj Stockholma je poveanje uporabe biogoriva, ali i promocija istih
vozila.
Stockholm je za 2006. godinu postavio i ostvario cilj - 4% vozila prodanih u
gradu su ista vozila, 60% gradske flote vozila sastoji se od takvih vozila, od
kojih preko 80% koristi biogoriva. Za vie informacija: http://www.osmoseos.org .
Kod javne nabave i ugovora o proizvodima i uslugama, sustavno gospodarenje energijom podrazumijeva:
Postavljanje kriterija za dodjeljivanje ugovora; dajui prednost ponuaima koji panju pridaju i energetskim znaajkama ponude, poput
zahtjeva za visokom energetskom efikasnou
Pruiti opravdanu prednost proizvodima i uslugama s certifikatima o
niskoj potronji, zatiti okolia ili visokoefikasnom iskoritavanju energije.
Europska komisija objavila je prirunik za Zelenu kupovinu, koji detaljno
objanjava kako se putem javne nabave mogu integrirati zahtjevi usmjereni
na zatitu okolia i energetsku efikasnost. Publikacija je dostupna na svim
jezicima trenutnih lanica EU-a:
http://europa.eu.int/comm/environment/gpp/guidelines.htm#handbook
Takoer postoji i baza podataka s informacijama o utjecaju na okoli raznih
proizvoda i usluga:
http://europa.eu.int/comm/environment/green_purchasing/cfm/fo/greenpurchasing/index.cfm
Sustavno gospodarenje energijom nikako ne smije izostaviti promet. Stoga
primjere energetski efikasnih rjeenja za gradski vozni park i javni prijevoz
prikazujemo u tablici 9.
Primjer: Leicester (Engleska)

1990. godine Gradsko vijee grada Leicestera u Engleskoj (broj stanovnika
280.000 stanovnika) postavilo si je strateki cilj - smanjiti potronju energije
i CO2 emisija za 50% do 2025. godine. Uspostavili su sustav praenja potronje energije u gradu temeljen na inteligentnim mjerenjima, koja podatke
o potronji energije alju u sredinjicu Gradskog vijea svakih 30 minuta
iz javnih zgrada, kao i iz nekoliko malih i srednjih tvrtki u gradu. Cilj je bio
pokazati i dokazati koristi praenja i nadzora potronje energije u stvarnom
vremenu.
Troak uspostave ovog sustava iznosio je prosjeno 3.000 funti (oko 4.500
EUR) po zgradi, uz dodatne trokove softvera i osoblja. Tome treba pridodati i godinji troak odravanja mjernih instrumenata i tehnikog odravanja
sustava. Iako su trokovi relativno visoki, Gradsko vijee Leicestera smatra
sustav vrlo isplativim. Vrijeme povrata investicije procjenjuje se na pet godina. Poetne utede bile su vrlo brze, jer je regulacija potronje vode i plina
bila vrlo gruba i neefikasna. Daljnje praenje podataka omoguilo je dodatne
utede jer su sve osobe u zgradama mogle pratiti trenutno stanje pa se svijest o troenju energije stvorila vrlo brzo. Daljnje informacije dostupne su na:
http://leicester.gov.uk/housing/PDFs/EnergyMetering.pdf
Primjer: Czetochowa (Poljska)

Od 2003. grad Czestochowa u Poljskoj (80.000 stanovnika) sudjeluje u programu gospodarenja energijom i okoliem koji nadzire Poljski fond za energetsku efikasnost (FEWE). Program zahvaa javne zgrade u koje se uvodi sustav praenja potronje elektrine energije i vode. Rezultati su brojni: utede
novca, obrazovanje menadera za energiju koji znanje ire dalje, poboljana
izolacija i smanjeni gubitci topline, prilagoene temperature prostora (regulacijom) te sveukupno smanjena nepotrebna potronja energije.
Analizom primijenjivanih tarifnih modela i rauna za energiju iz prethodnih
razdoblja ostvarile su se znatne i trenutne utede. Primjerice, nekoliko kola
preplatilo je svoje raune za elektrinu energiju (a nitko to nije uoio!), a
povrat novca iznosio je ak 12.500 EUR. Sustav je takoer omoguio i 9.000
Tablica 9 Mjere energetske efikasnosti za gradski vozni park i javni prijevoz
SGE - Gradski vozni park
Izvrite pregled flote vozila i proglasiti politiku o obnavljaju voznog parka

energetski efikasnim vozilima.
Koristite vozila s niskim emisijama (npr. hibridna vozila) ili alternativne naine
putovanja.
Razvijte plan putovanja za svoje zaposlenike primjerice, potiite koritenje
bicikala i otvaranje uvanog parkinga za bicikle, tueve za bicikliste te promovirajte
vie putnika po automobilu od/do radnog mjesta (tako potiete i kolegijalnost).
SGE - Koritenje javnog prijevoza
Modernizirajte autobusnu flotu (vozila s niskim emisijama, sa

zamanjacima, s gorivim elijama) i potiite koritenje biogoriva.
Smanjite zaguenja i poveajte protonost prometa kroz:
o ubrzanje javnog prijevoza (trake samo za javni prijevoz,
postavljanje prioriteta u sustav semafora) i
o integrirano plaanje karata za javni prijevoz.
Potiite koritenje javnog prijevoza za zaposlene (popusti, besplatne
vonje).
EUR uteda u sustavu koritenja vode i 37.500 EUR u sustavu prikupljanja i

uklanjanja otpadnih voda. Ovi novani iznosi ekvivalentni su trokovima etiri
stalno zaposlenih strunjaka u Poljskoj, to pokazuje da je sustav izuzetno
isplativ. Za vie informacija: http://czestochowa.um.gov.pl/
Primjer: Rennes (Francuska)

Grad Rennes u Francuskoj ima 11 kantona, od kojih je veina mala i nema
vlastita sredstva za gospodarenje energijom. 1997. lokalna agencija za energiju CLE (Conseil Local de lEnergie) predloila je uslugu gospodarenja energijom nazvanoj dijeljenje informacija o energiji lokalnoj upravi. Cilj usluge
bio je:
pokrenuti gospodarenje energijom praenjem rauna za energiju, procjenom ugovora s opskrbljivaima energijom te provjerom odgovaraju li
ugovori energetskim potrebama
poveanje efikasnosti potronje energije poveanjem mogunosti za
upravljanje potronjom
podizanje svijesti i informiranje izabranih predstavnika lokalne vlasti o
mogunostima planiranja i edukacije za osoblje u javnoj upravi.
Program se sastoji od praenja energetskih potreba lokalne uprave tijekom
dvomjesenog razdoblja. Izvjee se prezentira gradskom vijeu i gradskim
inenjerima, domarima i ostalom tehnikom osoblju. Svrha izvjea je podizanje svijesti o potronji energije i pomo izabranim predstavnicima lokalne
uprave u definiranju mjera energetske efikasnosti za uspostavu u svojoj upravi. Cijena ove usluge je 0,6 EUR po stanovniku godinje. Lokalne uprave bile
su vrlo zadovoljne pruenom uslugom i ostvarile su utede od oko 25 kWh
godinje po stanovniku, to je 2,5 EUR godinje po stanovniku. Rennes ima
preko 500.000 stanovnika.
Lokalna i regionalna uprava kao planer, voditelj

razvoja i regulator
Planiranje iskoritavanja zemljita donoenjem urbanistikih planova te planiranje transportnih sustava odgovornosti su svih tijela gradskih i upanijskih
uprava. Uravnoteenje sektora kuanstava, usluga i industrije te trita radne
snage u urbanom planiranju, moe utjecati na uzorke mobilnosti graana
jednako kao i njihovoj energetskoj potronji. Lokalna i regionalna uprava
mora razvijati odrive planove mobilnosti graana i stvoriti uvjete za odrivi
razvoj prometa.
Gradovi i upanije moraju djelovati i kao regulatori, postavljanjem energetskih standarda za svoje nove graevine, koji bi trebali biti vii od zakonski
propisanih razina, s ciljem pruanja pozitivnog primjera svim graanima.
Nadalje, moraju promicati koritenje obnovljivih izvora energije i mjere (ekonomski i energetski) odrive gradnje. Lokalna i regionalna vlast moe i mora
ukloniti administrativne barijere, te kroz jednostavniji postupak dobivanja
potrebnih dozvola potaknuti projekte, kao to su postavljanje solarnih sustava za pripremu tople vode na krovove kua.
Primjerice, londonski okrug Merton u Velikoj Britaniji, postavio
je u svoje propise zahtjev o prostornom ureenju koji trai da
svaka nova industrijska, skladina, uredska ili stambena zgrada
izvan kulturno zatienih podruja iznad odreene veliine mora
imati opremu za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora i njima
pokrivati najmanje 10% oekivanih potreba za energjiom.
Primjer: Njemaki propisi o gradnji

Pasivna kua ima sljedee karakteristike: 40 cm izolacije na krovu, 30 cm na
zidovima i trostruki zatitni sloj boje. U njemakoj klimi ovaj tip graevina
zahtijeva manje od 10 kWh/m2 mjeseno, to znai da se zgrada moe grijati
bez uobiajenog sustava grijanja - ventilacija i dizalica topline su dovoljni. Usporedbe radi, potronja energije standardne nove graevine iznosi 70 kWh/
m2 (po tamonjim standardima). Dodatna cijena pasivnih kua u odnosu na
standardne graevine je manje od 10%. Daljnje informacije: www.pasiv.de
Naselja bez CO2 su zapravo naselja ureena tako da ne troe fosilna goriva.
Ovaj cilj moe se postii jednostavnim poboljavanjem toplinske izolacije (to
poveava i stupanj ugode) i proizvodnjom energije na mjestu potronje koritenjem obnovljivih izvora i kogenracije, ovisno o lokalnim prilikama.
Primjer: Vijee okruga Carrick (Engleska)

U okrugu Carrick u Engleskoj je modelom javno-privatnog partnerstva kroz
projekt Beacon Community Regeneration partnership uspostavljen niz poboljanja energetske efikasnosti u malom i relativno siromanom naselju Beacon Housing Estate u Falmouthu. Proveden je energetski pregled svake kue
i odlueno je provesti najprikladnije mjere energetske efikasnosti. Izolacija
tavana, izolacija vanjskih zidova i centralno grijanje odabrani su kao mjere za
brzo i efikasno smanjenje prekomjerne potronje energije u naselju. Nadalje, druge mjere poput dvostrukog ostakljenja prozora i brtvljenja prozorskih
okvira ve su bile dostupne kroz druge programe. Stanovnicima je dan izbor
boja i tekstura zavrnih povrina. Nakon provedbe mjera, svako kuanstvo
je savjetovano kako pametno gospodariti energijom. Redovito su dijeljene
broure i letci, kako se informacije ne bi zaboravile.
Neke od velikih postignua su:
poboljanje energetske efikasnosti provedeno je u 900 kuanstava
centralno grijanje je postavljeno u 300 kua u prvoj godini
ukupno je uteeno 274.000 EUR na raunima za energiju.
Voditelji projekta vjeruju da se i druge promjene mogu pripisati promjenama uvjeta stanovanja:
zdravstveno stanje stanovnitva se poboljalo, ukljuujui smanjenje
broja astmatiara za 50%
stopa kriminala je dramatino pala, ukljuujui smanjenje nasilja u kui
vandalizam je na rekordno niskoj razini, sve vie ljudi se eli doseliti i
dogodio se radikalan zaokret u optimizmu zajednice.
Za vie informacija: http://www.idea-knowledge.gov.uk/idk/aio/650659 i
http://www.csep.co.uk/ .
Primjer: Barcelona (panjolska)

Kako bi se povealo koritenje suneve (solarne) energije za proizvodnju tople vode, grad Barcelona u panjolskoj inicirao je projekt Barcelona Solar
Ordinance. Naime, u lokalnim propisima uveli su se zahtjevi da sve nove
zgrade i zgrade u rekonstrukciji moraju koristiti solarnu energiju za opskrbu
minimalno 60% svojih potreba za toplom vodom. Solarni propis je odobrilo Gradsko vijee Barcelone u lipnju 1999., a na snagu je stupio u kolovozu
2000. Od tada, slian propis su uveli i drugi gradovi u Kataloniji, a potom i
gradovi u drugim regijama. Konano, kroz nacionalni zakon prihvaen 2005.,
obveza je postavljena na razini cijele zemlje. Ovo je jasan dokaz da se lokalne
inicijative mogu transformirati u zakonodavni okvir.
Energetska agencija Barcelone provodi kontinuirani program praenja, kako
bi se dalje pratila uspjenost provedbe propisa o solarnim sustavima za pripremu tople vode. Od stupanja na snagu ovog zakonodavnog instrumenta,
ukupno instalirana povrina solarnih kolektora iznosi oko 20.000 m2 (12
puta vie nego 2000.). Ekvivalentna uteda u energiji iznosi preko 15.000
MWh godinje, smanjenje emisija CO2 je gotovo 3.000 tona CO2 godinje.
Vie informacija na: www.barcelonaenergia.com .
Primjer: Kirklees (Velika Britanija)

U brdovitom dijelu grada Kirkleesa u Velikoj Britaniji izgraeno je solarno
selo s 121 solarno napajanom kuom. Solarne instalacije osiguravaju oko
20% potreba za elektrinom energijom i 50-60% potreba za toplom vodom. Projekt je smanjio mjesene raune za energiju kao i emisije ugljinog
dioksida (preko 50 tona godinje). Ve je stvorena drutvena i ekonomska
korist - entuzijazam meu stanovnicima, nova radna mjesta i vjetine u
postavljanju fotonaponskih (FN) elija. Projekt ukljuuje ukupno 400 kW
instalirane snage FN elija (u 2004. godini) to demonstrira magnitudu projekta. U sljedeoj fazi instalacije e ukljuivati novoizgraene kue Yorkshire Housing Group-a. Za vie informacija: http://www.emasnetwork.org/en/
about/bestpractice .
Primjer: Odense (Danska)

Danska Vlada imenovala je grad Odense (185.000 stanovnika) slubenim
danskim gradom biciklizma (1999.-2002.), i osigurala Odensi financijska
sredstva za izvoenje ovog etverogodinjeg projekta, s 50 podprojekata
usmjerenih na poveanje pristupanosti biciklistima, osiguravanje boljeg i
sigurnijeg parkiranja za bicikle i pruanje usluga poput pitke vode i pumpi
za gume. Kao rezultat ovog projekta, 25% svih putovanja u Odensi ini se
biciklom. Koritenje bicikala poraslo je za 20%, preko polovice putovanja
biciklom ine bivi vozai motora koji su odluili promijeniti svoje prijevozno
sredstvo. Zdravlje stanovnika je takoer poboljano - utede od 1.9 miliujuna EUR su izmjerene samo u sektoru zdravstva. Dobitak nije samo financijski, broj nesrea koji ukljuuje bicikliste smanjio se za 20%, a procjenjuje
se da je neizravna posljedica projekta dodatnih 500 godina ukupnom ivotnom vijeku graana Odense. Za vie informacija: http://www.cyclecity.dk .
Lokalna i regionalna uprava kao savjetnik i motivator

Lokalna i regionalna uprava moe pomoi u informiranju i motiviranju graana, tvrtki i drugih subjekata prema efikasnijem iskoritavanju energije.
Osim uteda koje potroai mogu vidjeti na mjesenim raunima, inteligentno koritenje energije poveat e kvalitetu ivota u smislu komfora i
zdravlja kroz, primjerice, bolju kvalitetu zraka u prostorijama.
Otvaranje trita energijom znai da svaka tvrtka ili privatni potroa moe
odabrati svog opskrbljivaa. Same lokalne i regionalne uprave trebaju odabirati one ospkrbljivae koji u svojim uslugama naglaavaju energetsku uinovitost i proizvodnju energije iz obnovljivih izvora energije. Savjeti graanima svakako e biti znaajniji, ako se temelje na vlastitom primjeru. Takoer,
uprave mogu donijeti i dodatne poticaje za uporabu obnovljivih izvora kod
krajnjih kupaca. Tako se, primjerice, vlasnicima kuanstava ili tvrtki mogu
ponuditi subvencije za instaliranje solarnih kolektora ili toplinskih pumpi.
Alati koje lokane i regionalne uprave mogu koristiti pri savjetovanju i motiviranju graana podrazumijevaju publikacije, dogaanja i kampanje. Veliku
panju potrebno je posvetiti djeci i njihovom prihvaanju energetski savjesnih modela ponaanja lekcije koje oni naue irit e i izvan kole.
Gospodarenje energijom - Ideje za mjere i poteze

Savjetovanje i obrazovanje

Pruanje savjeta o potronji energije, upravljanje otpadom i prometom

Promoviranje kolskih i drugih demostrancijskih projekata energetske
efikasnosti i ublaavanja klimatskih promjena
Pruanje informacija i obrazovanje profesionalnog osoblja (planeri, arhitekti, projektanti i dr.)
Osiguravanje financijskih poticaja za projekte energetske efikasnosti,
kogeneracije i obnovljivih izvora energije
Podizanje svijesti i medijske kampanje
Podizanje svijesti kroz publikacije, vijesti u lokalnim novinama i organiziranjem posebnih dogaanja
Sudjelovanje i koritenje atraktivnih inicijativa na razini EU-a (npr. Europski tjedan mobilnosti) za podizanje svijesti o problemima potronje
energije u prometu
Publiciranje uspjenih lokalnih projekata u medijima i drugim glasilima,
kako bi iz njih mogli uiti i drugi
Suradnje i partnerstva

Rad u partnerstvu s lokalnim skupinama i organizacijama (graani,

udruenja stanara, tvrtke, itd.)
Uspostavljanje jakog partnerstva s lokalnim i regionalnim energetskim
agencijama
Suradnja i razmjena iskustava s drugim lokalnim i regionalnim upravama, bilo u Hrvatskoj ili u drugim europskim zemljama
Primjer: Tampere (Finska)

Ideja o odrivom razvoju uspjeno je integrirana u svakodnevicu graana grada Tamperea u Finskoj (200.000 stanovnika), upravo pokretanjem sustavnog
gospodarenja energijom. Za tu potrebu je osnovan Centar za urbani razvoj
- Moreenia. Novu organizaciju osnovao je grad Tampere s regionalnom tvrtkom za zbrinjavanje otpada, a njome upravlja i financira je zajedno s drugim
gradskim davateljima infrastrukturnih usluga i tvrtkama. Centar prua usluge informiranja, organizira treninge, seminare i dogaanja poput Europskog
tjedna mobilnosti, Dana bez automobila i Tjedna energetske efikasnosti.
Zajedno s gradskim Uredom za obrazovanje, razvijeno je posebno predavanje i izloba o klimatskim promjenama i koritenju energije za svu djecu u 6.
razredu osnovnih kola Tamperea. Centar takoer ima posebnu kuhinju u kojoj su osnovnokolci pozvani na lekcije o kunom plaanju, kako bi nauili o
savjesnoj uporabi vode i elektrine energije. Kao dodatak, otvorena je i mala
knjinica koja ukljuuje pristup Internetu i web stranicama s informacijama,
igrama i kvizovima poput Prorauna vlastitog ekolokog otiska.
Primjer: Almada (Portugal)

Kampanjom informativnih displaya na zgradama, grad Almada (Portugal),
sa 160.000 stanovnika, promie ciljeve Europske direktive o energetskim
karakteristikama zgrada (2002/91/EC. Cilj gradskog vijea bio je podizanje
svijesti korisnika zgrada, prikazivanjem informacija o potronji vode i elektrine energije na panelima uz zgrade. U lipnju 2004., lokalna vlast postavila
je prvi display na osnovnu kolu Pragal, prezentirala kampanju na sastanku
energetskih agencija na dravnoj razini i objavila lanak u dravnom asopisu Opine i gradovi. Od tada, u mnogim zgradama, poglavito u obrazovnim ustanovama, provedeni su energetski pregledi i postavljeni informativni displayi. Prikaz performansi zgrade na posterima A2 formata podigao
je svijest graana o vlastitoj energetskoj potronji, pogotovo djece, koja i
kod kue priaju o onome to su nauili u koli. Kampanja je zanimljiva i
profesionalcima u polju energetike, jer prua alat za proraun koji i praenje

potronje energije u zgradama. Kampanja je doprinijela i poboljanju sustava
prikupljanja energetskih podataka (statistika), to je kljuan element svakog
sustava gospodarenja energijom. Za daljnje informacije: http://www.displaycampaign.org/page_142.html.
Lokalna i regionalna uprava kao proizvoa i opskrbljiva

Lokalna i regionalna vlast moe na podrujima pod svojom upravom proizvoditi energiju, posebice koritenjem obnovljivih izvora energije. Kogeneracijski
sustavi koji za pogonsko gorivo koriste biomasu umjesto mazuta, dobar su
primjer. Lokalno proizvedena energija imat e pozitivan utjecaj na lokalno
zapoljavanje te drutveni i ekonomski razvoj. Takoer e ovakvi projekti pridonijeti smanjivanju sveukupne nacionalne ovisnosti o uvoznim energetskim
resursima.
Gospodarenje energijom Lokalna proizvodnja i opskrba energijom
Poveati udio kogeneracije u opskrbi toplinskom energijom

o Kogeneracijski sustavi za podruno grijanje
o Mali sustavi za grijanje jedne ili grupe zgrada
Poveati mree podrunog grijanja tamo gdje je to isplativo
Razvijati sustave mjerenja i naplate (za elektrinu energiju, plin i
toplinu), koji potie na regulaciju i poveanje efikasnosti potronje
Pratiti rad davatelja usluga i drugih energetskih tvrtki na podruju vae
uprave
Promicati uporabu obnovljivih izvora energije.
Primjer: Stuttgart (Njemaka)

Krajem 1999., grad Stuttgart u Njemakoj istraio je kako bi se otpadno drvo
koje proizvodi grad moglo iskoristiti za grijanje zgrada u vlasnitvu grada.
Svake godine oko 60.000 m3 otpadnog materijala (rezanog drvea i grmlja)
se skuplja iz gradskih parkova i zelenih povrina u gradu koji ima 590.000
stanovnika. Ovaj otpad se ree i nakon toga ili odlae ili iskoritava u gradskim parkovima. Oko 30% drvnog dijela otpada moe se iskoristiti za grijanje. Stoga, koritenjem drveta kao energetskog izvora, trokovi odlaganja
mogu se znatno smanjiti.
Lokacije za postavljanje kotlova koji mogu koristiti drvenu sjeku, odabirale su se koritenjem nekoliko kriterija. Zbog relativno visokih investicijskih
trokova za male pogone, bile su razmatrane samo kotlovnice s godinjom
potronjom od preko 1000 MWh, jer su kotlovi na drva znatno vei od standardnih plinskih kotlova. Takoer je trebalo u obzir uzeti nekoliko ograniavajuih faktora: pristup kamionima za isporuku i skladitenje drvne biomase
mora biti osiguran, kotlovnica mora biti dovoljno velika za kotao na drvnu
biomasu te mora imati odgovarajuu veliinu dimnjaka. Nakon potrebnih
analiza, preporuene su tri lokacije - struna kola, gradski staklenik s povrinom za grijanje od 10.000 m2 i unutarnji bazen iz kojeg se toplina takoer
isporuivala u kolsku zgradu i vatrogasni dom.
Ova tri sustava na drvene palete proizvode 7.000 MWh toplinske energije
godinje. Oko 80% ove topline proizvodi se iz kotlova na drva, ime se potronja fosilnih goriva smanjuje za 75%. U usporedbi s prijanjim trokovima
energije, ukupni rauni su smanjeni za oko 217.000 EUR godinje. Razmatrajui dodatne trokove uklanjanja pepela, pogona, popravaka i odravanja,
ukupna uteda je oko 200.000 EUR godinje. Ukupni troak investicije je 2,1
milijun EUR, a period povrata investicije je 10 godina. Analiza pokazuje da
koritenje drva kao goriva nije ogranieno samo na ruralna podruja.
Primjer: Wuppertal (Njemaka)

Grad Wuppertal u Njemakoj (360.000 stanovnika) koristi gradske vodovodne cijevi za proizvodnju elektrine energije. U budunosti, grad e proizvoditi
oko 1,3 milijuna kWh elektrine energije iz hidroelektrana, koritenjem dviju
brana i cijevi vodovodne mree. Studija isplativosti provedena 2003. pokazala je da bi dvije oblinje brane, koje se koriste za opskrbu grada vodom, mogle biti koritene i za proizvodnju elektrine energije. Pad cijevi kao i volumen
vode bio bi dovoljan za tri nove hidroelektrane. Jedna ve isporuuje elektrinu energiju, a druge dvije su krajem 2006. dobile svoje uporabne dozvole.
Projekt prikazuje kako alternativni pristupi mogu stvoriti nove prilike.
Primjer: Mnchen (njemaka)

Grad Mnchen u Njemakoj dobio je nagradu kao Glavni grad energetske
efikasnosti 2005. godine. Kao dio opsenog programa za ouvanje klime,
grad je ponudio investicijska sredstva za opremanje krovnih povrina i zgrada u vlasnitvu grada fotonaponskom sustavima. Razvijen je sustav tendera
za odabir investitora koji su eljeli FN sustave postaviti na javne zgrade. Isti
sustav tendera otvoren je i graanskim udrugama. U sluaju vie prijavljenih
za jedan krov, pobjednik se odluuje izvlaenjem. Korisnici potpisuju ugovor
kojim im se doputa koritenje krova pod odreenim uvjetima. Korisnici su
obvezni platiti depozit za razdoblje ugovaranja, odgovorni su za provjeravanje stanja krovne povrine i moraju omoguiti pristup javnosti sustavu.
Grad ne uzima rentu ili bilo kakvu periodiku naknadu za koritenje krova.
Ovaj sustav je poveao mogunosti investicija u FN sustave za mnoge javne i
privatne vlasnike i upravitelje krovnih povrina, jer je prije postupak odabira
investitora bio prepreka koritenju krovova za proizvodnju elektrine energije
iz Sunca.
PRILOG 3: DEFINIRANJE POKAZATELJA POTRONJE (PP)

Radnje kojima troimo energiju razlikuju se od sluaja do sluaja, pa je, kako
bismo odredili efikasnost sustava, potrebno provesti daljnje analize i utvrditi pokazatelje potronje u svakom energetskom trokovnom
centru. U konanici, PP je omjer izmjerene koliine energije utroene za
neku aktivnost i mjerljivog rezultata te aktivnosti, dakle izraava se dijeljenjem jednog parametra s drugim:
,
PP (t ) =
PP(t)
E
A

t
E (t )
, gdje su
A(t )
- pokazatelj potronje u vremenu t

energija (kWh)
aktivnost (primjerice, koliina proizvedenog asfalta ili za uredske
prostore broj djelatnika, kvadratni metar povrine i stupanj-dan, itd.)
vrijeme
Prema tome, osnova itavog SGE-a jest redovito mjerenje gore navedenih
veliina, njihovo povezivanje preko pokazatelja potronje te analiziranje i
usporeivanje PP sa standardima ili unaprijed definiranim ciljevima.
Vano je da se mjereni podaci podudaraju vremenski i u mjernim jedinicama
tj. da se mjere u isto vrijeme i na isti nain. Istu vrstu energije potrebno je
uvijek izraavati u istim mjernim jedinicama, npr. kilovatsatima (kWh).
Jedino e se tako dobiti smisleni PP koji e biti temelj daljnjih analiza vlastite
energetske efikasnosti. Upravo je znaaj PP-a u tome to povezuju potronju energije (tzv. zavisna varijabla) i aktivnost organizacije (tzv. nezavisna
varijabla). Potronja energije trebala bi na predvidiv nain pratiti
promjene razine aktivnosti i upravo je to odlika energetski efikasnih sustava. Praenjem PP vrlo se brzo i jednostavno uoavaju nepravilnosti
uzrokovane vanjskim (npr. neoekivane niske/visoke temperature ) ili unutarnjim faktorima (npr. kvarovi opreme, curenja, puknua, itd.), to e omoguiti
pravovremeno uklanjanje problema i izbjegavanje nepotrebnih trokova vezanih uz prekomjernu potronju energije.
Kako je ve reeno, za svaki ETC potrebno je definirati pokazatelj potronje.
Pri tome je potrebno obratiti pozornost na sljedeih nekoliko pitanja:
Koja je svrha ovog PP-a?
Moe li se tom PP-u pridruiti kvantitativni cilj?
Mogu li se varijable potrebne za odreivanje PP-a mjeriti?
Koliko uestala trebaju biti ta mjerenja?
Postoje li instalirani mjerni instrumenti?
Tko je odgovoran za mjerenja, tj. prikupljanje podataka?
Tko je odgovoran za izraun i analizu PP-a?
U zgradama u vlasnitvu grada vrlo je est sluaj da postoje samo obraunska mjerenja, postavljena od strane opskrbljivaa energijom. Stoga, za svaki
je ETC potrebno odrediti je li u njemu potrebno instalirati dodatna mjerila.
Prema iskustvima: trokovi potrebne mjerne opreme ne bi trebali biti vei od
15 do 25% godinjih trokova za energiju u tom ETC-u. Ovime se osigurava
rok povrata investicije od najvie 3-4 godine. Nadalje, prikupljanje mjerenih
podataka mora postati standardna i rutinska praksa u svakom ETC-u uz osiguranu kvalitetu prikupljenih podataka. Stoga, treba definirati protokol za
prikupljanje podataka i definirati za to odgovarajue obrasce (odnosno za baze podataka polja koja u koja sustav prenosi podatke iz mjernih
ureaja). Za svaki definirani PP potrebno je postaviti cilj u smislu poboljanja
efikasnosti potronje energije te potom redovno pratiti napredak u postizanju
tog cilja. Ciljevi moraju biti postavljeni tako da su:
mjerljivi
izazovni, ali dostini
vremenski definirani
te da ih je mogue pratiti.
Poetna toka u postavljanju ciljeva je saznanje o trenutnoj energetskoj situaciji u ETC-u (npr. kotlovnica). Raspoloive podatke o potronji energije (primjerice, iz rauna za energiju) u ovisnosti o faktorima koji utjeu na potronju
prikaemo grafiki. Matematiki opis ovisnosti jest pravac.
U tehnike detalje neemo ulaziti, no ipak moramo ilustrirati osnovni princip
odreivanja cilja.
Jednom kada smo iz postojeih i dostupnih rauna za energiju odredili tzv.
baznu liniju (base-line) odnosno baznu potronju za neku aktivnost (recimo
kWh elektrine energije po zaposleniku), moemo odrediti liniju cilja (target-line) odnosno jednadbu cilja. Za poetak, kao cilj se moe postaviti najbolja energetska efikasnost (najnia vrijednost PP) postignuta u proteklom
razmatranom razdoblju za koje su nam dostupni podaci i na temelju kojih je
odreena bazna linija.
Primjeri pokazatelja potronje

U programu Intelligent Energy Europe (Inteligentna energija u Europi),
dvije baze podataka slue kao referentne za podruje pokazatelja potronje,
odnosno energetske efikasnosti:

ODYSSEE (http://www.odyssee-indicators.org)

MURE (http://www.mure2.com/)
Ove dvije baze pokazatelja praktino su osnovni alati za konzistentno i meu
zemljama usporedivo praenje energetske efikasnosti.
ODYSSEE (engl. Online Database for Yearly Assessment on Energy Efficiency, Online baza podataka za godinju ocjenu energetske efikasnosti)
sastoji se od opsene baze pokazatelja za praenje energetske efikasnosti i
krajnje potronje i pretvorbe energije za 27 zemalja-lanica EU-a te za Norveku i Hrvatsku, a slui i kao centar za prikupljanje podataka energetskih
agencija svake zemlje. Kroz nju je uspostavljena tehnika koordinacija izmeu zemalja, koja postavlja specifikacije i harmonizira prikupljanje podataka
tako da su izravno usporedivi. Kroz projekt se organiziraju radionice i diskusije u kojima sudjeluju i predstavnici zakonodavnih organa pojedinih zemalja
i EU-a. MURE (franc. Mesures dUtilisation Rationelle de lEnergie)
prua bazu mjera energetske efikasnosti u svim sektorima potronje energije
primijenjene u zemljama EU-a. U sklopu programa razvijen je softverski alat
za analizu scenarija potronje energije, s ciljem odreivanja trokova i drugih
uinaka uspostave instrumenata poticanja energetske efikasnosti na potronju energije. Sljedea lista je pregled odabranih ODYSSEE pokazatelja, koji se
najee koriste za objekte javne uprave:
Energetska intenzivnost

Potronja elektrine i toplinske energije po zaposleniku
Jedinina (specifina) potronja

Toplinska potronja po zgradi

Potronja po zaposleniku

Sektor javnih usluga

Hoteli

Zdravstvene ustanove

Obrazovne ustanove
Potronja topline

Korisna potronja po m2 prostora i stupanj-danu
Transport

Potronja goriva (litara) po 100 km

za nove automobile (do 5 godina starosti)

za ostale automobile (preko 5 godina starosti)
Javna rasvjeta

kWh elektrine energije godinje
PRILOG 4: SPECIFIKACIJA INFORMACIJSKOG SUSTAVA ZA GOSPODARENJE ENERGIJOM (ISGE)

Informacijski sustav za gospodarenje energijom omoguava nadzor i analizu
potronje energije. On slui kao alat ljudima koji ga koriste omoguava
praenje stanja i donoenje odluka o gospodarenju energijom.
ISGE sadrava bazu podataka u kojoj se nalaze:
Opi podaci o zgradama ukljuuju sljedee: naziv zgrade, lokacija,
namjena, identifikacijski broj zgrade, godina izgradnje, godina zadnje
obnove, kontakt osoba, broj etaa, broj smjena u danu, broj radnih
dana u tjednu, broj radnih dana u godini.
Konstrukcijske karakteristike zgrade, kojima su opisani svi
bitni konstrukcijski dijelovi zgrade i to sastavom, ukupnom
debljinom, debljinom toplinsko-izolacijskog sloja, i primjedbama o stanju. Dijelovi konstrukcije koji su obuhvaeni su: vanjski zid,
vanjski zid s ventiliranom oblogom, zid izmeu grijanih prostora razliitih korisnika, zid prema negrijanom prostoru, vanjski zid prema terenu,
pod na terenu, meukatna konstrukcija koja odvaja prostore razliitih
korisnika, meukatna konstrukcija istih korisnika, pod iznad negrijanog
podruma, strop prema negrijanom tavanu, strop iznad vanjskog prostora, ravni i kosi krov iznad grijanog prostora, ravni i kosi krov s ventiliranim slojem zraka, prozori, balkonska vrata i krovni prozori, vanjska
vrata, zatita od insolacije, sportska dvorana (polivalentni prostor).
Energetske karakteristike koje obuhvaaju:
GRIJANJE: nain grijanja, oploje grijanog dijela zgrade (m2), obujam grijanog dijela zgrade Ve (m3), plotina korisne povri ne zgrade
(m2), uee plotine prozora u ukupnoj plotini proelja (m2/m2),
referentna prosjena vanjska temperatura zraka u sezoni grijanja
(C), referentna unutarnja temperature zraka u prostoriji u sezoni
grijanja, (C), referentni temperaturni prag (C), broj stupanj-dan
grijanja, (Cdan), broj stupanj-dan grijanja, (Cdan), ukupna instalirana toplinska snaga sustava grijanja (kW), referentna godinja
potreba topline za grijanje (kWh/a)
HLAENJE: nain hlaenja prostorija, oploje hlaenog dijela
zgrade (m2), obujam hlaenog dijela zgrade (m3), referentna prosjena vanjska temperatura zraka u sezoni hlaenja (C), referentna
unutarnja temperatura zraka u prostoriji u sezoni hlaenja (C), referentni temperaturni prag (C), referentni broj dana hlaenja tijekom godine, broj stupanj-dan hlaenja (Cdan), ukupna instalirana
snaga sustava hlaenja (kW), referentna godinja potreba energije
za hlaenje (kWh/a)
VENTILACIJA: nain ventiliranja prostorija, koji objekti se ventiliraju (cijela zgrada, kuhinja, sportska dvorana, ...), obujam objekta obuhvaen ventilacijom (m3), ukupna instalirana snaga sustava
ventiliranja (kW), referentna godinja potreba energije za ventilaciju
(kWh/a)
PRIPREMA TOPLE SANITARNE VODE: nain pripreme tople sanitarne vode, referentna temperatura ulazne sanitarne vode (C),
referentna temperatura tople sanitarne vode, (C), referentna godinja potronja tople sanitarne vode (m3/a), ukupna instalirana
toplinska snaga sustava za pripremu tople vode (kW), referentna godinja potreba energije za pripremu tople sanitarne vode
(kWh/a).
VODA ZA PIE I SANITARNA VODA: sustav opskrbe pitkom vodom, referentna godinja potronja vode (m3/a).
ELEKTRINA ENERGIJA: ukupna nazivna snaga svih elektrinih

potroaa (kW), ukupna nazivna snaga svih elektrinih grijalica
(kW), ukupna nazivna snaga svih rasvjetnih tijela (kW), referentna
vrna snaga potronje (kW), referentna godinja potreba elektrine
energije (kWh/a)

Podatke o mjesenoj potronji svih energenata i vode preuzeti s rauna za pojedini energent
Podatke o tjednoj potronji energenata koji se oitavaju svakog ponedjeljka i petka te svakog 01. u mjesecu
ISGE omoguava vie naina unoenja podataka, te time omoguava primjenu u razliitim sluajevima. Naini unosa koje ISGE omoguava su:
runi unos podataka od strane osobe s administratorskim ovlatenjima
za sve objekte ukljuene u ISGE
runi unos podataka od strane ovlatene osobe po pojedinom objektu,
uz obvezu potvrivanja podataka od strane administratora sustava
importiranje (preuzimanje) podataka u ISGE-u iz Excel dokumenta
(.XLS)
preuzimanje podataka sa sustava za automatsko oitavanje s
pojedinog objekta (daljinsko oitavanje potronje).
Sustav je u stanju prihvaati podatke na mjesenoj, tjednoj i dnevnoj razini
te iste obraivati na dnevnoj, tjednoj, mjesenoj, godinjoj i viegodinjoj
razini.
ISGE omoguava analizu podataka te ispisivanje nekoliko vrsta razliitih izvjetaja. Ovisno o izvedbi ISGE-a, izvjea se mogu ispisati za tjednu, mjesenu
ili godinju i viegodinju razinu. Sva izvjea mogue je ispisati openito za
potronju energije (kWh) ili za specifinu potronju energije (kWh/m2, kWh/
ueniku, kWh/pacijentu i sl.) uz prikaz referentnih vrijednosti za usporedbu
pojedinih vrsta objekata.
Izvjetaji koji se mogu dobiti pomou ISGE-a su:
sumarna potronja energije za sve ili odabrane objekte unesene u ISGE
potronja energije za pojedini objekt (svi energenti i voda)
potronja pojedinog energenta po jednom ili vie objekata.
Integracijsko djelovanje ISGE-a

Posebno u lokalnoj upravi, koja je primarno usluna djelatnost, postoji mogunost stvaranja zasebnih komponenata, odvojenih od sustava, koje su zamiljene da funkcioniraju samostalno ime se gubi na korisnosti
Efikasna komunikacija ovisi o pouzdanim i tonim informacijama. Posljedica
je stvaranje zasebnih depova informacija,
tzv. depova informacija (slika 26).
Podaci se prikupljaju i uvaju odvojeno u raznim odjelima grada ili
upanije prema njihovim funkcionalnim potrebama, dok upravljanje efikasnou (pa i energetskom) obino zahtijeva vie simultanih ulaznih podataka iz nekoliko odjela i treba ih analizirati istovremeno kako bi se dobila cjelovita slika.
Fragmentacija podataka esto vodi i ponavljanju posla. Vie odjela skuplja
u osnovi iste podatke na razliite naine, pa takvi podaci pri analizi stvaraju
vie problema nego koristi. Time raste i cijena prikupljanja i obrade podataka
i smanjuje iskoristivost rezultata analize. Umjesto prikupljanja podataka i koritenja za samo jednu svrhu, ISGE se konstruira tako da se podaci prikupljaju
jedanput, iz jednog sustava, a koriste na vie mjesta i/ili za nekoliko analiza.
Efikasnost iskoritenja energije je samo jedan aspekt procesa upravljanja
Slika 26 Tok informacija iz pojedinih odjela grada ili upanije u depove informacija
efikasnou i treba se razmatrati u kombinaciji s drugim ciljevima poput

kvalitete, pouzdanosti, okolia, proizvoda, broja usluenih klijenata, i drugih.
S im se ISGE povezuje i ime upravlja?

Osim raznih fizikih sklopova i ureaja koji slue za prikupljanje podataka,
ISGE u sebi mora sadravati i upravljake sustave (proceduralne ili izvedene
kao raunalni softver), kojima se kontrolira i osigurava da se planirani ciljevi
ostvaruju. Mogue je da elementi ISGE-a ve postoje unutar vae uprave,
iako se moda ne koriste za upravljanje energetskom efikasnou.
Senzori i instrumenti ukljuuju mjerne ureaje za energente (elektrina energija, plin, nafta, para...), druge mjerne ureaje izravno povezane s iskoritavanjem energije (protok ogrjevnog medija, protok rashladnog zraka) te
ureaje za mjerenje temperature, tlaka, sastava i ostalih parametara procesa
koji utjeu na iskoritavanje energenata.
Poeljno je da je prikupljanje podataka automatizirano, jer se time minimizira
mogunost ljudske pogreke pri zapisivanju i prijenosu podataka. Podatke
je uobiajeno pohranjivati u bazu podataka. Runo prikupljanje podataka
takoer je mogue, no danas se povlai pred modernim tehnologijama koje
omoguuju jasnije, a istovremeno i kompleksnije analize podataka, praktiki
u istom trenutku kada pristignu novi podatci. Runi upis podataka takoer
ostavlja otvorenim pitanje nesigurnosti i mogunosti pogreke pri prikupljanju i upisivanju podataka u ISGE-a.
Kontrolna jezgra ISGE-a obino integrira sustav upravljanja, praenja i zapisa
podataka. Dakle, ISGE nam omoguuje praenje, a analizu, optimizaciju i
odluku ostavlja vama pri emu pomou ISGE-a raspolaete informacijama
potrebnim za djelovanje.
Na mjestima velike potronje energenata, gdje postoji moderna infrastruktura za praenje i upravljanje, uspostavljaju se sve mogunosti opisane ovdje,
pa i jo vie od toga. U maloj zgradi s nekoliko ureda instrumentacija ne mora
biti preopsena a sustav kompleksan, praenje i upravljanje moe biti manje
esto, a analiza podataka manje sofisticirana. Svakako je potrebno ISGE prilagoditi vaim potrebama.
Za gradove i upanije s mnogo zgrada odnosno s rasprenom potronjom
energenata na vie objekata, prikladan je ISGE koji centralno prikuplja i analizira podatke. Kako bi se to postiglo, mjerni ureaji i softver koji eventualno
postoji na vie lokacija, mora biti povezan sa sredinjim upravljakim susta-
vom, a alati za analizu i izvjetavanje moraju imati pristup svim podatcima.

Dodatno, osim izvjetaja o energentima, mogue je analizirati i podatke na
razini cijelog grada ili upanije kako bi se otkrili uzorci potronje. Primjerice,
ako nekoliko domova zdravlja i bolnica svoje podatke o energentima alju u
zajedniki upravljaki sustav, odravanje se moe optimizirati, pronai odgovarajueg podugovornog izvoaa koji e brinuti o svim zgradama zajedno,
prilagoditi tipove opreme i dobavljae opreme, itd
Pregled i analiza postojeih operativnih podataka

Osim pruanja kontinuiranih informacija o trenutnoj energetskoj efikasnosti procesa, ureaja i strojeva, SGE se moe koristiti za analizu efikasnosti u prolom vremenu. Za ovu mogunost, ISGE mora imati bazu
podataka prolih energetskih mjerenja i utjecajnih faktora. Modernim
tehnikama analize podataka moe se prouiti:
to se dogodilo (pregledom postojeih podataka)
zato je potronja energije varirala (pronalaenje objanjenja za varijacije u energetskoj efikasnosti potronje)
koji pogoni, ureaji ili ETC-i stvaraju najvei troak (pregled koritenja,
cijena i trokova).
Iz ove analize, inenjeri i druge odgovorne osobe mogu poboljati svoje razumijevanje energetske efikasnosti, to vodi k boljim odlukama.
Ve jednostavna analiza trokova, primjerice jednog mjesenog rauna,
moe ukazati na postojanje problema. Je li pojava koju prikazuje slika 27 nastala zbog vanjskih utjecaja ili odlukama koje je napravilo pogonsko osoblje
ili poglavarstvo? Ili je to moda uobiajena krivulja koju treba koristiti kao
referentnu za budue analize i praenje rada?
Slika 27 Primjer pojave znatne varijacije u protoku vode
Za analizu to se dogodilo, najvaniji faktor je pregled po podrujima (odnosno energetskim trokovnim sreditima). Prikaz jedne takve analize (ne postoji standardizirani prikaz, ovo je samo idejno rjeenje) dan je na slici 28.
Slika 28 - Primjer prikaza rezultata analize
Potpora donoenju odluka

Tamo gdje postoje otvorena pitanja o daljnjem djelovanju na procese, treba
postojati informacijska potpora za izradu brzih analiza, koja se moe ostvariti
kroz uspostavljeni ISGE-a. ISGE moe pruiti podatke iz kojih se mogu generirati informacije potrebne za djelovanje, od vodia do sofisticiranih raunalnih
grafova i analiza.
esto je ve i upozorenje, odnosno skretanje panje pogonskom osoblju i poglavarstvu na lou efikasnost dovoljan poticaj za brzo djelovanje. Pogonsko
osoblje obino ima dovoljno iskustva da shvati potrebu za efikasnijom potronjom energije i da poduzme odgovarajue poteze. S druge strane, moda
samo nemaju dovoljno znanja, iskustva ili vremena za provoenje analize.
Znanje koje se stvara iz tih informacija moe biti
ekspertno (iz ekspertnih sustava ili sustava zasnovanih na znanju)
naueno analizom iz pogonskih podataka (istraivanjem podataka,
engl. data mining).
to je sustav kompleksniji i njegova potronja intenzivnija, vjerojatnije je da
e sustav potpore odluivanju biti potreban.
U sluaju potrebe ili kod napredno izvedenih sustava osim praenja stanja i
drugih osnovnih funkcija, ISGE moe imati odreene karakteristike inteligentnog sustava, i sugerirati operateru kako da postupi da bi se proces pribliio
optimalnim uvjetima (Okvir 9). Pogonska razdoblja u prolosti koji su bili
slini trenutnim podacima (npr. slini poremeaji ili ambijentalni uvijeti) se

prvo identificiraju, te se potom koriste za traenje najboljeg skupa pogonskih
uvjeta.
Okvir 9 - Primjer ekrana operatera u kompleksnom sustavu za potporu odluivanju
koritenjem najbolje prakse
Optimalni pogonski uvjeti

Klimatizacija radnih prostora:
Trenutni pogon: 22.11.07 10:10 do 22.11.07 10:20
Za postizanje optimalnih uvjeta:

Podizanje regulirane temperature za 1C

Smanjiti protok rashladnog sredstva za 10%

Poveati brzinu okretanja ventilatora
Uspostaviti promjene koritenjem regulacijskog sustava. U sluaju pitanja,
obratiti se na telefon Slube za odravanje.
Izvjetavanje o efikasnosti iskoritenja energije

Osim praenja i izvjetavanja pogonskog osoblja o radu sustava, ISGE moe
i treba pruiti informaciju o potronji energije upravljakim strukturama,
ravnateljima i proelnicima, inenjerima i drugom osoblju. Cilj je osigurati
optimalno koritenje resursa, te raspodijeliti odgovornosti za postizanje zacrtanih ciljeva. Ovo je vrlo vaan dio procesa gospodarenja koji osigurava
poduzimanje ispravnih mjera imati pravu informaciju u pravo vrijeme je
preduvjet efektivnog i efikasnog djelovanja.
Identifikacija i planiranje primjene projekata poboljanja energetske efikasnosti

ISGE prua pregled podataka i pokazatelja efikasnosti. Analizom podataka
dolazi se do zakljuaka o pojedinim poboljanjima. Ova poboljanja vrlo esto se mogu izvesti uz vrlo niske trokove i posebno su atraktivni, jer mogu
vrlo brzo opravdati investiciju u projekte povaanja energetske efikasnosti
potronje energije pa ak i stvoriti dodatna slobodna sredstva u vaem
gradu ili upaniji.
Analiza povijesnih podataka takoer moe otkriti potencijal za ulaganje. Podaci dostupni iz pravilno postavljenog ISGE-a, mogu posluiti pri uklanjanju
barijera energetskim projektima i kvantificiranju poboljanja i opravdavanju
energetskih investicija.
Potpora izradi prorauna za trokove energije

ISGE prua informacije koje mogu sluiti kao ulazni podatak pri izradi godinjeg prorauna. Odnos izmeu usluge i potronje energije moe se koristiti
za procjenu budue proizvodnje kao i planiranje budue potronje energije.
ISGE takoer moe prikazati raspodjelu koritenja energije i cijene po pruenoj usluzi, odjelu ili zgradi kako bi se:
raunovodstveno mogli bolje pratiti trokovi za energiju
mogla odrediti tona cijena energije, primjerice, za izradu specifinih
proizvoda ili
razumjeti uinak pojedinih aktivnosti na trokove za energiju po odreenom mjerilu poput usluenih klijenata, obraenih zahtjeva, itd
Literatura

http://www.energetska-efikasnost.undp.hr
Morvaj, Z., Gvozdenac, D.: Applied Industrial Energy and Environmental

Management, John Wiley & Sons, London, 2009 [in press]
Suozzi, Thomas R.: A brief case manual for the integrated performance
management system (IPMS), http://www.nassaucountyny.gov/agencies/OMB/Docs/PDF/IPMS_Manual.pdf
Council of European Municipalities and Regions: Save Energy, Save the

Climate, save money guide for local and regional governments; travanj 2006.; http://www.ccre.org/bases/T_599_34_3524.pdf
Verweire, K., Berghe, L.; Integrated Performance Management: A Guide

to Strategy, SAGE, 2004, ISBN:1412901553
Michael L. Brown, P.E., C.E.M. Ginny Key: A Management System Standard for Energy, Georgia Tech Energy and Environmental Management
Center, Atlanta, Georgia, 2000.
Office of Energy Efficiency of Natural Resources Canada: ACHIEVING

IMPROVED ENERGY EFFICIENCY A handbook for managers, engineers
and operational staff, http://www.oee.nrcan.gc.ca/publications/industrial/EMIS/EMIS_eng.pdf
http://ec.europa.eu/energy/efficiency/index_en.htm
http://www.sustenergy.org
http://concertoplus.eu
http://ec.europa.eu/energy/climate_actions/index_en.htm
http://www.energie-cites.org/

Gospodarenje Energijom U Gradovima

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Gospodarenje Energijom U Gradovima

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Gospodarenje energijom u gradovima 1

Zahvaljujemo se Fondu za zatitu okolia i energetsku uinkovitost koji je omoguio

Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP), je svjetska mrea UN-a za

2 Gospodarenje energijom u gradovima

Gospodarenje energijom u gradovima 3

4 Gospodarenje energijom u gradovima

Nepobitna je injenica da je energija, odnosno pristup energiji po prihvatljivim

doc.dr.sc. eljko Tomi

Zagreb, 03. oujka 2008.

Politika odrivog razvitka energetskog sektora samo je prvi korak prema

Va vodi kroz gospodarenje energijom.................................................................................. 9

to je energija, energetska efikasnost, gospodarenje energijom?.................................................................................... 10

Koncept sustavnog gospodarenja energijom (SGE)............................................................... 20

Koraci do sustavnog gospodarenja energijom....................................................................... 29

Opi kontekst gospodarenja energijom.......................................................................................................................... 20

Javno objavljivanje energetske politike i ciljeva SGE-a.................................................................................................... 30

6 Gospodarenje energijom u gradovima

PRILOG 1: TIPSKE MJERE ENERGETSKE EFIKASNOSTI....................................................................... 42

PRILOG 2: PRIMJERI GOSPODARENJA ENERGIJOM.......................................................................... 46

Lokalna i regionalna uprava kao potroa, pruatelj usluga i dobar primjer............................................................................ 46

PRILOG 3: DEFINIRANJE POKAZATELJA POTRONJE (PP)................................................................. 51

Primjeri pokazatelja potronje............................................................................................................................................... 51

PRILOG 4: SPECIFIKACIJA INFORMACIJSKOG SUSTAVA ZA GOSPODARENJE ENERGIJOM (ISGE).... 52

Integracijsko djelovanje ISGE-a............................................................................................................................................. 52

Gospodarenje energijom u gradovima 7

8 Gospodarenje energijom u gradovima

1. Va vodi kroz gospodarenje energijom

gradu ili upaniji.

za sve drave-lanice. Diljem EU ve su uspostavljeni brojni programi

Slika 1 - Konceptualni prikaz vodia

Jezine nedoumice: efikasnost ili uinkovitost, energetska ili energijska

Gospodarenje energijom u gradovima 9

1.1. to je energija, energetska efikasnost,

Gospodarenje energijom je proces kontinuiranog upravljanja

Energetska efikasnost znai initi isti rad s manje energije.

Cilj sustavnog gospodarenja energijom (SGE) je kontinuirano

1.1.1. Osnovno o energiji i efikasnosti potronje

Potronja energije diktira njezinu proizvodnju, a proizvodnja energije, posebice

Istu koliinu energije potroilo bi oko 17 milijuna klasinih arulja

1 GWh elektrine energije proizvedene iz ugljena proizvede

Energy Information Administration, u prijevodu Ured za informacije o energiji

10 Gospodarenje energijom u gradovima

1 GWh elektrine energije proizvedene iz nafte proizvede

1 GWh elektrine energije proizvedene iz ugljena proizvodi

1 GWh elektrine energije proizvedene iz svih fosilnih goriva zajedno

1.1.2. Podjela energije

sekundarna energija je energija dobivena energetskom pretvorbom

korisna energija je energija za zadovoljavanje potreba krajnjih

nuklearni (npr. uran, torij, itd.)

obnovljivi (suneva energija, energija vjetra, energija vodenih tokova

Slika 3 - Primarni i sekundarni oblici energije i energetske transformacije

Gospodarenje energijom u gradovima 11

Primarna energija prolazi niz transformacija prije nego postane

1.2. Energija u Hrvatskoj

Posebno snane barijere provoenju programa poveanja energetske efikasnosti

12 Gospodarenje energijom u gradovima

kui. Na ovaj e se nain potaknuti efikasnije koritenje energije u, po

1.3. Energija u gradovima

Sveti Ivan Zelina

Tablica 1 - Popis svih gradova u Hrvatskoj po upanijama s pripadajuim brojem stanovnika

14 Gospodarenje energijom u gradovima

investicija u projekte energetske efikasnosti brzo isplati, a godinja se uteda

1.4. Zato gospodariti energijom?